Visoka zdravsteno sanitarna

škola strukovnih studija Visan

Fizikalni agensi u
terapiji akutnog
lumbalnog sindroma

Milena Jakšić
2020
UVOD
• Lumbalni bolni sindrom je jedan od najučestalijih
zdrastvenih problema današnjice. Veliki je medicinski i
ekonomski problem. LBS se definiše kao bol, napetost
mišića, nelagoda i ukočenost od rebrenog luka do donje
glutealne brazde, s propagacijom u nogu (ishijalgija) ili
bez nje. LBS može biti vertebralnog porijekla i tad je
karakterisan lokalnom boli koja ne prodire u periferiju,
tj. ostaje ograničena na područje kičme, a može biti i
vertebrogenog porijekla kada je bol prenesena na
nekom drugo mjesto udaljeno od kičme
LUMBALNI BOLNI SINDROM
• Lumbalni bolni sindrom se definiše kao bol ili nelagodnost koju bolesnik osjeća u
području leđa, između donjih rebranih lukova i donje glutealne brazde, sa ili bez širenja
boli u nogu. Pod ovim pojmom obuhvaćeni su i sljedeći nazivi: lumbago, išijas,
krstobolja, bolna leđa. Lumbalni bolni sindrom može biti vertebralnog porijekla i
manifestuje se u neposrednoj okolini kičme.

• Iz medicinske je literature poznato da u oko 90% pacijenata s lumbalnim sindromom sa

sigurnošću nije moguće utvrditi jasno definisani uzrok. Uprkos velikom razvoju brojnih
dijagnostičkih metoda, detaljna anamneza i klinički pregled još su uvijek najefikasniji u
evaluaciji pacijenata. Iako se njima ne može doći do precizne dijagnoze, u najvećem
broju slučajeva su dovoljni da se isključi ozbiljna patologija ili takozvane crvene zastave,
koje upućuju na specifične ozbiljne uzroke akutnog lumbalnog sindroma (frakture,
malignomi, sindrom kaude ekvine ili infekcija) koji zahtjevaju daljnju detaljnu evaluaciju
i liječenje.
LUMBALNI BOLNI SINDROM
• Akutni lbs tendira spontanoj remisiji. Redovno se radi o mehaničkim uzrocima, a
simptomi su uglavnom posljedica popratnog edema i reaktivne upale. Naravno, mogući
su i recidivi te nastanak slike hroničnog lbs-a. Kod hroničnog lbs-a poteškoće bolesnika
su trajne ili variraju u intenezitetu između potpunog nestanka i povremenih pogoršanja.
• Kod sumnje na akutni lumbalni sindrom povezanu sa zahvaćenosti neuralnih
struktura s iradijacijom bolova, provodi se neurološki pregled koji uključuje:
testove za dokazivanje bola istezanjem ishijadičnog živca i istezanjem
femoralnog živca. Lasegueov test ili test pasivnog podizanja ispružene noge
često se koristi u svrhu dijagnostikovanja radikularne boli živaca od kojih
nastaje ishijadični živac (L4-S1).
LUMBALNI TESTOVI
• Lasegueov test

• Test istezanja femoralnog živca

Fizikalni postupci kod akutnog lumbalnog sindroma
• Kineziterapija
• Elektroterapija
• Terapijske vježbe
• McKenzie koncept
 Slučaj broj I
• M.K.
• 22.10.2002.
• Dijagnoza: Lumbalni bolni sindrom

• Anamneza: M.K. rođena je 22.10.2002. godine. Od svoje četvrte godine života bavi se sportom. Balet je upisala
još kao djevojčica i trenirala ga 8 godina. U 12-oj godini života počinje se baviti veslanjem (takmičarski rang). Bol
u donjem dijelu leđa, bez širenja i bez drugih pridruženih simptoma, počinje se javljati 18 mjeseci nakon
početka treniranja veslanja. Bol je prvo osjećala kao blago zatezanje paravertebralnih mišića u području donjeg
dijela leđa, koje bi se javljalo samo nakon velikog napora. Kasnije bol opisuje kao snažno zatezanje, točno
lokalizovano, koje se javlja pri svakom treningu veslanja. Pacijentica van treninga nije osjećala nikakve tegobe,
bol bi prestala s prestankom treniranja. Zbog navedenih tegoba, bila je prisiljena odustati od veslanja, iako je
jako zainteresovana za sport. Upućena je na fizikalnu terapiju, međutim nije je odradila. Danas se samo
rekreativno bavi sportom, trči i ide u teretanu, pri tom izbjegavajući pokrete u kičmi koji joj smetaju. Boli od
prestanka treniranja veslanja nema.
 Slučaj broj I
• M.K.
• 22.10.2002.
• Dijagnoza: Lumbalni bolni sindrom

• Neurološki status pri pregledu: Uredno hoda, uredno izvodi hod na prstima i petama kao i skakanje na obe
noge. U Rombergu bez oscilacija, tandem uredno izvodi. Testove adijadohokineze uredno izvodi. Pokus prst-nos
bez dizmetrije. U antigravitacijskim položajima, ekstremiteti su bez oscilacija. Gruba mišićna snaga očuvana.
Trofika mišića uredna, bez fascikulacija. Babinski negativan. Pri izvođenju Leseguevog pokusa ne osjeća nikakvu
bolnost. Osjećaj uredan u obema nogama.

• EMNG nalaz: Dana 01.02.2019. godine napravljena je pretraga u Laboratoriji za EMNG, te je dobijen EMNG
nalaz pacijenta.

• Zaključak EMNG nalaza: Neurografija za ispitivana motorna vlakna nervusa peroneusa obostrano je uredna.
Miografija za ispitivane mišiće ukazuje na početni obostarni gubitak motoneurona u malim mišićima stopala.
EMNG nalaz upućuje na početnu radikulopatiju L5 (S1) obostrano. Preporučuje se fizikalna terapija.
 Slučaj broj II
• S.J.
• 05.07.1964.
• Dijagnoza: Lumbalni sindrom
• Usputna dijagnoza: Hernia disci L4-l5, L5-S1

• Po zanimanju građevinar. Pacijent navodi da je prve smetnje osjetio prije 10 godina kao posljedica
dugogodišnjeg nepravilnog položaja pri radu. Medikamentozna terapija pomaže u olakšanju boli. Navodi da se
osobna njega provodi opezno i sporo. Aktivnosti oblačnja, stajanja, sjedenja, spavanja praćene su pojavom
umjerene boli, dok su podizanje težeg tereta, duže hodanje i trčanje, praćeni s pojačavanjem boli. Bol pacijenta
ometa u društvenom životu, rekreaciji te putovanju. Provedeni postupci mjerenja i testovi: Mobilnosti lumbalne
kralježnice je smanjena. Inklinacija lumbalne kičme iznosi 2,5 cm, a reklinacije 1,5 cm. Indeks sagitalne
pokretljivosti lumbalne kičme iznosi 4 cm, lateralne fleksije u lijevo 55 cm, a u desno 54 cm.
 Slučaj broj II
• S.J.
• 05.07.1964.
• Dijagnoza: Lumbalni sindrom
• Usputna dijagnoza: Hernia disci L4-l5, L5-S1

• Manualni mišićni test pokazuje slabost leđne muskulature, posebno fleksora i ekstenzora koji iznosi 2, ali i
rotatora koji iznosi 3. Na VAS skali boli, bolesnikov subjektivni doživljaj boli obilježen je ocjenom 7. The
STarTBack Screening Tool upitnikom dobijen je rezultat 5, što predstavlja srednji rizik za lošiji ishod lumbalnog
bola. Specijalnim kliničkim testovima potvrđen je pozitivan Lasegue i test istezanja n. femoralis.

• Kod pacijenta S.J. sa radikularnim simptomima postojao je funkcijski blok u lumbalnom dijelu kičme te smo se
odlučili na primjenu manualnih tehnika. Kombinacijom tretmana manualne terapije vidljivo je da su postignuti
značajni rezultati, povećana je pokretljivost lumbalne kičme i njena funkcija, povećana je mišićna snaga fleksora
i ekstenzora trupa, otklonjen je funkcijski blok i.v. zglobova i smanjena je bolnosti što pokazuje i poboljšanje
rezultata mjerenja provedenih na samom početku tretmana. te nakon 2 mjeseca.
ZAKLJUČAK
• Lumbalni bolni sindrom jedan je od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice i najčešći uzrok
izostanka s posla. Iako se poboljšanje funkcionalnog statusa pacijenta i smanjenje boli može postići i
različitim konvencionalnim metodama fizikalne terapije, manualna terapija je pokazala zavidne
rezultate vidljive u liječenju lumbalnog bolnog sindroma kod kojeg postoji funkcijska blokada zgloba.

• Primjera radi, u mladenačkoj dobi, neki su sportovi pogubni za kralježnicu, pogotovo ako se ne
odvijaju pod stručnim nadzorom. Opterećenja i granice koje profesionalni sport postavlja na tijelo
sportaša zanemaruju se, i zbog toga sportaševo zdravlje pada u drugi plan.

• Važnu ulogu u prevenciji tih problema i bolova imaju jednostavna pravila ponašanja i promjena stila i
režima života. Treba odvojiti vrijeme za svoju kralježnicu te redovito vježbati u svrhu ojačanja
paravertebralne muskulature i muskulature trupa. Pitanje prevencije ozljeda, budućnost je sporta
općenito.
HVALA NA PAŽNJI!

Milena Jakšić