Professional Documents
Culture Documents
Predmet
TEHNOLOŠKI MENADŽMENT
SEMINARSKI RAD
„Novi mehanizmi transfera i supstitucija tehnologija”
Predmetni nastavnik
Asistent:
SADRŽAJ
Uvodni dio..............................................................................................................................................3
3. Izazovi menadžmenta.....................................................................................................................6
Zaključak..............................................................................................................................................12
Bibliografija.........................................................................................................................................12
2
UVODNI DIO
Reč transfer vodi poreklo od latinskog transfero, što znači prenosim, premeštam. Transfer tehnologije
(prenos tehnologije) je složen pojam multidisciplinarnog sadržaja i označava sve oblike razmjene,
prodaje i prenosa tehnološkog znanja i materijalnih tehnoloških komponenti od mesta njihovog
nastajanja do mesta budućeg kupca.[ CITATION Sto08 \l 5146 ]
Kao pojmovi transfer i supstitucija tehnologije nisu tako poznati, ali mi se svakim danom susrećemo
sa ovim pojmovima.
U ovom radu će biti opisana studija slučaja komanije GUESS, koja predstavlja značajan brend u
tekstilnoj industriji. Kompanija se susrela sa finansijskom krizom, kako bi riješili ovaj problem
menadžeri kompanije su izvršili transfer tehnologije. Prenosom i supstitucijom tehnologije kompanija
GUESS je postala takozvano digitalno preduzeće i svoje poslovanje je zasnovala na novim Internet
tehnologijama. Najvažnija od tih tehnologija za GUESS je bila elektronska trgovina. Kroz rad ćemo se
upoznati i sa ostalim pojmovima koji su vezani za digitalizaciju preduzeća i sa načinima pomoću kojih
je ova kompanija riješila svoje probleme.
Prvo pitanje koje svaki menadžer treba da sebi postavi je na koji način će moje preduzeće da ostvari
benefite od elektronske trgovine i elektronskog poslovanja.
Nakon ove studije slučaja moći ćemo da odgovorimo još na neka pitanja kao što su:
3
1. GUESS POSTAJE DIGITALAN[ CITATION YOR01 \L 5146 ]
Tokom 1980 i ranih 90tih GUESS je dominirao tržištem dizajnerskog džinsa i kežual odjeće, ali 1997.
kompanija se borila za opstanak. Ono što je počelo kao mali porodični biznis, brzo je izraslo u
korporativnu imperiju i to je bilo jako teško za upravljati i održavati. Konkurenti kao što su Levis,
Gappoboljšali su svoje dizajne kako bi ugrabili tržište GUESS kompanije.
U tom trenutku, Paul Marciano, predsjednik upravnog odbora kompanije proglasio je restruktuiranje
kompanije. Marciano je smanjio radnu snagu za 6%, prenoseći tri četvrtine proizvodnje sa domaćih na
inostrane snage. Postavio je ambiciozan plan prodaje, a cilj je bio da se proizvodnja utrostruči na
dvije milijarde do 2003 godine. On je takođe uključio i Internet kako bi mu pomogao da ostvari ovaj
cilj prodaje.
GUESS je pokrenuo veliku inicijativu kako bi pomjerio interne i eksterne poslovne procese prema
Internetu. U saradnji sa kompanijom CiscoSystems, GUESS je zamijenio hrpu zastarjele mrežne
opreme sa savremenom i modernom standardizovanom tehnologijom. Uz pomoć dobavljača
softverske opreme PeopleSoft u CommerceOne, Guess je kreirao mrežu pod nazivom ApparelBuying
Network za svoje dobavljače i nezavisne distributere u SAD i još 230 zemalja. Kompanije je koristila
ovu mrežu kako bi kupovala direktno stvari potrebne za proizvodnju poput tekstila, rajfešlusa, a
također je koristila i za nabavku kancelarijskog materijala i drugih potrepština. Trgovci su mogli da
vrše nabavku direktno od GUESSa tako što bi unijeli željene stavke na privatnom web sajtu nazvanom
ApparelBuy.com koji je bio integrisan sa kompanijinim osnovnim sistemom za procesiranje nabavki.
Korisnicima je omogućeno da prate svoje narudžbe sa mogućnosti dostave u bilo koje doba dana ili
noći.
GUESS je lansirao i javni web sajt za trgovinu na malo i taj saj je imao domen GUESS.com, pomoću
njega kupci su bili u mogućnosti da pregledaju katalog i naručuju putem Interneta. Ovaj sajt za
elektronsku trgovinu je imao promet robe kao i vodeći butici. Na osnovu postignutog prometa robe
GUESS je očekivao još veću potrošnju putem Interneta sa samim povećanjem asortimana. U skladu sa
ovim očekivanjima uspostavili su dva nova sajtanamijenjena djeci i novorođenčadima pod nazivom
www.babyguess.com i www.guesskids.com .
Svi ovi sistemi su kasnije skoro potpuno zamijenili poslovanje zasnovano na telefonu i faksu koje je
GUESS nekada koristio. Menadžment je bio uvjeren da će sistem povećati zaradu i smanjiti troškove
pružajući efikasan supplychainmanagement i korisnički servis koji će smanjiti interne administrativne
troškove. Menadžment kompanije GUESS se oslonio na Internet kako bi promijenio svoje poslovanje i
da pokažu kako kompanije 21. vijeka treba da posluju.
4
2. ŠTA JE E-BUSINESS I KAKO JE POVEZANO ZA
RAČUNARSKIM SISTEMIMA?
Elektronska trgovina (EC) je proces nabavke i prodaje koja uglavnom koristi Internet kao osnovni
resurs dok je elektronsko poslovanje (EB) je uvođenje poslovanja koje se oslanja na Internet i mnogo
je širi pojam od same prodaje ili nabavke. Prema tome EB=EC+ ostale aktivnosti kao što su vođenje
sastanaka, razvijanje softvera i upravljanje odnosa sa kupcima. Prema tome EC je podskup skupa EB
kao što je prikazano na slici Ilustracija 1. Elementi elektronskog poslovAnja.
Oglašavanje
Pretraživanje/odabir
Kupovina
Plaćanje
5
3. IZAZOVI MENADŽMENTA
Poput GUESS kompanije mnoge kompanije pokušavaju da koriste Internet kako bi komunicirali i sa
kupcima i sa dobavljačima, kreirajući digitalnu elektronsku mrežu koja nadilazi klasične distributivne
kanale. Ova mreža se koristi takođe i za unaprjeđivanje internih poslovnih procesa. Poslovni procesi
koji su pomognuti digitalnim putem zajedno sa organizacionim relacijama u kompaniji pomažu da se
postigne novi veći stepen konkurentske prednosti, podižući nivo efektivnosti i kompetitivnosti.
Izazovi koji se javljaju sa uvođenjem novih tehnologija su sljedeći:
6
POSLOVNI IZAZOVI
Koordinacija problema
Planiranje proizvodnje Manuelno procesiranje
Postavljanje cilja prodaje Menadžment Nove inicijative od strane
Razvoj i izmjena strategija konkurencije
Web sajt
Računari Tehnologija
ApparelBuying Network Informacioni sistem Poslovna rješenja
Porudžbine robe
Dobavljači Praćenje porudžbina
Trgovci Postavljanje planova
Kupci Organizacija Nabavka robe
Zaposleni Distribuiranje informacija
Pregled dizajna
7
4. ELEKTRONSKA TRGOVINA (EC), ELEKTRONSKO
POSLOVANJE (EB) I SPAJANJE U DIGITALNO PREDUZEĆE
Mnogi od nas su se do sada upoznali sa benefitima koje za preduzeće donosi informacioni sistem,
kreiranje informaciono tehnološke infrastrukture. Načiniti preduzeće digitalnim zahtijeva novi nivo
informacione integracije, a preduzeća sve više zavise od infrastrukture kako bi bili efikasni i
konkurentni. Internet tehnologija se nameće kao najbitniji faktor koji će omogućiti tehnologiju za ovu
digitalnu integraciju.
Internet zadnjih nekoliko godina postaje infrastruktura koju biramo za elektronsku trgovinu našeg
poslovanja, on veoma lako povezuje ostale subjekte poslovanja u individulace po veoma malim
troškovnim cijenama. Internet nam omogućuje univerzalan i lak za korištenje set standardizovani
tehnologija koje mogu da usvajaju sve organizacije, bez obzira na kojem informacionom sistemu rade
ili kakvu platformu za informacionu tehnologiju koriste.
Trgovinski partneri mogu da direktno komuniciraju jedan sa drugim, zaobilazeći posrednike i druge
višeslojne neefikasne procedure. Web sajtovi su dostupni kupcima 24 sata dnevno. Neki proizvodi koji
su zasnovani na informacijama poput softvera, muzike, videa mogu se zapravo fizički distribuirati
preko Interneta. Prodavci drugih vrsta proizvoda i usluga mogu da koriste Internet kako bi distribuirali
informacije koje se tiču njihovih dobara poput cijene, dostupnosti, opcijama, vremenu dostave.
Internet može da zamijeni postojeće distributivne kanale ili da ih proširi kreirajući posebne ponude
kako bi privukli i uslužili kupce koju u drugom slučaju uopšte nebi primjetili kompaniju. Na primjer,
web bazirane brokerske firme su privukle nove kupce koji nisu mogli da plaćaju velike provizije i
takse koje bi konvencionalni brokeri i finansijske kuće naplatili.
Kompanije koriste internet tehnologije kako bi radikalno smanjili troškove transakcija. Tabela 1.
PRIMJERI TROŠKOVA TRANSAKCIJA prikazuje primjere troškova transakcija i smanjenja tih
troškova sa uvođenjem Internet tehnologija. Upotreba ovih vrsta transakcija uveliko smanjuje troškove
posebno kada je u pitanju roba koja je čisto digitalna poput softvera, digitalnih knjiga, slika ili videa
jer se oni u potpunosti distribuiraju putem Interneta.
TABELA 1. PRIMJERI TROŠKOVA TRANSAKCIJA
8
4.2. NOVI POSLOVNI MODELI I NOVE VRIJEDNOSTI
Biznis model je apstrakcija onoga šta i na koji način preduzeće dostavlja svoje proizvode ili usluge
prikazujući na koji način preduzeće kreira profit.
Internet je uveo velike promjene u načinima poslovanja. Kreirao je značajan pad troškova razvoja,
slanja i pohranjivanja informacija, a te informacije postaju šire raspoložive. Milioni ljudi mogu da
razmjenjuju velike količine podataka i informacija direktno, instantno i besplatno.
Ranije smo morali da informacije o proizvodima ili uslugama dobijemo isključivo na njihovoj fizičkoj
lokaciji. Na primjer ako bi kupac želio da sazna više o mogućnostima, cijeni i raspoloživosti frižidera
ili automobila mora bi da posjeti maloprodajnu radnju tog proizvoda. Troškovi upoređivanja cijena su
bili veoma veliki jer bi kupac trebao da obiđe sve radnje koje prodaju robu istog tipa.
Internet je promijenio te odnose, sada kada smo svi povezani elektronskim putem informacije o
proizvodima ili uslugama mogu da se distribuiraju direktno i instantno prema kupcima.Kupci sada
mogu direktno da kupju od proizvođača izbjegavajući posrednike kao što su maloprodajne radnje.
Internet pomaže kompanijama da kreiraju i ostvaruju profit na nove načine stvarajući dodatnu
vrijednost postojećim proizvodima i uslugama ili daje osnovu za kreiranje novih proizvoda ili usluga.
Tabela 2prikazuje neke od najvažnijih Internet poslovnih modela. U kojem kod obliku da se nalaze oni
dodaju vrijednost našem proizvodu. Oni pružaju kupcu nove proizvode ili usluge, oni pružaju dodatne
informacije tradicionalnim proizvodima ili uslugama, usluge ili proizvodi se mogu naći po dosta
nižim cijenama.
TABELA 2. NAJVAŽNIJI INTERNET POSLOVNI MODELI
9
4.4. PLATNI SISTEMI U DIGITALNOM SVIJETU
Specijalni elektronski platni sistemi su razvijeni kako bi se zadovoljila potreba za plaćanje robe
elektronskim putem na Internetu. Ovi sistemi uključuju kreditne kartice, digitalnu gotovinu, digitalne
novčanike, ...Online plaćanje putem kreditne kartice u SAD se dešava u 95% slučajeva, dok širom
svijeta u 50%. Digitalni sistem za plaćanje putem kreditnih kartica jer proširio funkcionalnost
kreditnih kartica pa se one mogu koristiti i za online plaćanja. Ovaj sistem čini kartice sigurnijim i
jednostavnim za plaćanje, a takođe posjeduje i veoma dobar sistem autentifikacije. Digitalni novčanik
koristi se za plaćanje putem weba na efikasniji načineliminišućipotrebu da se identifikacioni podaci
svaki put nanovo upisuju kada se vrši kupovina. Digitalni novčanik deponuje sa određenim
sigurnosnim mjerama kreditnu kartu i informaciju i te informacije pruža sajtovima elektronske
trgovine u fazi plaćanja proizvoda. Sistemi za mikroplaćanja su razvijeni za potrebe plaćanja koje su
manje od 10 dolara kao što je kupovina muzičkih klipova. Ovaj sistem radi tako što se plaćanje
akumulira i kupci moraju da povremeno plate te račune putem kreditne kartice ili čak putem
telefonskog računa. Pametna kartica predstavlja jednu vrstu kartica veličine kreditne kartice i ona sa
sobom nosi identifikacione podatke o nosiocu kartice. Digitalna gotovina je valuta predstavljena u
elektronskoj formi koja izlazi iz normalne novčane mreže. Korisnici imaju pristup softveru i mogu da
izmjenjuju novac preko nekog od servisa za digitalnu gotovinu. Na sljedećoj tabeli možete vidjeti
primjere elektronskih platnih servisa za elektronsku trgovinu.
TABELA 3. PRIMJERI ELEKTRONSKIH PLATNIH SISTEMA ZA ELEKTRONSKU TRGOVINU
Na sljedećoj slici pogledajte protok informacija kod elektronske trgovine. Pojedinici kupuju robu ili
usluge elektronskim putem od onlajn trgovaca, koji mogu da koriste elektronsku trgovinu da se
povežu sa svojim proizvođačima i distributerima. Elektronski platni sistemi se koriste u oba B2C i
B2B moda elektronske trgovine.
10
B2C B2B
Trgovac Proizvođači, Dobavljači,
Kupac Informacija Distributeri
Narudžbe Kupovina
Usluge i podrška Aukcije
Banke
Provjera likvidnosti
Autorizacija plaćanja
Elektronski transfer novca
11
ZAKLJUČAK
Umjesto zaključka odgovoriću na pitanja koja su postavljena u uvodnom dijelu, a koja svaki menadžer
treba da sebi postavi ako kreće u procese digitalizacije preduzeća.
Internet je rapidno postao infrastruktura izbora za elektronsku trgovinu i elektronsko poslovanje jer
pruža univerzalni i lak za korišćenje set tehnologija i tehnoloških standarda koje mogu da usvajaju
organizacije bez obzira koji informacioni sistem ili kompjutersku platformu koriste. Internet
tehnologija nam donosi smanjenje troškova i lakše za korištenje alternative za koordinaciju aktivnosti
nego u običnim i zastarjelim sistemima. Internet radikalno smanjuje troškove kreiranja, slanja i
skladištenja informacija, a te informacije postaju vidljivije i raširenije. Informacije nisu ograničene
tradicionalnim fizičkim metodama dostave. Kupci mogu da saznaju informacije o proizvodima na
njihovim web prezentacijama i da kupuju direktno o proizvođača, a na taj način izbjegavaju
posrednike poput maloprodajnih radnji. Korištenje Interneta i njegovih multimedijalnih kapaciteta
kompanije mogu brzo i jeftino da pružaju detaljne informacije o proizvodima i da te informacije
dolaze do velikog broja ljudi simultano.
Internet pruža univerzalni skup tehnologija za elektronsku trgovinu koji se mogu koristiti za kreiranje
novih kanala za marketing, prodaju, podršku kupcima i eleiminiše posrednike u transakcijama prodaje
i kupovine. Interaktivni kapaciteti pomažu i koriste se za stvaranje veza sa kupcima. Preduzeća takođe
smanjuju troškove i poboljšavaju korisničke servise kroz svoje web sajtove pružajući informacije
jednake koje bi ranije radili telefonom ili e-mailom.
Osnovni vid plaćanja je sistem kreditnih kartica, postoje još neki sistemi koje smo spominjali u
prethodnim poglavljima.
12
BIBLIOGRAFIJA
Chaudhury, A., Mallick , D., & H Raghav , R. (2001). Web channels in e-commerce. Communications
of the ACM, 99-104.
Willcocks, L., & Plant, R. (2001). Pathways to e-business leadership: getting from bricks to clicks.
Mit Sloan Management Review, 50-59.
13
SPISAK ILUSTRACIJA I TABELA
14