Povijest 5.

razred

Učitelj:

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA POVIJESTI Škola:

Razredni odjel:

Nastavna tema: Redni broj sata: 31.

Feničani i Grci – pomorci, trgovci i kolonizatori na Sredozemlju

i Jadranu

Društveni razvoj u grčkim gradovima-državama na

Sredozemlju i Jadranu

Nastavna jedinica: Školska godina: 2019./2020.

Počeci grčke civilizacije

Tip sata: ponavljanje Datum:

Predmetni ishod POV OŠ B.5.1.

i domena: Učenik objašnjava gospodarsku aktivnost pojedinih zajednica i njihovu važnost
za razvoj društva u prapovijesti i starome vijeku.
POV OŠ A.5.1.
Učenik objašnjava dinamiku i promjene u pojedinim društvima u prapovijesti i
starome vijeku.
Ishod na razini Učenik objašnjava ulogu Feničana i Grka u posredničkoj trgovinu, razvoju
teme: gospodarskih djelatnosti te osnivanje grčkih naseobina.
Učenik objašnjava društveni život te razvoj i propast kretske i mikenske
civilizacije.
Ishod na razini Učenik:
aktivnosti: - pomoću umne mape navodi najvažnija dostignuća kretske i mikenske
civilizacije te feničku i grčku kolonizaciju
- opisuje važnost dostignuća kretske i mikenske civilizacije
- opisuje važnost feničke i grčke kolonizacije
Domena: EKONOMIJA (POV OŠ B.5.1.), DRUŠTVO (POV OŠ A.5.1.)
Tehnički Vrijeme i prostor; Uzroci i posljedice; Kontinuiteti i promjene; Rad s povijesnim
koncepti: izvorima; Usporedba i sučeljavanje
Vremensko 1 nastavni sat
trajanje
aktivnosti:
Oblici rada: Individualni, frontalni, rad u skupini

Sredstva i Interaktivna ploča, kreda, školska ploča, bilježnica, udžbenik, radna bilježnica,
pomagala: atlas, zadatci u mozaBooku
Povezanost s Hrvatski jezik
nastavnim OŠ HJ A.5.1. Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama.
Povijest 5. razred

predmetima: OŠ HJ A.5.3. Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
Geografija
GEO OŠ B.5.2. Učenik razlikuje vrste geografskih karata prema mjerilu i
sadržaju te s pomoću tumača interpretira elemente karte na različitim
prostornim razinama.
Likovna kultura
OŠ LK A.5.1. Učenik istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući ideje koje
izražava služeći se likovnim i vizualnim jezikom.
Informatika
A.5.1 Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i
digitalna tehnologija učenik pronalazi i vrednuje informacije.
Međupredmetna Učiti kako učiti
povezanost: uku A.2.1. Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih
izvora i uspješno ih primjenjuje pri rješavanju problema.
uku A.2.3. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa
rješavanju problema.
uku B.2.2. Na poticaj učitelja učenik prati svoje učenje i napredovanje tijekom
učenja.
uku B.2.4. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces
učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.
uku C.2.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u
učenju.
uku C.2.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost
za svoje učenje i ustraje u učenju.
IKT
ikt A.2.1. Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za
obavljanje zadatka.
ikt A.2.2.Učenik se samostalno koristi njemu poznatim uređajima i
programima.
ikt A.2.3.Učenik se odgovorno i sigurno koristi programima i uređajima.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.2.1.Razvija sliku o sebi.
osr A.2.2.Upravlja emocijama i ponašanjem.
osr A.2.4.Razvija radne navike.
osr B.2.2.Razvija komunikacijske kompetencije.
osr B.2.4.Suradnički uči i radi u timu.
Održivi razvoj
odr C.2.1. Solidaran je i empatičan u odnosu prema ljudima i drugim živim
bićima.
Zdravlje
B.2.1.A Razlikuje vrste komunikacije.
Poduzetništvo
pod B.2.2.Planira i upravlja aktivnostima.
Prijedlog Aktivnost 1
aktivnosti: Učitelj provjerava usvojenost ishoda provjerom riješenosti zadataka u radnoj
bilježnici koje su učenici imali za domaću zadaću.

Aktivnost 2
Učenici pomoću umne mape ponavljaju obrađeno gradivo. Učenici umne
mape izrađuju u manjim skupinama. Učitelj dijeli učenike u skupine po temama
s tim da istu temu može obraditi više skupina učenika (ovisno o veličini
Povijest 5. razred

razreda). Učenici umnu mapu mogu izraditi na papiru formata A3 ili pomoću
digitalnog alata Coggle ili Bubbl.us.
1. skupina – Kretska civilizacija
2. skupina – Mikenska civilizacija
3. skupina – Feničani i njihove kolonije
4. skupina – Grci i njihove kolonije
5. skupina – Posljedice kolonizacije

Učenici za izradu umne mape imaju 10 - 15 minuta te nakon isteka vremena

svaka skupina predstavlja što su napisali. Učenici svoju umnu mapu nacrtaju
na ploču te ju popunjavaju. Ostali učenici iz razreda precrtavaju u svoje
bilježnice umnu mapu s ploče. Po potrebi ostali učenici iz razreda mogu
nadopuniti umnu mapu pojedine skupine.

Primjer jedne umne mape:

Aktivnost 3

Ponoviti gradivo pomoću zadataka u mozaBooku.

Vrednovanje: Vrednovanje za učenje

Učitelj može vrednovati umne mape učenika.
Vrednovanje učenika promatranjem prilikom izlaganja te davanje povratne
informacije učenicima.

Izlazna kartica 3-2-1

Navedi tri stvari koje si ti jasnije vezane uz temu.

1.
2.
3.
Navedi dvije stvari za koje bi trebao/la pojašnjenje.
1.
2.
Navedi jednu stvar koja ti je potpuno nejasna.
Povijest 5. razred

1.
Vrednovanje naučenog
Učitelj može i brojčano vrednovati rad učenika pomoću zadataka u mozaBook-
u.

Domaći uradak Učenici za domaću zadaću na papiru formata A3 mogu nacrtati zemljovid na
(zadaća): kojemu će označiti puteve feničke i grčke kolonizacije te označiti područje
njihovih kolonija. Učenici koji bi željeli izraditi zemljovid te ga na idućem satu
predstaviti za svoj rad biti će nagrađeni ocjenom.
Literatura za a. 1. stručno-znanstvena
nastavnike: - Barnett M. – Bogovi i mitovi starog svijeta, Rijeka, 2000.
- Batušić S. – Pregled povijesti umjetnosti, Zagreb, 1959.
- Bowker J. – Religije svijeta, Zagreb, 1998.
- Durando F. – Drevna Grčka, Zagreb, 2000.
- Hafner G. – Kreta i Helada, Rijeka, 1970.
- Kotkin J. – Povijest grada, Zagreb, 2008.
- Laća J. (ur.) – Priče o bogovima i junacima, Zagreb, 2003.
- Lisičar P. – Grci i Rimljani, Zagreb, 1971.
- Pinset J. – Grčka mitologija, Opatija, 1985.
- Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb, 1990.
- Powell A., Vanags P. – Stari Grci, Zagreb, 1979.
- Zamarovsky V. – Junaci antičkih mitova, Zagreb, 1985.
- The Times – Povijest svijeta, Zagreb, 2002.
- Velika ilustrirana povijest svijeta, Rijeka, 1974.-79.
- Veliki svjetski atlas povijesti, Zagreb, 2000.
- Schwab G. – Najljepše priče klasične starine, Zagreb, 1984.
- Homer – Ilijada, Zagreb, 1987.
- Homer – Odiseja, Zagreb, 1987.
a. 2. pedagoška, psihološka, metodička
- Vrbetić, M. - Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, Školska knjiga, 1968.
- Glasser, W. - Nastavnik u kvalitetnoj školi, Zagreb, 1999.
- Terhart, E. - Metode poučavanja i učenja, Zagreb, 2001.
- Marinović, M. - Kako oblikovati ishode učenja počevši od kraja, Rijeka, 2014.
- Koren, S. - Čemu na uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/
poučavanju i ishodi učenja, Zagreb, 2014.
Literatura za - udžbenik
učenike: - radna bilježnica
- povijesni atlas