JU Gimnazija

Gradiška

Maturski rad iz istorije

DRUGO ZASJEDANJE AVNOJ-a

Mentor: Učenik:

Prof. Edina Zahović Dejan Šmitran

Maturski rad

SADRŽAJ

1. UVOD................................................................................................................................ 3

2. JAJCE.................................................................................................................................4

3. DOLAZAK DELEGATA NA ZASJEDANJE..................................................................5

4. POČETAK ZASJEDANJA AVNOJ-A.............................................................................6

5. ODLUKE SA DRUGOG ZASJEDANJA AVNOJ-A.......................................................8

5.1. Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ)............................................. 10

6. PREDSJEDNIŠTVO AVNOJ-A.....................................................................................12

7. ZNAČAJ ODLUKA S DRUGOG ZASJEDANJA AVNOJ-A I REAKCIJE.................13

8. ZAKLJUČAK..................................................................................................................14

9. LITERATURA.................................................................................................................15

2
Maturski rad

1. UVOD

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je 29. novembra 1943. godine u Jajcu. Na

zasjedanju je AVNOJ konstituiran u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije,
uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), a izbjegličkoj vladi i
kralju Petru II Karađorđeviću zabranjen je povratak u zemlju do završetka rata.

Promjena ratnih uspjeha na savezničkim frontama, a ponajviše kapitulacija Italije 9.

septembra 1943. godine, savezničko osvajanje afričkog kontinenta, kontraofanziva Crvene
armije na Istočnom Frontu, uticali su da KPJ započne sa izgradnjom čvrstih temelja buduće
Jugoslavenske države, uvjerena u konačnu pobjedu antifašističke koalicije u ratu.

Institucioniranje revolucije (preko vojnih, vojnopozadinskih organa, organa vlasti i

društveno-političkih organizacija) bilo je u Jugoslaviji uglavnom završeno. Međunarodni
razlozi onemogućavali su da sistem narodne vlasti zaključi svoj karakter formiranjem
centralnog Jugoslovenskog organa (Vlade).

Zato je na prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja

Jugoslavije (AVNOJ) u Bihaću 1942. bila stvorena osnova, samo ne političko predstavničko
tijelo koje je zapravo vršilo funkciju saveznog narodnooslobodilačkog odbora. Konačno,
utemeljenje države je trebalo da se uokviri na drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem 1943.
godine.

3
Maturski rad

2. JAJCE

Jajce je stari bosanski srednjovjekovni grad koji leži u dolini rijeke Vrbas. U srednjem
vijeku je bio prijestolnica bosanskih kraljeva. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, grad je
nekoliko puta mijenjao vlasnike. Prvo su ga partizani osvojili 1942. godine, pa su ga Nijemci
povratili krajem iste godine, da bi ga partizani ponovno zauzeli 17. augusta 1943. godine.

U gradu su se nalazili Vrhovni štab NOV i POJ, CK KPJ i ostala vojno-politička

rukovodstva. U gradu se odvijao svakodnevni život. U centru grada se nalazilo veliko
sklonište u koje su se sklanjali mještani u slučaju zračne opasnosti. Poziv delegatima za drugo
zasjedanje AVNOJ-a je uputio CK KPJ i Vrhovni štab odmah nakon kapitulacije Italije. Pošto
je grad držan skoro 3 mjeseca, odlučeno je da se zasjedanje održi baš u njemu. Zbog opasnosti
od eventualnog zračnog napada, odlučeno je da zasjedanje traje samo jednu noć. Grad je na u
noći zasjedanja bio zamračen, a jedino je gorjelo prigušeno svjetlo u Domu Kulture gdje je
zasjedanje bilo i održano.

Drugo zasjedanje AVNOJ-a je održano u zgradi bivšeg društva „Sokola“. Po osvajanju

grada, partizani su uništili ovu dvoranu koja je bila njemačka vojna kasarna, da bi je za
nepune tri sedmice obnovili i pripremili za zasjedanje. Novom objektu su dali naziv „Dom
kulture“. Tu je radilo pozorište narodnog oslobođenja i izvodilo Gogoljevog „Revizora“ svake
večeri. Dvorana je bila udešena za zasjedanje AVNOJ-a. Podijum je bio iskićen zastavama
Jugoslavije (s crvenom zvijezdom u sredini), Amerike, Engleske i Sovjetskog Saveza. U dnu
stola za Predsjedništvo nalazila se prva skica novog grba Jugoslavije. Slikar Đorđe Andrejević
Kun je dekorisao Dom kulture jarkim bojama i islikao portrete Staljina, Roosevelta i
Churchilla.

Samo manji broj delegata iz raznih krajeva nalazio se u gradu. Većina delegata je
zadržavana po okolnim selima zbog mogućnosti zračnog napada na grad.

4
Maturski rad

3. DOLAZAK DELEGATA NA ZASJEDANJE

Krajem novembra 1943. godine u Jajcu su stizale izaslanstva predstavnika naroda iz

svih krajeva Jugoslavije. Iz Slovenije su stigli dr. Ivan Ribar (predsjednik AVNOJ-a), Boris
Kidrič i dr. Josip Vidmar. Najviše teškoća su imali delegati iz Crne Gore koji su pod oružjem
i stalnom opasnošću morali pješačiti 300 km. Izaslanstvo iz Hrvatske je vodio dr. Vladimir
Bakarić, a u stopu ju je pratila manja jedinica iz sastava Trinaeste proleterske brigade.

Među izaslanicima osim KPJ, bilo je i izaslanika Hrvatske seljačke stranke

(mačekovci i radićevci), Srpske zemljoradničke stranke, Stranke samostalnih demokrata,
Jugoslovenske muslimanske organizacije (spahinovci), nekolicina radikala, dvojica Hrvata iz
Jugoslovenskog odbora osnovanog još 1915. godine u Londonu, Stranka hrišćanskih
socijalista i drugih građanskih partija. Većina delegata bili su pripadnici Narodnoosloboilačke
vojske Jugoslavije kao provjereni borci i revolucionari. Na zasjedanju nisu prisustvovali
delegati iz Makedonije, koji se nisu uspijeli probiti do Jajca.

Dan uoči zasjedanja u Jajcu, predsjednika AVNOJ-a, predratnog predsjednika

skupštine Kraljevine SHS dr. Ivana Ribara, snašla je teška sudbina. Naime, 28. novembra
1943. godine na Glamočkom polju je stradao njegov sin Ivo Lola Ribar, član Vrhovnog štaba
i predsjednik organizacije SKOJ-a. Samo nekoliko sedmica ranije kod Kolašina u borbi sa
četnicima poginuo mu je i drugi sin Jurica Ribar. Ove tužne vijesti mu je prenio novoizabrani
maršal Jugoslavije Josip Broz Tito odmah po završetku zasjedanja koje je dr. Ribar vodio u
svojstvu predsjedavajućeg.

5
Maturski rad

4. POČETAK ZASJEDANJA AVNOJ-A

Ukupno je 142 delegata bilo prisutno u Domu kulture na drugom zasjedanju AVNOJ-

a. Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije počelo je 29.
novembra 1943. točno u 19 sati. Vrata Doma kulture su bila širom otvorena za sve radoznale
građane, s tim što su svi osim delegata na ulazu temeljito pretresani zbog mogućnosti
postavljanja diverzije.

Nedaleko oko grada su postavljeni teški protuzrakoplovni mitraljezi u slučaju zračnih

napada. Grad je zamračen tačno u 19:15 nakon čega su se vrata Doma kulture zatvorila.
Prozori Doma su bili prikriveni roletama i u unutrašnjosti je plamtjelo blago svjetlo koje nije
moglo biti dobar orijentir eventualnog zračnog napada na grad. Dom kulture su osiguravale
jake partizanske jedinice, vodeći računa da se neko ne prikrade i postavi paklenu napravu.

Rad delegata započet je himnom „Hej Slaveni“ u izvođenju pozorišnog hora narodnog
oslobođenja oko 19:20, da bi se završio u 5 sata ujutro kozaračkim kolom. Radnim dijelom
zasjedanja rukovodilo je Predsjedništvo u sastavu: dr. Vojislav Kecmanović, dr. Ivan
Milutinović, dr. Sreten Žujović, dr. Josip Vidmar, dr. Pavle Gregorić, dr. Zlatan Sremec, dr.
Sulejman Filipović i pravoslavni sveštenik iz Krupnja Vlada Zečević.

Predsjednik AVNOJ-a izabran na prošlom zasjedanju u Bihać u 1942. dr. Ivan Ribar je

otvorio zasjedanje svojim uvodnim referatom O radu AVNOJ-a između dva zasjedanja.
Nakon pauze od pola sata poslije Ribarovog referata oko 21 čas za govornicom se
pojavio Josip Broz Tito. Svoj referat počeo je riječima:

…Stvaranje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije jeste jedna od

najvećih tekovina naše narodnooslobodilačke borbe do tog vremena. Položeni su temelji na
kojima se gradi jedno novo, pravednije uređenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji
jedne prave istinski demokratske, narodne vladavine...

Često prekidan odobravanjem, aplauzima i poklicima, Tito je završio referat:

…Borba naših naroda i sjajni uspjesi koje su oni postigli na bojnom polju pomoću
svoje slavne NOV i POJ stvorili su nam pred čitavim naprednim svijetom velike simpatije,
stvorili su sve uslove da naši narodi ostvare svoje težnje-slobodu, istinsku demokratsku
federativnu Jugoslaviju...

6
Maturski rad

Nakon Titovog jednočasovnog referata, počela je diskusija za vrijeme pauze. Nakon

pauze za govornicom se pojavio Boris Kidrič. Govorili su zatim: Pero Krstajić,
sudija Marko Vujačić, književnik i dr. Sulejman Filipović, vijećnik iz Bosne Novak
Mastilović, hercegovački prvoborac Luka Stević, predstavnik nositelja Krađorđeve
zvijezde iz Prvog svjetskog rata, Franc Ljubej, učitelj, Vice Buljan, Rodoljub
Čolaković kao tajnik AVNOJ-a i mnogi drugi. Ukupno je govorilo 44 delegata.

Oko pola 12 došlo je do kraće pauze, da bi tačno u 23:45 dr. Ivan Ribar pred vijećnicu
pročitao odluke sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Bili su to posljednji minuti 29. novembra,
ali pošto je čitanje počelo prije ponoći, to je kao datum istorijskih odluka uzet 29. novembar
1943. godine.

7
Maturski rad

5. ODLUKE SA DRUGOG ZASJEDANJA AVNOJ-A

Odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu, prikazana na slici broj 1.

Slika 1: Odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu

8
Maturski rad

Odluka o dodjeli naziva maršala Titu prikazana na sljedećoj slici.

Slika 2: Odluka o dodjeli naziva maršala Titu.

Kao glavne odluke koje su donijeli vijećnici na drugom zasjedanju AVNOJ-a ističu se:

 Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije se konstituiše u

zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni

9
Maturski rad

predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet oslobođenja

Jugoslavije (NKOJ), sa svim obilježjima narodne vlade, preko koga će AVNOJ
ostvarivati svoju izvršnu funkciju;
 Zabranjuje se jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi povratak u zemlju i oduzimaju
se sva prava zakonite vlade Jugoslavije, a takođe se zabranjuje i povratak u
zemlju kralja Petra II Karađorđevića do završetka rata kada će narod odlučiti
hoće li republiku ili monarhiju;
 Obveze koje su u inozemstvu u ime Jugoslavije sklopile izbjegličke „vlade“ a u
cilju njihovog poništenja ili ponovnog sklapanja odnosno odobrenja i da se ne
priznaju međunarodni ugovori i obaveze koje bi u buduće u inostranstvu
eventualno sklopila izbjeglička takozvana „vlada“;
 Jugoslavija se mora izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica
ravnopravnih naroda.
 Zaključci donijeti se moraju odmah formirati posebnim odlukama AVNOJ-a.

Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv
„MARŠAL JUGOSLAVIJE“ na temelju prijedloga koji je postavila slovenska delegacija na
čelu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjedništvo AVNOJ-a je na svojoj prvoj sjednici 30
novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu
dodijeli naziv „MARŠAL JUGOSLAVIJE“.

5.1. Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ)

U odluci AVNOJ-a, Nacionalni odbor je najviši izvršni naredbodavni organ narodne

vlasti u Jugoslaviji, preko koga AVNOJ ostvaruje izvršnu funkciju. Tijelo koje ima sva
obilježja narodne vlasti. Na prijedlog Moše Pijade imenovani su članovi prvog sastava
Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije:

 Predsjednik i povjerenik za narodnu odbranu - maršal Josip Broz Tito;

 Prvi potpredsjednik NKOJ-a - Edvard Kardelj;
 Drugi potpredsjednik NKOJ-a - Vladislav Ribnikar;
 Treći potpredsjednik - Božidar Magovac;
 Povjerenik za vanjske poslove - dr. Josip Smodlaka;

10
Maturski rad

 Povjerenik za unutrašnje poslove - Vlada Zečević;

 Povjerenik za prosvjetu - Edvard Kocbek;
 Povjerenik za narodnu privredu - dr. Ivan Milutinović;
 Povjerenik za financije - Dušan Sernec;
 Povjerenik za promet - Sreten Žujović;
 Povjerenik za narodno zdravlje - dr. Milivoj Jambrišak;
 Povjerenik za socijalnu politiku - dr. Anton Kržišnik;
 Povjerenik za sudstvo - Frane Frol;
 Povjerenik za ishranu - Mile Peruničić;
 Povjerenik za građevine - dr. Rade Pribićević;
 Povjerenik za šume i rude - dr. Sulejman Filipović;
 Predsjedništvo AVNOJ-a;

11
Maturski rad

6. PREDSJEDNIŠTVO

Članovi Predsjedništva AVNOJ-a izabrani na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu:

 Predsjednik: dr. Ivan Ribar;

 Potpredsjednici: Antun Avgustinčić, Dimitar Vlahov, Marko Vujačić, Moša
Pijade i Josip Rus;
 Tajnici: Rodoljub Čolaković i Radonja Golubović;
 Članovi: Jakob Rade Avšič, Metodije Andonov Čento, Mihailo
Apostolski, Spasenija Cana Babović, dr. Vladimir Bakarić, France Bevk, Milan
Belovuković, Josip Broz Tito, dr. Vaso Butozan, Josip Vidmar, Sreten
Vukosavljević, Ante Vrkljan, dr. Pavle Gregorić , Maca Gržetić, Nikola
Grulović, Milovan Đilas, Sreten Žujović, Vlada Zečević, Josip Jeras, Osman
Karabegović, Jevstatije Karamantijević, Edvard Kardelj, dr. Vojislav
Kecmanović, Boris Kidrič, Ivan Stevo Krajačić, Vicko Krstulović, Pavao
Krce , Husnija Kurt, Filip Lakuš, Voja Leković, dr. Ljubo Leontić, Franc
Leskosek, Božidar Magovac, dr. Ante Mandić, Moma Marković, dr. Metoda
Mikuz, dr. Niko Miljanić, Vladimir Nazor, dr. Blagoje Nešković, Stanko
Opačić Čanić, Nikola Petrović, Vlado Pop-Tomov, Koča Popović, Aleksandar
Preka, dr. Rade Pribićević, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Ranković, Vladislav
Ribnikar, dr. Josip Smodlaka, dr. Zlatan Sremec, Petar Stambolić, Luka
Stević, Mehmed Sudžuk, Tone Fajfar , Frane Frol i Andrija Hebrang.

12
Maturski rad

7. ZNAČAJ ODLUKA S DRUGOG ZASJEDANJA AVNOJ-A I

MEĐUNARODNE REAKCIJE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a se održavalo baš u trenutku zasjedanja konferencije

Velike Trojice u Teheranu. Sve privremene odluke koje su donesene na Prvom zasjedanju
u Bihać u su uokvirene na Drugom zasjedanju u Jajcu.

Jednodušno je odbačena mogućnost ponovnog uspostavljanja Monarhije i određen je

tečaj novog društva koje se polako izgrađivalo kroz narodni ustanak. Na drugom
zasjedanju AVNOJ-a donesene su odluke kojima je u osnovama završeno stvaranje državne
organizacije nove Jugoslavije, koja je dobila svoj parlament i vladu. Usvajanjem deklaracije i
odluka osigurane su tekovine narodnooslobodilačkog rata i onemogućen je povratak na
predratno stanje.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, narodi Jugoslavije su datum 29. novembar
slavili kao državni praznik, a na novom grbu Jugoslavije stajalo je urezano 29. novembat
1943. Odlukama AVNOJ-a se u prvi mah suprostavio engleski premijer Winston Churchill jer
se odluka o zabrani povratka kralja ticala isključivo njega. Što se tiče Sovjetskog Saveza,
Jugoslavija je odbila obavijestiti Sovjetski Savez o predstojećem zasjedanju, kao io tome što
se njime želi učiniti. Radiogram je poslan odmah nakon završetka zasjedanja i tako je Staljin
stavljen pred svršeni čin.

Naročito je bila komplikovana situacija jer se baš u istom trenutku održavala i

Teherenska konferencija između Roosevelta, Staljina i Churchilla u Iran u. Ovakvo
pravodobno neobavještavanje Sovjetskog Saveza i rad Jugoslovenskog CK na svoju ruku,
predstavnici Informbiroa su kasnije iskoristili da svale na teret Jugoslavenima.

Međutim, važnim odlukama sa Teheranske konferencije, među kojima je najznačajnija

ona da se prizna i pomogne NOP Jugoslavije praktično je počelo građenje nove Jugoslavije.
Neki demokrati su na zapadu procijenili da su odluke AVNOJ-a bile uzurpacija državnih
tekovina i državni udar KPJ koja se odvojila, stvorila svoju partisku vojsku i počela rušiti
staro društvo.

13
Maturski rad

8. ZAKLJUČAK

Naime, kao prva reakcija u zemlji na Drugo zasjedanje AVNOJ-a, polovinom 1944.
četnički predstavnici JVuO (Ravnogorskog pokreta) održali su svoj kongres u selu Ba
(Svetosavski kongres) koji je usvojio rezoluciju potpuno suprotnu deklaraciji koju je
formulirao AVNOJ. Velike sile su već presudile na Teheranskoj konferenciji, tako da je
pobjeda narodnooslobodilačkog bloka postalo samo pitanje vremena. Treće zasjedanje
AVNOJ-a (posljednje) održano je u oslobođenom Beograd u polovinom kolovoz a 1945.
godine.

14
Maturski rad

9. LITERATURA

1. B. Petranović: Revolucionarna smjena vlasti (1942-1945), Beograd (1973)

2. S. Nešović, B. Petranović: AVNOJ i Revolucija, Beograd (1984)
3. V. Đuretić: Vlada na bespuću, Beograd (1982)
4. Drugi svjetski rat-Tom 2, Ljubljana (1980)
5. Povijesna čitanka, Sarajevo (1957)
6. Veliki dani-svjedočanstva o Republici, Zagreb (1958)
7. https://bs.wikipedia.org/wiki/AVNOJ
8. https://bs.wikipedia.org/wiki/Drugo_zasjedanje_AVNOJ-a

15