Ishod: 2 Odjeljenje: II11 Predmetni nastavnik: Bojana Potparić GORIVO PRIRODNO VJEŠTAČKO Čvrsto Drvo,treset,lignit,mrki Briketi,ugalj,koks ugalj,kameni ugalj,škriljci Tečno Nafta Derivati nafte Gasovito Zemni gas Propan-butan gas Prednosti u odnosu na čvrsta goriva: • Visoki sadržaj sagorljive materije • Visoka energetska vrijednost • Sadržaj vode i pepela je neznatan • Dobro se miješaju sa vazduhom Nafta • Najvažnija i najkvalitetnija mineralna sirovina. • Tečna mineralna sirovina žućkaste do zatvorenomrke boje. • Smješa velikog broja različitih ugljovodnika. Nafta sadrži: • 81-87% ugljenika • 10-14% vodonika • do 1% azota • do 2% kiseonika • do 6%sumpora.
• Oko 85% ukupnpg ugljenika vezano je sa vodonikom u
ugljovodonike(parafini,nafteni,aromatični ugljovodonici...) Fizička svojstva nafte: • Gustina nafte (0,70-0,95g/cm3) Nafte do 0,9g/cm3 se smatraju lakim, iznad ove vrijednosti se smatraju teškim. • Viskoznost Teške nafte imaju veliku viskoznost i obratno. Viskoznost zavisi od strukture molekula koji ulaze u sastav nafte, temperature i pritiska. • Boja nafte Varira od žućkaste do mrke i skoro crne boje. • Energetska vrijednost zavisi od sastava nafte i prisustva stranih primjesa. • Miris zavisi od sastava. Lake nafte imaju miris benzina(sadržaj naftena i parafina) dok teške imaju miris aromatičnih ugljovodonika. Eksploatacija nafte • Geološka i geofizička istraživanja • Prethodno-istražno bušenje • Eksploataciono-glavno bušenje • Dobijanje nafte iz bušotine • Grubo čišćenje i obrada za transport. Klasifikacija • Prema sadržaju • Prema sadržaju parafina ugljovodnika niskoparafinska nafta metanske srednjeparafinska nafta metansko-naftenske naftenske visokoparafinska nafta naftenske-metanske- aromatske • Prema gustini naftensko-aromatske laka nafta • Prema sadržaju sumpora srednja nafta niskosumporna nafta srednjesumporna nafta teška nafta visokosumporna nafta ekstra teška nafta vrlo visokosumporna nafta Kvalitet • Ugljovodonični sastav benzinske frakcije • Količina benzinske frakcije u % • Količina sastojaka koji destiluju na 300°C • Sadržaj sumpora i soli • Sadržaj mineralnih materija • Sadržaj čvrstih parafina • Sadržaj gasova • Gustina • Viskoznost • ... Prerada nafte • Tečna goriva • Ulja i masti za podmazivanje • Petrohemijski proizvodi • Ostali proizvodi: prateći gas, parafin, vazelin, čađ....
• Tehnološki postupci koji se primjenjuju u preradi nafte:
frakcione destilacije krekovanje i reforming rafinacija produkata i dorada u komercijalne proizvode Frakcione destilacije-primarna prerada nafte • Atmosferska destilacija • Proizvodi vakum • Vakum destilacija destilacije:
• Proizvodi atmosferske vretenasto ulje
destilacije: mašinsko ulje primarni benzin primarni petroleum cilindarsko ulje gasno ulje za pogon dizel motora ostatak od atmosferske destilacije • Primarna prerada nafte • Primarni benzin obuhvata postupke kojima (35-200°C) se sirova nafta • Primarni petroleum razdvaja na nekoliko (150-280°C) frakcija u zavisnosti od • Gasno ulje tačke ključanja pojedinih (220-350°C) komponenti • Ostatak(mazut) (pod vakuumom ili u (od 350°C) atmosferskim uslovima): Oktanski broj • Pokazatelj otpornosti goriva prema detonaciji. • Određuje se upoređivanjem sagorijevanja ispitivanog benzina sa smješom nomralnog heptana(oktanski broj 0) i izooktana (oktanski broj 100). Krekovanje • Razgradnja postojećih većih molekula ugljovodonika teških frakcija nafte na manje molekule, zagrijevanjem na temperaturi 500°C. • Benin koji se dobije krekovanjem ima veći oktanski broj od benzine dobijenog primarnom destilacijom. Reforming • Postupak katalitičkog krekovanja koji se primjenjuje u preradi nafte radi dobijanja visokooktanskog benzina. • Izvodi se na temperaturi od 480°C i pritisku 5000kPa i u prisustvu platine kao katalizatora. • Najbolje oktanske vrijednosti daju aromatični ugljovodnici! Dorada goriva • Rafinacija goriva Smanjivanje sadržaja sumpora i njegovih jedinjenja. • Dodavanje aditiva: antidetonatori antioksidanti aditivi protiv korozije • Eventualno bojenje Hvala na pažnji!