ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S TRAHEOSTOMOM

TRAHEOTOMIJA
 otvaranje prednje stijenke trahee u području vrata
 u dušnik se umeće kanila – onemogućava da se otvor stisne
 omogućava disanje i lakše uklanjanje sekreta iz DDP

INDIKACIJE
 otežan ili potpuno onemogućen prolaz zraka kroz gornje dišne putove
- ozljeda vrata, grkljana, trahee, ždrijela, jezika
- akutna upala, edemi (subglotični laringitis, flegmone baze usta i jezika, alergični
edem)
- kronična upala grkljana
- tumori larinksa i traheje
- bolesti vrata (maligna struma, Tm vrata i jednjaka)
- strano tijelo u larinksu, traheji, bronhu
- preventivno – kirurški zahvati (larinks, trahea, mandibula)
 bolesnik sa začepljenjem dišnih putova sekretom, povraćenim sadržajem, krvlju,
slinom
 bolesti u kojima je onemogućeno iskašljavanje zbog poremećenog/onemogućenog
refleksa kašlja (koma, bolesti s povećanom sekrecijom, traheobronhitis,
laringotraheobronhitis, ozljede prsnog koša)

TRAJNA TRAHEOSTOMA
 trajno disanje na učinjenu stomu, izbjegavanje trajnog nošenja kanile
 veći otvor na prednjoj stijenci traheje, koža na vratu se ušije uz trahealnu stijenku
 epitelizacija rubova, na otvoru stoma široko otvorena i bez umetanja kanile

TRAHEALNE KANILE (plastične – ima širi lumen, lakše prianja uz traheju, manje je
iritira; metalne – mogu se sterilizirati)
 vanjska kanila
- savijena u luku
- uz gornji otvor ima proširenje na kojem se nalaze otvori za vrpcu i „bravica“
(osigurava položaj unutarnje kanile, sprječava njeno ispadanje)
- rub proširenja prianja uz površinu vrata, osigurava njen položaj u traheji
 unutarnja kanila – „bravica“ je drži sigurnom, omogućava vađenje pri čišćenju
 opturator s ovalnim završetkom – zatvara kanilu (prolazi kroz cijelu kanilu),
omogućuje lakše uvođenje kanile u traheju

Standardne veličine: 0 – 12

POSEBNA PLASTIČNA KANILA S GUMENOM OVOJNICOM

↓
može se napuhati tako da prione uz
trahealnu stijenku – CUFF (KAF)
 količina zraka koja je potrebna za punjenje kafa označena na
kanili
 puni se štrcaljkom
 Niski tlak u kafu – minimalno pritišće trahealnu sluznicu
(umanjuje ulceracije i strikture)
Primjena pri:
 mehaničkoj ventilaciji
 1 sat nakon jela
 sekret se ne može odstranjivati iz usta
 povećan rizik od aspiracije (nesvjesno stanje)

Popuštanje pritiska zraka u kafu

(sprječavanje pritiska proširenog kafa na trahealnu stijenku)

Optimalni tlak zraka u kafu: 15 – 25 cmH2O

FENESTRIRANE KANILE
 otvor na luku kanile za puštanje zraka u GDP iz pluća
 omogućuje GOVOR

PREOPERATIVNA PRIPREMA
Opća preoperativna priprema:
 PSIHOLOŠKA priprema
 FIZIČKA priprema
 VJEŽBE DISANJA
 EDUKACIJA BOLESNIKA I OBITELJI (o načinu KOMUNIKACIJE)

POSTOPERATIVNA NJEGA BOLESNIKA S TRAHEOSTOMOM

 prohodnost kanile i dišnih putova
 prevencija infekcije
 osiguravanje potrebne količine vlažnog zraka/kisika kojeg bolesnik udiše
 osiguravanje načina komunikacije
 osiguravanje fizičke i emocionalne udobnosti

Intervencije:
1. prohodnost kanile i DP, odstranjivati sekret aspiracijom
2. ukapavanje 0,9% NaCl u kanilu, čišćenje unutarnje kanile, mijenjanje kanile
3. pravilan položaj
4. mjerenje vitalnih funkcija
5. prevencija infekcije – ASEPSA i vježbe disanja
6. očuvanje integriteta kože oko traheostome
7. aspiracija sekreta iz DP, promjena zavoja, njega okoline stome
8. osiguravanje mikroklimatskih uvjeta
9. provođenje OH, njega kože, usne šupljine, sprječavanje KDL
10. pravilna prehrana
11. osigurati način komunikacije
12. podučiti bolesnika i/ili obitelj o njezi i komunikaciji kod traheostome

PREHRANA
 postoperativno – tekuća i/ili kašasta hrana zbog otežanog gutanja
 hrana bogata bjelančevinama i vitaminima, dovoljno tekućine
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD OPERACIJE ŠTITNJAČE
INDIKACIJE:
 izrazito povećanje strume
 dugotrajne hipertireoze
 česti recidivi bolesti
 kontraindikacije za uzimanje tireostatika
 kompresija na traheju / jednjak
 sumnja na zloćudni proces

PREOPERATIVNA PRIPREMA
 PSIHOLOŠKA priprema
- emocionalna labilnost → uspostava suradničkog odnosa i emocionalne potpore
- izbjegavanje konfliktnih situacija

 FIZIČKA priprema
- povoljna fizička okolina, optimalni mikroklimatski uvjeti (dnevna temp. 18 °C)
- mjerenje vitalnih funkcija – puls (tahikardija)
- promatranje – izgled, ponašanje, izlučevine
- održavanje OH – znojenje
- krv za T3, T4, TSH
- visokokalorična prehrana (3500 – 5000 cal), dovoljno tekućine (≥ 3 L), NE
alkohol, crna kava i jaki čajevi
- opća neposredna preopreativna priprema – sedativi, premedikacija

POSTOPERATIVNA NJEGA
1. odgovarajući položaj
- nakon operacije – ležeći bočni
- nakon toga – povišeni, Fowlerov
2. promatranje i mjerenje PULSA i DISANJA svakih 30 minuta (stridorozno disanje kod
tetanije), RR p.p.; vanjski izgled
3. promatranje unosa i iznosa tekućine
4. kontrola drenaže operativnog polja
5. kontrola zavoja
6. kontrola govora (stanje glasnica)
7. poticanje na disanje i iskašljavanje (prevencija KDL)
8. poticati bolesnika na ustajanje, 1. postoperativni dan – trapez za pomoć pri ustajanju i
promjeni položaja
9. provođenje OH
10. prevencija infekcija
11. mikroklimatski uvjeti

PREHRANA
 nekoliko dana nakon operacije – tekuća zbog otežanog gutanja (bogata proteinima,
UH, vitaminima, dosta tekućine)
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD OPERACIJE NA PLUĆIMA
(PRSNOM KOŠU)

TORAKOTOMIJA – kirurško otvaranje prsnog koša

RESEKCIJA PLUĆA – kirurško odstranjenje jednog dijela pluća
SEGMENTEKTOMIJA – kirurško odstranjenje jednog dijela režnja
LOBEKTOMIJA – kirurško odstranjenje plućnog režnja
PULMEKTOMIJA – kirurško odstranjenje jednog plućnog krila

PREOPERATIVNA PRIPREMA = opća preoperativna:

 PSIHOLOŠKA priprema
 FIZIČKA – vezano uz bolest, rutinske pretrage
 PRIPREMA RESPIRATORNOG SUSTAVA SMANJENJE SEKRETA U GDP
 PODUČAVANJE – VJEŽBE DISANJA I ISKAŠLJAVANJA
 OPĆA NEPOSREDNA PREOPERATIVNA PRIPREMA

Drenažni položaj
 ako je potrebno drenirati GORNJE SEGMENTE – SJEDEĆI, PREGIBA SE
PREMA NAPRIJED
 drenaža DONJI SEGMENATA = QUINCKEOV drenažni položaj
 nekoliko puta na dan po 15 minuta
 primjena inhalacija prije drenažnog položaja

Podučavanje bolesnika – preoperativno!

1. vježbe disanja i iskašljavanja
- postizanje što dubljeg respirija i ventilacija pluća
- demonstrirati način izvođenja, provjeriti usvojena znanja i vještine, osjećaj
spremnosti
2. vježbe ramena i podlaktice
- prevencija ukočenosti zgloba ramena na operiranoj strani
- izvođenje postoperativno u krevetu

POSTOPERATIVNA NJEGA
1. odgovarajući položaj (POVIŠENI – 45 °)
- PULMEKTOMIJA – na leđima i na operiranoj strani
- SEGMENTEKTOMIJA i LOBEKTOMIJA – NE na operiranoj strani
2. promatranje i mjerenje pulsa, RR – a, disanja svakih 15 minuta prva 3 sata, a kasnije
svakih 30 minuta
3. kontrola drenaže i drenažnih sadržaja svakih 8 sati
4. kontrola zavoja
5. poticanje na vježbe dubokog disanja i iskašljavanja (p.p. primjena inhalacija, ET
aspiracije)
6. 2. postoperativni dan započeti pasivne i aktivne vježbe ruku na operiranoj strani; upute
za provođenje vježbi kući
7. mikroklimatski uvjeti
8. pravilna hidracija
- na dan operacije – PARENTERALNA
- tijekom 24 sata – oko 3 L umjereno tople tekućine
9. poticati i pomoći kod ustajanja (trapez!)
10. primjena ordinirane terapije
 11. prevencija infekcije
12. provođenje OH, njega kože i usne šupljine
13. pravilna prehrana

PREHRANA
 na dan operacije – PARENTERALNA
 zatim tekuća → kašasta → opća
 lakoprobavljiva hrana; bogata proteinima, vitaminima i mineralima

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD OPERATIVNIH ZAHVATA

NA BUBREGU

NAJČEŠĆE VRSTE OPERATIVNIH ZAHVATA NA MOKRAĆNOM SUSTAVU:

 nefrotomija – operacijski rez preko bubrežnog parenhima
 nefrostomija – operacijsko stvaranje otvora u bubregu sa stavljanjem tankog drena u
svrhu dreniranja
 nefrektomija – operacijsko odstranjenje bubrega
 pijelotomija – operacijski rez i otvaranje pijelona
 pijelostomija – operacijsko stvaranje otvora na pijelonu u koji se stavi dren u svrhu
dreniranja
 ureterotomija – operacijski rez i otvaranje uretera
 ureteronefrektomija – operacijsko odstranjenje bubrega zajedno s ureterom
 cistotomija – operacijski rez i otvaranje mokraćnog mjehura
 cistektomija – operacijsko odstranjenje mjehura
 ureterosigmoidostomija – operacijsko spajanje uretera sa sigmoidalnim dijelom
debelog crijeva
 ureteroileostomija (Brickeov mjehur) – operacijsko spajanje uretera s izoliranom
vijugom ileuma, koja se na jednom kraju izvede van na kožu u obliku ileostome
 ileocistoplastika – operacijska rekonstrukcija mjehura pomoću vijuge ileuma
 cistostomija – operacijsko stvaranje otvora u mjehuru u koji se stavi kateter za
dreniranje
 ureterostomija – operacijsko stvaranje otvora na ureteru u koji se uvede dren u svrhu
dreniranja

PREOPERATIVNA PRIPREMA
Opća preoperativna priprema:
 PSIHOLOŠKA priprema
 FIZIČKA priprema
- promatranje vitalnih funkcija, izlučevina (hematurija, diureza)
- prevencija respiratornih komplikacija (vježbe disanja)
- prehrana (neslana s proteinima, bez proteina, ograničeno sol, ograničeno tekućinu,
obilno tekućine)

Neposredna preoperativna priprema:

 dan prije operacije – OPĆA + priprema GIT-a
  na dan operacije – OPĆA + brijanje operativnog polja (iznad pupka do koljena) i
elastični zavoji na potkoljenice

POSTOPERATIVNE KOMPLIKACIJE
 KRVARENJE (operacijskog polja, krv u mokraći) – provjera zavoja i općeg stanja,
znakovi i simptomatologija šoka
 REFLEKSNA PARALIZA CRIJEVA – do slike pravog paralitičkog ileusa, bolesnikov
abdomen napet, peristaltika slaba, nema vjetrova, povraćanje; prvi znaci retencije
želučanog sadržaja – plasiranje trajne želučane sonde, permanentno crpljenje
želučanog sadržaja
 BOLOVI – jači ili slabiji; kolike zbog koaguluma kroz ureter → analgetici
 POSTOPERATIVNA RETENCIJA URINA – jedna od najčešćih komplikacija; ako ne
mokri spontano → kateterizacija (prevenira se trajni kateter i urinarna infekcija)
 POSTOPERATIVNA ANURIJA – akutna renalna insuficijencija (prevenira se intra- i
post-operativnom nadoknadom tekućine, elektrolita i krvi), promatranje diureze!
 ATELEKTAZA I PNEUMONIJA – kolaps pluća na strani operiranog bubrega ako je
intraoperativno ozlijeđena pleura → pneumotoraks
 TROMBOFLEBITIS I PLUĆNA EMBOLIJA

SPECIFIČNOSTI POSTOPERATIVNE NJEGE

Cilj: uspostava i nadzor nad bubrežnom funkcijom
Intervencije:
1. mjerenje DIUREZE (trajni kateter) – dokumentirati!
(količina izlučene tekućine – količina primjene tekućine → ispiranjem katetera)
2. kontrola trajnog katetera
3. monitoring urina
4. ispiranje trajnog katetera (u mlazu) – koagulumi
5. kontrola drenaže operativnog polja
- otjecanje, prohodnost
- mjerenje i bilježenje izgleda drenažnog položaja
o nefrostomija – otvor u bubregu + dren
o pijelostomija – otvor na pijelonu + dren
o splint – u ureter, kod ureterocistostomije; održava njegovu prohodnost
6. regulacija stolice – prostigmin 2. postoperativni dan + dulcolax

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S OPERATIVNIM ZAHVATOM

NA PROSTATI
PROSTATEKTOMIJA – operacijsko odstranjenje prostate

PREOPERATIVNA PRIPREMA

Opća preoperativna priprema

 PSIHOLOŠKA priprema
 FIZIČKA priprema
- OH, higijena anogenitalne regije
- pretrage – KKS, bakteriološki urin, EKG, RTG pluća, UZV, pregled kardiologa
- promatranje izlučina
- prehrana – dijeta s mnogo tekućine

Neposredna preoperativna priprema

 OPĆA +
 dan prije operacije – priprema GIT-a (klizma)
 na dan operacije – higijena anogenitalne regije, brijanje operativnog polja, uvesti
trajni kateter, elastični zavoji – potkoljenice

POSTOPERATIVNA NJEGA – KAO I KOD OPERACIJE BUBREGA!

Specifičnosti njege:
 2. postoperativni dan – prostagmin + dulcolax
 poticanje bolesnika na ustajanje = 2. – 3. dan

PREHRANA
 na dan operacije – TEKUĆA
 prijelaz na OBIČNU

ZDRAVSTVENI ODGOJ
 hrana koja ne nadima
 održavanje redovite stolice i (dobre) diureze

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD

ABDOMINALNIH OPERACIJA
 ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S OPERACIJOM ŽELUCA

INDIKACIJE za operativni zahvat:

 akutne komplikacije ulkusne bolesti
 krvareći ulkus (ne može se zaustaviti sklerozacijom i laserskom fotokoagulacijom)
 perforacija
 kronične komplikacije ulkusne bolesti
 stenoze
 penetrirajući ulkus
 maligne alteracije – rak želuca

PREOPERATIVNA PRIPREMA

Opća preoperativna priprema

 PSIHOLOŠKA priprema
 FIZIČKA priprema
- pretrage vezane uz bolest + rutinske za operaciju
- smanjenje bakterijske flore – higijena usne šupljine (ispiranje čajem od kamilica)
- lakoprobavljiva hrana, kod stenoze – parenteralna prehrana
- nadoknada tekućine i elektrolita, vitamina
- PRIPRAVA PROBAVNOG SUSTAVA
o ispiranje želuca kod stenoze 0,9%-tnom otopinom NaCl nekoliko dana
prije operacije, više puta dnevno
o ispiranje NE kod Ca, nego crpljenje želučanog sadržaja duodenalnom
sondom!

Neposredna preoperativna priprema

 OPĆA + klizma dan prije operacije ili ujutro na dan operacije, uvođenje sonde,
elastični zavoji i primjena heparina (prema ordiniranju liječnika)

Vježbe disanja i iskašljavanja (PRSNO EKSPIRATORNOG TIPA)

 zbog boli izbjegavaju DUBOKO disanje
 provode se svaka 2 sata
 razvoj mikroorganizama u DP – poticanje na iskašljavanje
 BOL

POSTOPERATIVNA ZDRAVSTVENA NJEGA

1. odgovarajući položaj – Fowlerov, noge flektirane u koljenima (smanjenje napetosti
trbušne stijenke i boli)
2. mjerenje RR, pulsa, disanja svakih 15 minuta tijekom prva 3 sata; a zatim svakih 30
minuta
3. ASPIRACIJA ŽELUČANOG SADRŽAJA SVAKIH 30 MINUTA
- sadržaj mjeriti i promatrati → mogućnost RETENCIJE i DILATACIJE
želuca
 - sonda se vadi kada nema zastoja sadržaja, a bolesnik bez teškoća pije
tekućinu
4. kontrola drenaže (dren se uvodi kod perforirajućeg ulkusa)
5. kontrola zavoja
6. provođenje OH i higijene usne šupljine
7. poticanje na vježbe dubokog disanja i iskašljavanje, pomoć pri iskašljavanju, vježbe
udova
8. mikroklimatski uvjeti
9. pravilna prehrana
- prvih 48 sati – parenteralna prehrana (do uspostave peristaltike)
- 3. dan – parenteralna + opsežno čaj
- 6. dan – tekuća opća dijeta
- 7. dan – specijalna dijeta
10. poticati i pomoći pri ustajanju (trapez!)
11. kontrola primjene terapije (infuzija / transfuzija – 50-60 kapi/min.)
12. prevencija infekcije

PREHRANA
 od 7. dana specijalna dijeta koje se pridržava 6 MJESECI
o 6 malih obroka / dan
o dobro sažvakati svaki zalogaj
o niti prevruće, niti prehladno
o obrok započeti gustom hranom
o prileći nakon jela
 prije otpusta pisane upute o prehrani

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD KIRURŠKIH ZAHVATA NA

JEDNJAKU

INDIKACIJE za operativni zahvat:

 ozljede jednjaka
 Ca jednjaka
 stenoza jednjaka
 kardiospazam
 bronhoezofagealna fistula
 strana tijela

GASTROSTOMA (privremena, trajna) – otvor učinjen kirurškim putem na želučanoj

stijenci, a izveden na prednju trbušnu stijenku; radi hranjenja
JEJUNOSTOMA – otvor na stijenci jejunuma, kroz prednju trbušnu stijenku, u otvor uveden
kateter u svrhu hranjenja
EZOFAGOSTOMA – umjetno stvorena, vanjska kožna, ezofagealna fistula, otvara se na
vratu, kateter – radi hranjenja
PREOPERATIVNA PRIPREMA
 Opća preoperativna priprema – PSIHOLOŠKA i FIZIČKA – kao i kod operacije
želuca!
  Neposredna preoperativna priprema – OPĆA + klizma dan prije operacije
 Preoperativna pojačana prehrana – tijekom 14 dana prije operacije zbog općeg lošeg
stanja, pothranjenosti (sokovi, prazne juhe, mlijeko, enteralni pripravak Osmolite);
parenteralni pripravci i.v., ako pacijent ne može gutati

POSTOPERATIVNA ZDRAVSTVENA NJEGA

 SVI POSTUPCI KAO I KOD OPERACIJE ŽELUCA, IZUZEV PREHRANE
o kod gastrostome = parenteralna prehrana, prvo hranjenje 10 – 12 sati
postoperativno, tekuća hrana, enteralni pripravci svaka 4 sata
o kod jejunostome = 1. dan – parenteralna prehrana; 2. dan – prehrana preko
jejunostome (enteralni pripravci) i preko pumpe

ZDRAVSTVENI ODGOJ
 podučiti o:
o važnosti redovite i pravilne njege okolice gastro/jejuno – stome
o pripravi nutritivnih pripravaka, hranjenju
o kroz jejunostomu – unos hrane pomoću enteralnih pumpi, gravitacijskog toka,
pomoću štrcaljke
 poticanje, hrabrenje, demonstracija naučenih vještina

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD OPERATIVNOG ZAHVATA

CRIJEVA

PREOPERATIVNA PRIPREMA

Opća preoperativna priprema

 PSIHOLOŠKA (kod kolostome) – prvo liječnik (kirurg), a kasnije se uključuje
enteroterapeut i/ili MS/MT – umanjiti strah, tjeskobu i zabrinutost; izgraditi povjerenje
i samopouzdanje, pomoć u usvajanju poželjnih ponašanja; edukacija o stomi – svrha,
kako izgleda na tijelu, principi njegovanja, poticati na pitanja i na svako odgovoriti
 SPECIFIČNOSTI FIZIČKE pripreme
- prehrana s hranom koja daje malu količinu ostataka, tekuća dijeta 2 dana prije
operacije
- priprava probavnog sustava – par dana prije laksativi, Colocleans
- smanjenje bakterijske flore (antibiotici širokog spektra ili Efloran a' 500 mg dan
prije operacije)
- prevencija embolije – heparin

Neposredna preoperativna priprema

 OPĆA +
 dan prije operacije – cilj je postići čista crijeva
 na dan operacije – uvođenje trajnog katetera, ngs, elastični zavoji – potkoljenice,
heparin, antibiotici / Efloran
POSTOPERATIVNA ZDRAVSTVENA NJEGA
kao i kod operacije želuca i jednjaka, uz određene specifičnosti:
1. mjerenje diureze (zbog trajnog urinarnog katetera)
 2. bolesnik pije nekoliko žlica vode ili čaja (20 – 30 cm3), ako nema retencije
(uspostavljena je peristaltika) 24 sata – sonda ex
3. regulacija stolice
- primjena parafinskog ulja – 2-3×/dan po 1 žlicu uz kašastu prehranu; drugi laksativ
nakon 6-7 dana
- NE KLIZMA 6-7 DANA!
- prostagmin 1. postoperativni dan i/ili uvesti gumenu sondu u DC (poticanje
peristaltike, smanjenje napetosti)

PREHRANA
 prvih 48 postoperativnih sati – parenteralna prehrana (do uspostave peristaltike)
 3. dan – parenteralna prehrana + opsežno čaj na žlicu
 4. dan – tekuća dijeta, oprezno davati kašastu hranu
 do 14. dana – bolesnik na kašastom (hrana koja ne nadima i ne izaziva opstipaciju)
 po otpustu INDIVIDUALIZIRANA dijeta (hrana koja ne nadima i koja održava
stolicu)

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA INTESTINALNOM STOMOM

INTESTINALNA STOMA (anus preternaturalis) – umjetni anus – kirurškim putem

učinjen otvor na trbušnoj stijenci u kojoj je izveden SEGMENT CRIJEVA

ENTEROSTOMA – stoma tankog crijeva (jejunostoma, ileostoma) = u terapijske i

prehrambene svrhe

KOLOSTOMA (privremeno – isključenje crijeva iz pasaže do oporavka, trajni otvor –

odvođenje stolice i plinova)
 kolostoma na lijevoj strani sigme i kolona – lakša regulacija jer je stolica već
formirana
 mora biti dobro postavljena i bolesniku dostupna pogledom i dodirom

PREOPERATIVNA PRIPREMA – kao i kod operacije crijeva!

POSTOPERATIVNA ZDRAVSTVENA NJEGA – kao kod operacije crijeva +

 prepoznavanje komplikacija
- vitalnost izvedenog crijeva
- količina i karakter izlučenog sadržaja
- stoma i njena okolina

 održavanje integriteta kože

- pranje kože okoline stome mlakom vodom i neutralnim sapunom
- zaštita za kožu (Orahesiv puder, Stomahesiv pasta) – zaštitna i prehrambena
funkcija
- oblikovanje otvora vrećice ili podloge prema otvoru stome
Vrećice za stomu:
 jednodijelna zatvorena samoljepljiva
 dvodijelna zatvorena
  mini

POMAGALA ZA STOMU (moraju ispunjavati sljedeće uvjete):

 dobro prianjaju na kožu
 nepropusna i dovoljno velika za crijevni sadržaj
 podnošljiva za kožu (ne izazivaju alergije)
 nisu vidljiva ispod odjeće
 dopuštaju tjelesne, profesionalne i športske aktivnosti

PREHRANA
 nakon operacije – parenteralna prehrana
 2. – 3. dan (kad se javi peristaltika) – tekuća dijeta
 ako nema komplikacija – kašasto (bez ili sa minimalnim ostacima)
 educirati pacijenta koja hrana ubrzava i usporava pražnjenje stome, a koja izaziva
stvaranje plinova (zaudarajuće stolice)

ZDRAVSTVENI ODGOJ
 uspješnost psihološke pripreme uvjet za prihvaćanje načina života sa stomom
 uputiti na promjene koje će nastati nakon operacije
 nakon operacije što prije prihvatiti i usvojiti postupke
 u edukaciju (p.p.) uključujemo i obitelj
 prije otpusta bolesnik mora znati održavati okolinu stome (prema pravilima asepse),
primjenjivati pomagala za stomu i održavati čistoću okoline (odlaganje,
kupaonica)
 uputiti na pravilnu prehranu, mogućnost nabave pomagala za stomu, uputiti na rad i
dati informacije o „stoma klubu“
 potrebe daljnjeg liječenja, kontrole
 kvaliteta života ovisi o tome koliko su pacijent i njegova obitelj usvojili postupke o
njezi stome i prihvatili način života sa stomom

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA UPALOM CRVULJKA

Upala crvuljka
 gnojna upala, razlika u aksilarnoj i rektalnoj temperaturi, leukocitoza
 zaustavljanje (patogeneze) procesa upale crvuljka – ograničeni peritonitis →
peritifilitički infiltrat

ZDRAVSTVENA NJEGA KOD PERITIFILITIČKOG INFILTRATA

ista kao i kod ostalih abdominalnih operativnih zahvata + određene specifičnosti:
1. strogo mirovanje
2. promatranje i mjerenje vitalnih funkcija, posebice tjelesne temperature (aksilarno i
rektalno), svaki sat izlučevine (stolica, povraćeni sadržaj) – prepoznavanje
komplikacija (peritonitis)
3. uvođenje Darmrohr sonde (prolaz vjetrova)
4. primjena visokih doza antibiotika (smanjenje mogućnosti nastanka peritonitisa)
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S KIR. ZAHVATOM NA CRVULJKU

PREOPERATIVNA PRIPREMA

Opća preoperativna priprema

 kao i kod ostalih abdominalnih operativnih zahvata +
 SE, L, tjelesna temperatura (aksilarna, rektalna), internistički pregled
 lokalno led do operativnog zahvata
 ništa na usta – karencija

Neposredna preoperativna priprema

 OPĆA +
 Elastični zavoji na potkoljenice
 Efloran uz antibiotike
 NE KLIZMA, NE URINARNI KATETER!

POSTOPERATIVNA ZDRAVSTVENA NJEGA

kao i kod operacije na crijevima, iznimka:
 uvođenje Darmrohr sonda
 regulacija stolice – prostigmin nakon 72 sata + laksativ (dulkolaks)

PREHRANA
 1-2 dana – parenteralna prehrana, pa tekuća
 3./4. dan – tekuća i kašasta dijeta
 nakon toga – obična!
 preporuka: hrana koja ne nadima!

JEDINICA INTENZIVNE KORONARNE SKRBI (JIKS)

 intenzivno liječenje i zdravstvena njega, stalan nadzor i 24-satno praćenje bolesnikova

stanja
 vitalno ugroženi srčani bolesnici, hitna medicinska pomoć
Zdravstveni tim u JIKS-u:
 liječnik kardiolog
 MS/MT educirani za hitne intervencije i reanimaciju
 Fizioterapeut

INDIKACIJE ZA PRIJAM BOLESNIKA U JIKS:

 akutni infarkt miokarda
 plućni edem
 plućna embolija
 paroksizmalni poremećaji frekvencije i ritma pulsa koji ugrožavaju bolesnikov
život

OPREMA U JIKS-u:
 specijalni kreveti s antidekubitalnim madracima i kotačima
 monitori – praćenje pulsa, EKG-a i RR-a (ako nema tu mogućnost onda uz svaki
krevet tlakomjer)
 centralni monitor – VMS nadzire sve monitore (EKG), alarmiranje pri svakoj
promjeni EKG krivulja → hitno izvijestiti sve članove tima
 elektrokardiograf – registriranje elektrokardiograma (aktivnost srca – srčana funkcija)
 kolica za hitne intervencije („hitna kolica“ / „kolica za reanimaciju“)
 setovi (za uvođenje i.v. kanile, CVK, pribor za mjerenje CVP, pribor za vađenje krvi,
set za uvođenje urinarnog katetera)
 infuzomat (infuzor) – točno doziranje broja kapi infuzijske otopine u minuti (tj. kroz
određeno vrijeme)
 injekciomat (perfuzor) – minutna/satna doza lijeka
 centralni dovod kisika sa svim aplikatorima
 respirator – mehanička ventilacija pluća
 oksimetar – mjerenje saturacije kisika u krvi (normalno 92 – 100%)
 aspirator
 RTG aparat
 ehokardiograf
 + ostali pribor istovjetan onom na internističkom odjelu

KOLICA ZA HITNE INTERVENCIJE → treba poznavati sadržaj kolica – skraćivanje

početka vremena reanimacije

Na kolicima za hitne intervencije nalazi se:

 defibrilator – omogućuje elektrokonverziju
 EKG i monitor s elektrodama
 gel pasta – poboljšava provodljivost električne struje i sprječava opekotine
 orofaringealni tubus (airway / lulica) – uvođenjem kroz usta u ždrijelo drži jezik i
oslobađa dišne putova
 laringoskop – endoskopski aparat za uvođenje endotrahealnog tubusa
 endotrahealni tubusi raznih veličina
 AMBU maska (respirator na balon) – za umjetno disanje
 boca s kisikom + redukcijski ventil, manometar i maska
 aspirator
 sterilni kateteri za O2 i aspirator
  benzin, alkohol i betadin
 rukavice (PVC, sterilne)
 sterilni pribor (štrcaljke, igle, sustavi za infuziju, i.v. kanile, pincete za uvođenje CVK,
komprese)
 ostali pribor – škare, mikropore, leukoplast zavoj, smotuljci od vate, štapići s vatom,
pilice za otvaranje ampula
 vanjski elektrostimulator srčanog rada (pacemaker) – uvodi se u slučaju bradikardije
→ privremena elektrostimulacija do oporavka vlastitog provodnog srčanog sustava
 sterilne elektrode za uvođenje pacemakera i rezervne baterije
 infuzijske otopine
 lijekovi

Infuzijske otopine na hitnim kolicima Lijekovi na hitnim kolicima

 ADRENALIN amp.
 ALUPENT amp.
 AMINOFILIN amp.
 APAURIN amp.
 ATROPIN amp.
 2 boce 0,9% fiziološke otopine
 DOPAMIN amp.
 2 boce 5% glukoze
 GLUKOZA (25% i 50%) amp.
 2 boce 10% glukoze
 ISOPTIN amp.
 2 boce 8,4% natijeva hidrogenkarbonata
 LANITOP amp.
 2 boce dekstrana
 LASIX amp.
 LEMOD SOLU amp.
 LIDOKAIN (XYLOCAIN) amp.
 NITROGLICERIN
(GLICERILTRINITRAT) lingv.

Zadaće medicinske sestre/tehničara:

 urednost kolica
 ispravnost aparature
 sterilnost materijala
 valjanost lijekova
 punjenje boca kisikom
 ispravnost baterija laringoskopa i vanjskog srčanog elektrostimulatora
 defibrilator se treba puniti kada se ne koristi!

PROMATRANJE BOLESNIKA SA KARDIJALNIM BOLESTIMA

Koža i vidljive sluznice

 CIJANOZA
- modra boja kože i sluznica
- nastaje zbog oslabljene oksigenacije tkiva i usporene cirkulacije tkiva
- kod zatajenja srca i srčanih grešaka sa miješanjem arterijske i venske krvi
- ušna školjka, vrh nosa, usnice, vršci prstiju
- akrocijanoza – cijanoza šaka i stopala
  VLAŽNA I HLADNA KOŽA – akutno zatajenje srca, kolaps, šok
 VRIJED POTKOLJENICE (ulcus cruris) – ovalno ili okruglo oštećenje kože, u
bolesnika sa proširenim venama

Glava, trup i ekstremiteti

 NABREKLE VENE NA VRATU – kod zatajivanja srca i povišenog CVT-a
 BATIČASTI PRSTI – u bolesnika sa srčanim greškama sa cijanozom
 KARDIJALNI EDEMI

Kardijalni edemi Nefrološki edemi

 kod dekompenziranih srčanih bolesnika
(nedovoljno izlučivanje tekućine, veća
propustljivost kapilarnog sustava)
 ANASARCA – generalizirani edem
(edem cijelog tijela)
 ASCITES – izljev tjelesne tekućine u
slobodnu trbušnu šupljinu zbog zastoja
cirkulacije u portalnom krvotoku
 edemi se pojavljuju oko gležnjeva i na
potkoljenicama
 simetrični i prate silu težu (pri sjedenju
i stajanju – potkoljenice, pri ležanju –
križa i leđa)
 danju izrazitiji, noću splašnjavaju (uz
nikturiju i povlačenje prema
sakralnom dijelu tijela)
 na pritisak tvrđi nego nefrološki, na
mjestu pritiska kraće vrijeme ostaje
tjestasta udubina, a na dodir hladna
 koža tanka, napeta i suha, a izložena na
svjetlu se presijava
 upućuje na mogućnost oštećene funkcije
bubrega
 pretežno je posljedica hipoalbuminemije
(smanjuje se koloidnoosmotski tlak
unutar krvnih žila → tekućina izlazi kroz
pore kapilara u okolna tkiva)
 mogu biti izraženi u potkožnom tkivu
čitava tijela (anasarca)
 pojavljuju se na licu i očnim kapcima
(podbuhlo lice – katkad se oči ne mogu
zatvoriti)
 edemi nogu ne iščezavaju u ležećem
položaju kao kod dekompenzacije srca
 ujutro su jače izraženi i na dodir topli
 edem mekan, elastičan i gnjecav poput
tijesta
 na pritisak dugo ostaje udubina
 više izražen ujutro
 bljeđe boje

Znakovi koji prethode pojavi edema:

 porast tjelesne težine
 dnevne varijacije tjelesne težine (najveća težina uvečer)
 smanjena diureza
 osjećaj nadutosti
 obuća i prstenje postaju tijesni
 podočnjaci nakon buđenja
Zdravstvena njega bolesnika sa kardijalnim edemima:
1. održavanje osobne higijene bolesnika
2. masaža (NE kod tromboze!) i utrljavanje hranjivih krema za njegu kože
3. sprječavanje nastanka dekubitusa
4. davanje ordiniranih diuretika (tijekom jutra, da se omogući miran san)
5. praćenje diureze
6. mjerenje obujma nogu i trbuha centimetrom i ubilježavanje
vrijednosti na temperaturnoj listi
7. vaganje bolesnika
8. uzimanje uzoraka krvi za kontrolu kalija
 9. nadoknada kalija (prema nalazima, a po ordiniranju liječnika)

Na temperaturnu listu srčanih bolesnika upisujemo:

o STM (stvarna izmjerena tjelesna težina)
o TV (izmjerena tjelesna visina)
o ITM (idealna tjelesna masa) → određivanje dijete, kontrola nakupljanja
tjelesnih tekućina

Stanje svijesti i promjene ponašanja

 uglavnom očuvani kod srčanih bolesnika
 NESVJESTICA – kratkotrajna (kod aritmija, naglog ili prijevremenog ustajanja,
posljedica šoka) ili dugotrajna (CVI)
 SOPOR, DUŠEVNA TUPOST – uznapredovala arterijska skleroza

Pokretljivost i položaj bolesnika u krevetu

 u akutnom stadiju = mir i mirovanje
 duboka venska tromboza donjih ekstremiteta – potpuno mirovanje, oboljela noga
u umjereno povišen položaj + oblozi; dopuštenje za ustajanje daje liječnik!
 teška arterijska insuficijencija donjih ekstremiteta – mirovanje u krevetu koji je
nagnut (nožni palac ispod razine srca)
 zatajivanje srca i plućni edem – mirovanje, Fowlerov položaj; kod plućnog edema
– sjedeći položaj, spuštene potkoljenice
 nesvjestica i šok – Trendelenburgov ili autrotransfuzijski položaj

Vitalne funkcije
 PULS
- ako je aritmičan – mjeri se 2 minute, a dobivena vrijednost se podijeli na pola
- u srčanih bolesnika česti tahikardija (u početku bolesti vezana za fizički napor) i
aritmija
- bigeminija (pulsus bigeminus) – ekstrasistolija pri kojoj je svaka druga srčana
kontrakcija prijevremena i popraćena duljom pauzom, a znak je hipersaturacije
miokarda digitalisom

 KRVNI TLAK

Mjerenje centralnog venskog tlaka

- mjeri se pacijentima koji imaju CVK uveden u veliku šuplju venu, svaki dan
- CVT = tlak u desnom atriju → mjerenjem se dobiva podatak o funkciji srca
- CVK uvodi u antiseptičnim uvjetima liječnik u v. jugularis, v. subclaviu i v.
femoralis
Funkcije CVT-a:
1. nadoknada tekućine
2. intenzivna venska primjena lijeka
3. mjerenje CVT-a

Normalne vrijednosti CVT – a: 8 – 14 cmH2O

Mjerenje CVT-a
  infuzijska otopina + s prednje strane manometar s označenim
nultim centimetrom (mora biti u visini srednje aksilarne linije
bolesnika koji leži na leđima bez jastuka) i centrima + ili –
(– 6 do + 35 cm) s trokrakim nastavkom

1. nastavak se stavi u položaj protoka infuzije, a potom u položaj

punjenja cijevi manometra
2. tekućina se podigne do 25 cmH2O → nastavak se stavlja u položaj
mjerenja CVT-a

Tekućina iz mjernog instrumenta počne padati do razine koja

odgovara tlaku u desnom atriju.

Prema izmjerenom CVT-u određuj se koliko tekućine, ovisno o funkciji

srca, bolesnik može primiti u organizam ili koliko je valja odstraniti iz
organizma.
Dehidracija – niski CVT
Edemi – visoki CVT

Promatranje mjesta uvođenja CVK:

 uočavanje znakova upale ili krvarenja
 održavanje higijene u aseptičnim uvjetima (dezinfekcija betadinom,
previjanje sterilnom gazom, njega kože betadinom) svakih 48 sati

VR za infekciju nakon 4 – 7 dana!

Indikacije za odstranjenje CVK:

 gnojni iscjedak
 opsežno crvenilo kože
 limfadenitis proksimalno od ulaznog mjesta katetera
 neobjašnjena bakterijemija

Pri vađenju CVK – uzimanje briseva kože i proksimalnog i distalnog dijela

katetera → mikrobiološka analiza
 + HK (krv se vadi iz novopunktirane vene, NE iz CVK!)
+ kultura segmenata CVK

Schellongov test opterećenja (test lezi – sjedni – ustani – lezi)

o mjerilo za dopuštanje ustajanja iz kreveta kod bolesnika sa AIM, najčešće
sedmi dan bolesti
o mjerenje RR i pulsa u ležećem, sjedećem i stojećem položaju, te ponovno u
ležećem s pauzama od 3 minute

Uredan Schellongov test opterećenja:

 vrijednosti RR i pulsa nakon mirovanja od 3 minute vrate na početne
vrijednosti
 tijekom testiranja se puls nije ubrzao više od 30 otkucaja ili usporio
više od 10 otkucaja, a tlak nije prešao vrijednosti od 200/110
mmHg ili se nije snizio ispod 100/70 mmHg

 DISANJE
- otežano kod bolesnika sa zatajenjem lijeve strane srca (zastoj cirkulacije u
plućima, krv se nagomilava u plućnim kapilarama – slaba izmjena plinova i
oksigenacija krvi) – disanje je duboko i uz napor (kasnije se pojavljuje i pri
mirovanju)
- inspiratorna dispnea (u plućnim bolestima ekspiratorna) – povremena u
početku, a kasnije prerasta u paroksizmalnu noćnu dispneu (ortopnoičan položaj,
nemiran, uplašen, hladan znoj) + krvavi, svjetlocrveni i pjenušavi iskašljaj i
hroptaji = PLUĆNI EDEM (praćenje kašlja i iskašljaja!)
- Cheyne – Stokesovo disanje

 TEMPERATURA
- povišena tijekom upale (endokarditis, miokarditis, perikarditis, vaskulitis),
komplikacija s bakterijemijom i sepsom
- povišenje u AIM-u – toksini zbog nekroze miokarda

Tjelesne izlučevine = nemaju primarno dijagnostičko značenje

 OLIGURIJA i NIKTURIJA – pri dekompenzaciji srca
- veća specifična gustoća i mutniji urin (zbog urata), tamnije boje (↑
urobilinogen zbog zastoja u jetri)

Zadatak medicinske sestre

o mjerenje diureze
o uočavanje patoloških promjena makroskopskim pregledom urina
o eventualna retencija

 STOLICA
- prevencija opstipacije (više tekućine i hrana bogata celulozom, voće i povrće koje
se nadima) – purgativi ? ili mikroklizma
 - naprezanje pri defekaciji – otkidanje tromba – plućna embolija, u bolesnika sa
AIM-om ponovni napadaj

SIMPTOMI SRČANIH BOLESNIKA

 PALPITACIJE (lupanje srca)
 BOL
- najvažniji simptom u srčanih bolesnika
- procjena intenziteta boli na skali 0 – 10 (0 = ne boli me, 10 = boli me
nepodnošljivo)

 retrosteralna bol (ispod sternuma)

Angina pectoris Anginozna bol  smanjuje se uzimanjem
nitroglicerola (lingv.)
 vrlo jaka i stalna
 počinje ispod prsne kosti, a širi se
prem LIJEVOJ RUCI sve do
AIM Prekordijalna bol
malog prsta
 ne smiruje se ni nakon uzimanja
nitroglicerola
Plućna embolija Iznenadna nesimetrična bol u prsima

 PROBAVNE SMETNJE – gubitak teka (anoreksija), mučnina, opstipacija i

meteorizam uslijed zatajenja srca

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI USLIJED KARDIOLOŠKIH BOLESTI

BIOKEMIJSKE PRETRAGE (1 – 2 vakuete venske krvi (10 – 20 ml))

Enzimi u krvi → bitni za dijagnostiku i praćenje AIM

 aspartat aminotransferaza (AST)
 kreatin fosfokinaza (CPK)
 laktat dehidrogenaza (LDH)
 izoenzimi – CPK-MB, LDH1

- promjene srčanih enzima i troponina

- CPK i izoenzimi – upozoravaju na opsežnost oštećenja miokarda zahvaćenog
nekrozom
o CPK – naglo raste 4 – 8 sati nakon infarkta; najviše vrijednosti doseže 24 –
48 sati nakon, a na početne vrijednosti se vraća nakon 3 – 5 dana
Elektroliti u krvi = jonogram (koncentracija elektrolita)
 KALIJ (3,8 – 5,5 mmol/L krvi)
o hiperkalijemija ( > 8 ) – fibrilacije i arest
o hipokalijemija ( < 8 ) – umor, mišićna slabost, ekstrasistolije, arest

 GUK – povišenje moguće u prva 24 sata nakon AIM

  UKUPNI KOLESTEROL (< 5,2 mmol/L) – krv se uzima natašte nakon 12-satnog
gladovanja
- HDL kolesterol

- LDL kolesterol

- trigliceridi u krvi (0,8 – 2 mmol/L)

 DIGOKSIN U KRVI – kod bolesnika koji uzimaju DIGITALIS (provjera uspješnosti

resorpcije, kumulacije i moguće intoksikacije)
 ABS i plinska analiza arterijske krvi1 – acidoza, alkaloza → za uspostavu AB
ravnoteže ili supstituciju kisika; punkcija radijalne ili femoralne arterije

Hematogram – rutinski se rade:

 SE (↑ kod upala i 3 – 4 tjedna kod AIM)
 KKS
 eritrociti, Hb
 leukociti i leukogram
 Tr pojedinačno (ako za to postoji razlog)

Koagulogram
 VRIJEME ZGRUŠAVANJA (VZ) – vrijeme potrebno da se krv zgruša izvan k.ž.
(5 – 8 minuta)
 VRIJEME KRVARENJA (VK) – vrijeme kroz koje krv spontano izlazi iz ubodne rane
(1 – 3 minute)
 TROMBOCITI (300 × 109/L)
 PROTROMBINSKO VRIJEME (PV)
- otkrivanje poremećaja zgrušavanja, praćenje djelovanja lijekova iz grupe
peroralnih antikoagulanasa
- normalno ≥ 70% (0,7)
- niže vrijednosti – povećana sklonost krvarenju
 AKTIVIRANO PARCIJALNO TROMBOPLASTINSKO VRIJEME (APTV) –
bolesnici na heparinskoj terapiji

Mikrobiološke pretrage
 uzimanje krvi za HK – visokofebrilni i sumnja na septički endokarditis

Serološke pretrage
 ANTISTREPTOLIZINSKI TITAR (AST) – At na streptokoke u serumu – sumnja na
reumatsku vrućicu

INSTRUMENTALNE PRETRAGE
Mogu biti NEINVAZIVNE i INVAZIVNE instrumentalne pretrage.

NEINVAZIVNE PRETRAGE

1 iz uške/jagodice prsta samo približno odgovara vrijednostima

Elektrodijagnostičke pretrage

 ELEKTROKARDIOGRAFIJA (EKG)
- registriranje električnih potencijala srca (koje ono proizvodi svojim radom)
↓
pojačavaju se pomoću elektrokardiografa
prenose na elektrokardiogramu (EKG krivulja)

- bilježenje električnih potencijala – ODVODA

o 3 STANDARDNA (I, II, III)
I. odvod – spoj desne i lijeve ruke
II. odvod – spoj desne ruke i lijeve noge
III. odvod – spoj lijeve ruke i lijeve noge

Desna ruka – CRVENA

Lijeva ruka – ŽUTA
Desna noga – CRNA
Lijeva noga – ZELENA

o 3 POVEĆANA UNIPOLARNA ODVODA EKSTREMITETA

aVR – desna ruka
aVL – lijeva ruka
aVF – lijeva noga

o 6 PREKORDIJALNIH ODVODA (V1 – V6)

 ERGOMETRIJA
- registracija srčanog rada uz dozirano opterećenje bolesnika (bicikl ergometar ili
pokretna traka → mogućnost doziranja otpora i brzine)
- tijekom pretrage promatranja PULSA, KRVNOG TLAKA, DISANJA i EKG
krivulje
- pretraga se prekida ako se pojavi:
o stenokardija
o glavobolja
o dispnea
o ubrzan puls
o povišeni krvni tlak
- odjelna sestra – psihička priprema
- sestra u laboratoriju za ergometriju – fizička priprema (postavljanje elektroda za
EKG, mjerenje RR i pulsa, zapažanje promjena, asistencija kardiologu pri
izvođenju pretrage)

 HOLTER (24 – SATNI EKG / DINAMIČKA ELEKTROKARDIOGRAFIJA) uz

bolesnikovo uobičajeno ponašanje
- elektrode postavljene na koži u području srca
- vođenje dnevnika – aktivnosti i zdravstvene smetnje tijekom snimanja
- psihička priprema i poduka bolesnika
  FONOKARDIOGRAFIJA
- bilježenje srčanih tonova i šumova mikrofonima koji su postavljeni u predsrčano
područje
- krivulja tonova srca = FONOKARDIOGRAM

 POLIKARDIOGRAFIJA
- istodobno elektrokardiogram, fonokardiogram i mehanokardiografska krivulja
arterijskih, venskih i prekordijalnih pulzacija

Nuklearnomedicinske metode

 RADIONUKLIDNA ANGIOKARDIOGRAFIJA I SCINTIGRAFIJA SRCA

- praćenje brzine i količine nagomilavanja radioizotopa
- SCINTIGRAM
- bolesnik nakon pretrage mora popiti velike količine tekućine (čaja) da bi lakše i
brže izmokrio radioizotop (praćenje eliminacije)

 MAGNETSKA REZONANCIJA (MRI) – dopuna kada standardna radiografija nije

dostupna

Ultrazvučne metode

 EHOKARDIOGRAFIJA
- rutinska pretraga u KVB
- prikaz slika srčanih šupljina, stijenka ventrikula, atrija i velikih krvnih žila, srčanih
pregrada i zalisaka, srčane ovojnice i cjelokupan izgled srca
- DOPPLER efekt → smjer i brzina protoka krvi kroz dijelova srca i k.ž.

Radiološke metode

 RTG SRCA I PLUĆA

- pregledna i postranična RTG snimka prsnog koša – orijentacija o položaju i
izgledu srca
- dijaskopija – tonus i kontrakcije srčanih mišića
- kod dekompenzacije srca proširenja k.ž. u plućima, perivaskularni edemi, pleuralni
izljevi

 CT
- slojevito RTG slikanje u svim smjerovima i u različitoj debljini presjeka uz pomoć
računala

INVAZIVNE PRETRAGE

 KATETERIZACIJA DESNE I LIJEVE STRANE SRCA

- uvođenje katetera kroz femoralnu ili kubitalnu venu u desnu stranu srca ili
kroz perifernu arteriju u lijevu stranu srca pod kontrolom RTG aparata
- mogućnost mjerenja krvnog tlaka u bilo kojem dijelu srca
 - uvid u prirođene anomalije – spojeve između desne i lijeve strane srca
- mjesto i stupanj valvularnih pogrešaka

 ANGIOKARDIOGRAFIJA
- RTG prikaz velikih krvnih žila i šupljina srca ispunjenih kontrastnim sredstvom

 KORONAROGRAFIJA SRCA
- uvođenje katetera u aortu na početku koronarnih krvnih žila te ubrizgavanje
kontrasta → RTG prikaz koronarnih krvnih žila i smetnje protoka krvi kroz njih

 ANGIOGRAFIJA (ARTERIOGRAFIJA, FLEBOGRAFIJA)

- RTG prikaz bilo kojih krvnih žila ispunjenih kontrastnim sredstvom

Zadaće MS pri radu s bolesnikom koji se priprema na INVAZIVNE metode pretraga:

 psihička priprema, SUGLASNOST
 fizička priprema
- na dan pretrage bolesnik je NATAŠTE
- treba obrijati OBJE PREPONE
- uvođenje i.v. kanile
- 30 min. prije pretrage bolesniku dati ordinirani sedativ
- bolesnika transportirati do mjesta izvođenja pretrage u krevetu
- popratna dokumentacija: EKG, RTG srca i pluća, nalaz UZV, nalaz
ergometrije, KG, Rh-faktor, koagulogram
 postupci MS nakon pretrage
- mirovanje sljedeća 24 sata
- kontrola ubodnog mjesta
- mjerenje i bilježenje bolesnikova pulsa i RR, boje i količine izmokrenog urina
(prvih 6 sati nakon pretrage)
- ako je bolesnik dobio kontrast treba popiti što više tekućine (do 2 L čaja odmah
nakon pretrage u sljedeća 2 sata) → brže izlučivanje!
- skidanje prvog kompresivnog zavoja uz kontrolu ubodnog mjesta nakon 8 sati
- skidanje drugog kompresivnog zavoja uz kontrolu ubodnog mjesta nakon 24
sata
- postepeno ustajanje nakon 24 sata

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA AKUTNIM INFARKTOM

MIOKARDA

AIM nastaje zbog začepljenja koronarne arterije i nekroze tkiva u području prekida
dovoda krvi.
Čimbenici rizika:
 PUŠENJE
 ATEROSKLEROZA
Dijagnostika:
 HIPERKOLESTEROLEMIJA
 KLINIČKA SLIKA
 PRETILOST
 KARAKTERISTIČNE PROMJENE
 ARTERIJSKA HIPERTENZIJA
U EKG – U
 GENETSKA PREDISPOZICIJA
 POVIŠENI CPK-MB I OSTALI
 STARIJA DOB
SRČANI ENZIMI
 MUŠKI SPOL
 POSTMENOPAUZA U ŽENA
 STRESOVI I VELIKA I PSIHIČKA
OPTEREĆENOST
Terapija:
 MIROVANJE
 ANALGETICI
Komplikacije:  FIBRINOLITIK
 ARITMIJE (FIBRILACIJA  ANTIKOAGULANS
VENTRIKULA,  p.p. ANTIARITMIK, SEDATIV, O2,
EKSTRASISTOLIJE) ELEKTROSTIMULACIJA SRCA
 DEKOMPENZACIJA  ako nije prošlo više od 6 sati –
 BRADIKARDIJA primjena postupka PTCA (perkutana
 EDEM PLUĆA trasluminalna koronarna
 KARDIOGENI ŠOK angioplastika) – širenje koronarne
 ANEURIZME SRČANE STIJENKE arterije zahvaćene infarktom pomoću
 RUPTURA SRCA balonskog katetera
 ASISTOLIJA  ugradnja STENTA (potporna
 SRČANI AREST mrežica) na mjestu stenoze – drži
otvorenom suženu koronarnu arteriju
 priprema kao i kod invazivnih
metoda pretraga

PROMATRANJE BOLESNIKA SA AKUTNIM INFARKTOM MIOKARDA

 dolazi kao HITAN PRIJAM zbog BOLI U PODRUČJU SRCA
 kontaktibilan / u stanju šoka / stuporozan zbog ishemije mozga
 dobivanje važnih podataka o subjektivnim poteškoćama
o prekordijalna bol koja traje duže od 15 minuta i ne prestaje nakon
uzimanja nitroglicerina + procjena intenziteta boli
o strah, tjeskoba
o mučnina, povraćanje
o dispnea

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA U 0. SATU

1. povišen položaj, osloboditi ga svih spona, mirovanja → smanjuje se opterećenje srca
2. praćenje hemodinamske stabilnosti – EKG, RR, puls
3. uvođenje i.v. kanile (ili dr. – CVK) – osiguravanje i.v. puta
4. priprema pribora i izvođenje oksigenoterapije → ublažavanje dispnee i bolja opskrba
srca kisikom
5. prebrisavati hladan znoj (da ne dođe do pothlađivanja)
6. uzeti krv i provoditi ordinirane pretrage
 7. transport u ležećem položaju u JIKS

ZDRAVSTVENA NJEGA U JIKS-u

1. prvih 48 sati potpuno mirovanje da bi se smanjio metabolizam, a time i opterećenje
srca i potreba za O2
2. OH i prehrana se provodi u krevetu (smanjenje energetskih zahtjeva, izbjegavanje
naprezanja)
3. prevencija KDL i opstipacije
4. oprezno i pažljivo podizati i okretati bolesnika
5. kontinuirano praćenje hemodinamske stabilnosti (EKG, RR, puls)
6. toaleta i.v. kanile / CVK (mjerenje CVP)
7. toaleta urinarnog katetera
8. nužda na noćnoj posudi ili sani-kolicima
9. kontrola unosa i iznosa tekućine (praćenje bubrežne i srčane funkcije)
10. uzimanje uzoraka krvi (po ordiniranju liječnika)
11. primjena ordinirane terapije
12. provođenje oksigenoterapije
13. priprema i primjena infuzijskih otopina
14. procjena intenziteta boli i djelotvornosti primijenjene terapije za bol
15. dokumentacija postupaka na 24-satnim listama
16. promatranje ponašanja, educirati pacijenta, objasniti mu postupke

Pogoršanje pacijentova stanja = kardijalni arest – KPR

Prehrana bolesnika u JIKS-u:

 prva 2 dana – blagi čaj ili voda
 nakon toga:
o mali obroci lakoprobavljive hrane
o hrana mora biti tekuća (mlijeko, juhe, voćni sokovi), pa kašasta (riža,
tjestenina, pasirano povrće, lagani mesni obroci – piletina, riba) s malom
količinom soli

Zdravstvena njega bolesnika u JIKS-u traje 4-7 dana, ovisno o nalazima EKG-a, enzima
i stanju bolesnika.

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA U POSTINTENZIVNOJ NJEZI

1. povoljna fizička okolina (miran san, ograničen broj posjeta, NE posjete koje su
uznemirujuće)
2. praćenje HD stabilnosti
3. OH prvih dana u krevetu uz pomoć, 5. – 7. dana poboljšanjem stanja provođenje
samostalno (uz nadzor)
4. postupno povećati opterećenje, poslije svake aktivnosti osigurati odmor
5. kao 11 i 12 u JIKS-u
 6. aktivne i pasivne vježbe, vježbe disanja i relaksacije (uz nadzor)
7. sedmi dan provođenje Schellongova testa – nakon testa, postepeno po ordiniranju
liječnika
- ustajanje
- hodanje uz krevet
- hodanje po bolesničkoj sobi uz odmor u naslonjaču
- 10. – 14. dana hodanje po bolničkom hodniku
8. praćenje izlučevina
9. praćenje i kontrola boli, subjektivno bolesnikovo osjećanje
10. dokumentiranje učinjenog
11. motivacija, edukacija, priprema za otpust, socijalna podrška

INDIKACIJE ZA OTPUST:
 UREDAN NALAZ SRČANIH ENZIMA
 UREDAN NALAZ UZV SRCA
 UREDAN NALAZ, ERGOMETRIJE UZ NAJMANJE OPTEREĆENJE
(NULTA EROMETRIJA)

ZDRAVSTVENA NJEGA U KONVALESCENTNOJ FAZI

 FIZIČKI I PSIHIČKI ODMOR REKONVALESCENTA
 za osjetljive pacijente – psihoterapija
 fizikalna RHB = 3 – 4 tj. lječilište s organiziranom fizikalnom terapijom i
zdravstvenom njegom

ZDRAVSTVENA NJEGA U POSTKONVALESCENTNOJ FAZI

 od završetka RHB do PRVOG KONTROLNOG LIJEČNIČKOG PREGLEDA
 doživotni kontrolni pregledi
 prekvalifikacija, kontakt sa socijalnom službom

PREHRANA BOLESNIKA = umjerenost u svemu!

 LAKOPROBAVLJIVA da se manje opterećuje srce
 ČEŠĆI I MANJI OBROCI
 VEČERA LAGANA (mirna san i noćni odmor)
 NE MASNO I JAKO ZAČINJENO
 PREVENCIJA DEBLJINE (smanjenje kg uz liječnikov nadzor)
 IZBJEGAVATI HRANU KOJA NADIMA
 SMANJENJE SOLI
 CRNA KAVA U MANJIM KOLIČINAMA
ZDRAVSTVENI ODGOJ = režim život nakon otpusta
 1. TJEDAN – može se tuširati, gledati TV, kretati se po kući, primati posjete (koji ne
djeluju ekscitirajuće na bolesnika); IZBJEGAVATI pušenje, stresove, napor, spolne
odnose; 8-9 sati sna i odmora
 2. TJEDAN – može voditi razgovore koji ne uznemiruju, igre uz sjedenje, lakši
kućanski poslovi
 3. i 4. TJEDAN – hodanje do 2 km pri kraju 4. tjedna, stepenice najviše do 2. kata,
izbjegavanje izlaska po hladnom vremenu i hodanje uzbrdo
 5. – 8. TJEDAN – posao sa skraćenim radnim vremenom, obnova društvenih
aktivnosti, umjereni seksualni odnosi, izbjegavanje SVIH sportova, konzultacija o
rekreaciji
 9. – TJEDAN – SVE ŠTO JE RADIO I PRIJE BOLESTI, IZBJEGAVATI
SPORTSKA NATJECANJA, PUŠENJE, PREKOMJERAN RAD, UZBUĐENJA I
STRESNE SITUACIJE
 UPUTA O PREHRANI SE TREBA PRIDRŽAVATI DOŽIVOTNO!