You are on page 1of 1

Vrste pamcenja i model vise skladista

08.04.21 15:17

Neuroloska istrazivanja
- Kraniologija

- Broka: pacijent Tan

- Cerebralna neurologija: Brodmanova karta podrucja u mozgu

Eksperimenti
Ebinghaus
usteda u ucenju:
- prethodna znanja ljudi mogu im pomoci u pamcenju

period retencije:
- sto je duzi period retencije to je vise materijala zaboravljeno
- najvise zaboravljanja se desava neposredno nakon ucenja

princip distribuiranog ucenja:


- bolje se uci podeljeno, a ne ,kampanjski'

Nauka o pamcenju

1. redukcionizam
smatra da danasnje razumevanje pamcenja nije dobro jer nije istrazeno u kojim
se atomima, proteinima itd odvijaju procesi pamcenja
2. konstruktivizam
smatra se da mozemo saznati o pamcenju i bez pomoci neuronauke

3 osnovne funkcije pamcenja:


- kodiranje
- pohranjivanje
- izvlacenje informacija / retrieval
odnosno da bi se pamcenje moglo nazvati zdravim mora moci:
- povezati razlicite izvore informacije (cula, osecanja)
- stvoriti reprezentaciju svega sto vidi/oseca
- inegrisati sve informacije zajedno

James - primarno i sekundarno pamcenje


Heb - dva odvojena sistema

Senzorno pamcenje
Sperling
- neogranicen kapacitet
- informacije se gube samo prilikom reprodukcije materijala
Segner
- perzistencija vida

Unos informacija brz i nefokusiran


Zadrzavanje inf kratko
Kapacitet skladista relativno velik
Gubitak inf brisanje/interferencija
Dozivanje inf neposredna reprodukcija

Kratkotrajno pamcenje
verbalno
7+/- 2
ehoicko malo duze od ikonickog
kriva serijalnog redosleda
bolje pamtimo one s pocetka i sa kraja liste
bolje pamtimo naznacene (tise recene, glasnije recene)
primarnost u pamcenju postoji bez obzira na broj stimulusa
recentnost/novost se gubi sa odlaganjem reprodukcije
- dokaz da postoje STM i LTM

Unos informacija brz i usmeren


Zadrzavanje inf kratko
Kapacitet skladista relativno mala
Gubitak inf osipanje/interferencija
Dozivanje inf neposredna obrada

Dugotrajna memorija
razlicite podele:

- epizodicke informacije - vremenski i prostorni kontekst


- semanticke informacije - odnosi tih informacija (nije vazno gde smo ih naucili,
vazno je da ih znamo)

- deklarativno - sta /semanticke


- nedeklarativno - kako /proceduralne

- implicitno (nedeklarativna)
- eksplicitno (deklarativna)
hipokampus kljucan za formiranje eksplicitnih i deklarativnih secanja
- pacijent HM

Deklarativno
,sta' informacije

Nedeklarativno - nesvesno, ne mozemo opisati i objasniti


ucenje navika
ucenje refleksa
ucenje procedura
nekad znamo a nekad se secamo - eksplicitno i implicitno

Unos informacija lagan i usmeren


Zadrzavanje inf zauvek
Kapacitet skladista neogranicen
Gubitak inf nedostupnost
Dozivanje inf zavisi o pohranjenosti

Teorija nivoa obrade

trajanje materijala (STM/LTM) zavisi od toga koliko duboko je materijal obradjen


proverilo se istrazivanjima Craica i Talvinga

1. nivo perceptivnih karakteristika (mala/velika slova)


2. fonetski nivo (rimovanje)
3. semanticki nivo (asocijativno povezivanje sa kategorijama)

- serijalna obrada - ide od nizih ka visim

- Manipulacija vrste zadatka – proces – Prepoznavanje, slobodno prisecanje


- Manipulacija vrste materijala – organizacija znanja – Pamcenje reci, slika
- Manipulacija vremenom koje protekne između izlaganja stimulusa i zadatka
reprodukcije/rekognicije - trajanje naučenog
Variranje vremena između ucenja i prisecanja – posle koliko vremena od ucenja
se materijal najbolje reprodukuje
Naknadno prisecanje nakon izvesnog vremena – koliko traje nauceno
(ponovljena merenja)
- Manipulacija instrukcijom zadatka – ispitivanje implicitnog i eksplicitnog
ucenja – Da li je ispitanik upoznat da ce imati naknadni test pamcenja?

Dva najcesca tipa zadatka:


rekognicija (prepoznavanje) vs. reprodukcija (prisecanje)
implikacije -> mnemotehnike, tehnike koje poboljšavaju učenje

Primena teorije nivoa obrade - obradjivanje na dubljem nivou


- Refraziranje – prilikom učenja, nove pojmove objašnjavajte onima koje
znate, pričajte sa nekim o tome što ste naučili
- Metod lokacije – kada treba da zapamtite neku listu, redosled...povezujte
sa nekim mestima, poznatim lokacijama
- Mentalna vizualizacija – prilikom učenja pravite šeme, probajte da ih
zapamtite kao slike
- Sve navedene tehnike, a ima ih još mnogo, za cilj imaju da se gradivo
ELABORIRA, odnosno da se KODIRA na DUBLJEM nivou

Teorija nivoa obrade u marketingu:


- strucnjaci iz oblasti marketinga bi trebalo da prave reklame na način da aktivno
uključe učesnike u svoj brend
- sto se gradivo organizuje tako da zahteva obradu informacija na više
nivoa, to de obrada biti dublja
- o automatskim procesima ne razmisljamo, vec se fokusiramo na ono sto nam je
kljucno i treba da ga zapamtimo
- Povezati novo znanje sa postojedim šemama
objašnjavanje novih konstrukata pomodu nekih opšte poznatih
npr. Radna memorija kao deo komponente računarskog sistema...

You might also like