Professional Documents
Culture Documents
Magistarski Rad - ZNAČAJ I ULOGA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BIH SA OSVRTOM NA BRČKO
Magistarski Rad - ZNAČAJ I ULOGA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BIH SA OSVRTOM NA BRČKO
Public procurement is one systematized whole, that is, a set of rules, regulations and
norms according to which state bodies, bodies of local self-government units, public services,
companies and legal entities performing activities of public interest (financed with more than
50% from budget funds or in which the state owns more than 50% of the shares) are required
to act. Therefore, we can say that Public procurement is increasingly taking the form of a
specific scientific discipline that contains both the elements of economic, legal and political
science. States, as contracting authorities, are highly desirable to bidders, as their demand for
goods is measured in large quantities, and they are reliable guarantors of payment. Therefore,
the question is the transparency of public procurement, the procedure in which they take
place, and how competition can be maintained when competing for such lucrative transactions
as: procurement of drugs, weapons, technological means, etc. Also, the goal of public
procurement is to satisfy the public interest, which can sometimes be debatable, and the
instruments that consistency in achieving this goal must be highly developed to reduce the
number of potential inappropriate transactions by the state to the lowest possible level. In
order for the public procurement process to be carried out as efficiently as possible, with a
minimum of resources spent, and without violating the above principles as a legal business, it
is necessary to have an organized apparatus and control system that will meet these criteria. In
BiH, this apparatus consists of the Public Procurement Agencies, the Complaints Review
Office, the Republika Srpska Ministry of Finance, the BiH Ministry of Finance and Treasury
and the Federal Ministry of Finance and in this paper will analyze in detail their work,
implementation of the Law and other regulations governing this matter.
SAŽETAK .................................................................................................................................. 2
SUMMARY ............................................................................................................................... 3
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
9. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 72
LITERATURA ......................................................................................................................... 73
1. UVOD
1
Otvoreni, nediskriminatorni i transparentni postupci takođe podržavaju pozitivnu
konkurentnost među preduzećima i preduzetnicima koji posluju na tržištima javnih nabavki.
Samo preduzeća koja se takmiče sa stranim kompanijama jesu u stanju da efikasno i u
potpunosti uspješno budu prisutna na stranom tržištu i da se odupru konkurenciji stranih
kompanija u svojoj zemlji. Kao važno pitanje nameće se problem donošenja kvalitetnih
odluka o postupcima javnih nabavki.
Pred zemlje, buduće kvalitete za ulazak u Evropsku uniju, kao što su Bosna i
Hercegovina i ostale zemlje u tranziciji, postavljaju se dva cilja u reformi sistema javnih
nabavki i to : usklađivanje sa zahtjevima Evropske unije i efikasnost sistema javnih nabavki.
2
Saglasno opštim propisima o državnoj upravi u Republici Srpskoj i BiH, za kreiranje
politike u oblasti javnih nabavki nadležna je Vlada RS i BiH.
Pored gore pomenutih glavnih institucija u sistemu javnih nabavki treba pomenuti i
organe državne uprave koji su indirektno vezani za oblast javnih nabavki, i to su: Ured za
razmatranje žalbi (URŽ) i Suda BiH. Javne nabavke u EU predstavljaju značajno tržište.
Prema procjenama Evropske Komisije, ukupna vrijednost javnih nabavki iznosi 16% bruto
društvenog proizvoda Unije.
Obzirom da se značajan obim javne potrošnje vrši preko sistema javnih nabavki, samo
funkcionalan sistem nabavki osigurava efikasno trošenje novca poreskih obveznika.
Najvažniji, ključni principi od kojih zavisi efikasnost javnih nabavki su ekonomičnost i
efikasnost upotrebe javnih sredstava, obezbjeđivanje konkurencije, transparetnost i
ravnopravnost (načela Zakona o javnim nabavkama).
3
1.1.PROBLEM ISTRAŽIVANJA
4
U istraživanju smo koristili teorijsko-empirijske metode. Istraživana su opšta naučna
saznanja, stručna literatura i javno dostupni podaci koji su bili dostupni putem Interneta,
naučnih foruma i biblioteka.
Naučni cilj istraživanja je naučna deskripcija svih ili skoro svih elemenata pravnog i
institucionalnog okvira sistema javnih nabavki s elementima klasifikacije.
5
1.1.5. Povezanost inicijalne istraživačke ideje s prethodnim saznanjima
Postupak analize svakog pitanja inicijalne i završne provjere vezano za javne nabavke.
Razina razumijevanja i primjene rezultat je ostvarenja konceptualne promjene te je osnova
trajnoga znanja.
Iako borba protiv korupcije nije primarni cilj propisa o javnim nabavkama, pouzdani i
transparentni postupci javnih nabavki, smanjuju prostor za korupciju i zloupotrebu.
6
1.2.1. Teorijsko određenje predmeta istraživanja
Predmet istraživanja:
7
dokumentacije , objavljivanje i dostavljanje tenderske dokumentacije, evaulaciju ponuda i
primjena E-aukcije kao i ishod postupaka javnih nabavki.
1.3.CILJ ISTRAŽIVANJA
Naučni cilj istraživanja je naučna deskripcija svih ili skoro svih elemenata pravnog i
institucionalnog okvira sistema javnih nabavki s elementima klasifikacije.
8
1.4.OSNOVNE HIPOTEZE OD KOJIH SE POLAZI U ISTRAŽIVANJU
Generalna hipoteza:
Što je pravni okvir Javnih nabavki u Bosni I Hercegovini uređeniji, to je veći
stepen racionalnosti u trošenju Javnih sredstava
Posebne hipoteze:
Indikatori istraživanja:
2.Iskazi eksperata
9
1.5. METODE ISTRAŽIVANJA
Metoda predstavlja putokaz i način rada, i sastoji se od više postupaka i radnji kojima
se dolazi do određenog cilja ili rješenja. U radu, saglasno problemu i karakteru istraživanja,
treba izabrati one najprihvatljivije.
Zbog toga su značaj metoda u nauci, odnosno u naučno- istraživačkom radu isticali
brojni naučnici. U ovom radu smo odabrali, po našem mišljenju, najadekvatniju definiciju
naučnog metoda. „Naučnom metodom se naziva skup radnji i postupaka kojima se dolazi do
naučnih saznanja i istine“.
10
Primjenom navedenih metoda postiže se ostvarivanje naučnog, društvenog i posebnog
cilja istraživanja.
11
(predmet istraživanja obuhvata više disciplina jedne nauke),
prema kriterijumu aktuelnosti predmeta istraživanja naše istraživanje je kombinovano
(predmet istraživanja čini istovremeno prošlost, sadašnjost i budućnost),
prema kriterijumu svrhe istraživanja naše istraživanje je verifikatorno (usmjereno je na
provjeru postojećeg naučnog saznanja),
prema kriterijumu funkcije istraživanja naše istraživanje je primjenjeno (nastoji da
naučna saznanja naučne teorije obradi tako da utvrdi mogućnosti njihove praktične
primjene).
U radu je zastupljen značajan broj literarnih izvora u cilju rješavanja uloge javnih
nabavki u Bosni i Hercegovini. Teoretski značaj se ogleda u sveobuhvatnom pristupu uloge i
značaja javnih nabavki.
12
2. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR SISTEMA JAVNIH
NABAVKI U BIH
Postupak javne nabavke odnosi se na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje
sprovodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ iz čl. 4. i 5. ovog zakona, u skladu s
odredbama ovog zakona i podzakonskih akata.
13
ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona koji sprovodi postupak javne nabavke
robe, usluga i/ili radova;
sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona koji obavlja djelatnost u oblasti
vodosnabdijevanja ili energetike ili prometa ili poštanskih usluga, i koji sprovodi
postupak javne nabavke robe, usluga i/ili radova;
privredni subjekat je pravno ili fizičko lice ili grupa takvih lica, koji na tržištu nude
robu, usluge i/ili radove, a registrovani su za obavljanje predmetne djelatnosti, te
mogu učestvovati u postupku javne nabavke kao:
o ponuđač koji je dostavio ponudu;
o kandidat koji je dostavio zahtjev za učešće u ograničenom, pregovaračkom
postupku ili takmičarskom dijalogu;
o grupa kandidata/ponuđača (dva ili više kandidata/ponuđača) koji su dostavili
zajednički zahtjev za učešće ili zajedničku ponudu;
o dobavljač kojem je nakon postupka javne nabavke dodijeljen ugovor o javnoj
nabavci;
tenderska dokumentacija je dokumentacija koja sadrži minimum jasnih i
odgovarajućih informacija u odnosu na izabrani postupak dodjele ugovora, a
objavljuje je ili kandidatima/ponuđačima predstavlja ugovorni organ; ova
dokumentacija uključuje obavještenje o nabavci, poziv za dostavljanje zahtjeva za
učešće/ponuda (početnih i konačnih), tehničke specifikacije, kriterijume za
kvalifikaciju i izbor najpovoljnije ponude, nacrt ili osnovne elemente ugovora i
druge relevantne dokumente i objašnjenja;
otvoreni postupak je postupak u kojem svaki zainteresovani ponuđač može
dostaviti ponudu;
zahtjev za učešće je pisani dokument koji privredni subjekat podnosi u prvoj fazi u
ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu;
pretkvalifikacija je faza postupka u kojoj ugovorni organ, na osnovu
kvalifikacionih kriterijuma definisanih u tenderskoj dokumentaciji, vrši izbor
kvalifikovanih kandidata koji će biti pozvani da dostave ponude u ograničenom
postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu;
ograničeni postupak je postupak u kojem privredni subjekat može zahtijevati
učešće i u kojem ugovorni organ nakon obavljene kvalifikacije poziva sve
kvalifikovane kandidate da podnesu ponude;
14
pregovarački postupak je postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima
ugovora s jednim ili više pozvanih ponuđača. Ovaj postupak se može sprovoditi sa
ili bez prethodnog objavljivanja obavještenja o nabavci, isključivo prema uslovima
utvrđenim u ovom zakonu;
takmičarski dijalog je postupak u kojem svaki zainteresovani privredni subjekat
može zatražiti da učestvuje u postupku, pri čemu ugovorni organ sa učesnicima
pozvanim u taj postupak vodi dijalog s ciljem razvijanja jednog ili više
odgovarajućih rješenja koja mogu ispuniti njegove zahtjeve, i na osnovu kojih su
izabrani ponuđači pozvani da podnesu ponude;
konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak koji ugovornom organu omogućava
da obezbijedi, u oblastima prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i građenja
ili obrade podataka plan ili rješenje koje izabira konkursna komisija u postupku
javnog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada;
o ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe,
pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni
organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti:
prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom
dokumentacijom,
neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom
dokumentacijom;
alternativna ponuda je ponuda u kojoj se nude drugačije karakteristike predmeta
ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji, pri čemu ta
ponuda mora ispunjavati minimalne uslove koje je postavio ugovorni organ;
okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više ugovornih organa i više
dobavljača, zaključen u pisanoj formi, kojim se definišu uslovi pod kojim se mogu
dodijeliti ugovori tokom određenog vremenskog perioda, u skladu sa predviđenom
cijenom i, gdje je moguće, predviđenim količinama;
ekskluzivno ili isključivo pravo je pravo na obavljanje djelatnosti iz člana 5. ovog
zakona, koje nadležni organ u Bosni i Hercegovini posebnim zakonom, drugim
propisom ili odgovarajućim ugovorom dodijeli jednom ili više pravnih subjekata,
što značajno utiče na mogućnost drugih subjekata da obavljaju te djelatnosti.
Nosilac tog ekskluzivnog ili isključivog prava dužan je da pri nabavci robe, usluga
ili radova neophodnih za obavljanje tih djelatnosti, koje su dodijeljene kao
15
ekskluzivno ili isključivo pravo, primjenjuje odredbe ovog zakona;
Jedinstveni rječnik javne nabavke (Common Procurement Vocabulary) jeste
referentna nomenklatura koja se primjenjuje u postupku javne nabavke, a
istovremeno obezbjeđuje usklađenost sa ostalim postojećim nomenklaturama;
elektronsko sredstvo odnosi se na korišćenje elektronske opreme za obradu i
arhiviranje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom ili radio-vezom,
optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima;
pisani ili u pisanoj formi podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili
brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno saopštiti, a takođe i
informacije koje se prenose i arhiviraju pomoću elektronskih sredstava, pod
uslovom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identifikovati;
lot (grupa) jeste dio predmeta nabavke, nastao kao rezultat dijeljenja predmeta
nabavke u posebne, srodne cjeline, koje se kao takve označavaju u tenderskoj
dokumentaciji.
Također, iz odredbi člana 74. SSP proizilazi da je BiH dužna potpuno uskladiti
zakonodavstvo javnih nabavki sa EU Direktivama iz 2014. godine. U tom smislu, jedan od
projektih zadataka IPA II Projekta: Jačanje sistema javnih nabavki u BiH je izrada Nacrta
novog Zakona o javnim nabavkama koji u potpunosti transponira pomenute Direktive EU iz
2014. godine u zakonodavstvo BiH, to jest usklađuje pravni okvir javnih nabavki u BiH sa
EU. Pošto je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama izvršio djelimično
usklađivanje, a sudbina usvajanja pomenutog zakona je zbog nedostatka političke volje i dalje
neizvjesna, obim i dinamika aktivnosti oko izrade novog Zakona o javnim nabavkama 2020.
će ovisiti o usvajanju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama.
17
U kontekstu poboljšanja sistema javnih nabavki i daljeg usklađivanja s pravnim
tekovinama EU, Agencija je definisala projektne aktivnosti za nadogradnju postojećeg
sistema elektronskih nabavki, tj. uvođenje novih modula koje je potrebno razviti. Za
finansiranje ovih projekata, Agencija ne koristi sredstva iz Budžeta institucija BiH već
donatorska sredstva. U 2019. godini imali smo intezivnu saradnju sa nekoliko međunarodnih
organizacija, prema kojima smo nominovali projekte i sa kojima smo radili na definisanju
ciljeve i aktivnosti na tim projektima. Dobili smo nezvanična odobrenja za iste, te do kraja
ove godine očekujemo i konačnu potvrdu, te službeni početak realizacije.
Srednjoročni cilj Agencije, za period 2020. do 2022. godine definiše viziju i misiju
ključnih segmenata rada i djelovanja u narednom trogodišnjem periodu, srednjoročne ciljeve i
potrebe, specifične (operativne) ciljeve i potrebe, programe, projekte, kao i prioritete u
narednom periodu.
18
Ova odgovornost podrazumijeva i kreiranje, primjenu i održavanje internih kontrola
koje su relevantne za pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja koji ne sadrže značajne
pogrešne iskaze uslijed prijevare ili greške.
Ured je, kao samostalna upravna organizacija sa statusom pravne osobe, osnovan
Zakonom o javnim nabavkama. Uloga Ureda je da kao drugostepeni organ osigura pravilno
provođenje odredbi Zakona o javnim nabavkama. Sjedište Ureda je u Sarajevu, a filijala u
Banjoj Luci i Mostaru. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje članove Ureda.
Za rad sjedišta Ureda imenuje se sedam članova, od kojih po dva iz reda konstitutivnih naroda
u BiH, a jedan iz reda ostalih. Za rad filijala imenuje se po pet članova. Mandat članova
Ureda je pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja.
Jednak tretman je koncept koji zahtijeva da se „identične situacije tretiraju isto“ ili da
se „različite situacije ne tretiraju isto“. U tom smislu, jednak tretman podrazumijeva da
ugovorni organi neće uzimati u obzir različite sposobnosti privrednih subjekata kao njihovu
prednost ili poteškoće privrednih subjekata kao njihov nedostatak, već će ih (pr)ocjenjivati
samo na osnovu ponuda koje oni podnose u datom postupku javne nabavke. Princip jednakog
tretmana nudi objektivnu (pr)ocjenu ponuda i eliminira sve što nije relevantno za utvrđivanje
(ekonomske) efikasnosti ponuda u datom postupku javne nabavke.
19
Koncept jednakog tretmana zahtijeva još jednu definiciju obzirom da se u ovom
kontekstu koncept jednakosti, pored naprijed navedenog jednakog tretmana, zasniva i na
drugim elementima kao što je državljanstvo, porijeklo, spol, rasa, religija i sl. Ovo je princip
nediskriminacije koji predstavlja više nego jednostavno proširenje koncepta jednakog
tretmana.
20
Izuzetno je bitno ovaj princip imati na umu u trenutku definiranja plana i predmeta
javne nabavke, tehničkih specifikacija, kao i drugih zahtjeva ugovornih organa. U protivnom,
ugovorni organ može ograničiti, ugroziti ili onemogućiti pravu konkurenciju među privrednim
subjektima korištenjem diskriminatorskih uvjeta i specifikacija i/ili neopravdanim korištenjem
netransparentnih postupaka. Primjena principa pravične i aktivne konkurencije neophodna je
tokom cijelog postupka javne nabavke.
21
Obavještenje o nabavci, u suštini, predstavlja skup kratkih informacija koje su u
skladu sa bitnim informacijama iz tenderske dokumentacije (što znači da ne smije biti nikakve
razlike između informacija iz obavještenja o nabavci i informacija iz tenderske
dokumentacije).
22
Mjerenje efekata javnog sektora zahtijeva procjenu troškova ulaznih resursa; procjenu
rezultata, odnosno, izlaza i procjenu njihovog međusobnog odnosa. Kada se govori o
efikasnosti javni sektor se, gotovo univerzalno, u odnosu prema privatnom sektoru označava
kao neefikasan. Bez namjere da se učini nepravda javnom sektoru ili da se svjesno prikriju
njihovi nedostaci, pri poređenju efikasnosti ova dva sektora, potrebno je poći od
razumijevanja ciljeva koji stoje pred njima. Privatni sektor ima za cilj profit, dok je prioritetni
cilj javnog sektora zadovoljenje opštih potreba bez namjere da pri tome ostvare ekonomsku
korist. Dok privatni projekti teže ostvarivanju ekonomske koristi po cijenu da, pri tome,
zanemare zabrinutost za socijalne i ekološke probleme, javni sektor, u svojim aktivnostima,
zadovoljenjem javnih potreba, dominantno vodi računa i o socijalnim i o ekološkim aspektima
svojih projekata.
24
3. OSNOVNE ODREDBE ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA
25
Drugim riječima, radi se o korištenju budžetskih sredstava zazadovoljenje potreba
javnog sektora. U Bosni i Hercegovini su sve javne nabavke regulisane jedinstvenim
Zakonom o javnim nabavkama i njegovim podzakonskim aktima, kao što su pravilnici i
uputstva. Prvi Zakon o javnim nabavkama je donesen 2004. godine na nivou Bosne i
Hercegovine. On je zamijenio propise o javnim nabavkama s četiri nivoa vlasti te je na
jedinstven način regulisao sistem javnih nabavki u skladu s evropskim direktivama. Nakon
više njegovih izmjena i dopuna, u aprilu 2014. godine donesen je novi Zakon o javnim
nabavkama („Službeni glasnik BiH“ 39/2014), koji se primjenjuje od 28.11.2014. godine.
Javne nabavke predstavljaju postupak u kojem država, kao naručilac, nabavlja dobra i
usluge od drugih subjekata na tržištu. U današnjem vremenu, javne nabavke su poprimile
veliki značaj na nacionalnom i međunarodnom nivou.
26
Da bi se postupak javnih nabavki izvršio što efikasnije, sa minimumom utrošenih
sredstava, a da pritom kao pravni posao ne krši pomenuta načela, potrebno je imati
organizovanu aparaturu i sistem kontrole koji će ostvariti ove kriterijume. U BiH, ova
aparatura se sastoji od Agencija za javne nabavke, Ureda za razmatranje žalbi, Ministarstva
finasija Republike Srpske, Ministarstva finansija i trezora BiH i Federalnog ministarstva
finansija i u ovom radu će se detaljno analizirati njihov rad, primjena Zakona i drugih propisa
koji uređuju ovu materiju.
Pored gore pomenutih glavnih institucija u sistemu javnih nabavki treba pomenuti i
organe državne uprave koji su indirektno vezani za oblast javnih nabavki, i to su: Ured za
razmatranje žalbi (URŽ) i Suda BiH. Javne nabavke u EU predstavljaju značajno tržište.
Prema procjenama Evropske Komisije, ukupna vrijednost javnih nabavki iznosi 16% bruto
društvenog proizvoda Unije.
27
Obzirom da se značajan obim javne potrošnje vrši preko sistema javnih nabavki, samo
funkcionalan sistem nabavki osigurava efikasno trošenje novca poreskih obveznika.
Najvažniji, ključni principi od kojih zavisi efikasnost javnih nabavki su ekonomičnost i
efikasnost upotrebe javnih sredstava, obezbjeđivanje konkurencije, transparetnost i
ravnopravnost (načela Zakona o javnim nabavkama).
Javnom nabavkom dobara se smatra i ona nabavka koja, pored nabavke dobara,
podrazumeva i nabavku određenih usluga, pod uslovom da su one nužno vezane za javnu
nabavku dobara (npr. montaža, prevoz, osiguranje ili druge usluge definisane od strane
naručioca). Predmet javne nabavke dobara je i nabavka dobara putem kupovine, zakupa ili
lizinga, koju ne sprovodi naručilac, ali je finansira u iznosu koji prelazi 50%.
Kao i kod pratećih usluga nužno vezanih za isporuku dobara, Zakonom o javnim
nabavkama je dozvoljeno da se u okviru javne nabavke usluge nabavljaju dobra i radovi.
Naime, „ugovorom o javnoj nabavci usluga se smatra i ugovor čiji su predmet usluge i dobra,
ukoliko je procenjena vrednost usluga veća od procenjene vrednosti dobara.
3.4.Pojam naručioca
28
korisnik budžetskih sredstava, organizacija za obavezno socijalno osiguranje i njeni
korisnici, u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem,
pravno lice osnovano u cilju obavljanja delatnost koje su u opštem interesu, ukoliko je
ispunjen neki od sledećih uslova: da se više od 50% finansira iz sredstava naručioca,
da nadzor nad radom tog pravnog lica vrši naručilac, ili da više od polovine članova
organa upravljanja tog pravnog lica čine predstavnici naručioca, i
javno preduzeće.
29
4. PLANIRANJE, FINANSIJSKI PLAN I MODEL PLANA NABAVKE
ograničenost resursa,
neizvjesnost okoline.
30
Ograničenost resursa uvjetuje potrebu planske uporabe resursa kako ne bi došlo do
njihova iznenadnog iscrpljenja.
Neizvjesnost okoline uvjetuje također potrebu planiranja, pri čemu se plan može
tretirati jednim od instrumenata ovladavanja tom okolinom. Razlikuju se tri tipa neizvjesnosti:
Dakle ključni razlog zašto organizacije planiraju je taj što im planiranje pomaže
ostvariti ciljeve. One planiraju kako bi predvidjele koje akcije moraju poduzimati te kako
mobilizirati organizacijske resurse u svrhu ostvarivanja onog što je zacrtano. Kvalitetno
planiranje doprinosi uspjehu svake organizacije. Planiranje treba poduzeću osigurati – da zna
zašto egzistira i što je njegovo glavno područje djelovanja, da zna koje su njegove dobre i loše
strane, da zna koje povoljne prilike i prijetnje postavlja njegova eksterna okolina, da može
identificirati i uspostaviti odgovarajuće standarde performansi, da ima set pravila ponašanja
koje će slijediti zaposlenici u ispunjavanju ciljeva poduzeća.
31
minimalizacija rizika i neizvjesnosti,
usmjerenost na budućnost i promjene
bolja kontrola
razvoj menadžera i ostalih sudionika u planiranju.
Planiranje ima svoju hijerarhiju koju karakteriziraju tri razine koje s podudaraju s
razinama menadžmenta. Tako na razini vrhovnog menadžmenta podudara se strateško, razini
srednjeg menadžmenta taktičko, a na menadžmentu prve razine operativno planiranje.
Planiranje počinje od vrha organizacije i kreće prema dolje, najvažniji strateški plan
poduzeća donose šefovi i njihovi pomoćnici tj. Menadžeri na najvišim pozicijama – vrhovni
menadžment. Strateški plan obuhvaća misiju, viziju, ciljeve i strategije. Ta je razina eksterno
orijentirana, te provodi analizu okoline.
Ciljevi doneseni na ovoj razini mogu se nazvati dugoročnim ciljevima, jer se odnose
na opstanak poduzeća. Svrha strateškog djela koje definira vrhovni menadžment je
maksimalno iskorištenje prednosti koje ima poduzeće u odnosu na konkurenciju koja ga
okružuje, proučavanje prilika i prijetnji iz okoline itd.
32
Ova razina definira s čim će se poduzeće baviti i koji će način u svojem procesu
koristiti. Strateški pristup podrazumijeva orijentaciju poduzeća na dostignuće odnosno uspjeh.
Strateško je planiranje važan alat, koji se prvenstveno odnosi na: organizaciju kao cjelinu,
viziju, misiju, ciljeve, budućnost, implementaciju strategije i razvoj. Iako je riječ o poslovnim
organizacijama, Stuart naglašava kako se tu koriste termini nastali u vojnim leksikonima, kao
što su strategija, cilj, plan, rizik, manevar.
33
4.2.Planiranje i finansijski /poslovni plan
34
Prema periodu za koji se vrši planiranje moguće je definisati:
dugoročno,
srednjeročno i
kratkoročno planiranje.
Finansijsko planiranje koje obuhvata: plan bilansa uspeha (planira se neto dobitak,
razvoj i rizici), plan bilansa stanja (pokazuje mogućnost izražavanja solventnosti i finansiranja
u kraćim i dužim razdobljima planskog perioda), plan novčanih tokova i plan dugoročnih
ulaganja (izražava obim, strukturu, vreme trajanja ulaganja i strukturu izvora finansiranja).
Planiranje prihoda i rashoda samo po sebi nije dovoljno, preduzeće mora da planira
ukupne i dodatne potrebe za poslovnim sredstvima. Planom bilansa uspeha planira se neto
dobitak, čime se definiše rentabilnost u poslovanju preduzeća kao i činioci očuvanja i
uvećanja imovine preduzeća i održavanja njegove solventnosti. U okviru izrade ovog plana
utvrdjuju se rizici i ispituje se mogućnost njihovog smanjenja. Plan bilansa uspeha pokazuje
očekivani iznos i strukturu finansijskog rezultata preduzeća za odredjeni period. Ovaj plan se
analitički rasčlanjuje po mesecima i tromesečno odnosno po vrstama proizvoda, prodajnim
teritorijama i kupcima. Plan bilansa stanja izražava mogućnost održavanja solventnosti i
finansiranja u kraćim i dužim razdobljima u toku planskog perioda, a time i za čitav planski
period.
35
On treba da pokaže očekivano finansijsko stanje preduzeća krajem planske godine kao
i na kraju meseca odnosno tromesečja u toku odredjene godine. Planiranje novčanih tokova
gotovine obuhvata planiranje priliva i odliva novca preduzeća, što je preduslov za solventnost
preduzeća. Iz projektovanih bilansa mogu se saznati očekivani neto novčani tokovi. Gotovina
predstavlja vitalnu snagu preduzeća. Preduzeće nije u mogućnosti da idealno uskladi novčana
primanja i novčana davanja iz tekućeg poslovanja. Zato preduzeće održava saldo gotovine
koji predstavlja zalihu novca. Kolika će biti veličina tog salda zavisi od veličine preduzeća,
delatnosti, obima poslovanja i sl. Preduzeće treba da raspolaže sa izvesnim rezervama
gotovog novca da bi moglo da interveniše u slučaju vanrednih izdataka.
36
5. POSTUPCI JAVNE NABAVKE
Ako ugovorni organ ne postupi po dopisu Agencije, dužan je u roku od sedam dana od
prijema tog dopisa obavijestiti Agenciju o razlozima zbog kojih nije otklonio uočene
nedostatke.
37
5.2.Otvoreni postupak
5.3.Ograničeni postupak
38
5.4.Pregovarački postupak sa objavom obavještenja o nabavci
Nabavka usluga kada nije moguce prethodno odredivanje ukupne cijene zbog prirode
usluga ili rizika povezanih sa izvršavanjem predmeta nabavke. Nabavka usluga
pregovarackim postupkom s objavom obavjestenja o nabavci prema clanu 20. stav (2)
Zakona. Posebni uslovi za primjenu pregovarackog postupka s objavom obavještenja kada je
u pitanju nabavka radova. Obaveze ugovornog organa u provodenju pregovarackog postupka
s objavom obavještenja o nabavci.
39
5.5.Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci
5.6.Konkurentski zahtjev
40
5.7.Direktni sporazum
Ugovorni organ ispituje tržište te traži pisani prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili
više privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost koja je predmet javne nabavke. Nakon što
primi prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuđača, a prije zaključivanja direktnog
sprazuma, ugovorni organ:
Kod nabavki čija vrijednost iznosi do 1.000,00 KM, prilaganjem računa ili druge
odgovaruće dokumentacije;
Kod nabavki čija vrijednost je viša od 1.000,00KM, ugovorni organ je dužan zaključiti
ugovor.
41
Plaćanje u slučaju direktnog sporazuma može se izvršiti gotovim novcem ukoliko je
tako ugovoreno i ukoliko se radi o nabavci čija ukupna vrijednost ne prelazi 1.000, 00 KM (
hiljadu konvertibilnih maraka), a shodno Uredbi o uslovima i načinu plaćanja gotovim
novcem ( Sl. Glasnik RS br. 97/03 i 1/04 ), te ukoliko bude gotovinskih sredstava za plaćanje
ili trezorskim putem ukoliko nije ugovoreno gotovinsko plaćanje ili se radi o iznosu preko
1.000, 00 KM.
42
6. PRIMJENA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA U JAVNOM PREDUZEĆU
“PUTEVI BRČKO” D.O.O.BRČKO DISTRIKT BIH
Član 53. Zakona o javnim nabavkama navodi da je ugovorni organ dužan pripremiti
tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima te u
tenderskoj dokumentaciji dati potpune informacije o uvjetima ugovora i postupku dodjele
ugovora, a koji su kandidatima/ponuđačima dovoljni za pripremu zahtjeva za učešće, odnosno
ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi.
43
Tenderska dokumentacija mora biti pripremljena uz uvažavanje svih odredbi Zakona i
podzakonskih akata. Ponude, odnosno zahtjevi za učešće se evaluiraju isključivo na osnovu
uvjeta i zahtjeva iz tenderske dokumentacije. U ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum
mogu biti uneseni samo podaci koji su ranije dati u tenderskoj dokumentaciji. Stoga tenderska
dokumentacija mora sadržavati jasne, nedvosmislene, potpune i precizne podatke o budućem
ugovoru, kao i sva potrebna pojašnjenja o načinu pripreme ponude. Pri tome je posebno
značajno da se poštuju opći principi javnih nabavki u svakom dijelu tenderske dokumentacije
(uvjeti za kvalifikaciju, tehničke specifikacije, kriteriji za dodjelu ugovora i dr.), kako bi se
ponude mogle pripremiti i porediti na stvarno konkurentskoj osnovi.
44
mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda;
informaciju o kalkulaciji cijene, ako je primjenjivo;
zahtjev u pogledu upotrebe jezika;
nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora.
Zakon taksativno navodi koje sve neophodne informacije mora imati svaka tenderska
dokumentacija. Za svaki pojedini postupak javne nabavke ugovorni organ će dati jasne i
potpune (naprijed navedene) informacije koje se odnose na konkretnu nabavku. Također,
detaljan sadržaj tenderske dokumentacije utvrđen je Uputstvom za pripremu modela tenderske
dokumentacije i ponuda.
Član 55. Zakona o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon) u stavu (1) definiše
moguće načine preuzimanja tenderske dokumentacije, i to:
Član 9. stav (4) navedenog uputstva izričito navodi da ako ugovorni organ objavi
tendersku dokumentaciju u sistemu „E-nabavke“, tenderska dokumentacija se ne može
dostavljati na druge načine predviđene članom 55. stav (1) tač. a)-c) Zakona.
Također, član 10. stav (1) Uputstva omogućava preuzimanje tenderske dokumentacije
isključivo nakon završenog postupka registracije. Ističemo da je sam postupak registracije je
vrlo jednostavan, kratko traje i prije svega je besplatan.
45
Postupak registracije i nakon toga preuzimanje tenderske dokumentacije je neophodno
iz više razloga, ali prije svega zbog same identifikacije ponuđača za dati postupak javne
nabavke, momenta preuzimanja tenderske dokumentacija zbog računanja roka za žalbu,
omogućavanja pojašnjenja tenderske dokumentacije, prijema naknadnih eventalnih izmjena
i/ili dopuna tenderske dokumentacije, a i učešća ponuđača u e-aukciji, a nakon toga i u
potpunim elektronskim nabavkama.
Dakle, svaki ponuđač koji ima namjeru učestvovati u postupku javne nabavke dužan je
preuzeti tendersku dokumentaciju, jer je ista preduslov i materijal za pripremu ponude.
Naime, ovdje treba staviti težište na pitanje šta su izmjene tenderske dokumentacije?
Naime, iste mogu biti čisto formalne prirode ili činiti ispravku tehničke greške u tenderskoj
dokumentaciji, koje suštinski ne zahtjevaju od ponuđača da izvrši izmjene ponude koju
priprema. Primjer za navedeno je recimo ukoliko ugovorni organ kroz izmjenu tenderske
dokumentacije izmjeni mjesto javnog otvaranja ponuda u tom slučaju takav podatak nije bitan
podatak za pripremu ponude i takva ponuda može biti prihvatljiva iako ponuđač u
konkretnom slučaju nije preuzeo izmjenu tenderske dokumentacije.
46
U protivnom, ukoliko se radi o izmjeni tenderske dokumentacije koja podrazumjeva
suštinsku promjenu predmeta nabavke ili uslova propisanih u tenderskoj dokumentaciji, a
ponuđač ne preuzme izmjenu tenderske dokumentacije i dostavi ponudu, u tom slučaju
njegova ponuda vjerovatno neće ni ispunjavati uslove propisane tenderskom dokumentacijom
i bit će ocijenjena kao neprihvatljiva u smislu člana 2. stav (1) tačka l) alineja 2. Zakona.
Ukoliko ponuda ispunjava uslove propisane tenderskom dokumentacijom mišljenja smo da
nema smetnji da ugovorni organ takvu ponudu ocjeni kao prihvatljivu u smislu člana 2. stav
(1) tačka 1) alineja 1. Zakona.
Nadalje, član 2. stav (2) Pravilnika definiše da u slučaju primjene e-aukcije, tenderska
dokumentacija mora sadržavati odgovarajuće informacije o procesu e-aukcije i podkriterije
koji će biti predmet e-aukcije, pod uslovom da se ti podkriteriji mogu kvantitativno odrediti i
izraziti u brojevima ili postocima, odnosno kroz matematičku formulu, u slučaju primjene
kriterija ekonomski najpovoljnija ponuda. U slučaju kriterija ekonomski najpovoljnija
ponuda, ocjena ponuda se vrši samo po podkriterijima definisanim u sistemu e-Nabavke.
47
U sistemu e-Nabavke u okviru podkriterija ekonomski najpovoljnija ponuda
predefinisana tri podkriterija koje je moguće koristiti za e-aukciju, i to:
Cijena,
Rok isporuke, i
Garancija.
Nadogradnjom informacionog sistema e-Nabavke u narednom periodu će biti
omogućeno da se koriste i drugi podkriteriji, pod uslovom da se mogu kvantitativno izraziti.
48
Ponuđači čije ponude nisu prihvatljive se u ovoj fazi ne obavještavaju o tome. Ukoliko
bi se ponuđači prije zakazivanja e-aukcije obavijestili da njihove ponude nisu prihvatljive tada
bi se izgubio princip „jednofaznosti“ postupka ukoliko govorimo o otvorenom postupku i
postupku konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda.
Prema članku (2) stavak (2) Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja e-aukcije
(“Službeni glasnik BiH” br. 66/16) – u daljnjem tekstu; Pravilnik, u slučaju primjene e-
aukcije, tenderska dokumentacija mora sadržavati odgovarajuće informacije o procesu e-
aukcije i podkriterije koji će biti predmet e-aukcije, pod uvjetom da se ti podkriteriji mogu
kvantitativno odrediti i izraziti u brojevima ili postotcima, odnosno kroz matematičku
formulu, u slučaju primjene kriterija ekonomski najpovoljnija ponuda.
49
Dakle, radi se o onim uslugama ili radovima koji podrazumijevaju intelektualni rad, ali
se ocjenjivanje tog rada ne može iskazati objektivno, kvantitativno, kroz matematičku
formulu. Jedan od primjera je da se e-aukcija ne može primijeniti za nabave za koje bi se
inače primijenio ili mogao primijeniti natječaj za izradu idejnog rješenja. Naime člancima 33.i
34. Zakona o javnim nabavama je definiran natječaj za izradu idejnog rješenja kao i procedura
kako se isti provodi.
Prema članku 2. stavak (1) točka l) Zakona o javnim nabavama (“Službeni glasnik
BiH” br. 39/14) – daljem tekstu: Zakon, ponuda je dokument koji podnosi ponuditelj, pri
čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uvjetima koje određuje
ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji.
50
U odnosu na sve gore navedeno, mišljenja smo da bi bilo svrsishodno i efikasno
dopustiti sudjelovanje u e-aukciji i ponuditeljima čije ponude premašuju iznos od
50.000,00KM , jer će pomenuti zasigurno snižavati svoju cijenu i na taj način u krajnjoj liniji
učiniti svoje ponude prihvatljivim u pogledu cijene.
Prema članu 1. stav (3) Pravilnika o uslovima i načinu korištenja e-aukcije (“Službeni
glasnik BiH” br. 66/16) – u daljem tekstu: Pravilnik, e-aukcija je način provođenja dijela
postupka javne nabavke, koji uključuje podnošenje novih cijena, izmijenjenih naniže, ili
cijena i novih (poboljšanih) vrijednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a odvija
se nakon početne ocjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda
ocjenjivanja u informacionom sistemu e-Nabavke.
Ukoliko ugovorni organ ili Ured za razmatranje žalbi, postupajući po žalbi utvrde da je
ponuda jednog ili više ponuđača neprihvatljiva, svojom odlukom može vratiti predmet na
ponovnu evaluaciju i odlučivanje.
Ako nakon ponovne evaluacije ponuda ostane samo jedna prihvatljiva ponuda, onda se
ne zakazuje ponovo e-aukcija, već se dodjeljuje ugovor ponuđaču koji je dostavio prihvatljivu
ponudu, i to po cijeni koja je data u ponudi, a ne prema cijeni koja je postignuta e-aukcijom
51
Bitno je naglasiti da ponuditelji tijekom e-aukcije obaraju prvobitno ponuđenu cijenu,
a ne da daju popust na istu. Napominjemo da se relativni raspon 0,1 do 10% koristi samo kako
bi se izračunao apsolutni raspon u kojem ponuditelji mogu obarati cijenu, a sve u cilju jedne
vrste zaštite kako ponuditelji ne bi „jednim klikom“ spustili cijenu odmah za npr. 90% što
može dovesti u pitanje samu nabavu.
Naravno, ukoliko ponuditelj ima namjeru da obori cijenu za npr. 30% ili čak i više, to
mu neće biti zabranjeno, s tim da će kod kriterija najniže cijene samo jednim klikom doći na
prvo mjesto, jer kod ovog kriterija svako obaranje cijene može ići samo ispod trenutno najniže
cijene tijekom e-aukcije. Ovo pravilo ne vrijedi kod kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
Naime, u odnosu na početne cijene, ponuditelj koji je skuplji npr. 30% će morati više puta
oboriti cijenu ako želi da bude najjeftiniji. Međutim, za tako nečim možda neće imati ni
potrebe obzirom da i sa većom cijenom može biti najpovoljniji (jer i drugi podkriteriji utiču
na rezultat).
Dakle, svi ponuditelji koji su dostavili prihvatljive ponude mogu u više navrata davati
nove vrijednosti svojih ponuda, s tim da je u jednom „krugu“ moguće sniziti cijenu u rasponu
od 0,1 do 10% od najniže cijene/ponuđene cijene. Člankom 8. stavak (3) Pravilnika propisano
je da kada se ukupna cijena odnosi na tehničku specifikaciju koja se sastoji iz više pozicija
tada se svaka od pozicija umanjuje za isti postotak koliko iznosi konačno procentualno
umanjenje ukupne cijene postignute nakon e-aukcije, te se na tako umanjene cijene nudi
zaključenje ugovora najpovoljnijem ponuditelju u skladu sa članom 72. Zakona o javnim
nabavama.
52
Dakle, nakon održane e-akcije nije potrebno ponovno tražiti ponudu od najpovoljnijeg
ponuditelja jer ugovorno tijelo unosi nove cijene u ugovor koji dostavlja najpovljnijem
ponuditelju.
53
7. UNAPREĐENJE SISTEMA JAVNIH NABAVKI
Primjena Standarda i Kodeksa je strogo obavezna kod eksterne neovisne revizije čije
nepoštivanje uzrokuje stroge kazne. Njezina uloga je vezana uz zaštita interesa vlasnika
kapitala.
54
Davanje odgovarajućih preporuka za otklanjanje nedostataka i uočenih nepravilnosti.
Odjel interne revizije treba da razmotri svu zakonsku regulativu vezano za poslovanje
preduzeća, zatim interne procedure i politike, principe, pravila, uputstva, pravilnike te odluke
i zaključke koje donose organi rukovođenja, a odnose se na upravljenje preduzećem.
Postupak ispitivanja usklađenosti poslovanja preduzeća sa navedenim kriterijima definisan
je: Međunarodnim Standardima interne revizije i Kodeksom etike internih revizora. Sve
službe i sektori, svi poslovni sistemi ,operacije i aktivnosti u preduzeću moraju biti predmet
ocjene interne revizije.
55
Eksterna revizija se najčešće bavi učincima prošlih događaja , a interna revizija je
prvenstveno usmjerena budućnosti poslovanja preduzeća. Eksterni revizor sastavlja
standarizovani revizorski izvještaj o finansijskim izvještajima koji se distribuira različitim
interesnim grupama, a interni revizor sastavlja širi izvještaj koji je manje standardiziran i
distribuira ih menadžmentu koji je najznačajniji korisnik usluga interne revizije.
Ciljevi i djelokrug rada interne revizije su znatno širi u odnosu na cilj i djelokrug rada
eksterne revizije, mada se često isprepliću i dosta su slični, pa dio rada internih revizora može
biti koristan u radu eksternim revizorima.
Sam sukob interesa, kao značajan potencijal za korupciju u javnim službama, star je
koliko i državna uprava, a posljednjih godina je postao jedno od najvažnijih pitanja kojim se
bave ne samo zemlje u tranziciji, već i razvijene zemlje. To je rezultat rasta privatnog sektora
i posljedično sve većeg broja transakcija između javnog i privatnog sektora (javno
ugovaranje), što dovodi i do umnožavanja mogućnosti sukoba interesa. Pored toga, sve su
brojniji i prelazi pojedinaca, bivših nosilaca javnih funkcija u privatni sektor i obrnuto, sa
specifičnim znanjima, informacijama i stečenim kontaktima, koji pak stavljaju ova lica u
privilegovani položaj tokom eventualnih daljih poslovnih transakcija između nove i
prethodne, javne ili privatne, funkcije.
Ova i srodna pitanja, ako se ne regulišu na način da javni interes bude zaštićen, u
pravilu vrlo lako prelaze u korupciju, sa svim pratećim posljedicama po društvo i ekonomiju
(neadekvatna raspodjela javnih sredstava, narušavanje tržišne konkurencije, projekti i nabavke
koje ne zadovoljavaju javni interes, nedostatnog su kvaliteta, često rizični po život i zdravlje
ljudi; posljedično rastuće nepovjerenje u javni sektor i drugo).
56
Pitanje povjerenja u javni sektor, odnosno percipiranog integriteta javnih funkcija,
važno je i kao političko pitanje, pa se i sukob interesa po međunarodnim standardima
prevenira čak i kada postoji samo njegov privid.1 Prema procjenama OECD-a, korupcija
poskupljuje ugovore o nabavkama za prosječno 20% - 25%, a u nekim slučajevima gubici su i
preko 50% ukupne vrijednosti ugovora.
Postoje naravno i situacije gdje su ovi troškovi višestruki, što se postiže aneksiranjem
inicijalnog ugovora, prikazivanjem lažnih potreba za dodatnim robama, uslugama i radovima,
neopravdanim multipliciranjem procjenjene vrijednosti nabavki i drugo. Stoga, kao dio širih
globalnih reformi, i Direktive EU o javnim nabavkama iz 2014. godine, upravo pitanjima
sukoba interesa (integriteta) i korupcije daju poseban značaj. Prema Direktivi 2014/24/EU,
ponude koje nisu u skladu s tenderskom dokumentacijom, koje su primljene nakon roka za
predaju, kada postoji dokaz za tajni sporazum ili korupciju ili za koje su javni naručitelji
ustanovili da su izuzetno niske vrijednosti smatraju se nepravilnim ponudama.
Direktiva definiše sukob interesa (Član 24.) kao situaciju u kojoj osobe koje su
uključene, ili mogu da utiču na postupak dodjele ugovora od strane ugovornog organa, imaju
direktan ili indirektan finansijski, ekonomski ili drugi lični interes koji može ugroziti
nepristrasnost i nezavisnost postupka; te nalaže državama članicama da preuzmu korake da
spriječe, identifikuju i riješe sukobe interesa. Direktiva dalje prepoznaje proces prethodnih
(tehničkih) konsultacija kao posebno rizičan za pojavu korupcije. Naime, u okviru priprema
poziva za tendere, ugovorni organi mogu biti u situaciji da moraju prethodno da konsultuju
kompanije koje imaju relevantne informacije i ekspertizu. Takve kosultacije mogu dovesti do
situacija koje favorizuju konsultovane kompanije u odnosu na ostale potencijalne učesnike u
postupcima, čime se narušava konkurencija. Stoga Direktiva određuje sljedeće mjere vezane
za prethodne konsultacije (Član 40 - Prethodna provjera tržišta i član 41.
57
to ako se ni na koji drugi način ne može garantovati jednak tretman svih kompanija
učesnica na tenderu.
Situacije u kojima kompanije neopravdano utiču na proces donošenja odluka koji vodi
do sklapanja ugovora;
Lažne izjave u vezi sa procedurom za dodjelu javnog ugovora, bilo da se one odnose
na odsustvo osnova za isključenje, posjedovanje profesionalnih, tehničkih i
finansijskih kapaciteta ili izostanak slanja neophodnih sertifikata;
Sporazumno narušavanje konkurencije, itd.
58
Nova pravila zato uvode pojašnjenja i pojednostavljenja, s ciljem otklanjanja svih
mogućih sumnji u tom pogledu. Novi poziv za prikupljanje ponuda nije potreban za
modifikacije koje: o Nisu suštinske, odnosno ne mijenjaju prirodu ili ekonomsku ravnotežu
ugovora, o Čija vrijednost ne prelazi vrijednosne razrede za primjenu direktiva i koja je manja
od 10% vrijednosti originalnog ugovora za robe i usluge i 15% za radove, o Su specificirane u
ugovoru, bez obzira na njihovu vrijednost, o Proizilaze iz nepredvidivih događaja ili se
odnose na neophodne dopunske radove, proizvode i usluge koje, iz tehničkih razloga ili zbog
troškova, može obezbjediti samo kompanija koje trenutno ima ugovor.
U oba slučaja posljedični porast cijena ne može biti veći od 50% vrijednosti
inicijalnog ugovora. Član 83. Direktive – Upravljanje - propisuje obaveze trogodišnjeg
izvještavanja, između ostalog i o slučajevima prevare, korupciji, sukobu interesa i drugim
ozbiljnim nepravilnostima u javnim nabavkama. Pojedinačni izvještaji o postupcima za
dodjelu ugovora (član 84. Direktive), podrazumevaju takođe dio o otkrivenim sukobima
interesa i naknadno preduzetim mjerama.
Aktuelni Zakon o javnim nabavkama BiH, kao što je pominjano u brojnim prethodnim
izvještajima Transparency International u BiH, ne tretira adekvatno pitanja sukoba interesa
(član 52), obzirom da se u velikoj mjeri poziva na ostale važeće propise o sukobu interesa u
Bosni i Hercegovini. Međutim, ova je regulativa brojna, komplikovana, neusaglašena i
neučinkovita, a postoje i dalje pojedine javne funkcije koje ili nisu obuhvaćene propisima, ili
su pak neadekvatno tretirane u smislu prevencije i regulisanja sukoba interesa. U takvim
okolnostima, formulacija iz člana 52 stav (3) ZJN kojom se eventualne situacije sukoba
interesa učesnika u javnim nabavkama rješavaju u skladu sa postojećim propisima u BiH, je
neadekvatna i nedostatna.
Naredni problem vezan za član 52 je taj što je u stavu (4) sukob interesa eksplicitno
definisan samo za rukovodioce, te članove upravnih i nadzornih odbora ugovornih organa i to
prilično fleksibilno obzirom da im je dopušteno vlasništvo u kapitalu određenog privrednog
subjekta do20%, bez da se to smatra sukobom interesa. Zakon i podzakonski akt, u dijelu koji
se tiče uspostave i rada Komisije za nabavke, malo preciznije definišu sukob interesa i
zabrane za lica koja učestvuju u radu komisije, ali prethodne manjkavosti i dalje stoje.
59
Pored toga, članom 52. ZJN propisane su i prethodne konsultacije, ali nije propisana i
njihova transparentnost, tako da ovaj dio odredbi dodatno otvara vrata sukobu interesa i
korupciji. Ništavost ugovora sklopljenog u situaciji sukoba interesa, a što je po svim
relevantnim međunarodnim standardima neodvojivi segment rješavanja o sukobu interesa,
nije predviđena važećim propisima. Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
javnim nabavkama iz januara 2019 godine, sačinjenog od strane radne grupe koju je
imenovalo Vijeće ministara BiH, a u čijem je radu u određenoj mjeri učestvovao i
Transparency International BiH sa partnerskim organizacijama civilnog društva, mijenjane su
i odredbe koje se tiču sukoba interesa i korupcije.
Međutim, u okviru istog, novog člana (član 9. Nacrta kojim se uvodi član 14.a ZJN)
predviđaju se i svojevrsne prethodne konsultacije, odnosno data je mogućnost ugovornim
organima da traže ili prihvate savjet nezavisnih stručnjaka, nadležnih organa ili učesnika na
tržištu, koji se mogu koristiti u planiranju i provedbi postupka nabavke, ukoliko to ne dovodi
do narušavanja tržišne konkurencije, kršenja principa zabrane diskriminacije i
transparentnosti. Mehanizmi pak praktičnog osiguranja tranparentnosti i drugih temeljnih
principa Zakona nisu razvijeni, pa time ni minimizirana opasnost od sukoba interesa i moguće
korupcije. U tom smislu bi mogao poslužiti kao primjer Hrvatski Zakon o javnoj nabavi iz
2016. godine, kao što je prethodno objašnjeno.
Izmjene koje tretiraju korupciju odnose se i na aktuelni član 45. ZJN, čijim je
predloženim izmjenama predviđeno da ugovorni organ može na period od 36 mjeseci
isključiti iz postupka nabavke kandidata/ponuđača koji se nađe u bilo kojoj od sljedećih
situacija:
60
teški profesionalni propust koji dovodi u pitanje njegov integritet;
ako se utvrde značajni nedostaci tokom provedbe prethodnog javnog ugovora ili
prethodnog ugovora sa sektorskim ugovornim organom, čija je posljedica bila
prijevremeni raskid tog prethodnog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija;
ako je kandidat/ponuđač lažno prikazao činjenice pri dostavljanju podataka potrebnih
za provjeru kvalifikacijskih i/ili kriterija za dodjelu ugovora, ako je prikrio takve
informacije ili nije u stanju priložiti popratne dokumente.
Nacrtom ZIDZJN iz januara 2019. godine uvedene su dodatne odredbe koje nisu
postojale u njegovoj verziji iz jula 2018. godine, a koje omogućavaju privrednim subjektima
da pruže dokaze da su preduzeli mjere kako bi dokazali svoju pouzdanost, bez obzira na
postojanje relevantne osnove za isključenje.
Dosljedna i objektivna primjena navedenih novih mjera vezanih za član 45. ZJN
unaprijedila bi integritet privrednih subjekata koji učestvuju u postupcima javnih nabavki u
BiH. Rigorozan i selektivan pristup bi pak potencijalno imao negativan uticaj za razvoj malih
i srednjih preduzeća, kojima često nedostaju znanja i stručnost za učestvovanje u postupcima,
a nasuprot većih kompanija koje se često u analizama povezuju sa predstavnicima vlasti na
različitim nioima u BiH, odnosno političkim partijama. Član 52. (Diskvalifikacija po osnovu
sukoba interesa i korupcije) je značajno mijenjan Nacrtom i većina novih odredbi je pozitivna
iz ugla usklađenosti sa Direktivom.
61
Smanjen je udio vlasništva u privrednom subjektu koji se ne smatra sukobom interesa
(0,5%), uključena su povezana lica na koja se takođe primjenjuju ove odredbe, propisana je
ništavost ugovora sklopljenog u situaciji sukoba interesa i td.
Ono što pak Nacrtom nije najbolje postavljeno jeste da se sukobom interesa ne smatra
ako je povezano lice steklo udio u upravljanju, odnosno kapitalu privrednog subjekta, u
periodu od najmanje dvije godine prije imenovanja, odnosno stupanja na dužnost
predstavnika ugovornog tijela s kojim je povezano (stav (5) novog člana 52. ZJN).
Ovo bi praktično značilo legalizaciju dijela de facto sukoba interesa povezanih lica i
umanjuje kvalitet ostatka ovog člana.
Obzirom da je BiH mala zemlja, skromnog tržišta javnih nabavki, primjena identičnih
odredbi za sva povezana lica predstavljala bi zaista probleme u praksi i teškoće za sklapanja
ugovora, međutim Predlagač Nacrta bi trebalo da razmotri da se u ovom članu napravi
distinkcija između blisko povezanih lica, koja po restrikcijama ne bi imala povlašteni tretman
u odnosu na same predstavnike ugovornih tijela, i ostalih povezanih lica na koja se mogu
primjenjivati predložene manje striktne odredbe.
Ovaj segment prevencije sukoba interesa treba biti bolje reflektovan u Nacrtu izmjena
i dopuna ZJN, kako kada je riječ o predstavnicima ugovornih organa, tako i o nosiocima
ključnih funkcija u institucijama sistema, naročito među članovima Ureda za razmatranje
žalbi.
62
Najznačajnija novina u Nacrtu izmjena i dopuna ZJN BiH odnosi se na uvođenje
inspekcijskog nadzora nad provođenjem Zakona i podzakonskih akata. Inspektor za javne
nabavke, koji je zaposlen u Inspektoratu kao posebnom odjelu pri Agenciji za javne nabavke,
pored ostalog, vrši nadzor nad sprovođenjem antikorupcijskih mjera i mjera sprječavanja
sukoba interesa u postupku javne nabavke, a ima mandat i da izriče i uručuje nalog za naplatu
novčane kazne; izdaje prekršajni nalog za učinjeni prekršaj; podnosi zahtjev za pokretanje
prekršajnog postupka; podnosi prijavu za učinjeno krivično djelo i obavještava drugi organ o
potrebi preduzimanja mjera iz nadležnosti tog organa.
63
Evidentno je takođe da postoji prostor za dodatna poboljšanja, naročito po pitanju
prevencije sukoba interesa, što bi trebalo biti reflektovano u finalnom tekstu usvojenih
izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama.
Sa velikom dozom sigurnosti može se tvrditi da sistem javnih nabavki još uvijek
karakterišu značajno prisustvo korupcije, izrazito nepovjerenje aktera, nezadovoljavajući nivo
transparentnosti, nizak nivo konkurencije, otvoreno protežiranje pojedinih ponuđača kroz
diskriminatorni pristup pri izradi tendera, odsustvo bilo kakve odgovornosti čak i kod
utvrđenih nezakonitosti, te mnoge druge devijacije koje narušavaju integritet javnih nabavki u
zaista velikoj mjeri.
Uprkos ovakvoj realnosti, borba protiv korupcije se uglavnom vezuje za javni sektor,
dok su aktivnosti njenog suzbijanja kod “nepoštenih ponuđača” mnogo rijeđe. Jedan od
“finijih” nalaza svakako se odnosi na određeni nivo “pristanka” predstavnika poslovne
zajednice na ovakve obrasce, što je vidljivo kroz mnogo veće naglašavanje potrebe za
efikasnošću postupaka, nego za transparentnošću i zakonitošću.
64
Uzmimo, recimo, zakone o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, odnosno tzv. “zakone
o zviždačima” koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Iako ne
odstupaju od sličnog zakonodavstva u razvijenim zemljama, ovi zakoni ne proizvode efekat
zbog koga su doneseni.
65
8. PRIMJER PLANA NABAVKI
66
67
68
69
70
71
9. ZAKLJUČAK
72
LITERATURA
[2] Agencija za javne nabavke BiH, Nacrt Gоdišnjeg izvјеštајa о zаklјučеnim ugоvоrimа u
pоstupcimа јаvnih nаbаvki za 2017. godinu
[3] Agencija za javne nabavke BiH, Izvještaj o monitoringu postupaka javnih nabavki u
2017. godini
[4] Agencija za javne nabavke BiH, Izvještaj o radu Agencije za javne nabavke Bosne i
Hercegovine za 2016. godinu
[8] Fond otvoreno društvo. Procjena rizika od korupcije u javnim nabavkama: Analiza
stanja u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Fond otvoreno društvo, 2017.
[9] Grupa autora, (2009), Seminar „Javne nabavke u svetlu novog Zakona o javnim
nabavkama“, Predejane
[10] Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, Izvještaji Glavnog revizora Republike
Srpske po izvršenoj reviziji Konsolidovanog izvještaja Budžeta RS i reviziji finansijskih
izvještaja budžetskih korisnika RS za 2016 i 2017 godinu, a revidiranih u 2016 i 2017 godini
[11] Ivaniš M., Jeremić Lj., (2009), Osnovi finansija, Univerzitet Singidunum, Beograd
[12] Jovanović M., Krstić B., Ristić Ž., Živković A., (2001), Monetarni i fiskalni
menadžment, Univerzitet u Nišu- Ekonomski fakultet, Niš
73
[13] Jovanović P., (2001), Anatomija korupcije, Transparency International Serbia,
Beograd
[15] Knežević B., (2006), Javnost javnih nabavki, Putokaz- časopis za pravna, politička i
kulturna pitanja evropskih integracija br. 3, Asocijacija za evropske integracije, Beograd
[16] Madžar, Lj., (2008) Mehanizmi mobilizacije i alternativne alokacije javnih sredstava,
Studija br. 1, Beograd
[18] Pejaković, Stanka. Analiza pravne zaštite u postupcima javne nabave u Bosni i
Hercegovini. Sarajevo: Analitika - Centar za društvena istraživanja, 2015.
[19] Piasta, Dariusz. Evropski sud pravde o javnim nabavkama: Izvod iz prakse. Sarajevo:
EUPPP, 2016.
[21] Radunović S., Maletić M., Srećkov D., (2013), Postupak javne nabavke po novom
Zakonu o javnim nabavkama, Pravosudna akademija i USAID, Beograd
74
[25] Varinac, S., Savić, M. i Belenzada, Đ. (2009) Novi zakon o javnim nabavkama sa
komentarom, „Public Aktiv”, Beograd, str. 41–42
[26] Veselinović, P., (2008) Uticaj procesa globalizacije na razvoj nacionalne ekonomije, u
Rikalović, G., Jovanović Gavrilović, B. (urs) (2008), Ekonomska politika i privredni razvoj,
tematski zbornik, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beograd, str. 249
[27] „Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06,
70/06, 12/09, 60/10 i 87/13
75