1.

GEOGRAFSKI POLOAJ, VELIINA I GRANICE REPUBLIKE TURSKE

Republika Turska je euroazijska drava smjetena u jugoistonoj Europi (istoni dio Trakije) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija). a kopnu Turska granii s osam zemalja! sa sveukupnom duinom kopneni" grani#a od $ %&' km. Turska granii na sjeveroistoku s (ruzijom ($)$ km grani#e) na istoku s Armenijom ($%' km grani#e)! Azerbejdanom (* km) i +ranom (&** km)! na jugu s +rakom (,,- km) na zapadu s .irijom ('$$ km) s (rkom ($/% km)! te na sjeverozapadu s 0ugarskom ($&/ km). .redozemno more i 1ipar nalaze se na jugu! na zapadu je Egejso more i oto#i! te 2rno more na sjeveru. .veukupne grani#e Turske dugake su * ')/ km! od ega 3 $// km zauzimaju morske grani#e. Europski i azijski dio Turske dijeli Mramorno more! te moreuzi 4ardaneli i 0ospor. 5oloaj Turske izme6u Europe na zapadu! Rusine na sjeveru! sredinje Azije na istoku i 0liskog istoka na jugu! dao je Turskoj veliku strateku vanost.
Karta 1. Geografski poloaj republike Turske

+zvor7 888.8apedia9Turska9

Mala Azija! azijski dio drave! zauzima oko *3: povrine Turske. Europski dio! koji se nalazi u istonoj Trakiji! zauzima oko ,: povrine drave. ($, %$, km;). <kupna povrina Turske je 3'/ )'/ km;. =d ukupne njene povrine! kopno se prostire na 33/ 3%/ km;! a vode zauzimaju * '$/ km;. < geomor>olokom pogledu preovladavaju planine! uske priobalne ravni#e i visoki #entralni plato ? Anadolija. Relje> je uglavnom brdovit. ajve@i vr"ovi su Aeliki Ararat ili 0BCBk ADrE 4aDE ) -%% m! 0uzul 4agi & --% m! .up"an 4agi & /)' m! Mali Ararat ili 1BFBk ADrE 4aDE , *$) m! 1a#kar 4agi *,$ m i Er#iCes 4agi , *-3 m. 1limatski! Turska pripada mediteranskom i umjereno kontinentalnom tipu klime. 1lima je na jugozapadu Turske mediteranska! u #entralnom podruju kontinentalna! a na planinskom istoku otra kontinentalana sa vrlo niskim temperaturama zimi. -

2. TURISTIKE REGIJE TURSKE

- 888.8ikipedia.org9Turska

Turska je velika zemlja sa raznim turistikim destina#ijama. Radi lakeg snalaenja i odabira turistike destina#ije Turska je podijeljena u ) razliiti" regiona7 Mediteran! Egejsko more! 2rno more ! Mramorno more i Anadoliju .

1arta $ 7 Turska obala

Izvor: Dimitrije N., Turska obala 2, eogra!, Grafika "ov#i$, 2%%&

$.- Mediteranska regija

Turska rivijera sa novim resort #entrima koji mogu udovoljiti svaijem ukusu i depu7 Gara! 0elek! Antalija! Alanja! 1emer! .ideH

Lara
+stono od Antalije na svega -) kilometara nalazi se novoizgra6eno "otelsko naselje GaraI 1undu na dugoj pjeanoj plai. Gjetovalite se nalazi nekoliko kilometara udaljeno od me6unarodnog aerodroma pa se do "otela stie za -/ do -) minuta to je izuzetno povoljno za porodi#e sa malom dje#om. .vi "oteli su sa pet zvjezdi#a i prilago6eni porodinom odmoru7 Al +n#lusive usluga sa velikim brojem restorana i barova u kojima se preko #jelog dana i ve@im djelom no@i slue "rana i pi@e! sopstvene "otelske plae! kompleksi bazena i sportski" terena! kvalitetni i raznovrsni programi anima#ije i rekrea#ije. < blizini "otela nalezi se nekoliko trni" #entara u kojima su #jene znatno ve@e nego u #entru Antalije zbog platene mo@i klijentele koja ovde ljetuje. Redovne autobuske linije voze do #entra Antalije kao i taksi vozila.

Belek
0elek je najluksuznije ljetovalite Mediteranske rivijere koje se nalazi oko )/ kilometara istono od Antalije i aerodroma. Jotelski kompleksi luK kategorije koji se tu nalaze mogu zadovoljiti i najprobirljiviju klijentelu sa dobokim depom. 5ored vr"unske usluge koja podrazumeva <ltra All +n#lusive! vanstandardne veliine i kvalitet soba! spe#ijalizovane apartmane sa privatnim bazenima i jo mnogo toga! doma@ini u 0eleku svojim gostima nude svjetski poznate gol> terene! "ipodrom! del>inarijum! akva park! "eliodrom. 5ored "otela najvii" kategorija! ovde postoje tematski i dizajn "oteli. .amo mesto osim par prodavni#a i restorana ne nudi mnogo toga! ali gosti koji dolaze u ove "otele uglavnom i" ni ne naputaju za vrijeme svog boravk!a jer im "oteli pruaju sve to bi poeljeli.$

An al!"a
a mediteranskoj obali smjestila se AntalCa! Lturska rivijeraM! koja je posljednji" nekoliko godina postala turistika Meka s brojnim tematskim "otelima smjetenim na lijepim pjeanim plaama. Antalia je moderan dvomilionski grad koji je zadrao mediteranski arm sa bulevarima koji se nalaze u sjen#i visoki" palmi. Jistorijski #entar predstavlja slikoviti stari grad 1alii sa uskim krivudavim uli#ama i starim drvenim ku@ama koje se naslanjaju na zidine drevnog grada. Aeliki broj strana#a danas kupuje nekretnine u Antaliji kako bi uivao u njenim lepotama. =d svog osnivanja od strane Atalusa ++! kralja 5ergama! u drugom st. p. n. e. Antalia je konstantno naseljena. a vlasti su se smjenjivali Rimljani! Aizantij#i i .eldu#i sve do dolaska =tomanski" Turaka. .tarim gradom dominira minaret iz perioda .elduka koji je zatitni znak grada. 5ored minareta se nalazi damija iz -,. st. i medresa odakle se posjetio#i uskim i krivudavim uli#ama mogu spustiti do stare luke prolaze@i pored brojni" prodavni#a koe! nakita! tepi"a! suvenira i zaina. .tari grad je okruen Jadrijanovim zidinama iz -,/. godine nove ere. < starom gradu se nalazi i Etnoloki muzej. Napadno od starog grada poinje velika gradska plaa 1onjalti du koje je izgra6en veliki broj moderni" "otela. 5laa je popularna kako kod turista tako i kod lokalnog stanovnitva. edaleko od plae nalazi se Ar"eoloki muzej ija postavka je vrlo bogata kao i istorija ovog grada. a -) kilometara od #entra grada nalazi se me6unarodni aerodrom.

Alan"a
5jeane plae! isto more! "istorijski spomeni#i! veliki broj radnji! no@ni ivot... .ve ovo se moe prona@i u Alanji! koju svake godine posjeti sve vie i vie turista! pa je danas ona jedna od najatraktivniji" destina#ija za odmor i zabavu. Alanja se nalazi u jugoistonom djelu
$ 888.turska.berzaaputovanja9mediteranskoImoreIregija

Turske. <daljena je od Antalije -,) kilometara! gde se i nalazi najblii aerodrom. .mjetena je u velikom zalivu izme6u planine Taurus na sjeveru i .redozemnog mora na jugu. =vo staro gusarsko sklonite krasi tvr6ava iz -&. st.! a vijugave uli#e sa neobinim ku@ama! nekoliko manji" damija! kao i veliki broj kula nalaze se unutar zidina. < #entru je osmougaona 2rvena kula (1izikula)! simbol Alanje! gra6evina iz -$$). godine! pretvorena u Etnogra>ski muzej. Alanja je grad sa mnogo razliiti" li#a7 duge pjeane plae i "ladne planinske rijeke! drevne ruevine iz rimskog doba i moderni "oteli! =rijent i Evropa na jednom mestu. Nato neki Alanju zovu i 'ajorka turske obale. Alanju od ostali" turski" ljetovalita izdvajaju duge plae sa obje strane grada! mnotvo "otela i izuzetno bogat no@ni ivot. Alanja ima dvije velike plae! 1leopatrinu i Alanja plau. 5rema legendi! Marko Antonije poklonio je ovaj dio obale 1leopatri! koja je jedno vrijeme ivjela na mjestu dananje Alanje. =va plaa se danas smatra jednom od najljepi" turski" plaa. 5rostire se od #entra grada na zapad! dok je plaa 1ejbut na istoku. =bje su ljunkovite! a u nekim djelovima i pjeskovite! ulaz na plae se ne napla@uje! a na njima moete iznajmiti sun#obrane i lealjke.,

()talija

(la)ja

Izvor: 888.agattatravel.#om

2.2 E#e"$k% &%re re#!"a

, 4imitrije .! Turska obala $! 0eograd! (ra>ika Oovi@! $//).

Egejska obala predstavlja najljepi dio turske obale! sa dubokim zalivima! poluostrvima i preljepim plaama. 0odrum! Petije! 1uadasi i Marmaris su najposje@enije destina#ije egejske obale. B%'r(& .mjeten na prelijepom poluostrvu! 0odrum je jedan od najinteresantniji" ljetovalita u Turskoj! zbog oputene mediteranske atmos>ere ribarski" sela! "istorijskog naslje6a! no@ni" klubova i neposredne blizine sjajni" plaa. Jistorijski Jalirkanasos! Jerodotovo rodno mjesto! je posljednji" de#enija postalo moderna turistika destina#ija! najvie za"valjuju@i me6unarodnom aerodromu. +pak! zadrao je zanosan arm tradi#ionalni" bijeli" ku@a i drvoreda palmi. .a tvr6ave sv. 5etra! koja dijeli zaliv na dva djela! prua se jedinstven pogled na okolinu. 5ejsa je jo ljepi tokom ljeta kada pro#vjeta mediteranska vegeta#ija bjelim! #rvenim i ljubiastim nijansama! koje se du uske uli#e sputaju ka moru. 0odrum je poznat i kao ja"ting #entar Turske sa svojom svjetski poznatom marinom! koja prua utoite nautiarima #jelog Mediterana. Tu se u oktobru odrava vrlo popularna trka za 1up 0odruma. Oo jedna velika atrak#ija 0odruma su popularne prodavni#e! ka>ei! restorani i no@ni klubovi u starom gradu. 5reko dana glavni bazar je odlino mjesto gde moete provesti vrijeme #jenkaju@i se za kou! garderobu! tepi"e i suvenire. +li jednostavno tumaraju@i uskim krivudavim uli#ama starog grada moete otkriti brojne butike! prodavni#e i tradi#ionalne turske restorane. Ali ivot u gradu poinje tek kada padne no@ i traje do rani" jutarnji" sati. 0ilo da ste ljubitelj romantine veere pored mora! dugi" etnji obalom ili ispijanja koktela u nekom od klubova! 0odrum ima za svakog po neto. Fe !"e Petije! primorski grad na mjestu spajanja Egejskog mora i Mediterana. 4anas popularna turistika destina#ija! nekada je bilo razvijeno trgovako mjesto okrueno prirodnom lukom. +ako u samom mjestu ne postoji plaa! u okolini se nalaze brojne uvale! zalivi i plae to ga ini omiljenim mjestom za jletovanje i kupalini turizam. Turisti koji ovde dolaze ma"om je starija klijentela koja uiva u oputenom i tradi#ionalnom nainu ivota. Mnogi stran#i su odluili da se ovde nastane nakon penzionisanja. <pravo zbog toga mjesto je ivo tokom #ijele godine. < starom trgovakom djelu u kojem se prepli@u uske uli#e nalaze se brojne radnje! prodavni#e i trgovine koje nude razliitu robu po vrlo pristupanim #jenama. Tu se nalaze i brojni lokali koji nude razliite vrste muzike i zabave. *lu!e)iz je zvanino najljepa plaa u Turskoj smjetena na $) kilometara od Petija. Morska voda je u ovoj uvali kristalno ista! intenzivne tirkizne boje. =ludeniz nudi sve sto posjetio#i mogu da poele na .redozemnom i Egejskom moru7 mirno i isto more! dugu pjeanu plau! savren mir za idealan odmor. Gaskavu titulu najlepe plae =ludeniz uveliko duguje uvali koja se se nastavlja na lagunu na kojoj je povrina vode savreno mirna i okruena borovom umom.& K()a'a$! 1uadasi je jedno od najve@i" i najpoznatiji" turski" ljetovalita i nezaobilazna luka za kruzeve i mega lajnere koji krstare Mediteranom. (ostima koji odaberu da svoje ljetovanje provedu ovde! 1uadasi nudi veliki izbor "otela i rezort #entara! sjajne plae! pravi no@ni provod i odlian oping. +me 1uadasi u prevodu znai L5tiije ostrvoM po ostrv#etu koje je u prolosti spojeno sa kopnom! a na kojem se nalazi tvr6ava iz -&. st. < okolini grada postoje brojne pjeane plae. 2entralna plaa je LGadies 0ea#"M koja u pi#u sezone moe biti prenatrpana! pa je zbog toga bolje potraiti neku od manje posje@eni" peani" plaa u
& 4imitrije .! Turska obala $! 0eograd! (ra>ika Oovi@! $//).

okolini. 1alii je staro jezgro grada koje predstavlja posebnu ambijentalnu #jelinu. 5osjetio#ima nudi odlian oping i dobru zabavu. 1uadasi ima odlian poloaj za obilazak znamenitosti u regionu. Ar"eoloko nalazite E>es se nalazi na udaljenosti od svega pola sata vonje. Tako6e! u blizini se nalazi i 1alamaki a#ionalni 5ark na poluostrvu 4ilek. < brdima iznad ljetovalita! mogu se i dan danas vidjeti divlji konji. a oko osamdeset kilometara od 1uadasija nalazi se jezero 0a>a vrijedno posjete. *ar&ar!$ Marmaris je jedno od najpopularniji" turski" ljetovalita. alazi se na samom jugoIzapadu Turske! na mjestu gde Egejsko more dodiruje Mediteran. 5opularna je turistika destina#ija! kako za porodi#e sa dje#om tako i za mlade. 1ao i ostala turska ljetovalita nudi veliki izbor "otelskog smjetaja! pansionske i vanpansionske usluge! dobar provod! zabavu! rekrea#iju i oping. alazi se u dnu dubokog zaliva okruen brdima koja se stepenasto sputaju ka moru! to ga ini veoma ivopisnim mjestom. ajve@i broj "otela je izgra6en du obalske linije! a novi "oteli se uglavnom grade na brdovitim stranama. (radska plaa je veoma prostrana! ali u pi#u sezone je esto prenatrpana. Mnogi gosti se odluuju da vrijeme provedu pored "otelski" bazena i barova koji naje@e nude All +n#lusive usluge. Qetalite du plae je ujedno i #entar deavanja u Marmarisu. Tu se nalaze brojni restorani! barovi i klubovi u kojima zabava traje do kasno u no@. .vakog jutra iz stare luke isplovljavaju drveni brodovi koji turiste vode do oblinji" uvala i ostrva na jednodnevne izlete. 5ored stare luke! nalazi se moderna marina za luksuzne ja"te i jedrili#e. =ko luke se nalaze uske uli#e starog grada na ijem vr"u je zamak! pretvoren u muzej. a lokalnom bazaru su stotine tezgi i prodavni#a koje turistima nude razne predmete! suvenire! garderobu! "ranu i pi@e uz obavezno #jenkanje. 5opularni dolmui svakodnevno saobra@aju po Marmarisu i okolini. .ve ovo ini Marmaris odlinim izborom destina#ije za godinji odmor..) o!rum 'armaris

+zvor7888.seasideturkeC

2.+ Crn% &%re re#!"a

Sa,ran-%l( .a>ranbolu je grad u kojem se moe na@i velianstevena zbirka ku@a iz osmanlijsog vremena
) 888.turska.berzaputovanja9egejskoImoreIregija

koje na pravi nain odslikavaju tursku tradi#ionalnu kulturu i nain ivota. 0ogata "istorija grada i uspe" u ouvanju tradi#ionalne ar"itekture uinio je da <nes#o ukljui .a>ranbolu u svetsko prirodno i kulturno naslje6e od posebnog znaaja. 5oznat po svojim starim turskim ku@ama! grad privlai sve vie turista! pogotovo danas kada je stara turska devetanestovjekovna ar"itektura gotovo iezla. 5osjetio#i u .a>ranboluu mogu da uivaju u etnjama uskim kaldrmisanim uli#ama i vide mnoge stare zanate koji su jo uvjek ivi u tradi#ionalnim trgovakim etvrtima. .a>ranbolu je tako6e poznat kao glavni grad zatite kulturni" dobara! jer je uspjeo ne samo da ouva umjetnike spomenike! ve@ i itavu atmos>eru jedne epo"e. 1lima u .a>ranboluu ima odlike #rnomorske i srednjeIanadolijske mikroIklime. Geta su vrela! zime "ladne! prole@e i leto su blagi i svei i traju dugo. Tra-.%n Moderan grad Trabzon je najve@a luka na obali 2rnog mora! na poetku 1avkaza i tranzitnog puta za +ran. akon pada .ovjetskog saveza dolo je do navale trgova#a iz bivi" sovjetski" republika! naroito iz susjedne (ruzije! i grad je postao kosmopolitskiji. Trabzon je verovatno najpoznatiji po klasinom romanu M1ule TrebizondaR! i mnogim ranijim djelima putopisne literature! mada je malo ostalo od romantizovanog imida egzotine kulture i ar"itekture. ajatraktivnije mjesto je Aja .o>ija! srednjevjekovna #rkva sa izuzetnim vizantijskim >reskama! ruska trni#a i stare ku@e i damije ratrkane po gradu. Trabzon je dobar saobra@ajni vor iz kojeg se moe istraivati regija 2rnog mora.

+afra)bolu

Trabzo)

+amsu)

+zvor 7 888.boutiSueturkeC.

Sa&$(n .amsun! smjeten u #rnomorskoj regiji! jedan je od gradova regiona koji ima najvii turistiki poten#ijal sa prirodnim! "istorijskim i kulturnim bogatstvima! i sa mogu@no@u prilaza morskim! vazdunim putem ili eljezni#om. .amsun je ouvao vanost kao mjesto poetka Turskog oslobodilakog rata dolaskom Ataturka! -*. maja -*-*. godine po odbrambenom planu Anadolije. Arijedno za vidjeti u .amsunu je 1ultur .araji (5alaa 1ulture)! 5azaru damija! Ar"eoloki i Ataturk muzej u kojem su nalaze line stvari i >otogra>ije Musta>e 1emala Ataturka.%
% 888.posetitursku.9#rnoImoreIregija

2./ *ra&%rn% &%re re#!"a

I$ an-(l +stanbul! nekada poznat kao glavni grad glavni" gradova! ima mnogo karakteristika koje ga ine jedinstvenim u svijetu. To je jedini grad u svijetu koji se prostire na dva kontinenta! i jedini koji je bio prijestolni#a dvije imperije! jedne za drugom ? "ri@anske i islamske. ekada prestoni#a =smanske imperije! +stanbul je danas poslovni! "istorijski i kulturni #entar Turske! a njegova ljepota lei u sposobnosti da na jednom mjestu obu"vati mnoge razliitosti. +stanbul je u isto vreme drevan i moderan! religiozan i sekularan! azijski i evropski! mistian i svakodnevan. =va raznolikost je jedna od glavni" privlanosti +stanbula. .tare damije! palate! muzeji i bazari oslikavaju njegovu raznoliku "istoriju. 5oznata oping zona u Taksimu odie ivotom i zabavom! dok mirna ljepota 0os>orskog moreuza! 5rinevski" ostrva i okolni" parkova donosi blagi dodir mira u inae "aotinu metropolu. (rad ima tri djela7 stari evropski (.tambol) i novi evropski ((alat)! koji razdvaja zaliv Nlatni rog! i azijski koji se nalazi sa druge strane zaliva 0os>or. 5ravi du" +stanbula je u Aelikom bazaru. .mjeten na! ak! ,/ "ektara! 1apali ariTa! kako drugaiTe nazivaTu ovo svetite trgova#a! raspolae sa & ,// butika i opova. =rganizovan Te po kvartovima u koTima se prodaTu predmeti od koe! biuteriTa! nakit od zlata ili srebra! tepisi! odje@a! nargile! antikviteti... Uest je sluaj da se poslije uvodnog pozdrava na engleskom neki od trgova#a obrati i na vaem maternjem Teziku (govore po nekoliko strani" Tezika! a me6u njima ima i oni" koTi su doli iz neke od bivi" Tugoslovenski" republika). Qto se tie obilaska grada najbolji i najlaki nain je da ga istraite pjeke! ali da bi ste doli do drugi" krajeva grada moete koristiti gradski transport! bas! taksi ili dolmu (mini bas taksi)! tramvaje i metro. ajve@a atrak#ija su turistiki brodi@i koji voze od Mramornog mora na jugu do 2rnog mora na sjeveru 0os>ora! naizmjenino pristaju@i u malim lukama na azijskoj i evropskoj strani. ain ivota u +stanbulu je puno VevropskijiV od ivota u ostatku Turske! zbog toga i zbog svog kulturnoI"istorijskog znaaja < E.1= je -*'). godine pojedine djelove +stanbula stavio pod zatitu kao dobra svjetske kulturne batine! i izabran je za Evropski grad kulture za $/-/. +stanbul ima nevjerovatan broj turistiki" atrak#ija! koje je naravno nemogu@e sve ovde pomenuti! ja @u izdvojiti neke koje su me6u najvelianstvenijim. Crk0a $0e e &('r%$ ! 1 S0e a S%,!2a predstavlja remekIdelo vizantiTske umjetnosti! poznata je po svojoj impresivnoj veliini! izuzetna i predivna gra6evina prepuna mozaika i >resaka. .agra6ena Te u vrijeme WustiniTanove vladavine u +A st.! a zatim pretvorena u damiTu poslije pada AizantiTskog #arstva i sve dok -*,&. nije pretvorena u muzej. <nutranjost sadanje damije krasi mnotvo >igura jo iz prvobitnog perioda kada je bila #rkva! ikona i mermerni" stubova! mi"rabaIoltara okrenutog ka Meki! i islamski" natpisa na kupoli koji stoje tu jo od otomanskog perioda. Pla0a 34a&!"a! poznata zbog svoje unutranjost koja je dekorisana "iljadama plavi" i bjeli" keramiki" ploi#a ukraeni" tradi#ionalnim otomanskim #vijetnim mustrama! a ovo su i kljuni detalji na osnovu koji" je dobila ime. < pozadini damije je 1ilim muzej u kome se mogu vidjeti primjer#i antikviteta iz #ijele Turske. .a svoji" est predivni" minareta! je jedna od najupeatljivi" i istaknutiji" gra6evina u +stanbulu. .agra6ena da bude rival Aji .o>iji -%/*. godine jedna je od najlepi" primjeraka otomanske ar"itekture! a i dalje je u slubi.

3%l&-a56! 7ala a s pravom je nazivaTu otomanskom verziTom AersaTa ? luksuz @ete primjetiti na svakom koraku! a prepozna@ete Te po >asadi od bijelog mermera. <nutranjost Te ukraena zlatom! tirkizom i modrim poludragim kamenom sa iskri#ama zlata. 5or#elan! lusteri od kristala! tepisi i tapiseriTe dio su bogate kolek#iTe ovog dvora koTi Te pretvoren u muzeT. 5alata ima $') prostoriTa! &% salona! est "amama i %' kupatila. =vo Te bila i predsednika reziden#iTa Musta>e 1emala Ataturka u koToT Te i umro -/. novembra -*,'. .vi asovni#i u palati nostalgino su zaustavljeni na * sati i ) minuta ? trenutku kada Te Lota# TurakaR! ovjek koTi Te uveo zapadnu modu i doprinio eman#ipa#iTi ena! posljednji put sklopio oi. T%7ka7! Sara"! je impozantna palata9muzej koju je sagradio od Me"met osvaja da bi sluila kao sultanova palata. .metena je na jednom od sedam brda +stanbula sa pogledom na 0os>or i Nlatni rog! a bila je sjedite otomanskog #arstva skoro etiri stolje@a. 5rimaju@i ,/// ljudi! bila je dom sultana i njegove porodi#e! sultanovi" ena i konkubina! "arem i administrativno mjesto. 5osjetio#i su u mogu@nosti da posjete prostorije palate! "olove! terase! "arem kao i da vide imperial "ol . Ka7al! 6ar)!"a I najstariji i najve@i zatvoreni bazar na svijetu! poznat i kao (rand 0azzar! jedan je od najprimamljiviji" atrak#ija +stanbula. .astoji se od %) krivudaju@i uli#a sa preko &/// prodavni#a! "amama! ajdini#a! damija i >ontana. 5ravo je iskustvo i doivljaj tumaranje kroz aleje! razgledanje i @askanje sa veselim Tur#ima. =vde moete na@i skoro sve! od tradi#ionalni" lula! @ilima i nakita! do ratluka! zaina! odje@e i runo bojene keramike. =putanje sa oljom aja u ru#i jedan je od vani" obiaja za narod. + jo nekoliko atrak#ija koje morate videti7 E#!7a $ka !l! r4n!8a .a6!na! C!$ erna Ba$!l!ka! S(le"&an!"a !l! S(le"&an%0a '4a&!"a! Gala a %ran" i Tr# Tak$!& i a0en!"a I$ !klal.3

Istanbul

Gokeada

+zvor7 888.tripadvisor.

G%k6ea'a (okeada je jedno od najve@i" turski" ostrva okrueno zalivima. Tu postoje sveti izvori i manastiri na vr"ovima pod borovinom i maslinja#i razliiti" tonova. Redovni trajektni saobra@aj se organizuje iz 1abatepea i Uanakalea. (okeada (luka 1uzu) je )-!) km udaljena
3 888.turisti#kiIvodi#Iturska.

od Uanakkalea! $$!) km od luke 1abatepe na poluostrvu (alipolje! $)!3 km od grkog ostrva Gimni u Egejskom moru! ), km od 0ozdade! i $$!) km od ostrva .emadirek. To je jedno od najbogatiji" ostrva svjeom vodom na svijetu. Ronilake ture se organizuju u zalivima na ostrvu. +ma pjeane obale koje zapljuskuje isto more! a te obale su okruene zelenim maslinja#ima. '

2.9 Ana'%l!"a

Ankara Ankara je glavni grad Turske i drugi po veliini grad! poslije +stanbula. 2entralno smjetena u Anadoliji! na stjenovitom brijegu na lijevoj obali rijeke Engure. Ankara je vaan komer#ijalni i industrijski grad. To je sredite turske vlade! i svi" strani" veleposlanstava. Ankara je drevni grad s bogatom "istorijom i mitologijom! no u isto vrijeme i moderna europska prijestolni#a. ajatraktivniji je stari dio grada i tvr6ava Jisar! mala damija Alaetin 2ami i toranj Ak 1ale s kojeg se prua velianstven pogled na grad. +zvan starogradskog dijela prostire se novi dio Ankare! moderan dio grada koji se razvijao za"valjuju@i najboljim europskim urbanistima! pun iroki" avenija i moderni" reziden#ijalni" zona. < Ankari ekonomian smjetaj moe se na@i u prelijepom i elegantnom "otelu Juston. Me6u znamenitostima je najposje@eniji AnEtkabir muzej! gdje se nalazi grob Musta>e 1emala Ataturka. =stale znamenitosti ukljuuju! ostatke rimskog kazalita po imenu Augustov "ram i rimska kupatila. Natim tu su neke damije! najpoznatija je 1o#atepe damija gra6ena -*%3I -*'3. Oedna od zanimljivi" moderni" zgrada u gradu je Atakule toranj sa kojeg se prua velianstven pogled na moderni dio grad. Ankara je vrlo star grad sa razliitim "elenistikim! rimskim! bizantskim! i osmanskim ar"eolokim nalazitima . 4ugaka lista turistiki" atrak#ija ukljuuje7 Tvr6avu Ankare! Avgustov "ram! Oulijanov stub! rimska kupatila! Memorijalni #entar republike! Muzej anatolske #iviliza#ije! 4ravni muzej slikarstva i skulpture! Etnogra>ski muzej! kao i Jadi 0ajram! Aslan"ane! A"i Elvan! Aladinova! Nindirli! i 1ursunlu damije. Anitkabir! Ataturk muzej! 5rirodnjaki muzej! Memorijalni park! 0otanika bata! Abdi +pekdi park! (uven park! 1urtulus park! 1ugulu (Gabud) park! 5ark narodnog suvereniteta...* K%n!"a 1onija je jedan od prvi" naseljeni" gradova u "istoriji oveanstva! i jo uvjek ima tragove mnogi" stari" #iviliza#ija koje mu daju atmos>eru grada muzeja. Nbog svog poloaja u sreditu gole anatolske stepe! bio je jedan od najvaniji" trgovaki" #entara na 5utu svile. 5lodna zemlja oko grada 1onija tako6e je sr#e turske poljoprivrede! koja je glavna industrija. <tonuo u tradi#iju! ovo je jedno od najkonzervativniji" i najreligiozniji" mjesta u zemlji! i poznato je kao usvojeni dom 4elaledin Rumija! su>ikog mistika koji je osnovao sektu 1ovitlaju@i 4ervi. 4anas je to jo uvjek mjesto su>ike prakse i uenja! i jedna od glavni" atrak#ija za posjetio#e Mevlana muzeju! bivem prebivalitu dervia. 1onija se nalazi na Aladinovom brdu. Aladinova damija je tokom vremena bila podlona svakakvim promjenama. < damiji se primje@uju radovi iz dva razliita perioda za koja se mislilo da su obavljeni u skladu sa superiorno@u propovjedaoni#e kao najstarije selduko umjetniko djelo. +pliki damija i Teoloka kola smjetene jsu na istonoj strani brda Aladin. Ere>olu
' 888.posetitursku.#om * En#iklopedija Ougoslavije (-*)'.)X (ra>iki zavod Jrvatske! Nagreb

damija je jedan od najlepi" primjeraka poploani" minareta! gde je mi"rab damije kompletno ukraen tirkiznim! tamno plavim i ljubiastim mozaikim ploi#ama! visok je % metara i irok )!) metara. Ka7a'%k!"a Regija 1apadokije je mjesto u kojem se spajaju priroda i "istorija! >ormiraju@i jedan od najljepi" pejzaa na svijetu. 4ok su geoloka kretanja >ormirala bijele vilinske dimnjake ! ljudi su tokom "istorije unijeli tragove svoji" #iviliza#ija grade@i od stijena ku@e i #rkve i pretvararaju@i i" u remek djela ljudske #iviliza#ije. 1apadokija se prostire izme6u planine Tavor na jugu! Aksaraja na zapadu! Malatje na istoku i istoni" obala 2rnog mora na severu. 4anas se u 1apadokiji nalaze gradovi Aksaraj! igde! eve"ir! 1ajseri i 1ire"ir. Tradi#onalne kapadokijske ku@e i golubarni#i uklesani su u stijene i predstavljaju jedinstvena ar"itektonska ostvarenja karakteristina za ovu regiju. =ve ku@e napravljene su od stijena i kamena u podnoju planina. Nbog izobilja kamenog materijala i jednostavnosti obrade! u ovom kraju razvila se spe#i>ina gra6evinska vjetina koja je iznjedrila jedinstvenu ar"itektonsku tradi#iju. 5rilikom izgradnje ne koristi se ni jedan drugi materijal osim kamena! pa su tako i vrata i dvorine zgrade ura6ene u kamenu. Gjepota kapadokijski" gra6evina privlai turiste iz #ijeloga svijeta ve@ dugi niz godina.-/ ()kara Kapa!okija

Izvor: ,,,.turisti

FAKTORI KOJI SU UTICALI NA 3INA*IAN RA:VOJ TURI:*A U TURSKOJ

Turska je jedna od najvelianstveniji" i najzanimljiviji" zemalja na svijetu. jeno kulturno naslije6e kao i zadivljuju@a mediteranska ljepota njenog mora i obale dovoljni su
-/ 888.posetitursku.#om

razlozi da se odluite za odmor u nekom od mnogobrojni" i razvijeni" turistiki" mjesta Turske. . izlazom na etiri mora! ova je iznimna zemlja san snova za svakog jedriliara. Ma koje god mjesto u Turskoj izaberete za odmor i jedrenje! to @e bez sumnje biti jedan od najbolji" odabira vaeg ivota. Turska ima vie od osam "iljdada kilometara obale! i radi toga je jedno od najprivlaniji" jedriliarski" odredita na svijetu. =vakva oaza prirodni" ljepota teko se moe vidjeti igdje drugo na Mediteranu. 4ruge stvari koje ine ovu destina#iju toliko posebnom su brojne skrivene uvale i kultura toliko bogata da bi bio potreban jedan itav ivot kako bi je se istrailo. Na"valjuju@i jedinstvenom geogra>skom poloaju! Turska je udesna mjeavina istone i zapadne kulture koja samo eka da je se otkrije. .ve turiste @e oarati idlina ribarska sela! zanimljivi ljudi! spomeni#i protekli" #iviliza#ija! romantini zalivi! duge pjeane plae! predivne planine... 5osjetio#i su esto iznena6eni gostoprimstvom Turaka koji vrlo radu @askaju sa prolazni#ima na uli#i ne bi li saznali neto o drugim kulturama! bili od pomo@i ili vjebali jezik. Tur#i su poznati kako izuzetno gostoljubivi doma@ini koji su uvijek spremni na #jenkanje. =sim #jenkanja! poznati su po velikom talentu za muziku i ples. +maju@i u vidu poloaj na dva kontinenta i izme6u osam zemalja nije ni udno sto Turska predstavlja primamljivo odredite za turiste. Turska je pravi raj! prepun sun#a! mora! planina i jezera! koji prua odmor od rutine svakodnevnog ivota. =d aprila do oktobra ve@ina mjesta u Turskoj ima idealnu klimu koja je savrena za oputanje na nekoj od pjeani" plaa. 5redivna klima Turske! sun#e! krstarenje ili jedrenje morem oblikovat @e doivljaj za sva vremena . Nbog vanog geogra>skog i geopolitikog poloaja koji Tursku stavlja na krianje putova izme6u Europe i Azije! promet je vaan izvor pri"oda za dravu. Razvijena saobra@ajna mrea je jo jedan u nizu od >aktora koji su uti#ali na dinamian razvoj turskog turizma. < me6unarodnom prevozu roba i putnika! Turska je $//&. zaradila $!$ milijarde eura. (odine $//&.! sektor komunika#ija i prometa inio je oko -*: ukuonog 045Ia drave. 4anas je Turska zemlja koja je ukljuena u proirivanje demokratiza#ije sa dinaminim stanovnitvom! i sve ve@im i jaim gra6anskim drutvom! kvali>ikovanom radnom snagom i izuzetnom inteligen#ijom. a izvestan nain! trans>orma#ija u Turskoj je za E< uspjena pria. Turska ima i veliki strateki znaaj za E<! a ima i impresivno dinamian privatni sektor. 4inamian razvoj turizma dolazi u pravi as! za prikljuenje Turske u Europsku <niju. + dok vam sitan zlatnobijeli pijesak klizi kroz prste! sun#e vas ljubi! a blagi vas la"or miluje po koi! pogled vam klizi po povrini mora koje se presijava u svim tonovima plave i tirkizne boje! u Turskoj je vrijeme za uivanje... 1upalini turizam je u Turskoj najzastupjeniji! ali postoje i drugi obli#i turizma koji privlae turiste i donose pro>it. eki od nji" su kongresni! religijski i zdravstveni. K%n#re$n! (r!.a& .a svojim "istorijskim i kulturnim naslje6em! Turska je most ka zadivljuju@im novim svjetovima. Turska je velianstveno mjesto za sastanke! poslovna okupljanja i kongrese na mjestu susreta Evrope i Azije.Turska nudi veliko bogatstvo "otela najvie kategorije! odmaralita i kon>eren#ijski" prostora! odlinu vezu sa svim ve@im gradovima u svijetu! prelijepa zdanja i jedinstvene prirodne atrak#ije. .avrena klima i je>tini aranmani u pore6enju sa slinim destina#ijama doprinose privlanosti Turske. Turska je idealna destina#ija koja kombinuje blizinu evropski" zemalja i egzotinost svog pejzaa. 4o +stanbula se lako dolazi direktnim letovima! Turskom na#ionalnom kompanijom za dva ili tri sata! ili brojnim drugim avioIkompanijama sa vezom u +zmiru! Antaliji i Ankari. =d +stanbula polazi

nekoliko dnevni" avionski" linija do najvaniji" gradova .A4! 0liskog istoka i Azije. < program je mogu@e ukljuiti obilazak grada i njegovi" znamenitosti.=kruen palmama i mnogobrojnim osta#ima drevni" #iviliza#ija! +zmir je #entar Egejske regije. Gjupka primorska mesta kao to su 1uadasi! Marmaris! 0odrum i Pet"ije! odlian su izbor za sastanke i poslovna okupljanja. Antalija! Mersin i ljetnja mediteranska mjesta na obali su turistiki #entri tokom #ele godine! puni sun#a! prekrasni" pjeani" plaa i "istorijski" spomenika. (lavni grad Turske! Ankara je vaan #entar sa dobrom transportnom vezom do odlini" "otela i restorana! prelijepim kamenim #rkvama i velianstvenim katakombama legendarne 1apadokije. 5rva prijestolni#a =smanske imperije! 0ursa nudi velianstvenu panoramu! "otele sa termalnim izvorima i odline skiIstaze u <ludagu. Turska je potpuno opremljenja za organizovanje svi" vrsta sastanaka! skupova i kon>eren#ija nude@i adekvatan kom>or i moderan stil za svaku priliku.Tradi#ionalno tursko gostoprimstvo! visoko kvalitetna doma@a "rana i pi@e i nebrojene mogu@nosti za putovanje i zabavu garantuju veliki uspe" bilo kog skupa organizovanog u Turskoj. Rel!#!"$k! (r!.a& . Razvoj te"nologije spaja ljude i ne poznaje na#ionalne grani#e. =d nastanka pisma prije *./// ili -/./// godina! odre6ena mjesta na planeti bila su mjesto susreta razliiti" kultura! #iviliza#ija i religija. astanak brojni" drevni" #iviliza#ija u Anadoloji! naseljavanje progonjeni" "ri@ana na poetku razvoja "ri@anstva ili Oevreja suoeni" sa unitenjem u svojim domovinama u srednjem vjeku! uinile su Anadoliju mjestom na kojem se nalaze #rkve i sinagoge! pored djela islamske umjetnosti koja pripada turskom narodu. Uinjeni#a da su ova djela visoke umjetnike vrijednosti sauvana do naeg vremena govori o potovanju koje jedan narod ima prema drugim religijama! to daje Turskoj veliku prednost u odnosu na druge zemlje. +nteres ljudi da posjete religijske #entre iz estetski" i religijski" razloga moemo nazvati religijskim turizmom u sklopu uobiajeni" turistiki" aktivnosti. :'ra0$ 0en! (r!.a& Nbog svog poloaja na jednom od najve@i" geotermalni" pojaseva! Turska je me6u sedam nabogatiji" zemalja u svetu po koliini i kvalitetu termalni" izvora! sa preko -./// izvora temperature izme6u $/Y2 i --/Y2. ajve@i broj izvora nalazi se u oblasti Mramornog mora i Egejskoj regiji do koji" se lako dolazi iz popularni" turistiki" destina#ija kao to su +stanbul! +zmir! 5amukkale i Marmaris. < prolosti! mnogi gradovi u Turskoj razvili su se upravo na mjestima termalni" izvora! kao na primjer drevni grad Jijerapolis! koji je izgra6en na bogatim mineralnim izvorima 5amukkalea! ili stari lidijski grad 1aunos! iji su se gra6ani kupali u bogatim termalnim izvorima jezera 1ojdegiz. Turska se posljednji" godina razvija u atraktivan #entar savremenog banjskog i zdravstvenog turizma. Turska je zemlja u kojoj postoje brojne mogu@nosti za uivanje u sportovima! kako u vazdu"u7 paraglajding! gidler! padobranstvo i vonja balonom! tako i na i pod vodom jedrenje! ronjenje... eke od zona letenja su7 =ludenizI0abada! 4enizli?5amukkale! AnkaraI(olbai! 0oluIAbant! Ejirdir! 1ajseri! Eskie"irI+nonu! AntalijaIAksu. < turskim morima ronio#i mogu otkriti >antastian podvodni svijet! od podvodni" pe@ina do nasukani" brodova i ostataka drevni" gradova. Oedine zati@ene oblasti su vojne zone i one na kojima se obavljaju nauna istraivanja! kao i one koje su pod zatitom drave. Azurne vode Mediterana! Egejskog! Mramornog i 2rnog mora okruuju Tursku sa juga! zapada i sjevera! stvaraju@i itavo bogatstvo mali" zaliva! uvala! luka i plaa u kojima jedriliari i vlasni#i ja"ti mogu na@i razliita i skrivena pristanita svake no@i. Oedriliarski raj Turske je tako6e mjesto na kojem moete uivati u 5lavom putovanju (Mavi jolduluk) ? idilinom krstarenju koje obilazi privatnu plau kralji#e 1leopatre! vjene vatre planine =limp i ostatke brojni" drevni" #ivilizi#ija. 1rstarenje turskim morima tako6e omogu@uje posjetio#ima da uivaju u

gostoprimstvu ljudi iz primorski" sela i gradova. <mjereni vjetar koji leti i pue sa sjevera i sjeverozapada ini duga turska ljeta idealnim za jedrenje i krstaranje donose@i vr"unsko uivanje u prirodi. +z tirkizni" luka i zaklonjeni" plaa mogu se vidjeti vr"ovi planina koji se uzdiu na preko ,./// metara. Aisoke planine uinile su Tursku znaajnim #entrom zimskog turizma! a skijanje u ovom podruju sve popularnijim.--

/. TURISTIKI PRO*ET U TURSKOJ

Turska biljei priljev inozemni" turista to dovodi do pove@anja pri"oda. < posljednji" pet godina konstantan je porast broja turista koji se odluuju za ovu destina#iju Mediterana. $//&. godine Tursku je posjetilo -% milijuna turista! donose@i *!3 milijardi eura u ekonomiju. Me6u turistima koji su posjetili Tursku u prvoj polovini $//&. godine bilo je -.)//.$%* ijema#a! -.---.,/3 Rusa! &)*.%,% 0ritan#a! %--.-,/ 0ugara! -&*.$/* turista s prostora bive Ougoslavije i -''./&' (rka. Turistiki sektor zemlje nadvladao je niz nedavni" problema I privrednu krizu iz $//$. godine! utje#aj terorizma i rata! i stra" od epidemije .AR.Ia! i sada uiva u godini koja donosi turistiki rekord. .a 3) milijuna no@enja u $//). godini! Turska prema broju ostvareni" no@enja u kolektivnim smjetajnim kapa#itetima predstavlja tre@u po veliini makrodestina#iju Mediterana! te se broj turista pove@ava na -3!) miliona. Turska je u $//). godini raspolagala s $!- "iljadom "otela prosjene veliine -*$ postelje . $//%. godine broj turista se nastavio pove@avati na -* milijuna turista. =bala Turske postie veliki napredak u privlaenju turista! za"valjuju@i niskim #ijenama i pojaanoj reklamnoj kampanji. < primorskim regijama ostvaruje se '': potranje. Joteli su najvanija vrsta smjetaja u Turskoj i u njima se ostvaruje '): no@enja! slijede turistika naselja! kampovi i druge vrste smjetaja. < izvjetaju turistikog sektora Turske se ukazuje kako je Tursku u $//3. godini posjetilo oko $/.) milijuna turista! te kako planira u"vatiti korak s Pran#uskom! Qpanjolskom i +talijom! trenutno najpopolarnijim turistikim odreditima u Europi. < me6uvremenu! .vjetska turistika zajedni#a prognozirala je kako @e u turskom turizmu poevi od ove godine do@i do znaajnog razvitka. Tursku je $//'. godine posjetilo vie od $, milijuna inozemni" turista prema 4ravnom zavod za planiranje (45T). 4T5 je tako6er priop@io da su pri"odi od turizma dosegnuli -*!) milijardi dolara. 4oma@e stanovnitvo ostvaruje etvrtinu no@enja u komer#ijalnim smjetajnim kapa#itetima! a najvanije inozemno emitivno podruje je jemaka (,):). ajvie no@enja u "otelima i slinim kapa#itetima ostvaruje se u "otelima vie i visoke kategorije. (s & i ) zvijezdi#a) <nato globalnoj ekonomskoj krizi! Turska je $//*. zabiljeila pove@anje posjeta strani" turista od -!-: o odnosu na prvi" sedam mjese#i prole godine. a njemake je turiste otpadalo skoro -%!): od -&!*, milijuna strani" turista koji su uli u zemlju od -. januara do ,-. jula. .lijedili su ruski! britanski i bugarski turisti. akon dvomjesenog opadanja! broj turistiki" dolazaka u Tursku je u julu porastao za %!,$: u odnosu na prolu godinu! objavilo je Ministarstvo turizma. <nato tom porastu! turski su pri"odi od turizma opali za -/: u prvoj polovini godine! a oekuje se kako @e $//*. dose@i neznatno vie od -) milijardi eura! dok su prole godine iznosili skoro -)!) milijardi eura. 5redvi6a se kako @e ove godine Tursku posjetiti vie od ,/ milijuna turista.-$ .
-- 888.posetitursku.#om -$ 888.nationmaster.e#onomCItouristIarrivals

T(r!$ !6k! $ r(6n"a8! 0r'e 'a $( (6!nk%0! a 7r%7a#an'na ka&7an"a *!n!$ ar$ 0a (r!.&a ! ($7"e)an 7la$&an 7( n!6k!5 a#en8!"a -!l! kl"(6n! .a ($7"e5. Turska je postala sedma zemlja u svijetu po broju turista. Turistiki sektor je istakao da se +; %' (k(7n% 1<< na"-%l"!5 $0"e $k!5 5% ela nala.! ( T(r$k%", i da je potrebno da Turska iskoristi sav poten#ijal kako bi postala vode@a sila u vezi teme turizma.-,

:AKLJUAK
5rivu@i turiste u to ve@em broju je kompleksan zadatak turizmolozima. =bezbjediti kompletan ugodan doivljaj i zadovoljstvo gostu da se ponovo vra@a je sloen i teak posao. Tu spada i zatita prirodni" bogastava! odravanje objekata i smjetajni" kapa#iteta! eduka#ija osoblja! uvjerljiva i rairena propaganda! razvijena saobra@ajna mrea. Nbir ovi" i mnogi" drugi" >aktora dao
-, 888.setimes.#om

je najzanimljiviju i posljednji" godina jako posje@ivanu destina#iju na svijetu. To je Turska. 4inamika razvoja! kao bitan pokazatelj kvantitativnoIkvalitativni" promjena! koje su odraz sposobnosti u pro#esu uskla6ivanja ponude sa za"tjevima savremene tranje! pokazuje spremnost turistikog sektora Turske da se prilago6ava prisutnoj tranji. Turska je sedma zemlja u svijetu po broju turista! sa pro#jenom da @e je ove godine posjetiti oko ,/ miliona! i donijeti oko -* milijardi eura. =vaj podatak doprinosi mogu@nosti za prijem Turske u Evropsku uniju. Turistiki sektor Turske odluan je u jednom! potrebno je da Turska iskoristi sav poten#ijal kako bi postala vode@a sila u vezi teme turizma.

LITERATURA
-. 4imitrije .! Turska obala $! 0eograd! (ra>ika Oovi@! $//)X $. En#iklopedija Ougoslavije (-*)'.)X (ra>iki zavod Jrvatske! NagrebX ,. Turistiki vodi Turske $//*. X &. 888.posetitursku.#omX ). 888.nationmaster.e#onomCItouristIarrivalsX %. 888.setimes.#om

3. 888.turskaberzaputovanja.#om '. 888.turisti#kivodi#.#om *. 888.8ikipedia.org