Ime i prezime pripavnice: Danijela Turi, prof.

Naziv kole u kojoj je pripravnica stairala: Srednja kola fra Andrije Kaia Mioia,
Makarska
Ime i prezime mentorice pripravnice: Romana Ribii, prof.
Ime i prezime ravnatelja kole: Slavko Gudelj, prof.

Priprava za izvedbu nastavnoga sata na strunomu ispitu iz

Hrvatskoga jezika

Mit (jednostavni epski oblici)

Naziv kole u kojoj se polae struni ispit: V. gimnazija Vladimir Nazor, Split
Nadnevak odravanja nastavnoga sata: 12. studenoga 2015.
Razred i kolski sat: 1. razred, 2. kolski sat
Ime i prezime mentora na strunome ispitu: Vilma Leroti, prof.
Ime i prezime predsjednika Ispitnoga povjerenstva: dr. sc. Sreko Liste
Jedinica ishoda uenja Knjievnost

Tip nastavnog sata Obrada novog gradiva

Nastavni sadraj Mit (jednostavni epski oblici)

Ishodi uenja 1. Uenici e uoiti znaajke jednostavnih epskih oblika

2. Uenici e prepoznati obiljeja mita kao jednostavnog
oblika
3. Uenici e definirati jednostavni oblik mit
4. Uenici e analizirati tekstualni predloak
5. Uenici e primijeniti i argumentirati steene spoznaje
Suodnosne veze Unutarpredmetna korelacija: hrvatski jezik, jezino izraavanje
Meupredmetna korelacija: Povijest, Likovna umjetnost

Literatura za uenike Dujmovi-Markusi, Dragica, Knjievni vremeplov 1, Profil,

Zagreb, 2008.

Literatura za nastavnika Dujmovi-Markusi, Dragica, Knjievni vremeplov 1, Profil,

Zagreb, 2008.
Jolles, Andre, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
Rosandi, Dragutin, Metodika knjievnog odgoja, kolska
knjiga, Zagreb, 2005.
Metodiki sustavi Integracijsko-korelacijski, interpretativno-analitiki,
problemsko-stvaralaki
Nastavna sredstva i pom. iva rije nastavnika i uenika, raunalo, nastavni listii, olovka,
udbenik
Nastavne metode Metoda usmenog izlaganja, metoda upuivanja, metoda
razgovora, metoda itanja, metoda pisanja
Nastavni oblici Frontalni rad, individualni rad, rad u paru

Struktura i predvieno Trajanje nastavnoga sata: 45 min

trajanje nastavnoga sata Uvodni dio sata: 8 min

Uvodna rije
Motivacija
Sredinji dio sata: 32 min
Najava i lokalizacija teme
Interpretativno itanje
Emocionalno-intelektualna stanka
Objavljivanje doivljaja
Interpretacija djela
Zakljuni dio sata: 5 min
Sinteza i ponavljanje
Faze nastavnoga sata, trajanje i nastavni sadraji Aktivnosti Nastavni oblici,
uenika metode i
metodiki
postupci

1. Uvodni dio 8 min

Uvodna rije
N: Dobar dan! Ja sam profesorica Danijela Turi i danas
u vam odrati sat Hrvatskoga jezika. Nadam da emo
uspjeno i lijepo suraivati i stii do novih spoznaja.
Zapoet emo nastavnim listiima.
(Podijelim svakome po jedan primjerak nastavnih listia
s ciljem da ih motiviram kroz prisjeanje i povezivanje.)
Motivacija
N: Na vaem prvom nastavnom listiu nalaze se izrazi metoda

koje sigurno esto ujete u svakodnevnome ivotu. upuivanja

Krenimo redom. Na prvoj slici nalazi se labirint.

Pokuajte definirati znaenje ove rijei.
(Prozivam uenike i zajedniki prolazimo kroz znaenje
uenici
ponuenih rijei.)
sudjeluju u
U: Labirint je prostor iz kojega je komplicirano izii.
razgovoru i metoda
N: Znate li odakle dolazi ova rije?
provjeravaju razgovora:
U: (Odgovaraju ukoliko znaju.)
svoje znanje, motivacijski
N: Prema jednoj od pria, labirint je bio golema palaa
definiraju razgovor
na otoku Kreti u kojoj se skrivao Minotaur, mitsko
znaenje
udovite. inilo ju je stotine soba, dvorana i hodnika iz
izraza,
kojih je bilo komplicirano izii.
izraavaju
N: Kada za neku enu kaemo da izgleda kao Venera,
miljenje o
to pod tim mislimo?
podrijetlu
U: Venera je izraz koji se esto koristi za vrlo lijepu
ponuenih
enu.
izraza
N: Pokuajte povezati zato se koristi ba taj izraz?
U: Venera je bila boica ljepote i ljubavi u rimskoj
mitologiji.
N: Tono. Njen je pandan u grkoj mitologiji Afrodita.
Kada kaemo da nam je neto Ahilova peta to pod tim
mislimo?
metoda
U: Mislimo na slabu toku, slabost, ranjiv detalj.
razgovora:
N: Tako je. Vi ste nedavno obraivali djelo u kojem se
motivacijski
spominje junak, koji je zasluan za ovaj izraz. Sjetite se
razgovor
o kojem je junaku rije?
U: Radi se o Ahileju, starogrkom junaku i polubogu
kojemu je jedina ranjiva toka bila peta. Uenici
N: Odlino. Kada se zaljubimo uenje postaje pravi aktivno
Sizifov posao. Objasnite mi ovaj izraz. sudjeluju u
U: Koristimo ga kada govorimo o uzaludnom i tekom razgovoru i
radu. (Ukoliko znaju.) provjeravaju
N: Tono. Znate li po kome je ovaj izraz dobio ime? svoje znanje
U: Ime je dobio po ovjeku Sizifu, kojega su bogovi
osudili na vjeno guranje kamena uzbrdo. Kada bi
stigao do cilja kamen bi se ponovno otkotrljao na dno.
N: I za kraj, Merkur, Zemlja, Mars su nazivi za to?
U: Nazivi za planete Sunevoga sustava.
N: Znate li ija imena nose planeti?
U: Nose imena likova, boanstava iz rimske mitologije.
N: Tako je. Vie puta smo spomenuli kako su ovi izrazi,
koji su znaajno utjecali na dananji jezik, u prolosti
bili vezani uz grku odnosno rimsku mitologiju.

2. Sredinji dio 32 min

Najava i lokalizacija teme
N: Danas emo govoriti o epskim oblicima koji su se
metoda
pojavili u doba prije pojave pismenosti, to znai da Uenici
upuivanja
izvorno pripadaju usmenoj knjievnosti. S obzirom da paljivo
su se ti oblici prenosili sluanjem, moete li zakljuiti je sluaju i
li njihova struktura jednostavna ili sloena? odgovaraju na
pitanja heuristiki
U: Struktura im je jednostavna.
razgovor
N: Vrlo jednostavna, a otuda dolazi i njihov zajedniki
naziv, jednostavni oblici. (Na raunalnoj prezentaciji metoda izlaganja:
pojavljuje se naslov Jednostavni epski oblici.) objanjavanje i
Obrada novog gradiva pokazivanje
U jednostavne oblike epskoga pripovijedanja uvrtavaju
se bajka, basna, legenda, saga, anegdota, vic, zagonetka,
poslovica i oblik kojim emo se danas detaljnije baviti,
mit. (Na raunalnoj prezentaciji pojavljuju se vrste
jednostavnih oblika i podnaslov Mit.) Uenici
Mislite li da je jednostavnost ovih oblika oznaka aktivno
njihove manje vrijednosti? sudjeluju u metoda
U: (Iznose vlastito miljenje.) razgovoru, razgovora:
N: Naravno da nije. Ovi oblici smatraju
se odgovorima na
heuristiki
pretknjievnim vrstama na ijoj su se osnovi kasnije pitanja
razgovor
razvile suvremenije lirske i epske vrste. uoavaju
Mitovi su u temelju svake kulture, a bez njih ne bi bilo znaajke mita
mogue razumijevanje nijedne knjievne pojave. Danas kao epskog
je mitologija vrlo rairena, posebice u filmskoj oblika
industriji. Navedite mi neke mitove koje poznajete.
U: (Navode mitove za koje su uli, koje su itali, gledali
ili o kojima su moda ve uili.)
N: Kojim se temama mitovi najee bave?
U: (Navode odreene teme: postanak svijeta, naroda,
ratovi, boanstva)
(Kroz pitanja dovodim uenike do spoznaja o
znaajkama mita. Sukladno odgovorima obiljeja mita
pojavljuju se i na raunalnoj prezentaciji.)
N: U mitovima se dakle objanjava uvijek neko vano
ivotno pitanje. Smatrate li da su mitovi pouzdan izvor
u prouavanju povijesti neke kulture? Obrazloite
odgovor.
U: Mitovi nisu pouzdan izvor za prouavanje povijesti.
Mnogi stvarni dogaaji, koji su se prenosili s koljena na
koljeno, pretvarali su se u bajke, a stvarni ljudi u heroje
kulture pa je danas nemogue razluiti to se stvarno
dogodilo, a to nije.
N: Oblikuju li se kroz mitove neki tipini obrasci
ponaanja i poeljnih osobina ljudi? Uenici
U: Oblikuju. Mitovi jako esto veliaju junatvo, aktivno
metoda
hrabrost, vjernost. sudjeluju u
razgovora:
N: Tako je, govore o ljudima koji slue kao idealni razgovoru,
heuristiki
obrasci ponaanja, a kao i svaka umjetnika proza i spoznaju
razgovor
mitovi uvijek donose odreene poruke. obiljeja mita
Na temelju svega to smo do sada rekli pokuajte
samostalno definirati mit.
U: Mit je jednostavan epski oblik u kojem se na temelju Uenici
mitskog iskustva oblikuje pria koja najee samostalno
objanjava neto ovjeku nepoznato, neobjanjivo. Ta je izvode
pria uvijek povezana s porijeklom i nastankom svijeta, definiciju mita
svemira, ovjeka i drugih ivih bia, zagrobnim
ivotom i bogovima.
N: Odlino. U vaim itankama na 113. stranici nalazi
se mit o Piramu i Tizbi. Proitat emo ga. Paljivo
Uenici
posluajte tekst.
pozorno metoda
Interpretativno itanje
sluaju interpretativnog
Emocionalno-intelektualna stanka itanja, metoda
interpretativno
Objavljivanje doivljaja i njihova korekcija itanje teksta sluanja
N: Svia li vam se pria? Iznesite kratak komentar.
U: (Iznose razliita miljenja.)
N: Jeste li oekivali ovakav zavretak? Sigurno su vam Uenici
poznate jo neke prie sline tematike o nesretnim objavljuju svoj
ljubavima? doivljaj
U: (Daju razliite odgovore.) teksta, iznose
N: Ima li neto to vam je u tekstu nejasno? Jesu li vam kratak
sve rijei poznate? komentar
U: (Odgovaraju, ukoliko im je neto nepoznato,
objanjavam im.)
N: Sada ete samostalno analizirati tekst. Na vaem Nakon Rad u paru
drugom nastavnom listiu nalaze se pitanja. Prva dva proitanog
metoda
zajednika su svima, a posljednje pitanje razliito je za teksta uenici
upuivanja,
svaku grupu. Tri su grupe, radite u parovima. Imate u parovima
metoda rada na
deset minuta za rjeavanje, a nakon to zavrite rjeavaju
tekstu
provjerit emo odgovore. Ako vam je neto nejasno i nastavni listi
ako vam treba pomo, slobodno mi se obratite.

(Nakon to su rijeili nastavni listi prozivam uenike

da proitaju odgovore te ih zajedno provjeravamo.)
Interpretacija djela
N: U prvom zadatku trebali ste odrediti temu ovog mita.
U: Tema mita je ljubav i smrt Pirama i Tizbe. metoda razgovora
Uenici iznose
N: Odlino. U drugom zadatku prisjetili ste se
vlastite
kompozicijskih djelova i odredili ih u tekstu.
spoznaje,
U: U uvodu nam je predstavljen zaljubljeni par, Piram i
zakljuke i
Tizba. Zavoljeli su se ve u djetinjstvu, ali njihova
miljenja
ljubav bila je zabranjena zbog nesuglasica meu
obiteljima. U zapletu pratimo odvijanje njihovog tajnog
sastanka. Tizba uspijeva izbjei opasnost, da postane
hrana lavici. Na vrhuncu radnje Piram se ubija mislei
da je Tizba mrtva, a radnja se rasplie Tizbinom smru.
Tizba se baca na Piramov ma, kako bi zauvijek otila s
njim.
N. U treemu je zadatku prva grupa na temelju steenih Uenici
metoda razgovora
spoznaja o mitskim likovima trebala objasniti kako su aktivno
okarakterizirani Piram i Tizba. sudjeluju u

U: Piram i Tizba okarakterizirani su idealnim, razgovoru

poeljnim osobinama. Hrabri su, ustrajni, bore se do iznosei
smrti za ostvarenje svojih ideala. vlastita

(Citat: U dalekom gradu Babilonu ivjeli Piram i zapaanja o

Tizba, on najljepi mladi, ona najkrasnija meu tekstu
djevojkama Istoka.)
(Citat: Tvoja te je ruka pogubila nesretnie. Ali i ja
imam hrabru ruku, imam i ljubav: ona e mi dati snage
da sebi zadam smrtnu ranu.)
N: Smatrate li da su Piram i Tizba na kraju donijeli
ispravnu odluku?
U: (Daju razliite odgovore.) metoda razgovora
N: Druga grupa imala je zadatak objasniti na koji su
nain u mitu povezani ovjek i priroda.
U: ovjek i priroda sjedinili su se kroz simbolian
prikaz dudovoga stabla. Na poetku je drvo
snjenobijelih plodova bilo mjesto njihovoga tajnoga
sastanka. Nakon Piramove smrti dudovi plodovi
poprimaju tamnu boju, a na Tizbinu molbu takvi ostaju
zauvijek, kao spomen njihove pogibelji i vjene ljubavi.
(Citat: A ti, drvo, koje e doskora svojim granama
zakriljivati dva mrtvaca, sauvaj znamen nae pogibije i
uvijek imaj plodove tamne alosne boje u spomen
dvostruke smrti.)
N: Iz toga ste trebali izvesti osnovnu poruku prie. Uenici

U: Osnovna je poruka prie trajnost ljubavi ak i u aktivno metoda razgovora

smrti. sudjeluju u

N: Izvrsno. Trea grupa imala je zadatak izdvojiti razgovoru,

glavni problem u Piramu i Tizbi i potkrijepiti ga iznose
citatom. zapaanja iz

U: Glavni problem djela je zabranjena ljubav zbog teksta, vlastita

nesuglasica meu obiteljima. miljenja i

(Citat: Kue im bile jedna do druge te se mladi zakljuke

upoznali ve u djetinjstvu. I zavoljeli se. A s godinama
je rasla i ljubav. Bili bi se i uzeli ali ne dopustie
roditelji.)
N: Razmislili ste zato nam je ispriana ova pria tako
to ste je smjestili u aktualnu stvarnost. Postoje li i
danas slini problemi?
U: Pria o Piramu i Tizbi ispriana nam je kako bi nas Uenici metoda razgovora
sjetila na sve one ije su ljubavi, ideali, ideje, ostali ponavljuju
neshvaeni, na sve one koji trpe zbog tuih usvojeno
nesporazuma. Danas se takoer susreemo sa slinim gradivo kroz
problemima (uenici navode odreene probleme). pitanja na
N: Njen se smisao svakako moe proiriti na problem nastavnom
autoriteta bilo koje vrste, ija je vrijednost upitna. listiu, aktivno
Koliko autoriteti sputavaju tue ivote. sudjeluju u
U: (Daju razliite odgovore.) razgovoru

3. Zavrni dio 5 min

Sinteza i ponavljanje metoda razgovora

N: Na vaem posljednjem nastavnom listiu nalazi se

jo nekoliko pitanja kroz koje ete ponoviti dananje
gradivo.
(Prozivam uenike koji individualno odgovaraju na
pitanja s nastavnog listia.)

N: Zahvaljujem vam na suradnji, bili ste odlini.

Srdano vas pozdravljam.
 PLAN PRIJENOSNIKA (PLOE) RAUNALNE PREZENTACIJE

TEMA
Vana
ivotna
pitanja
JEDNOSTAVNI EPSKI Dogaaji
utemeljeni
OBLICI PORUKA na
MITSKOM

MIT
ISKUSTVU
MIT
Bajka Anegdota
Basna Poslovica
LIKOVI
Legenda Zagonetka - nositelji Produkt
Saga Vic poeljnih osobina
- predstavljaju NERAZVIJENIH
obrasce SAZNANJA
ponaanja
 A

PIRAM I TIZBA

1. ODREDITE TEMU DJELA

_________________________________________________________________________

2. Mit, kao i svako epsko djelo, ima razraenu kompoziciju. Navedite kompozicijske
djelove i odredite ih u tekstu (saeto, jednom reenicom).

3. Prisjetite se to smo rekli za mitske likove i izvedite zakljuak:

Kako su okarakterizirani glavni likovi? Potkrijepite citatom iz teksta.

Smatrate li da su Piram i Tizba na kraju donijeli ispravnu odluku?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
B
PIRAM I TIZBA

1. TEMA
_________________________________________________________________________

2. Mit, kao i svako epsko djelo, ima razraenu kompoziciju. Navedite kompozicijske
djelove i odredite ih u tekstu (saeto, jednom reenicom).

3. Na koji su nain u mitu povezani ovjek i priroda? Potkrijepite citatom iz teksta!

Moete li iz toga izvesti osnovnu poruku ove prie?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
 C
PIRAM I TIZBA

1. TEMA: __________________________________________________________________

2. Mit kao i svako epsko djelo ima razraenu kompoziciju. Navedite kompozicijske
djelove i odredite ih u tekstu (saeto, jednom reenicom).

3. Izdvojite glavni problem djela. Odgovor potkrijepite citatom.

Smjestite priu o Piramu i Tizbi u aktualnu stvarnost i razmislite zato nam je ispriana.
Postoje li slini problemi i danas? Mislite li da svi autoriteti sputavaju ljudske ivote?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
1. Jednostavni oblici izvorno pripadaju _____________ knjievnosti.
2. U jednostavne oblike spadaju mit, bajka, basna, legenda, anegdota, saga,
a) vic, zagonetka i poslovica
b) feljton i esej
c) putopis i crtica
3. Naziv su dobili zbog:
a) kratkoe teksta
b) zbog manje umjetnike vrijednosti
c) jednostavnosti stukture

4. Mitovi su pouzdan izvor u prouavanju povijesti naroda i kultura. DA NE

5. Najee mitske teme povezane su s:
a) nastankom svijeta, svemira, ovjeka
b) zagrobnim ivotom i bogovima
c) duhovitim priama o znamenitim ljudima i dogaajima

6. Mitovi nose odreene ideje i stavove.

DA NE
7. U mitovima kroz likove nisu zastupljeni tipini obrasci ponaanja i osobina. DA NE
8. U razliitim se knjievnostima ponavljaju i variraju motivi, likovi i teme iz mitova. DA NE
9. Meu mitskim temama i naim aktualnim ivotom nemogue je nai poveznicu. DA NE
10. Poruke sadrane u mitu mogu nam pomoi u drugaijem gledanju ivotne situacije. DA NE