Giovanni Pierluigi da Palestrina

Giovanni Pierluigi da Palestrina (3. veljae 1525. / 2. veljae 1526. 2. veljae 1594.) bio je talijanski renesansni skladatelj. Bio je najpoznatiji predstavnik rimske kole skladanja 16. st. Imao je ogroman utjecaj na razvoj katolike crkvene glazbe, posebno renesansne polifonije. Palestrina je roen u Palestrini, gradiu u blizini Rima, tada dio Papinske Drave. Veinu karijere proveo je u Rimu. Dokumenti navode da je Rim prvi put posjetio 1537., kada je bio lan kora bazilike svete Marije Velike. Od 1544. do 1551. Palestrina je bio orgulja upne crkve svojega rodnog grada, a potom je postao maestro di cappella u Cappelli Giuliji, papinskomu zboru u bazilici sv. Petra u Rimu. Sljedee desetljee Palestrina je bio voditelj zborova u kapelama i crkvama u Rimu. Dekada 1570-ih bila je za njega vrlo teka: izgubio je brata, dva sina i enu uslijed kuge. U meuvremenu je razmiljao postati sveenikom, ali oenio se je ponovo, ovaj put bogatom udovicom, to mu je dalo financijsku samostalnost i tako je bio u mogunosti obilno skladati do smrti. Umro je u Rimu od upale plua 1594. Ostavio je za sobom stotine skladbi, ukljuujui 104 mise, 68 ofertorija, 300 moteta, 72 himna, 140 madrigala mnogo drugoga. Nije pisao istu instrumentalnu glazbu. Glasio je za spasioca crkvene glazbe tijekom reformi Tridentskoga sabora. Bio je iznimno poznat u svoje vrijeme, a po smrti slava mu je jo vie rasla.. Njegova su djela najvii uzori vokalne crkvene glazbe zbog profinjenosti, ravnotee i gotovo nadzemaljskog ozraja. Danas je njegov skladateljski stil uzor studentima vokalne polifonije.

Jurica Perhari I. godina glazbene pedagogije