Univerzitet u Zenici – Ekonomski fakultet

Menadžment malih i
srednjih preduzeća
V.PROF. DIJANA HUSAKOVIĆ

Zenica, mart 2020. godine

 Dobro došli!
Cilj predmeta:
Izučavanjem ovog predmeta student stiče nova saznanja i razvija vještine iz
oblasti upravljanja malim i srednjim preduzećima koje ga osposobljavaju za
pokretanje i osiguranje rasta i razvoja sopstvenog preduzeća.
Literatura:
◦ Dostić, M. (2003), Menadžment malih i srednjih preduzeća, drugo izdanje,
Sarajevo: Ekonomski fakultet.
◦ Siropolis, N., (1995), Menadžment malog i srednjeg preduzeća, Zagreb: MATE.
◦ Adižes, I., (2006), Životni ciklusi tvrtke, izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Zagreb: M.E.P. Consult
Način polaganja:
◦ Dva testa u toku semestra ili integralni test + seminarski rad + prezentacija
+ usmeni dio ispita
Nastavnički tim
Predavanja:
V.prof. Dijana Husaković
E-mail: dijana.husakovic@ef.unze.ba
Srijedom, 12:15 – 16:00 u sali br. 2

Vježbe:
Ilma Dedić Grabus, asistent
E-mail: ilma.dedic@ef.unze.ba

Kontakt student: Tarik Isaković – tarik.isakovic1@gmail.com

 Način polaganja ispita
Bodovanje
Aktivnosti Skala bodovanja Ocjena
Max Min
Test I 30 15 51 - 60 Šest (6)
Test II 30 15 61 - 70 Sedam (7)
Seminarski rad 20 10 71 - 80 Osam (8)
Prezentacija 10 6 81 - 90 Devet (9)
Usmeni ispit 10 5 91 - 100 Deset (10)
Ukupno 100 51 Ostvareni bodovi vrijede godinu dana (do februara
2021.)!

Studenti koji iz bilo koje aktivnosti ostvare manji broj od minimalnog taj dio
polažu ponovo u redovnom ispitnom roku.

Polaganje usmenog dijela ispita je obavezno za studente koji svoje obaveze ne

izvrše u predviđenom roku, i/ili imaju veći broj izostanaka (3P i 3V).
Bitni datumi
25.03. – posjeta Biznis inkubatoru
15.04. - I test
20.05. – Prezentacije seminarskih radova (I dio)
27.05. - Prezentacije seminarskih radova (II dio)
03.06. – Rok za predaju seminarskih radova
03.06. – II test

NAPOMENA: Seminarski se radi u grupama na primjeru malog ili

srednjeg preduzeća po izboru studenata.
Mjesto i značaj malih i
srednjih preduzeća
MENADŽMENT MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA

Slajdovi su kreirani prema obaveznoj literaturi +

Danas učimo
Pregled značaja MSP na globalnom nivou
Značaj MSP za zemlje u tranziciji
Podrška razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH
Infrastrukturalna podrška MSP
Pregled značaja MSP na
globalnom nivou
MSP u SAD-u
SMEs značajno doprinose ekonomiji SAD-a, kroz zapošljavanje i
kreiranje novih radnih mjesta, poduzetništvo te doprinos ukupnoj
ekonomskoj aktivnosti mjerenoj preko GDP-a.
Čine oko 99% svih privatnih preduzeća.
Prema podacima iz 2014. godine, mala preduzeća sa manje od 20
zaposlenika su činila 97,9% svih preduzeća u SAD.
MSP u SAD-u
Bez obzira na stabilan razvoj velikih kompanija (Ford,
Microsoft, itd.), sektor MSP zauzima značajan dio tržišta:
◦ kroz saradnju sa velikim kompanijama, ali i
◦ kroz samostalno opsluživanje tržišnih segmenata.

MSP u SAD-u:
◦ Generišu od 60 - 80% novih poslova
◦ Zapošljavaju oko 50% radne snage u privatnom sektoru
◦ Predstavljaju oko 90% svih firmi
MSP u Japanu - razvoj
Osjetniji razvoj MSP u Japanu vezuje se za 1947. godinu kada se
američke vlasti donijele Zakon o raspuštanju velikih monopola i Zakon o
ukidanju pretjerane koncentracije ekonomske moći.

Japan Small and Medium Enterprise Agency, Ministry of Economy, Trade and Industry
MSP u Japanu - značaj
Osnovna strategije razvoja MSP je zasnovana na niskim troškovima
proizvodnje, malim serijama, optimalnom dizajnu i visokoj elastičnosti
spram tržišnih oscilacija.
Trenutno, mala i srednja preduzeća čine više od 99,7% od ukupnog broja
preduzeća, te zapošljavaju više od 70% od ukupnog broja zaposlenih.
Imajući ove podatke u vidu, jasno je da sektor MSP čini okosnicu
japanske ekonomije, naročito kroz saradnju sa velikim preduzećima, jer
većinu dijelova za proizvode velikih preduzeća proizvode upravo mala i
srednja preduzeća.
MSP u Japanu - izazovi
Prema OECD-ovom Izvještaju iz 2017. godine, u periodu 1999. – 2014.
broj malih i srednjih preduzeća je opao za 21% (4,8 – 3,8 mil), uglavnom
zbog starenja vlasnika preduzeća i nemogućnosti uspješne sukcesije ali i
zbog slabljenja poduzetničkih intencija stanovništva, naročito među
ženama.
Sektor MSP u Japanu je relativno star, jer 3/4 svih preduzeća čine ona
starija od 10 godina, koja nemaju prostora za dalji razvoj i rast.
Također, mala preduzeća u Japanu su manje produktivna u odnosu na
velika, te je samo manji broj preduzeća usmjeren na međunarodne
aktivnosti.
Sa padom nataliteta i starenjem stanovništva, jasno je da će se domaće
tržište smanjivati te da MSP moraju iskoristiti prednosti
internacionalizacije i širenja na druga tržišta.

https://www.oecd.org/policy-briefs/japan-economy-improving-the-performance-of-
japan-sme-sector.pdf
MSP u EU - značaj
Prema Izvještaju EU SME 2016 – 2017, mala i srednja preduzeća čine i
dalje okosnicu ekonomija 28 zemalja EU, jer su u 2016. godini činila
99,8% od ukupnog broja preduzeća u nefinansijskom sektoru te 2/3 od
ukupnog broja zaposlenih u nefinansijskom sektoru.
MSP u EU - značaj
Najčešći tip preduzeća su mikro preduzeća koja čine preko 93% od
ukupnog broja malih i srednjih preduzeća u EU.
Devet od deset MSP su mikro preduzeća sa manje od deset zaposlenih.
Dakle, osnovu EU ekonomije čine mikro preduzeća koja u prosjeku
zapošljavaju dvije osobe.
Najvažniji sektori za mala i srednja preduzeća u 2016. godinu su kao i do
sada bili građevina, poslovne usluge, smještaj i ishrana, te veleprodaja i
maloprodaja. Njihov značaj je u 2016. godini porastao u sektoru
proizvodnje, gdje su do sada bila dominantna uglavnom velika
preduzeća.
MSP u EU - značaj
Pregled doprinosa u 2016. godini sektora malih i srednjih
preduzeća, u kontekstu zapošljavanja i dodane vrijednosti, po
ključnim sektorima dat je na narednom grafikonu:

file:///C:/Users/User/Downloads/Annual%20Report%20-%20EU%20SMEs%202016-2017.pdf
MSP u EU - izazovi
Najvažniji izazovi za sektor MSP na području EU28 su u 2016. godini bili
pronalazak kupaca te dostupnost osposobljenih zaposlenika i iskusnih
menadžera.
Interesantno je da je samo mali postotak preduzeća naveo pristup
finansiranju kao izazov. Ovo može biti rezultat popravljanja finansijskih
tržišta nakon recesije ali i povećanja broja dostupnih izvora finansiranja
kao jedne od mjera podrške sektoru MSP u zemljama EU
EU vs USA
U SAD broj MSP i broj njihovih zaposlenika je drastično pao u 2008. i
2009. godini, puno više nego u EU, kao posljedica finansijske krize.
Međutim, MSP SAD su se puno brže oporavila u odnosu na MSP u EU,
odnosno doživjela su značajniji rast naročito u 2010. godini a malo
manje u 2011. godini.
Trend je nastavljen i u 2014. i 2015. godini, gdje je sektor MSP u
kontekstu zapošljavanja i kreirane dodane vrijednosti ostvario bolje
rezultate u SAD nego u članicama EU.
Mala i srednja preduzeća u SAD-u su bila bolja od onih u EU u 2014.
godini u sljedećim djelatnostima:
◦ ‘proizvodnja’, ‘trgovina’ and ‘smještaj’ (po broju SMEs)
◦ ‘trgovina’ i ‘smještaj’ (po zapošljavanju)
◦ svim nefinansijskim sektorima po kreiranoj dodanoj vrijednosti
EU vs Japan
Iako se radi o limitiranih podacima, isti ipak sugerišu da su japanska
MSP poslovala bolje u odnosu na MSP EU do 2014. godine, zbog bržeg
oporavka od globalne recesije.
Ovaj trend se promijenio u 2014. godini, kada je sektor MSP u Japanu
doživio pad u kontekstu zapošljavanja i kreiranja dodane vrijednosti u
odnosu na isti sektor u EU28.
Usporedba sa Japanom također nije u potpunosti moguća zbog razornih
efekata koje je na japansku privredu imao cunami (mart 2011.), i to kroz
direktan efekat na poslovanje MSP te utjecaj na trasportnu i energetsku
infrastrukturu.
Značaj MSP za zemlje u
tranziciji
Zemlje u tranziciji i MSP
Države u kojima se sprovodi tranzicija društva prema
tržišnoj ekonomiji nazivaju se državama u tranziciji.
U toj grupi se nalazi 27 zemalja, uključujući i Bosnu i
Hercegovinu.
Ekonomska tranzicija podrazumijeva kreiranje privatnog
sektora, razvoj preduzetništva i razvoj malih i srednjih
preduzeća.
Zemlje u tranziciji i MSP
U zemljama u tranziciji koje se suočavaju sa problemima visoke stope
nezaposlenosti, niskog stepena privredne aktivnosti, nedovoljne
konkurentnosti i manjkom investicija, te u kojima su još uvijek prisutna
velika neefikasna državna preduzeća, posebno je značajna uloga MSP.
Mnoge zemlje u tranziciji, pogotovo zemlje centralne Europe, su
prepoznale značaj sektora MSP za restruktuiranje privrede.
Razvoj poduzetništva u zemljama u tranziciji se može klasifikovati u tri
grupe:
◦ Države brzog rasta: Češka, Mađarska, Poljska, Slovenija, Slovačka
◦ Države srednjeg nivoa tranzicije: Bugarska, Rumunija, Ruska Federacija
◦ Države sporog razvoja – sa najmanjim djelovanjem vlada na njihov razvoj: BiH,
Srbija, Albanija, Crna Gora
Zemlje u tranziciji i MSP
Prije tranzicije, u centralnoj i istočnoj Europi pojam MSP
skoro da nije ni postojao. Zabavno pitanje – zašto?
Dosadašnja iskustva tih zemalja su pokazala sljedeće:
• MSP su generator privrednog razvoja.
• Razvoj MSP je krucijalan element industrijskog restruktuiranja.
• Iako mnoge ekonomije u tranziciji smatraju da je razvoj MSP važan
element u procesu reformi, vlade se radije bave pitanjem
privatizacije u odnosu na poduzetništvo i MSP.
• Zemlje u tranziciji nemaju rješenu zakonsku regulativu, imaju
ograničeno razumijevanje poduzetništva, te manjak infrastrukturalnih
i finansijskih mogućnosti.
Zemlje u tranziciji i MSP
Strateški značaj MSP za zemlje u tranziciji se ogleda između
ostalog u sljedećem:
• Razvoj MSP sektora pomaže u restrukturiranju velikih neefikasnih preduzeća.
• MSP ublažavaju monopolski utjecaj velikih preduzeća i kompanija nudeći
konkurentnu robu i usluge.
• Osnovna karakteristika malih industrijskih preduzeća jeste da proizvode
proizvode prvenstveno za domaće tržište, koristeći uglavnom domaće
resurse.

Mala i srednja preduzeća pozitivno utječu na:

• privredni rast i
• zaposlenost.
MSP i privredni rast
Za privredno blagostanje jedne zemlje nisu dovoljna samo
velika preduzeća.
Kombinacijom velikih i MSP ostvaruju se sinergetski efekti za
privredu.
Privredni rast se može ostvariti kroz MSP:
◦ Pokrivanjem tzv. “uglova tržišta”
◦ Saradnjom sa velikim preduzećima

Komplementarne djelatnosti – razvoj preduzeća koja se

bave komplementarnim proizvodima/uslugama, npr.
računari i računarska oprema, mobiteli i aplikacije, itd.
MSP i zaposlenost
MSP kao kreatori radnih mjesta.
Razvoj malih preduzeća kao krucijalni element strategije
kreiranja zaposlenosti i smanjenja siromaštva.
U trgovini, uslugama ali i proizvodnji.
Visoka stopa kreiranja ali i gašenja radnih mjesta.
Podrška razvoju malih i
srednjih preduzeća u BiH

Izvor: Obavezna literatura + Avlijaš, R. (2008), Poduzetništvo i menadžment malih i srednjih preduzeća, Beograd: Univerzitet Singidunum
EU Povelja – dokumenti i institucije
Većina zemalja u tranziciji prihvatila je Europsku povelju o
malim i srednjim preduzećima.
Ova povelja je bitna iz aspekta razvoja poduzetništva i MSP
sektora i usklađivanjima sa EU standardima, odnosno
neophodni su za pridruživanje EU.
U ovoj povelji se naglašava deset područja značajnih za
poboljšanje poslovnog okruženja u cilju stimulisanja razvoja
preduzetništva i sektora MSP – a.
Povelju je usvojila i Bosna i Hercegovina.
◦ 2008. godine EU Povelju je zamijenio EU Akt o malim biznisima
 Poduzetništvo u Europskoj Uniji

 Promocija principa “Prvo misli na male”

 Poduzetništvo kao način razmišljanja
 ‘Europe is good for SMEs – SMEs are good for Europe’
 Referentni dokumenti za MSP - EU

1. Lisabonska strategija (2000.)

2. Europska Povelja o malim preduzećima (2000.)
3. Zelena knjiga o poduzetništvu (2003.)
4. Akcioni plan za poduzetništvo - EAP (2004.)
5. Small Business Act for Europe – SBA (2008.)
6. Europe 2020
 Lisabonska strategija
U Lisabonu 2000. godine Vijeće Europe je utvrdilo ciljeve koje je potrebno
ostvariti u odnosu na zaposlenost, privredne reforme i socijalnu koheziju.
Do 2010. godine Unija namjerava "postati najkonkurentnija i najdinamičnija
privreda svijeta koje će se temeljiti na znanju i koje će biti sposobno ostvariti
održiv privredni rast te osigurati nova i bolja radna mjesta kao i veću socijalnu
koheziju".
U 2001. godini Vijeće Europe je postiglo dogovor oko strategije održivog razvoja
i uvelo ekološku komponentu u strategiju iz Lisabona. Vijeće je uvidjelo potrebu
radikalne transformacije privrede ukoliko se do 2010. godine želi postići cilj od
15 miliona novih radnih mjesta.
 Lisabonska strategija – važnost malih
preduzeća za EU
1. Mala su preduzeća temeljni stub europske privrede.
2. Glavni su izvor zaposlenja, te u njima nastaju mnoge poslovne ideje.
3. Nastojanja Europe oko uvođenja nove ekonomije uspjet će samo ukoliko se
mala preduzeća stave na vrh ljestvice prioriteta.
4. Mala preduzeća najosjetljivija su na promjene u poslovnom okruženju.
Posebno ih pogađa pretjerana birokracija, ali će isto tako među prvima
doživjeti procvat kada se ukinu birokratske prepreke ili uvede sistem
nagrađivanja uspješnosti.
5. Mala su preduzeća glavni pokretači inovacije, zaposlenja, te socijalne i lokalne
integracije u Europi.
Europe 2020 - strategija za pametan, održiv i
uključiv rast
Europe 2020 je strategija rasta i zapošljavanja Europske Unije iz 2010. godine.
Ova strategija se ne odnosi samo na prevazilaženje krize od koje se ekonomije
zemalja EU oporavljaju, već se odnosi i na prevazilaženje nedostataka ranijeg
modela rasta, i kreiranja uslova za mali, održivi i inkluzivni rast.
Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:
◦ Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.
◦ Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je
zelenija i konkurentnija
◦ Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
društvenu i teritorijalnu povezanost.

Priznat je značaj koji mala i srednja preduzeća imaju za razvoj, konkurentnost i

zaposlenost u EU.
 Referentni dokumenti za MSP - EU
Razvoj sektora malih i srednjih preduzeća jedan od stubova razvoja EU
◦ 2002. godine Europska povelja za mala preduzeća
◦ 2008. godine Small Business Act for Europe (revizija 2011. i 2014.)

SBA je generalni okvir za politike EU za mala i srednja preduzeća. Njegov cilj je

da poboljša pristup poduzetništvu, pojednostavi regulativu i politike za SME te
ukloni preostale prepreke razvoju malih i srednjih preduzeća.
Ovaj set politika, sastavljen od deset načela ili principa politika, koji za cilj ima
puno iskorištavanje potencijala MSP-a, ugrađen je i u strategiju Europa 2020 i
njene sektorske strategije.
Pružanje podrške i pomoći malim i srednjim preduzećima u brojnim oblastima
kao što su obrazovanje i obuka poduzetnika s jedne strane i stvaranje
efikasnijeg okruženje za njihovo poslovanje sa druge strane.
Small Business Act for Europe
 Small Business Act for Europe – SBA

„Sad je vrijeme, jednom zauvijek, da se potrebe MSP uvrste u vrh

politike EU. SBA dokumentom Europa punom snagom staje iza
MSP – stavlja na raspolaganje sve resurse Europe kako bi
pomogla mali biznis u njegovom svakodnevnom poslovanju i
utvrdila jasan put za one koji žele kreirati više poslova i razvijati se
u Europi i izvan nje.“
Günter Verheugen, European Commission,
Vice-President, responsible for Enterprise and Industry
SBA princip Dimenzija politike Pripadajuća pod-dimenzija
1. Stvoriti stimulativan - Cjeloživotno poduzetničko
Poduzetničko učenje i
ambijent za razvoj učenje,
žensko poduzetništvo
poduzetništva - Žensko poduzetništvo
2. Omogućit drugu šansu Stečaj i druga šansa za - Zakoni i procedure stečaja,
poduzetnicima MSP - Promocija druge šanse
- Institucionalni okvir za
razvoj MSP politike,
3. Uskladiti regulativu s
Regulatorni okvir za - Pojednostavljenje
principom „Prvo misli na
stvaranje MSP politike legislative i analiza
male“
regulatornih učinaka (RIA),
- Javno-privatne konsultacije
- Interakcija sa uslugama
4. Javna administracija
vlade (E – vlada),
osjetljiva na potrebe Operativni ambijent za MSP
- Registracija preduzeća,
MSP
- Licenciranje
- Poslovne i informativne
5a. Usluge podrške MSP i usluge za MSP,
5. Prilagoditi instrumente - Inicijative i razvoj usluga
javnih politika potrebama start up-ovi podrške
MSP za start up-ove
5b. Javne nabavke - Javne nabavke
- Pravni i regulatorni okvir,
- Bankarsko financiranje
banke,
6. Olakšati pristup
Pristup financijama za MSP - Nebankarskarsko
finansijama za MSP
financiranje,
- Venture capital,
- Financijska pismenost
- Ukupna koordinacija,
 - Interakcija sa uslugama
4. Javna administracija
vlade (E – vlada),
osjetljiva na potrebe Operativni ambijent za MSP
- Registracija preduzeća,
MSP
- Licenciranje
- Poslovne i informativne
5a. Usluge podrške MSP i usluge za MSP,
5. Prilagoditi instrumente - Inicijative i razvoj usluga
javnih politika potrebama start up-ovi podrške
MSP za start up-ove
SBA princip Dimenzija
5b. Javne politike
nabavke -Pripadajuća pod-dimenzija
Javne nabavke
1. Stvoriti stimulativan - Cjeloživotno
Pravni poduzetničko
i regulatorni okvir,
Poduzetničko učenje i
ambijent za razvoj - učenje,
Bankarsko financiranje
žensko poduzetništvo banke,
poduzetništva
6. Olakšati pristup
Pristup financijama za MSP -- Žensko poduzetništvo
Nebankarskarsko
finansijama za MSP
2. Omogućit drugu šansu Stečaj i druga šansa za - Zakoni i procedure stečaja,
financiranje,
- Venture capital,
poduzetnicima MSP -- Promocija druge šanse
Financijska pismenost
-- Ukupna koordinacija,
Institucionalni okvir za
- Tehnički propisi,
7. Pomoći MSP da razvoj MSP politike,
3. Uskladiti regulativu s
iskoriste mogućnosti
- Standardizacija,
Regulatorni okvir zapropisi
Standardi i tehnički -- Pojednostavljenje
Akreditacija,
principom „Prvo
jedinstvenog misli na
evropskog
stvaranje MSP politike - legislative i
Ocjena sukladnosti, analiza
male“
tržišta
- regulatornih učinaka (RIA),
Metrologija,
- Nadzor nad tržištem
- Javno-privatne konsultacije
8a. Poduzetničke vještine -- Poduzetničke
Interakcija savještine
uslugama
4. Javna administracija
- Okvir (E – vlada),
vlade politike za inovacije,
8. osjetljiva na potrebe
Poticati razvoj vještina i Operativni ambijent za MSP -- Registracija preduzeća,
Usluge institucionalne
MSP
inovacije podrške za inovativna MSP-
8b. Politika inovacija za MSP - Licenciranje
a,
-- Poslovne i informativne
Usluge finansijske podrške
5a. Usluge podrške MSP i usluge za MSP,
za inovativna MSP-a
9.
5. Omogućiti MSP
Prilagoditi instrumente -- MSP usmjerena
Inicijative i razvoju usluga
zelenu
korištenje prilika MSP start up-ovi ekonomiji
u zelenoj ekonomiju,
javnih politika
očuvanja potrebama
životne sredine - podrške
Poticaji i instrumenti
MSP za start up-ove
- Trgovačke mogućnosti,
10. Podržati MSP da
5b. Javne nabavke -- Promocija izvoza,
Javne nabavke
iskoriste rast globalnih
Internacionalizacija MSP - Integracija MSP-a u
tržišta
- Pravni i regulatorni
globalne okvir,
lance vrijednosti
- Bankarsko financiranje
banke,
6. Olakšati pristup
Pristup financijama za MSP - Nebankarskarsko
finansijama za MSP
financiranje,
- Venture capital,
- Financijska pismenost
- Ukupna koordinacija,
- Tehnički propisi,
Procjena implementacije SBA za
Bosnu i Hercegovinu
 Akt o malom biznisu u BiH
Implementacija SBA akta javlja se i kao pretpristupna obveza iz člana 93.
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i zemalja članica EU.
OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), EC (Europska komisija),
EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) i ETF (Europska trening fondacija), s
ciljem ocjenjivanja i praćenja stanja napretka država, razvili su Indeks politika za
MSP kao metodologiju za procjenu ispunjavanja SBA principa.
Indeks politika za MSP identificira pozitivne pomake i ograničenja na putu
implementacije SBA i dostizanja EU standarda. Također, regionalni karakter
Indeksa omogućava komparaciju stanja napretka države u odnosu na zemlje
regiona čime se daje dodatni poticaj politici razmjene iskustava i implementacije
SBA.
 Akt o malom biznisu u BiH
SBA procjena je provedena ukupno četiri puta u zemljama zapadnog Balkana i
Turskoj u 2006., 2009., 2012. (koji je uključivao Tursku po prvi put) i 2015. godine.
Zadnji proces procjene implementacije SBA u BiH koji je evaluiran 2015. godine i
objavljen u publikaciji „SME Policy Index: Western Balkans and Turkey 2016“,
pokazuje da Bosna i Hercegovina u izvještajnom periodu ostvarila određeni
napredak, ali da nastavlja zaostajati u približavanju svoje politike načelima SBA u
odnosu na zemlje WBT regiona.
SBA proces u Bosni Hercegovini u prethodne dvije godine se provodio kroz
djelovanje SBA radne grupe u BiH na svim nivoima, podržanom stručno i tehnički
od strane GIZ-a.
 Prosjek
Broj Dimenzija politike 2012 2016 za WBT
2016
Poduzetničko učenje i žensko
1 1,79 2,13 2,49
poduzetništvo
2 Stečaj i druga šansa za MSP 3,13 2,25 2,92
Regulatorni okvir za stvaranje MSP
3 2,16 2,22 3,57
politike
4 Operativni ambijent za MSP 2,02 1,75 3,42
5a Usluge podrške MSP i start up-ovi 2,50 2,42 3,12
5b Javne nabavke 2,67 3,44 3,56
6 Pristup financijama za MSP 3,09 3,25 3,42
7 Standardi i tehnički propisi 2,63 3,18 3,92
8a Poduzetničke vještine 2,31 2,83 2,85
8b Politika inovacija za MSP 1,90 1,94 2,87
9 MSP u zelenoj ekonomiji 1,29 2,16 2,47
10 Internacionalizacija MSP 2,21 2,31 3,25
 Dimenzija 1 - Poduzetničko učenje i žensko
poduzetništvo

Jedna od evidentiranih ostvarenih ključnih reformi, koja je obuhvaćena

dimenzijom 1, je državna strategija poduzetničkog učenja kao i akcijski plan koji
stavlja poseban naglasak na promociju poduzetništva na svim nivoima
formalnog obrazovanja.
BiH karakterizira nesistematičan pristup politici razvoja ženskog poduzetništva,
sa nerazvijenim podacima na državnom nivou koji prate razvoj ženskog
poduzetništva.
Ključna preporuka za BiH, koja je u okviru ove dimenziju, je daljnja provedba
planirane reforme poduzetničkog učenja uz osiguranje njene održivost, kao i
uspostavljanje širokog državnog dijaloga i kampanje podizanja svijesti o značaju
ženskog poduzetništva.
 Dimenzija 2 - Stečaj i druga šansa za MSP

Zakon o stečaju u Bosni i Hercegovini nije uređen na državnom nivou već je to

pitanje regulisano pojedinačnim zakonima o stečaju u FBiH i RS, koji se smatraju
usklađenima s međunarodnim standardima za dobro funkcioniranje zakona o
stečaju.
U oba entiteta, formalne procedure za izvršenje stečaja su u funkciji, ali ne
definiraju maksimalno vremensko ograničenje za izvršenje.
Ne postoji dokaz da je javna uprava provela informativne kampanje ili programe
obuka za promoviranje koncepta druge prilike među poduzetnicima.
 Dimenzija 3 - Regulatorni okvir za stvaranje
MSP politike
Institucionalna struktura za razvoj malih poduzeća je i dalje fragmentirana i
manje napredna u BiH u poređenju s ostalim ekonomijama WBT. Postoji
nedostatak vertikalne koordinacije i povezanosti u smislu povezivanje ciljeva
MSP politike između državnog nivoa i entiteta i koordinacija politike je veoma
slaba.
Procedure za provođenje javno-privatnih konsultacija (PPC) su uspostavljene na
državnoj i entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini, međutim, pisane smjernice
kako provesti PPC jos nisu uvedene. Javno-privatne konzultacije, ipak, još uvijek
se događaju na ad-hoc osnovi i sudjelovanje MSP-a u većini slučajeva samo je
moguće po pozivu.
Ključna preporuka je uvođenje političkog MSP okvira i koordinacija postojećih i
budućih inicijativa na svim nivoima vlasti, kao i razvoj jedinstvenog ekonomskog
prostora.
 Dimenzija 4 - Operativni ambijent za MSP
Registracija i proces započinjanja biznisa u Bosni i Hercegovini je još uvijek
glomazan i skup i općenito u ovoj dimenziji BiH je značajno niže rangirana od
svojih susjeda.
Problem duple registracije za poduzeće koje želi djelovati u RS i u FBiH još nije
riješen. Procedure registracije poduzeća se rezlikuju između dva entiteta,
stvarajući iskrivljenu sliku tržišta u BiH. One-stop procedura za sistem registracije
poduzeća još nije uspostavljena i registracija poduzeća ostaje duga i skupa.
Također, BiH značajno zaostaje za drugim državama u regiji kada su u pitanju
prilagodbe usluga javne uprave potrebama MSP sektora. Zakon o elektronskom
potpisu koji je usvojen 2006. godine još nije proveden. Ovo stvara ozbiljnu
prepreku u daljnjem napretku u širenju infrastrukture e-vlade i e-usluga.
Proces dobivanja odobrenja i dozvola za rad u BiH je kompleksan i fragmentiran.
Poslovna odobrenja se izdaju na nivou entiteta pod jurisdikcijom različitih javnih
uprava.
 Dimenzija 5a - Usluge podrške MSP i start up-
ovi
Bosna i Hercegovina je načinila ograničeni napredak u pružanju potpornih
usluga privatnim poduzećima. Odgovarajuće strategije nisu dostupne na
državnom nivou, a strateškim dokumentima vezanim za MSP na entitetskom
nivou nedostaje koncipiranosti i diversifikacije. Pružanje usluga investicijske
spremnosti je uvelike finansirana donatorskim finansijskim sredstvima u oba
entiteta. Financijske i savjetodavne usluge se pružaju za podršku inovaciji i tek
osnovanim poduzećima ali shvaćanje ostaje ograničeno.
Ključna preporuka za BiH, navedena u Indeksu MSP politika za WBT 2016, je
osiguravanje bolje ciljne poslovne podrške, čime bi se unaprijedila
konkurentnost MSP-a.
 Dimenzija 5b - Javne nabavke
Bosna i Hercegovina je postigla napredak u ovoj dimenziji usvajanjem novog
Zakon o javnim nabavkama, s ciljem transponiranja EU direktiva, što je označeno
kao ključna reforma, odnosno pozitivan rezultat.
Informacije o mogućnostima za javnu nabavku su javno dostupne, centralizirane
na državnom nivou i besplatne su.
Postojeće domaće preferencije bi trebale biti smanjene u skladu s odredbama
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
 Dimenzija 6 - Pristup finansijama za MSP
U cjelini, zakonski i regulatorni okvir u Bosni i Hercegovini je operativan, iako
međuentitetske razlike nastavljaju sprečavati djelovanja MSP-a u cijeloj državi.
Zakonski okvir za prava kreditora je u skladu sa zakonodavstvom EU, postoji javni i
privatni kreditni informacijski sistem te se općenito finansijska regulativa poboljšava
u državi. Nejednakost regulisanja tržišta vrijedonosnim papirima na nivou entiteta
sprečava regulatorno pojednostavljenje na državnom nivou.
Nebankovni izvori finansiranja ostaju centrirani oko mikro-finansiranja koje je dobro
razvijeno u cijeloj državi, za razliku od leasinga i faktoringa.
Aktivnosti oko rizičnog kapitala ostaju nerazvijene u BiH, iako oba entiteta
omogućavaju investiranje u fondove rizičnog kapitala prema postojećem Zakonu o
investicijskim fondovima.
Država, kao ni entiteti nisu donijeli strategiju finansijske pismenosti i nema procjena
postojećih nivoa pismenosti.
Ključna preporuka unutar ove dimenzije je poboljšanje okvira nelikvidnosti,
kolaterala, leasinga i faktoringa kako bi se MSP –a olakšao pristup finansijskim
sredstvima.
 Dimenzija 7 - Standardi i tehnički propisi
Bosna i Hercegovina nema državnu strategiju za infrastrukturu kvaliteta, koja je
operativna, i koordinacija u ovom području između relevantnih institucija na
različitim nivoima vlasti ostaje slaba.
U području standardizacije Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine
usvojio je 85% europskih standarda koji se zahtjevaju za članstvo u Europskom
odboru za standardizaciju i u Europskom odboru za elektrotehničku
standardizaciju.
U području ocjenjivanja usklađenosti RS provodi svoje vlastite zakone, dok
ostatak države provodi Zakon o tehničkim uvjetima za proizvode i ocjenjivanju
usklađenosti.
Institut za akreditaciju Bosne i Hercegovine (BATA) sada ima 77 akreditiranih
tijela za ocjenu usklađenosti. Agencija za nadzor nad tržištem i inspekcijska tijela
su inicirala, provela i koordinirala proaktivne i reaktivne aktivnosti nadzora nad
tržištem.
 Dimenzija 8a – Poduzetničke vještine
Pozitivnim je ocjenjeno uključivanje privrednih komora iz cijele BiH u
problematku izgradnje MSP vještina u prioritetnim sektorima koji se smatraju
važnima za rast i razvoj izvoznog potencijala.
Također, dobra nastojanja su napravljena u obuci za tek osnovana poduzeća,
stoga izrada konzistentnih i pouzdanih podataka o obukama za tek osnovana
poduzeća predstavljaju važan sljedeći korak. Dodatno, postoje uspješni primjeri
obuka koje pruža Vanjskotrgovinska komora, kao i regionalne razvojne agencije.
Primjeri inovativnije upotrebe dostupnih tehnologija za pružanje obuka MSP-
ima uključuje e-učenje za mlade ljude koji imaju interesa za samozapošljavanje,
a koji vodi Federalni zavod za zapošljavanje.
Kao ključna preporuka, unutar ove dimenzije, navedeno je centraliziranje
ponuda poslovnih treninga za poduzetnike na osnovu analize potreba MSP
vještina.
 Dimenzija 8b - Politika inovacija za MSP
Bruto izdaci za istraživanje i razvoj su niski i generalno stagniraju od 2009.
godine.
Od SBA procjene iz 2012., BiH nije uspjela razviti ni usvojiti državnu strategiju za
inovaciju. Inovacija je samo djelomično predviđena nizom dokumenata i
strategija na entitetskom nivou.
Inovacijska potporna infrastruktura i usluge su poboljšane u cijeloj državi.
Međutim, njihovo finansiranje je ograničeno i oslonjeno na donatore.
Instrumenti fiskalne politike u Bosni i Hercegovini još ne prepoznaju ili podupiru
R&D kroz porezne inicijative.
Kao ključna preporuka navedeno je donošenje inovacijske strategije na
državnom nivou i uspostavljanje koordinacijskog tijela kako bi se osiguralo
harmoniziranje mjera uvedenih na različitim nivoima vlasti.
 Dimenzija 9 - MSP u zelenoj ekonomiji
U BiH postoje brojne politike i zakoni na entitetskom nivou koji reguliraju
okolišne politike (kao što su okolišni standardi, ciljni održivi razvoj, nivoi emisija,
itd.).
Međutim, ni na entitetskom ni na državnom nivou okolišne politike ili politike
koje se odnose na MSP-a se često ne fokusiraju izričito na MSP-a.
Preduzeća mogu pristupiti informacijama o tome kako udovoljiti okolišne
standarde i na državnoj i na entitetskoj razini kroz web bazirane dokumente.
Trenutno postoji neodređenost u postojanju finansijske i regulatorne inicijative
za promoviranje investiranja u okoliš prema MSP-a – iako opće okolišne
inicijative postoje u FBiH i RS, prvenstveno za upravljanje otpadom, energetsku
učinkovitost i obnovljivu energiju.
 Dimenzija 10 - Internacionalizacija MSP
U BiH programi promocije izvoza namjenjeni MSP-ima su operativni i na
državnom i entitetskom nivou. Vanjskotrgovinska komora BiH je 2006. određena
da djeluje kao Agencija za promociju izvoza (EPA). Ona nadalje potpomaže razvoj
politika promocije izvoza s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
i odgovorna je za poboljšanje potencijalnih izvoznih mogućnosti u saradnji s
ostalim agencijama.
Glavna prepreka za razvoj čvrstog okvira politike za internacionalizaciju MSP je
nedostatak horizontalne i vertikalne koordinacije između državnih i entitetskih
institucija i ograničen obim institucija i finansijskih resursa namjenjenih za
aktivnosti promocije izvoza.
Pokazatelji za uvoz i izvoz Doing business pokazuju da su u BiH povećani troškovi
i izvoza i uvoza od 2009. do 2015. Iako je vrijeme za izvoz/uvoz značajno
smanjeno, broj potrebnih dokumenata, koji je mnogo veći od prosjeka, stagnira
od 2009.
Zaključna razmatranja
 Zaključna razmatranja - ograničenja
Index MSP politika za WBT 2016 pokazuje da je Bosna i Hercegovina u
izvještajnom periodu ostvarila određeni napredak, ali da nastavlja zaostajati u
približavanju svoje politike načelima SBA u odnosu na zemlje WBT regiona.
Kratak rezime nalaza Indeksa je sljedeći:
Institucionalna struktura za razvoj malih poduzeća je i dalje fragmentirana i
evidentno je da je nedostatak koordinacije politike između države i entiteta
glavna prepreka u povezivanju MSP politika i programa, odnosno razvoja okvira
politike za internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća.
Bosna i Hercegovina je i dalje suočena s ozbiljnim pitanjima birokratskih
procedura kao što su registracija firmi i poslovne dozvole.
Administrativna opterećenja MSP-a i pristup finansijama, posebno za start-up
firme, ostaje glavno ograničenje za poslovanje i razvoj MSP-a.
 Zaključna razmatranja - ograničenja
Dodatno, Zakon o stečaju u Bosni i Hercegovini nije uređen na državnom novou,
i ne postoji dokaz da je javna uprava uložila napore u promoviranje koncepta
druge prilike među poduzetnicima.
Ne postoji državna strategija za infrastrukturu kvaliteta, kao ni strategija
inovacija iako je inovacijska potporna infrastruktura poboljšana u cijeloj državi.
Okolišne politike na državnom i entitetskom nivou se ne fokusiraju dovoljno na
MSP-a.
 Zaključna razmatranja - mogućnosti
S druge strane, Bosna i Hercegovina je uložila napore u promicanju
poduzetničkih vještina uz usvajanje strategije poduzetničkog učenja kao i
akcionog plana koji stavlja poseban naglasak na promociju poduzetništva i
vještina na svim nivoima formalnog obrazovanja.
Donosena je regulatorna giljotina na svim nivoma vlasti u cilju racionalizacije
legislative od značaja za MSP, kao i novi državni Zakon o javnim nabavkama.
Indeks MSP politika za WBT 2016 je za BiH definisao područja glavnih izazova,
odnosno glavna područja za poboljšanja za naredni period:
 Dimenzija 4 - Operativni ambijent za MSP
 Dimenzija 8a – Poduzetničke vještine
 Dimenzija 9 - MSP u zelenoj ekonomiji
 Zaključna razmatranja - mogućnosti
Nastaviti sa pojednostavljivanjem procedura i smanjenje troškova za registraciju
biznisa te izdavanja dozvola, licenci, itd., i poboljšati e-usluge.
Podržati razvoj alternativnih izvora finansiranja, kao što su faktoring i lizing.
Ojačati finansijsku pismenost i spremnost MSP kako bi se olakšao njihov pristup
tržištima kapitala.
Integrisati poduzetništvo kao ključnu kompetenciju u nastavne planove i
programe na svim nivoima obrazovanja.
 Zaključna razmatranja - mogućnosti
Pojačati nastojanja u promociji ženskog poduzetništva i njegovo uključivanje u
nacionalne strategije.
Kreirati web stranicu koja bi na jednom mjestu pružala informacije o
standardima i uslovima, kao i drugim zahtjevima potrebnim za izvoz u EU
Promovisati integraciju MSP u globalni lanac snadbijevanja, npr. povezivanjem
FDI sa MSP
Promovisati izvoz i sufinansirati troškove izvoza
 Zaključna razmatranja – mogućnosti za MSP
◦ Poslovna internacionalizacija - uključiti poslovnu internacionalizaciju u
strategiju rasta malih i srednjih preduzeća, što podrazumijeva ulaz na
regionalna i tržišta EU.
◦ Prihvatanje internacionalnih standarda kvalitete, kao preduslova za
ostvarivanje konkurentnosti i uvođenje sistema za upravljanje kvalitetom.
◦ Primjena novih poslovnih metoda, uključujući i elektronsko poslovanje -
primijeniti internet tehnologiju i elektronsko poslovanje kroz postepenu
promjenu ili radikalne transformacije u postojećim tradicionalnim poslovnim
modelima unutar MSP.
◦ Konkurentnost zasnovana na promjenama u proizvodima preduzeća i
korištenju tehnologija - korištenje inovacija je neskriveni potencijal za tržišni
prosperitet MSP.
Strategije razvoja MSP u FBiH
Infrastruktura za podršku MSP u većini zemalja u tranziciji je
kreirana i čine je uglavnom nacionalne agencije za razvoj MSP
◦ Ove agencije pomažu u kreiranju politika i iniciraju razvoj i rast
postojećih i novoosnovanih preduzeća
Nadležnost za razvoj, poduzetništvo i obrt na nivou Federacije BiH
ima Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.
◦ Na nivou Federacije BiH nije formirana posebna implementaciona
jedinica za razvoj malih i srednjih preduzeća, kao entitetska Agencija
za razvoj malih i srednjih preduzeća FBiH, za razliku od drugog
entiteta, Republike Srpske, u kojem je ova jedinica formirana.
Strategije razvoja MSP u FBiH
Najznačajniji strateški dokument Federalnog ministarstva razvoja,
poduzetništva i obrta za oblast razvoja malih i srednjih preduzeća i obrta
predstavlja Projekt „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva na području
Federacije BiH 2009.-2018. godine”
◦ Pored toga, ovo Ministarstvo je imalo i „Program mjera razvoja male privrede
za period 2010.-2012. godine“.

Projekt ima četiri osnovna dijela:

◦ Stanje u malom i srednjem poduzetništvu
◦ Analiza potreba malog i srednjeg poduzetništva
◦ Zaključci i smjernice za dalje aktivnosti
◦ Strateški ciljevi, prioriteti i mjere sa prijedlogom Programa poticanja malog i
srednjeg poduzetništva od 2009. do 2012. godine.
Strateški ciljevi
Pregled strateških ciljeva iz Projekta Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u FBiH 2009. - 2018.

Strateški cilj 1. Smanjenje administrativnih prepreka

Strateški cilj 2. Promocija poduzetništva

Strateški cilj 3. Uspostava i jačanje mreže razvojnih ustanova

Strateški cilj 4. Finansijska podrška

Stručno usavršavanje svih relevantnih osoba za
Strateški cilj 5.
malo i srednje poduzetništvo
Strateški cilj 6. Jačanje poslovne infrastrukture

Strateški cilj 7. Tehnološki razvoj

Strateški cilj 8. Poticanje poduzetništva ciljnih skupina

Strategija razvoja Bosne i Hercegovine 2010.-2014. godine: Razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta

Relevantna načela EU Akta o malim biznisima
1. Stvoriti okruženje u kojem poduzetnici i
obiteljska preduzeća mogu napredovati i u kojem
se poduzetnička inicijativa cijeni i nagrađuje
2. Omogućiti poduzetnicima koji su suočeni sa
stečajem da brzo dobiju drugu priliku
3. Dizajnirati pravila prema načelu "Prvo misli na
male"
4. Prilagoditi javnu administraciju potrebama
malih i srednjih preduzeća
5. Prilagoditi instrumente javnih politika
potrebama malih i srednjih preduzeća
6. Omogućiti malim i srednjim preduzećima
pristup izvorima finansiranja i razviti pravno i
poslovno okruženje koje osigurava pravovremeno
plaćanje u poslovnim transakcijama
7. Pomoći malim i srednjim preduzećima da
ostvaruju više koristi od mogućnosti koje nudi
jedinstveno tržište (odnosi se na EU)
8. Promicati nadogradnju vještina u malim i
srednjim preduzećima i svih oblika inovacija
9. Omogućiti malim i srednjim preduzećima da
ekološke izazove pretvore u poslovne prilike
10. Ohrabrivati i podržavati mala i srednja
preduzeća da koriste mogućnosti rasta tržišta
Ciljevi iz Projekta“Razvoj MSP-a
Relevantni podciljevi na nivou BiH
u FBiH“ 2009.-2018.
1. Makroekonomska stabilnost - Razvoj 1. Smanjenje administrativnih
finansijskih tržišta prepreka
2. Makroekonomska stabilnost – Vanjsko
2. Promocija poduzetništva
tržište
3. Uspostava i jačanje mreže
3. Konkurentnost – klasteri
razvojnih ustanova
4. Konkurentnost – kompetentnost
4. Finansijska podrška
ljudskih resursa
5. Stručno usavršavanje svih
5. Konkurentnost – naučno-tehnološka i
relevantnih osoba za malo i
poslovna infrastruktura
srednje poduzetništvo
6. Konkurentnost – jedinstveni ekonomski 6. Jačanje poslovne
prostor infrastrukture
7. Zapošljavanje - Razvoj malih i srednjih
7. Tehnološki razvitak
preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta
8. Zapošljavanje - Funkcionisanje tržišta 8. Podsticaj poduzetništva
rada i aktivne mjere zapošljavanja ciljanih skupina
9. Zapošljavanje - Poboljšati vještine na
tržištu rada, strukovno obrazovanje i
trening
Razvoj MSP-a i obrta u ZE-DO kantonu
U okviru organizacijske strukture Vlade Zeničko dobojskog
kantona, nadležnost za razvoj, poduzetništvo i obrt je
pozicionirana u okvir nadležnosti Ministarstva za privredu.
Pored Ministarstva za privredu, Vlada Zeničko – dobojskog
kantona je osnovala i operativnu instituciju, implementacionu
jedinicu, „Biznis servis centar ZDK-a“, s ciljem jačanja podrške
razvoju MSP-a i poduzetništva.
Infrastrukturalna podrška MSP
Regionalne razvojne agencije
Regionalne razvojne agencije su u suštini neprofitne
organizacije koje finansiraju javni, privatni i nevladin sektor
kako bi doprinijele opštem ekonomskom razvoju.
One su instrumenti za podršku obnovi ekonomije,
stvaranje radnih mjesta i razvoj ljudskih resursa i
infrastrukture u različitim regijama.
Regionalni proces u BiH
Regionalni proces u BiH je nastao u okviru projekta EURED – „Podrška
Europske unije regionalnom ekonomskom razvoju“ (2003. – 2005.).

Pet agencija (ARDA, NERDA, REDAH, REZ i SERDA) rade na ispunjenju

svojih zadataka, a to je jačanje ekonomije svojih regija:
• ARDA – obuhvata ekonomsku regiju Sjeverozapadna BiH
• NERDA – obuhvata ekonomsku regiju Sjeveroistočna BiH
• REDAH – obuhvata ekonomsku regiju Hercegovina
• REZ – obuhvata ekonomsku regiju Centralna BiH
• SERDA – obuhvata Sarajevsku makroregiju
Regionalne razvojne agencije u BiH
Definisanje pojma inkubatora
Fleksibilan metod razvoja novog biznisa i podsticaja ekonomskog razvoja
na uskom lokalnom prostoru.
Inkubatori omogućavaju da pod jednim krovom započne rad više malih
preduzeća uz povoljan zakup funkcionalno pripremljenog prostora,
zajedničkog korištenja infrastrukture, usluga, opreme, te određenih
finansijskih, tehničkih i marketinških programa.
Osnovni cilj im je da proizvede uspješne firme koje će napustiti program
biznis inkubacije kao finansijski sposobne i samostalne.
Namijenjeni su prvenstveno poduzetnicima početnicima, a bave se ili se
imaju namjeru baviti proizvodnjom ili uslužnom djelatnošću vezanom uz
proizvodnju, te posjeduju potencijal za razvoj i mogućnost zapošljavanja
novih djelatnika.
Definisanje pojma tehnološki park
Tehnološki park je mjesto na kojem se povezuju stručnjaci i poduzetnici
koji žele ostvariti svoje privredne ciljeve temeljene na novim
tehnologijama. Tehnološki park je u pravilu planski organiziran,
infrastrukturno opremljen te u ekološki uređenom prostoru nudi
različite pogodnosti i usluge.

Cilj osnivanja tehnoloških parkova je poticanje razvoja inovativnih start-

up poduzeća kroz proces inkubacije pa sve do trenutka kada su
preduzeća spremna za izlazak na otvoreno tržište. Slični poslovnim
parkovima, koji su prvenstveno okrenuti biznisu i proizvodnji -
tehnološki parkovi naglasak daju razvoju i znanstveno istraživačkim
aktivnostima.
Definisanje pojma klaster
Klasteri su model umrežavanja firmi gdje se na fleksibilan način pokreće
razvoj malih i srednjih preduzeća i na tim osnovama podstiče ekonomski
razvoj na lokalnom i regionalnom nivou.
Iako su o klasterima govorili mnogi poznati znanstvenici, najveći
doprinos dao je Michael Porter u djelu The Competitive Advantage of
Nations. Porterovo određenje klastera temelji se na geografskim
koncentracijama međusobno povezanih grupa poduzeća, specijaliziranih
komplementarnih kompanija i institucija u određenom sektoru, koji
međusobno konkuriraju, ali i kooperiraju (Porter, 1998.)
Za njihov razvoj je potrebna podrška vlasti, preduzeća, finansijskih
institucija, edukacionih institucija, itd.
Definisanje pojma klaster
Klasteri predstavljaju jedan od osnovnih oblika infrastrukture koji imaju za
cilj unapređenje regionalne konkurentnosti. Uslovi za formiranje klastera
su:
• razvoj malih i srednjih preduzeća na tom području je dostigao zavidan nivo
• preduzeća su svrstana u istu ili sličnu djelatnost
• razvijaju se preduzeća ali istovremeno i regija

Ključne prednosti klastera za mala i srednja preduzeća su:

• smanjenje operativnih troškova (kupovina na nivou klastera, zajedničke službe
na nivou klastera, itd.),
• niži troškove razvoja novih proizvoda/usluga,
• difuzija tehnologije,
• širenje tržišta i internacionalizacija,
• lakši pristup fondovima i drugim izvorima finansiranja.
Primjeri klastera
Najpoznatiji klaster visoke tehnologije i inovativne aktivnosti u svijetu je
„Silikonska dolina“ u SAD. Danas u svetu egzistira preko 100 klastera sa
atributom i prefiksom „silikonski“ po ugledu na „Silikonsku dolinu“ u
SAD
Jedan od najpoznatijih klastera je i klaster filmske industrije: Hollywood.
Proizvođači vina iz Napa doline u Kaliforniji.
Uzgajivači tulipana u Holandiji.
Pariz, svjetski centar za visoku modu.
Antwerp, svjetski centar za dijamante.
London i New York, svjetski centri za bankarstvo.
Primjeri klastera u EU
Češka Republika – Prag: automobilska industrija
Estonija: IT
Mađarska – Budimpešta: biofarmacija
Latvija: namještaj, proizvodi od drveta
Malta: turizam
Slovačka – Bratislava: automobilska industrija
Slovenija: proizvodnja metala

http://cordis.europa.eu/pub/innovation-policy/studies/docs/studies/eucluster.pdf
Primjeri klastera u EU
U češkom regionalnom klasteru mogu se naći kompanije kao što su
Škoda, Citroen, Peugeot, VW and Toyota. Strani proizvođači dijelova za
automobile uključuju kompanije Kostal, Ricardo, Robert Bosch, TRW,
Valeo and Visteon.
U poljskom regionalnom klasteru, kompanija General Motors je
investirala u fabriku Opel u ekonomskoj zoni u gradu Katowice. Druge
značajne investicije uključuju japanski Isuzu Motors i Delphi Automotive
Systems. Fiat-GM proizvodi moderne turbo dizel mašine a japanski NGK
Ceramics proizvodi keramičke filtere za automobile.

http://cordis.europa.eu/pub/innovation-policy/studies/docs/studies/eucluster.pdf
Primjeri klastera
Jedan od najpoznatijih EU klastera koji se bavi inovacijama u oblasti
mikro-nanotehnologije je onaj u Grenoblu u Francuskoj. Specijaliziran je
za istraživanje, razvoj i dizajn proizvoda u području mikro i
nanotehnologije i softwera u koje investira svojom industrijom,
istraživanjem i edukacijom. U Grenoblu se 4 od 10 zaposlenika bave
istraživanjem i dizajnom dok se samom proizvodnjom bavi tek 1.5 od 10
zaposlenika.
U Italiji je grad Biella razvojem klastera postao vodeći svjetski centar
tekstilne industrije (polovina poduzeća u gradu bavi se poslovima prerade
vune), a u Montebelluni su se poduzeća udruživanjem u klastere
specijalizirala u proizvodnji sportske obuće i pokrivaju većinu svjetskog
tržišta u proizvodnji pancerica i ostale specijalizirane sportske obuće.
Karta klastera u Italiji
Prehrambena industrija

Papir

Mehanika

Metalurgija

Nakit

Koža i cipele

Guma i plastika

Namještaj i oprema za domaćinstvo

Tekstil i odjeća

https://poduzetnistvo.gov.hr/.../Klasteri/.../Opatija_221...
Summing up - BiH
„Institucionalni i pravni okvir za MSP doveo je do različitih rješenja u
pogledu podsticaja za MSP na svim nivoima vlasti u BiH. Na državnom
nivou za razvoj MSP nadležno je Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH, Sektor za mala i srednja preduzeća. Na
državnom nivou ne postoji agencija ili fond za MSP, niti se isplaćuju bilo
kakvi podsticaji. Najviše podsticaja se realizira na nivou entiteta, ali i tu
postoje različite institucije. Podsticaji se dalje realiziraju i na nivou
kantona (FBiH) i na nivou općina. „
Savremeno tržište na bazi ekspanzivnog preduzetništva na svim nivoima
Dobri uslovi: infrastruktura, kadrovi, resursi
Loši uslovi: političko okruženje, institucionalna podrška, mogućnosti
finansiranja
Mikropreduzeća: krediti i konsalting
Hvala na pažnji!