Film esej

od 74 do 94.str
Diskurzivnost
- u filmskom eseju diskurzivnost se očituje deskriptivnim, eksplanativnim i interpretativnim
svojstvima
-DISKURS govor konteksta iz kojeg se govori, piše ili komunicira
Mirko Šuvaković razlikuje:
1. diskurs umjetničkog čina – geste, ponašanje, tjelesne geste, mimika, način života i odnos
prema postupku stvaranja umj.djela
2. diskurs svijeta umjetnosti – podrazumijeva usmjereni govor i pismo kojim jedan svijet
umj.izražava, sikazuje, opisuje, objašnjava i interpretira svoje stajalište i ideologiju u odnosu
na umj., kulturu, društvo, povijest umj. (ovaj diskurs pokazuje i priopćuje umjetnikovo
stajalište, vrijednosti i kontekstualne pripadnosti)
3. diskus umjetničkog djela – značenjski učinak koji pokazuje žanrove, stilske, ikonografske i
autorefleksivne aspekte umj.djela
-diskurs kakva možemo pronaći u filmskom eseju, možemo pronaći i u Barthesovom
razmišljanju prema kojem diskurs proizlazi u skladu s dvotermnom dijalektikom (binarna
dijalektika:sviđa mi se/ne sviđa mi se..)
-diskurs je u filmskom eseju opstojan kao niz sikontinuiranih segmenata kojih taktička funkcija
nije ni jednolična ni postojana
-govoreći o nefikcionalnom filmu Platinga rabi termin diskurs koji se odnosi na apstraktnu
organizaciju filmskog materijala i odgovara na pitanje kako. Projicirani svijet pritom odgovara
na pitanje što i predstavja model stvarnog svijeta  diskur je komunikativan
-diskurs predstavlja svoj model svijeta kroz četiri parametra: odabir, kontrolirajuću količinu i
prirodu informacije o projiciranom svijetu, određivanje poretka kroz formalnu sličnost između
diskurzivne prezentacije i projiciranog svijeta info, isticanje dodjeljivanjem težne i važnosti
informacije,zauzimanjem gledišta prema onom što predstavlja
-poredak je jedan od najvažnijih vremenskih odnosa između diskursa i projiciranog svijeta
-diskurs predstvalja info projiciranog svijeta u vremenskoj sukcesiji, a formalni je red te
sukcesije poredak informacije
oblici filmskog diskursa: refleksivan ili opservacijski, narativan ili asocijativan (mora dati
poredak informacije koju predstavlja)
-ekspozicija u filmu može biti:
a) preliminarna (pozicionirana je prije nabrajanja narativnih događaja u inicijalnoj fazi filma)
b) odgođena (može početi nabrajanjem narativnih događaja, zatim učiniti stanku da bi se dala
nužna pozadinska informacija)

Fragmentarnost
-bit fragmenta u eseju jest samodostatnost
-Bensamia razmatra ekonomiju i efikasnost eseja kao reflektivnog teksta u organizaciji serija
(heterogenost serija kako ju vidi G.Deleuze)
-FOTOGRAM-fragment jednog drugog teksta čije biće nikada ne prevazilazi granice
fragmenta: film i fotogram nalaze se u odnosu karakterističnom za palimpsest a da se ne može
reći da je jedan iznad drugog ili da je jedan ekstrahiran iz drugog
Nelinearnost
-filmski esej karakterizira nelinearno izlaganje kojem je svojstveno meandriranje
-najreprezentativniji primjer-Markerov filmski esej Bez sunca: putopis, Branigan ga uzima kao
predmet analize vežući ga uz značajke postmodernizma, što obrazlaže sljedećim osobinama
koje se obično vežu uz postmodernističku estetiku:
1. nabrajanje stvari i permutacija
2. sredine bez eksplicitnih početaka i krajeva
3. nerješenost, neodređenost
4. izvanjskost, nasumičnost i vjerovatnost
5. raznolikosti i poluralnost bez hijerarhije
6. fragmentarnost, disonantnost
7. proturječnost prije nego jedinstvo i čistoća
....
-gledatelj filma zatečen je naletom mnogostrukosti tehnika koje presijecaju i razlažu prostor i
kauzalnost narušavajući vremenitost priče
-film Bez sunca: pamćenje i sjećanje središnje su teme filma
-Braniganova ideja filmske naracije polazi od toga da je narativnost u filmu percepcijska
aktivnost koja organizira podatke u specijalni obrazac koji reprezentira i objašnjava iskustvo

Refleksivnost
-filmski esej određen je sumnjom, uzrokom trajnog refleksivnog proces
-refleksivni je film onaj koji čini više od jednostavnog predstavljanja teme, koji također
preispituje vlastite metode i stajalište redatelj (Čovjek s kino kamerom)
-dokumentarci
primjer refleksivnog filma u kojem koegzistiraju refleksivnost i realizam unutar feminističke
perpektive: Prezime Viet, Ime Nam redateljice Trinh T. Minh-ha (film se bavi ulogom
vijetnamske žene tijekom povijesti i u suvr.društvu)
-refleksivni film služi se sredstvima netipičkim za fikciju,strategijama rezerviranosti, loma,
prekida, izravnim obraćanjem u kameru, upletanjem autora, digresijama te filmskim
postupcijama kao što su kadaru kadru, film unutar filma

Reflektivnost
-esejistički tekst Basmaia karakterizira se kao reflektivan tekst jer uništava vlastitu diskurzivnu
kategoriju, svoju sociolingvističku referencu
-djelo koje je reflektivno djeluje kao prizma, upija, prelama, reflektira i zrcali tekstove i slike
-autor koji djeluje kao prizma predstavlja aktivnog čimbenika koji djeluje dvojako
-naime, fillmsko esejističko djelo djeluje dvojako: kao propitivanje granica autorovih
mogućnosti u suočavanju s temom, s udjelom nesvjesnog kao i, nasuprot tome, svjesnu
provokaciju konvencija, koja u sebi nosi isprocesirane zaključke o temi

Rizomatičnost
-stalno kretanje, lutanje misli, bez krajnjeg cilja zaposjedanja moći
-filmski esej teži acentričnosti, antigeneologiji, bavi se kritikom i samokritikom, prisvajanjem
i odbacivanjem
-rizom podrazumijeva mnoštvo, nehijerarhijeske ulazne i izlazne točke u reprezentaciji
podataka i interpretaciji
-djelo Tisuću platformi: struktura nelinearnosti i necentrične ritmičnosti-Deluze i F.Guattari
-rizomatičnost kao načelo organizacije mišljenja javlja se često u Godardovim i Markerovim
filmovima
Ruminacija
-filmski esej jest ruminacija jerse zasniva na neprestanu preispitivanju i meditaciji
-ruminacijastalno razmišljanje, kontemplaciju pojedinim idejama te neprestano vraćanje na
njih
-ideja ruminacije preuzeta iz djela Nitzshea „O koristi i šteti povijesti za život“
-esej se bavi posljednjom, kritičkom poviješću
-ruminacija zbog svog neprestanog vračanja na početnu ideju ostavlja dojam nelinearnosti
mišljenja, a time i izlaganja, odnosno svojstvo koje možemo prepoznati kao meandričnost eseja.