Professional Documents
Culture Documents
SADRAJ..................................................................................................................................2
UVOD.........................................................................................................................................3
1.CIJENA INSTRUMENT MARKETING MIKSA...........................................................4
1.1.ULOGA CIJENA U MARKETING MIKSU...................................................................4
1.2. CILJEVI PRI FORMIRANU CIJENA...........................................................................5
1.3. FAKTORI KOJI UTIU NA FORMIRANJE CIJENA..................................................6
1.3.1.TROKOVI...............................................................................................................7
1.3.2.TRANJA..................................................................................................................7
1.3.3. KONKURENCIJA...................................................................................................8
1.3.4 EKONOMSKA POLITIKA I DRAVNA KONTROLA CIJENA............................10
2.PRISTUPI FORMIRANJA CIJENA.................................................................................10
2.1. METODI FORMIRANJA CIJENA NA BAZI TROKOVA.......................................10
2.2. FORMIRANJE CIJENA NA BAZI CIJENA KONKURENCIJE................................11
2.3. FORMIRANJE CIJENA NA BAZI POTROAKE PERCEPCIJE............................11
VRIJEDNOSTI................................................................................................................11
3.ODREIVANJE CIJENA NA TRITIMA POTRONJE...........................................11
3.1. POPUSTI NA CIJENE..................................................................................................11
3.1.1. KOLIINSKI POPUSTI........................................................................................12
3.1.2. POPUSTI NA PLAANJE GOTOVINOM............................................................12
3.1.3. SEZONSKI POPUSTI...........................................................................................12
3.1.4. BONIFIKACIJE....................................................................................................12
3.1.5. TRGOVINSKI POPUSTI.......................................................................................12
3.2. ODREIVANJE CIJENA PO GEOGRAFSKIM ZONAMA......................................13
3.3.DISKRIMINACIJA CIJENA.........................................................................................14
4. CIJENA PROIZVODA NA INTERNETU.......................................................................15
ZAKLJUAK.........................................................................................................................15
LITERATURA........................................................................................................................17
1
UVOD
Postoje autori koji kau da ekonomska teorija posmatra cijenu kao da je smjetena u
vakuumu. Meutim, u trinoj privredi znaaj cijena je znatno iri. Njihova kompleksnost
prevazilazi ove okvire, jer je neposredno povezana sa ulogom i poloajem preduzea prema
potroaima i konkurentima.
2
1.CIJENA INSTRUMENT MARKETING MIKSA
U praksi se esto dogaa da preduzee proizvodi velik broj razliitih proizvoda za koje
ne moe tano da odredi ni funkciju trokova ni funkciju tranje. Dalje, takav proizvoa
veoma esto prodaje svoju robu iskljuivo putem posrednika i, napokon, preduzee nije
uvijek u stanju da prilagodi svoje proizvode i proizvodnju postojeoj tranji, posebno ne
ukratkom roku. I na kraju, moda maksimalna dobit nije i jedini cilj takvog preduzea.
3
Sa gledita drutva, pa prema tome i preduzea, cijene su kriterijum drutveno
priznatog rada, odnosno cijena je novano ime rada opredmeenog u robi. Na ovaj nain,
cijena je ono to je isplativo za neto. To neto moe biti fiziki proizvod u razliitim
fazama dovrenosti, s uslugama ili bez njih, uz garanciju kvaliteta i sl.
Koliko je i sama cijena bitna govori i to da cijena utie na profit to se vidi iz sljedee
formule:
Kako e se formirati cijene zavisi prije svega od ciljeva preduzea. Zbog toga se prije
konanog odreivanja cijena menadment preduzea, zajedno sa svojim organizacionim
jedinicama (raunovodstvo, marketing, prodaja, nabavka), mora konsultovati o ciljevima
samog preduzea. Od ciljeva preduzea uveliko zavisi i cijena roba ili usluga.
4
Neki od ciljeva preduzea koji se mogu postaviti u ovom sluaju su:
U veem dijelu marketinke literature mogu se nai sistematizovane tri grupe ciljeva
orjentisanih na:
poveanje dobiti,
poveanje obima prodaje i
odranje postojeeg stanja.
Odreivanje cijena moe biti veoma kompleksno. Na njihovo formiranje utiu mnogi
faktori koji se, u literaturi, najee dijele na interne i eksterne. Lako je zakljuiti da je najvei
dio internih faktora, kao to su ciljevi poslovanja, marketing miks strategije, nain dodnoenja
odluka itd...na odreen nain ugraen u poslovnu politiku preduzea, dok su trokovi
ishodini ( temeljni ) interni faktor koji najdirektnije utie na formiranje cijena. Meutim,
utvrivanj cijena samo na osnovu internih faktora ili, iskljuivo na osnovu razmatranja
trokova, vie je nego defektno, jer ignorie itav niz veoma utjecajnih eksternih faktora.
5
1.3.1.TROKOVI
Trokovi kao faktori u odreivanju cijena su veoma bitni jer se iz prihoda od prodaje
pokrivaju svi nastali trokovi. Privremeno, preduzea mogu jedno vrijeme da proizvode
prodaju ispod trokova u svrhu mogunosti noenja sa konkurencijom ili u svrhu poboljanja
likvidnosti ili poveanja udjela na tritu. Meutim, nakon izvjesnog vremena preduzee e
morati podii cijenu iznad trokova jer tako e ii samo u gubitak i nee moi opstati na
tritu meu konkurencijom.
1.3.2.TRANJA
Pri formiranju cijena preduzee moe uzeti u bozir razliite intenzitete tranje.
Meutim postoje dva ozbiljna problema. Prvi je da je relativno teko utvrditi nivo tranje a
drugi je da je cijena samo jedan od elemenata koji odreuju tranju za odreenim proizvodom
ili uslugom. Pored cijene prisutni su i odreeni dodatni elementi ija kombinacija odreuje
nivo cijena.
Tranja se obino ilustruje na krivi tranje. Kriva tranje predstavlja liniju koja
povezuje odnos izmeu cijene i prodate koliine. Postoji mekoliko tipova prikaza tranje, no
etiri se istiu:
6
b) Ovaj tip krive tranje ilustruje esto prisutnu liniju tranje. U ovom sluaju sa
padom cijene dolazi di rasta tranje do odreene granice, kada dolazi do pada tranje iz
razloga to kupci smatraju da padom cijena dolazi i do pada u kvalitetu proizvoda.
c) Trei tip ilustracije krive tranje predstavlja esto nerealnom i nemoguom, ali
je ipak mogua u monopolistikim tritima i kada kupac mora da kupi odreeni proizvod. To
je situacija u kojoj se tranja ne mijenja, tj. ostaje ista bez obzira na promjenu cijena.
d) Ova kriva tranje pokazuje situaciju gdje tranje raste sa porastom cijena. U
tim situacijama radi se o prestiu gdje potroai nastoje pokazati koliko sebi mogu priutiti.
1.3.3. KONKURENCIJA
Bez
diferencijacije Potpuni Potpuna
proizvoda oligopol konkurencija
Monopol
7
U uslovima nesavrene konkurencije (imperfektno trite), svaki je proizvoa
zainteresovan da preuzima odgovarajue mjere i aktivnosti radi to efikasnijeg prilagoavanja
svog poslovanja, tj. nastupa na tritu, uslovima to ih stvara postojanje konkurencije. U
sklopu takvih zadataka preduzee bi trebalo da razvije sopstveni instrumentarij mjera za
prilagoavanje konkurenciji na tritu.
- broj konkurenata;
8
Osnovna svrha unoenja regulativnih mjera drave na podruju trita i cijena treba u
sutini da ima zadatak suzbijanja imperfektnosti trita. Naime, drava treba svojim mjerama
da utie na to da zakon ponude i potranje to lake i bolje funkcionie u smislu poveanja
produktivnosti i poslovne efikasnosti uesnika na trinoj utakmici. Znai, drava svojim
mjerama treba da stvara uslove poslovanja koji stimuliu preduzaa na poveanu efikasnost
regulativne mjere bi morale biti konkretne i efikasne, vodei rauna da pri tome ne umanjuju
ulogu cijena na tritu.
Marginalni metod poiva na principu marginalne dobiti dok veina ostalih metoda
poiva na principu neto dobiti.
9
Osnovna logika metoda formiranja cijena na bazi konkurentnih cijena jeste
sagledavanje reakcije trita naistu, viu ili niu cijenu od one koju konkurentska preduzea
utvruju za svoje proizvode.
10
Popusti za plaanje gotovinom predstavljaju smanjenje cijene u sluaju kada se roba
plaa gotovinski prilikom preuzimanja robe ili gotovinski u odreenom kratkom roku.
Takoer, za avansnu (unaprijed) uplatu se moe odobriti popust. To dosta utie na politiku
prilikom formiranja cijena jer se u ekonomiji javlja problem naplate potraivanja.
Sezonski popusti predstavljaju smanjenje cijena proizvoda van sezone radi odravanja
linije proizvoda. To je npr. prodaja odjee kada se u jesen i zimu rasprodaje ljetna garderoba.
3.1.4. BONIFIKACIJE
11
Odreivanje cijena prema baznoj taki politika je cijena koja polazi od tvornike
cijene uveanje za prevozne trokove od kupcu najblie bazne take prodavca. Taj pristup
utvrivanju cijena je naputen budui da je dolo u pitanje njegovo zakonsko utemeljenje.
Kad prodavac snosi sve stvarne prevozne trokove, onda imamo odreivanje cijene s
plaanjem svih prevoznih trokova. Prodavac moe odabrati tu metodu budui da eli sklopiti
posao s odreenim potroaem ili da povea promet. Vei promet e mu sniziti prosjene
trokove, ime e kompenzirati dodatne prevozne trokove.
3.3.DISKRIMINACIJA CIJENA
12
i da se odgovori na aktivnosti konkurenata na odreenim tritima. Da bi diskriminacija cijena
bila uspjena, potrebno je ispuniti nekoliko uslova:
13
4. CIJENA PROIZVODA NA INTERNETU
Na primjer, pri prodaji avionskih karata nie su cijene za karte prodate 21 dan
unaprijed nego za karte kupljene na dan leta. Ili, na primjer, sajt www.priceline.com daje
kupcima mogunost da predloe prodavcima cijenu, a oni odluuju o tome da li da je prihvate
ili ne.
14
ZAKLJUAK
15
LITERATURA
2. Sally Dibb, Lyndon Simkin, William M. Pride, O.C. Farrell, Marketing, Evropsko
izdanje, Mate Zagreb, 2000.
3. www.emagazin.co.yu
16