Prof. dr. sc.

Sanda Vladimir-Kneevi
Zavod za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveuilita u Zagrebu

MASNE KISELINE
Masti i ulja Voskovi

Biosinteza preko acetata:

Acetat, koji se stvara iz ugljikohidrata preko piruvine kiseline, poetna je tvar za biosintezu mnogih vanih sekundarnih metabolita. Dva su osnovna puta biosineteze: a) acilpolimalonatni ili (acetil)malonatni (nastaju masne kiseline i poliketidi) b) izopentenildifosfatni ili put mevalonske kis. (nastaju terpeni i steroidi)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

 pretvorba ugljikohidrata u masne kiseline zapoinje razgradnjom glukoze u piruvat kljuna reakcija za sintezu masnih kiselina je oksidativna dekarboksilacija piruvata u acetil-CoA u mitohondrijima aktivirana octena kiselina transportira se iz mitohondrija u citosol preko citrata, uz utroak ATP-a (kondenzira s oksaloacetatom u citrat) sinteza masnih kiselina zbiva se u citosolu na multienzimskom kompleksu acetil-CoA u citosolu, kao polazna tvar za biosintezu masnih kiselina, najprije se karboksilacijom prevede u malonil-CoA, uz aceti-CoA-karboksilazu koja sadri biotin molekula malonil-CoA je mnogo reaktivnija i prikladnija za produenje lanca kondenzacija acetatnih jedinica daje dug lanac ili prstenastu strukturu (svaki C-atom u masnoj kiselini nastao je iz acetata)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

CoA

acetil-CoA

malonil-CoA

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Kondenzacija acetatnih jedinica u biosintezi masnih kiselina i poliketida

(sudjeluje jedna jedinica acetil-CoA i nekoliko jedinica malonil-CoA acetilpolimalonatni put biosinteze)

Biosinteza palmitinske kiseline

(reakcija katalizirana enzimima koji su dio enzimskog kompleksa sintaze masnih kiselina)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Iz aktivirane octene kiseline izgrauju se razliiti spojevi svrstani u skupinu nazvanu:

LIPIDI

gr. lipos mast, ulje

heterogena skupina spojeva netopljivih u vodi, a dobro topljivih u nepolarnim otapalima rezervne tvari - uskladitenje energije, izvor energije u stanici, izgradnja biolokih membrana, sredstva za zatitu (oblaganje) npr. voskovi masti i ulja, voskovi, fosfolipidi, steroidi

a) jednostavni lipidi - esteri masnih kiselina s alkoholom koji moe biti: - glicerol, sastavnica triglicerida (triacilglicerola) - visokomolekularni alifatski alkohol, sastavnica voskova b) kompleksni lipidi - fosfolipidi, glikolipidi glicerolski lipidi su najei
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

trovalentni alkohol moe stvarati mono-, di- i triestere

TRIGLICERIDI (triacilgliceroli)
najraireniji lipidi u ivim organizmima triesteri glicerola i masnih kiselina (tri masne kiseline vezane na tri hidroksilne skupine glicerola) glavni sastojci biljnih i ivotinjskih masti masti su spojevi s veim udjelom zasienih masnih kiselina, krute ili polukrute ulja spojevi s nezasienim masnim kiselinama, tekua na sobnoj temperaturi

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Biosinteza triglicerida Masne kiseline nastale biosintezom uskladiuju se u kao esteri glicerola. Esterifikacija se ne provodi samim glicerolom, ve glicerol-fosfatom (fosforilacija glicerola s ATP). Hidroksilne skupine glicerol-fosfata esterificiraju se s 2 molekule aktivirane masne kiseline, uz oslobaanje CoA. Nastaje diacetilglicerol-fosfat kojeg defosforilira jedna fosfataza. Zatim dolazi do reakcije s jo jednom molekulom acil-CoA i stvara se neutralna mast.
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

ulja = eterina ulja

MASTI I (MASNA) ULJA

triesteri karboksilnih kiselina dugog lanca (masnih kiselina) u ivim organizmima nastaju iz suvika ugljikohidrata (glavna skladita energije) hidrolizom lipida nastaju zasiene i nezasiene masne kiseline masne kiseline kao sastojci masti obino su nerazgranane molekule s 14-22 ugljikova atoma trigliceridi mogu biti esteri triju istovjetnih ili razliitih masnih kiselina

prirodne masti i ulja smjese su estera glicerola u kojima je preteno zastupljena jedna ili dvije masne kiseline (npr. maslinovo ulje sadri velik udio oleinske, a kukuruzno ulje linolensku i oleinsku kiselinu)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

MASNE KISELINE
karboksilne kiseline u prirodnim mastima nalaze se kiseline s parnim brojem C-atoma (izgradnja iz C2-jedinica, acetil-CoA)
Laurinska kiselina (zasiena, 12 C)

a) zasiene masne kiseline

C4:0 C6:0 C8:0 C10:0 C12:0 C14:0 C16:0 C18:0 C20:0 C22:0 maslana CH3(CH2)2COOH (butanska) kapronska CH3(CH2)4COOH (heksanska) kaprilna CH3(CH2)6COOH (oktanska) kaprinska CH3(CH2)8COOH (dekatska) laurinska CH3(CH2)10COOH (dodekatska) miristinska CH3(CH2)12COOH (tetradekatska) palmitinska CH3(CH2)14COOH (heksadekatska) stearinska CH3(CH2)16COOH (oktadekatska) arahidska CH3(CH2)18COOH (eikosanoidna) behenijska CH3(CH2)20COOH (dokosanoidna)

rijetko dolaze slobodne, uglavnom su u obliku estera s glicerolom ili drugim alkoholima vee molekulske mase
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

b) nezasiene masne kiseline

C14:1 C16:1 C18:1 C18:2 C18:3 C18:4 C20:4 C20:5 miristoleinska CH3(CH2)3CH=CH(CH2)7COOH palmitoleinska CH3(CH2)5CH=CH(CH2)7COOH oleinska CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH linolna CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH linolenska CH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH stearidonska CH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)4COOH arahidonska CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)3COOH eikosapentaenska CH3 (CH2CH=CH)5(CH2)3COOH

Biosinteza: dehidrogenacijom zasienih masnih kiselina (npr. oleinska iz stearinske)

Poloaj dvostruke veze bitan za svojstva nezasienih masnih kiselina; poetak lanca je mjesto gdje se nalazi karboksilna skupina; kraj lanca (omega) mjesto u lancu gdje se nalazi CH3, pa prema mjestu dvostruke veze od tog kraja govorimo o omega-6 ili omega-3

-linolenska kis. (AHA)

arahidonska kis. (AA)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

dvostruke veze mogu biti formirane u cis ili trans konfiguraciji u prirodi se nezasiene masne kiseline pojavljuju samo u cis konfiguraciji (dva susjedna C-atoma su na istoj strani dvostruke veze) trans oblik iskljuivo nastaje utjecajem ovjeka preradom masti npr. hidrogeniranjem (dva susjedna C-atoma vezana su na suprotnim stranama dvostruke veze), smatra se da unos trans masnih kiselina (loih masnih kiselina) uzrokuje brojna oboljenja, posebice krvoilnog sustava

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

No, odreene masne kiseline ipak moramo pojesti!

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Esencijalne masne kiseline npr. linolna i linolenska (kratkolanane polinezasiene masne kiseline, vane za stvaranje membrana i prekursori su prostaglandina) pripadaju omega-3 i omega-6 tipovima na organizam ih ne moe sintetizirati iskljuivo se dobivaju hranom ili uzimanjem dodataka prehrani
Dugolanane polinezasiene esencijalne masne kiseline: eikosapentaenska kis. (EPA) C20:5

dokosaheksaenska kis. (DHA) C22:6

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

linolna kiselina

-linolenska kiselina

-6

arahidonska kiselina

-linolenska kiselina

-3

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Morski organizmi bogat izvor esencijalnih masnih kiselina

Esencijalna linolenska kiselina poetni spoj u biosintezi prostaglandina koji reguliraju brojne procese u organizmu

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Oenothera biennis L. pupoljka, nourak (Onagraceae) sjemenke sadre oko 25 % masnog ulja s visokim udjelom glicerida -linolenske (65-80 %), -linolenske (8-14 %) i oleinske kiseline (5-10 %)

sjemenke boraine takoer sadre ulje s visokim udjelom glicerida -linolenske (30-40 %), -linolenske kiseline (18-25 %) i oleinske kiseline (15-20 %) Borago officinalis L. boraina (Boraginaceae)
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Lokalizacija masti i masnih ulja

Biljke: u svim djelovima, ali u veim su koliinama samo u sjemenkama i plodovima (usploe)

ivotinje: u potkonom tkivu i oko bubrega

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Biljna masna ulja dobivaju se iz sjemenaka i plodova razliitih biljaka

preanjem i/ili ekstrakcijom otapalom. Uglavnom su vrsti ili tekui trigliceridi masnih kiselina. Mogu sadravati malu koliinu drugih lipida, primjerice voskova, slobodnih masnih kiselina ili neosapunjivih tvari. U svjeem stanju biljna masna ulja sadre malo slobobodnih masnih kiselina. Slue za vanjsku (podloge za razliite pripravke) i unutarnju primjenu (podloga za uljne parenteralne otopine ili kapi za oi, laksansi, izvor esencijalnih masnih kiselina i vitamina).

Kontrola kakvoe biljnih masnih ulja u okviru seminara iz Farmakognozije 1

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Amigdalae oleum bademovo ulje

Prunus dulcis (Miller) D.A. Webb var. amara (D.C.) Buchheim, var. dulcis gorki i slatki badem (Rosaceae) oko 50 % bademovih sjemenki ini masno ulje smjesa glicerida oleinske (80 %), linolne (15 %), palmitinske (5 %) i miristinske

Arachidis oleum kikirikijevo ulje

Arachis hypogaea L. oraac (Fabaceae) oko 50 % sjemenki ini masno ulje smjesa glicerida oleinske (60 %), linolne (25 %), palmitinske (4-8 %), stearinske (3-5 %), arahidske (do 5 %)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

10

Cocois oleum kokosovo ulje

Cocos nucifera L. kokosova palma (Arecaceae) endosperm zrelh plodova sadri 60-70 % masti budui da sadri najvie zasienu laurinsku kiselinu, vrste je konzistencije 50-60 % kaprillaurilmiristin, 20 % miristildilaurin

Lini oleum laneno ulje

Linum usitatissimum L. lan (Linaceae) sjemnke sadre oko 40 % masnog ulja smjesa glicerida linolenske (40-60 %), linolne (15-25 %), oleinske (15 %), palmitinske (10-15 %)
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Olivae oleum maslinovo ulje

Olea europaea L. maslina (Oleaceae) u mezokarpu 40-60 % ulja, u sjemenci 12-15 % djeviansko ulje sadri 80-85 % glicerida oleinske, palmitinske (10-15 %), linolne (5-10 %) te miristinske, sterainske i arahidske

Maydis oleum ulje kukuruznih klica

Zea mays L. kukuruz (Poaceae) ulje sadri 50 % glicerida linolne i 35 % oleinske kiseline

Tritici oleum ulje peninih klica

Triticum aestivum L. (T. vulgare L.) penica (Poaceae) ulje sadri 40-55% glicerida linolne i 30 % oleinske, 5 % linolenske i 12 % palmitinske
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

11

Ricini oleum ricinusovo ulje

Ricinus communis L. ricinus (Euphorbiaceae) sjemnke sadre oko 45-55 % masnog ulja smjesa glicerida ricinolne (vie od 80 %), oleinske, linolne, palmitinske, stearinske
C18

ricinolna kiselina

CH3(CH2)5CHOH CH2CH=CH(CH2)7COOH
-mononezasiena (C-9) hidroksilirana(C-12) masna kiselina

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Hydnocarpi oleum ginokardijevo ulje Ginocardiae oleum, Chaulmoograe oleum

Hydnocarpus kurzii (King) Warb. ginokardija i dr. vrste roda Hydnocarpus (Flacourtiaceae) svjee zrele sjemenke sadre oko 30-50 % masnog ulja smjesa glicerida oleinske, palmitinske i stearinske, te glicerida nezasienih ciklopentanskih kiselina:

U lijeenju lepre

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

12

Jecoris aselli oleum riblje ulje

Vrste roda Gadus bakalari (Gadidae) ulje se dobiva iz svjee jetre bakalara 85 % glicerida nezasienih i 15 % glicerida zasienih masnih kiselina veliki udio vitamina A i D

Gadus morrhua L.

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Masti s visokim sadrajem zasienih masnih kiselina pri sobnoj su temperaturi vrste ili poluvrste

Cacao oleum kakaov maslac, kakaova mast

Theobroma cacao L. pravi kakaovac (Sterculiaceae) sjemenke sadre oko 40-50 % masnog ulja smjesa glicerida oleinske, palmitinske i stearinske (50-70 %), oleinske i stearinske (22 %) te oleinske i palmitinske (5 %)

ivotinjske masti: Adeps suilus - svinjska mast Sebum ovile oviji loj Sebum bovinum govei loj

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

13

VOSKOVI su spojevi slini mastima. Esteri su viih masnih kiselina i alkohola s veim brojem C-atoma (cetilni, cerilni, miricilni i dr.). Najee su zastupljene palmitinska, stearinska i oleinska kiselina. Mogu biti biljnog i ivotinjskog podrijetla.
Biljni su voskovi ekskreti na epidermi listova, stabljika i plodova. tite biljku od isparavanja, hladnoe i svjetla (npr. votani sloj na kutikuli). ivotinjski voskovi slue kao zatita na koi, graevni elementi ili rezervne tvari Uglavnom slue kao podloga za razliite masti, pri izradi tableta, u kozmetologiji te u industriji.

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Cera carnauba karnauba vosak

Copernicia prunifera (Mill.) H. E. Moore /sin.: C. cerifera Mart./ (Arecaceae) list brazilske (karnauba) palme ima 5-7 g votanog sloja karnauba vosak je najtvri vosak i iroko se prmjenjuje sastoji se od oko 80 % estera cerotinske kiseline CH3(CH2)24COOH s miricilnim alkoholom C30H61OH (miricilcerotat) jo sadri slobodne alkohole i masne kiseline te ugljikovodike

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

14

Cera flava uti pelinji vosak Cera alba bijeli pelinji vosak
Apis milifera L. medonosna pela (Apidae)

izluevina trbunih lijezda medonosnih pela koja im slui za gradnju saa Cera flava - proieni prirodni vosak dobiven taljenjem saa, Cera alba dodatno izbijeljen sadri 70-75 % miricina koji je smjesa miricilpalmitata, miricilcerotata i dr. estera, zatim cerotinsku kiselinu, miricilni i cerilni alkohol te vie ugljikovodike

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Cetaceum
Physeter macrocephalus L. glavata uljeura (kit) (Physeteridae) tipini vosak ivotinjskog podrijetla dobiva se iz eonih, nosnih i eljusnih upljina te kraljenice kitova, ponajvie glavate uljeure

sastoji se od 90 % cetilpalmitata, cetillaurata, cetilmiristata, cetilstearata i slobodnih alkohola danas se zamjenjuje sintetskim cetaceumom ili jojoba uljem

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

15

Jojoba ulje
Simmondsia chinensis (Link) Schneid jojoba (Buxaceae) jojoba ulje je zapravo tekui vosak dobiven tijetenjem plodova koji sadre 50 % voska tvore ga esteri nezasienih masnih kiselina: (eikozenska i dokozenska kiselina - eruna) s odgovarajuim C20 i C22 alkoholima

eikozenska kiselina

eruna kiselina CH3(CH2)7CH=CH(CH2)11COOH

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Adeps lanae (Cera lanae) lanolin, vunska mast

Ovis aries L. ovca (Bovidae) vunski vosak koji se dobiva od vunskog znoja ovce sastoji se od vrlo kompleksne smjese estera zasienih masnih kiselina i viih alkohola najzastupljenije su palmitinska, stearinska, miristinska, te neto manje laurinska prisutni su alifatski (oko 20 %) i ciklini alkoholi

kolesterol (30 %) lanosterol i njihovi derivati

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

16