Univerzitet u Bihau

Pedagoki fakultet
Odsjek: Bosanski jezik i knjievnost

Putopis Tvrtka Kulenovia

(seminarski rad)

Profesor: dr.sc.Rizo Dafi

Sudent: Merima orali

Biha, 2014.

Sadraj:

1.

Uvod....................................................................................................................................3

2.

O Tvrtku Kulenoviu...........................................................................................................4

3.

Putopisi Tvrtka Kulenovia.................................................................................................5

4.

Mehanika fluida...................................................................................................................9

5.

Zakljuak...........................................................................................................................11

1. Uvod
Putopis je literarno svjedoanstvo o susretanju, upoznavanju i razumijevanju dalekih
krajeva, zemalja, obiaja i kultura dakako, uvijek zasnovano na linom doivljaju i iskustvu
autora koji putuje po svijetu radi vlastitog obrazovanja i proirivanja vidika, poslom ili iz
zadovoljstva i strasti. Putovati, skitati svijetom se ini primamljivim i uzbudljivim svakom
ovjeku; malo je onih koji to sebi mogu priutiti, a jo manje onih koji svoje doivljaje i
iskustva s putovanja ele i mogu sabrati, opisati i jeziki uobliiti tako da budu iroj italakoj
publici dostupni, zanimljivi i znaajni kao lektira.
Putopisac, njegovo iskustvo i njegovo djelo pod odreujuim su uticajem dviju
''suprotnih'' polarnih sila: s jedne strane je to emocionalna irina, otvorenost i snaga (nagon za
skitanjem, avanturizam, velika osjetljivost, istananost i prijemivost za nove utiske) a s
druge strane je to duhovna profiliranost, dubina i zrelost (izuzetno znanje, sposobnost
promiljanja i tumaenja, iroka kulturna i jezika vjetina.
Sve to mora da se stekne u jednom ovjeku da bi se uope mogao iskazati kao
putopisac; a tek nakon toga dolazi nadarenost umjetnika. Poznato je da treba da se stvori djelo
koje uvijek mora imati manju ili veu estetsku, umjetniku vrijednost.
Govorei o djelu Tvrtka Kulenovia, putopis je napustio stvarnosni predmet svog
prikaza: slike realija. Fotografija i televizijski putopisi oslobodili su knjievni putopis okova i
pregnantnosti objekta koji se u stvarnosti opisuje da bi se vinuo u viu, slobodniju, isto
umjetniku stvarnost i sliku. Tako su asocijacijam imaginacija, estetsko stvaralako
umovanje, dobili na snazi. Time je putopis preskoio sam sebe, postao slobodnija i
razbokorenija knjievna forma.
Jedan od autora koji snagom svoje istananosti vue ovaj rod u novije artikulacione
vode jeste Tvrtko Kulenovi.

2. O Tvrtku Kulenoviu
Tvrtko Kulenovi je bosanskohercegovaki autor. Roen je u apcu, 9. aprila 1935.
godine, gdje je zavrio osnovnu kolu i prvi razred gimnazije. Srednju kolu zavrava u
Sarajevu. Studirao je i diplomirao jugoslavensku knjievnost na Filozofskom fakultetu u
Beogradu. Po odsluenju vojnog roka zaposlio se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u
Sarajevu na klasifikaciji strane knjige, gdje ostaje do 1968. godine. Iste godine stupa na
dunost dramaturga Drame Narodnog pozorita.
Od 1965. do 1967. godine boravio je na Osmania University u Hyderabadu, Indija, gdje je
studirao klasinu indijsku i azijsku estetiku, posebno pozorite. Od januara do juna 1971. na
Istituto del Teatro, Universita di Roma, izuavao je commedia del' arte i njene veze sa
azijskim pozoritem. Godine 1971. izabran je za asistenta na novootvorenom Odsjeku za
komparativnu knjievnost, teatrologiju i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Novembra 1974. doktorirao je sa temom "Teorijske osnove modernog evropskog i klasinog
azijskog pozorita" na Filozofskom fakultetu u Sarajevu te je 1975. godine biran u zvanje
docenta, 1980. u zvanje vanrednog profesora i 1983. u zvanje redovnog profesora na Odsjeku
za optu knjievnost i bibliotekarstvo (preimenovan u Odsjek za komparativnu knjievnost i
bibliotekarstvo), na kojem je i danas profesor emeritus.1
Predavao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Akademiji umjetnosti u Novom
Sadu i Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu (postidplomski studij). Uestvovao je na
brojnim domaim i meunarodnim simpozijima. U dva navrata, 1981. i 1987., boravio je i
predavao kao gostujui profesor u okviru Fulbrightove fondacije, u SAD-u (Rutgers
University, University of Florida i University of Illinois projekt o genocidu). Bio je prvi
predsjednik PEN-centra Bosne i Hercegovine, osnovanog 30. oktobra 1992. godine, te
direktor Narodnog pozorita Bosne i Hercegovine (19992003). Redovni je lan Akademije
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Saradnik je asopisa Sarajevske sveske. Pie
romane, eseje iz oblasti teatrologije i knjievne teorije i kritike, putopise, pripovijetke, radio
drame.
1 http://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_Kulenovi%C4%87
Professor emeritus je poasno zvanje koja se dodjeljuje zaslunim redovitim
profesorima Sveuilita u mirovini koji su se posebno istakli svojim znanstvenim ili
umjetnikim radom, imaju posebne zasluge za razvoj i napredak Sveuilita, te su
ostvarili meunarodnu reputaciju na temelju meunarodno priznate nastavne,
znanstvene ili umjetnike izvrsnosti.

3. Putopisi Tvrtka Kulenovia

Putopisi Tvrtka Kulenovia ne dre se nikakvog anrovskog diktata, nego mijeanjem
doivljaja, susreta, eseja isprekidanih dijalozima, retrospekcija, injenica i intertekstualnih
aluzija na proitane knjige, stalno bjee u fabulativnost ili asocijativnost, kao u modernom
romanu.
Esejizam je karakteristian za njegova djela (Odanost jugu 1970, Putovanje 1974, Pejsai
zrelog doba 1979), ali to je esejizam dukijega sadraja i tona. Kulenoviu su putovanja
okvir i povod u koji on smjeta knjievno-kulturoloke reminiscence i interpretacije, i narativno uobliene vlastite dogaaje, retrospekcije i susrete. Taj postupak esto naginje fabulaciji
te bi se za Kulenovaev putopis moglo rei da je primjer prijelaza u pripovjedakoromansijerski anr.
Za Tvrtka Kulenovia putopis koji moe biti velika knjievnost, kako to on sam i navodi,
jeste bijeg na mjesta natopljena osjeanjem zasienosti materijalistikih produkata Zapada,
kao i samog Zapada. Fragmentarnost se razvija dvjema razliitim putanjama. Karahasan
primjeuje kako su putopisi Tvrtka Kulenovia romani o putovanju, oni su ujedno i eseji o
fragmentima svijeta i istoriji.
Prikazuje avanture savremenog ovjeka koji ne moe dalje od zatvorenosti, otuenosti.
Svojim pisanjem zaranja u prolost. Tvrtka Kulenovia zanima civilizacijski pejza, izrastanje
i opstanak umjetnosti i kulture.
Putopisac sam na jednom mjestu u knjizi Pejsai zrelog doba, nedvojbeno iskazuje svoj
osnovni poriv ''da je putovanje ritual, obnova kosmikog ina'', odnosno iscrtavanje duhovne
mape. (Ni pomiljao nisam da u u njima, na njihovom meusobnom rasponu, nai ucrtanu
mapu svoje duhovne istorije).2
Putopisi Tvrtka Kulenovia dokorauju onaj ishod to su ga uinili Zuko Dumhur i
Skender Kulenovi. On je zaista na putovanju, i tu se bitno razlikuje od Alije Isakovia, pa je
sadraj njegovih ostvarenja nesumnjivo putopisni, ali on bjei od svake injenice koju bi s
vodiem u ruci mogao prikupiti i donijeti nam u putopisnom obliku.

2 Prozni putopis, Kasandrinska proza, predgovor: Jasmina Musabegovi, str. 7.

5

Onda kad hoe da injenicu puta ponudi itaocu, on to ini suzdrano, nastojei stalno,
bilo da je u Dubrovniku, u Indiji, Napulju ili plovi oko Rta Dobre Nade, da od injenice
pobjegne u fabulu, pa mu i ono to je doivio ulima, skupio obrazovanjem, biva
nekakoprirodno zgusnuto u svojevrsni i bolni podtekstualni osjeaj da se u Indiju ne moe
proniknutim a da se Napulj ne moe opisati. Zato je fabulativnost roena kroz doivljaje,
susrete i retrospekcije i esejistiki uviaj i jedan neto drukije kodirani putopisni tok koji
nee da trpi anrovski diktat i hoe da pobjegne u pripovijetku.3
I putopis uplie svoju ljepotu na duhovnom pejzau. U Kulenovievim putopisima je to
moda i izraenije, on i ne putuje i ne komunicira sa predjelima i njihovim slikama, ve sa
kulturama, njihovim raznovrsnim iskazima; od umjetnosti do nauke, mita i religije,
svakodnevne koloteine. Komunikacija sa duhovnom historijom ovjeka, to je putopis Tvrka
Kulenovia, krije u sebi jo jednu osobinu: mogunost dopisivanja teksta. Kako autor
dopisuje duhovnu historiju svijeta i njegovih stvaralaca, tako je isto i sam italac pozvan da
nastavi za sebe i u sebi duhovna obohgaivanja dopisivanje. Autor dopisuje bogatstvo i
znaenje djela koja su ga osijala, pa se rimom brzih asocijacija veu za svaku sliku i vlastite
slike u kolopet usvajanja tuih a bliskih ostvarenja
Fabulativnost linog avanturizma nije izostavljena, ali ona je nadiena do knjievne
oposti slike. To su avanture savremenog ovjeka koji ne moe dalje od zatvorenosti i
otuenosti. Scena pak sa napuljskim psom koji ga, kao skitnica njemu slina, uporno prati, po
svojoj ljepoti i jednostavnosti kao da je izila iz Kamijevog Stranca. Dio pod naslovom ''O
vodama'' u knjizi Odanost jugu je balarovsko irenje talasa oko jednog jedinog predmeta:
U godinama putovanja ono je postalo domovina putnika. Umjelo je da se preporui, da
izae u susret neodlunim: posijalo je svoje obale mekim plaama i vrtletnim stijenama, da
privue i one koji nisu uvijek pruena koraka. Probralo je za sebe najljepe meu gradovima,
znajui da gradovi znae najvia uzbuenja za pravog putnika, da su oni zgunjavanja u tkivu
putovanja, ganglioni u kojima se sve neizmjerno uslonjava i odakle se komanduje tokom
putnikih zbivanja. Ali svoje skrovite istine odavalo je samo rijetkima i spremnima: da jedino
na moru postoje kretanja, jer na kopnu su sve samo stizanja, da je kopno za lane i slabe
putnike, kojima stalno prua nove ciljeve da im ulije vodu i snagu, da ih zavara. More ne

3 Antologija bonjakog putopisa XX vijeka, Fahrudin Rizvanbegovi, str.12.

Sarajevo, 1997.
6

poznaje ni drumove, ni usputne ciljeve jer ono ne podrazumijeva nunost stizanja, kad se na
moru negdje stigne, onda to nije more, nego opet kopno.
Putopisac je ujedno i glavni junak svog djela. On nema potrebe da simulira i indirektno
iskazuje svoju linost u licu glavnog junaka, odnosno nekog drugog. On se sam neposredno i
otvoreno iskazuje i otvara svome itaocu. I italac ga slijedi na putu, ali i u njegovim
intimnim objektivnim spoznajama, slikama, razmiljanjima koja se esto odvajaju od puta.
Taj ulazak u umjetnika djela je put, putopis Tvrtka Kulenovia, ganglion i najvea
vrijednost i najvii domet njegovog iskaza. Razmrsujui preplete umjetnikog tueg djela, on
ostvaruje preplete i spletove vlastitog umjetnikog. Tako, hranei se jedno drugim, ostaju i
narastaju zajedno, jedno iz drugog dva paralelna stvaralaka treptaja, ona poetni, tui, i
onaj svoj, vlastiti. Ovog autora ne privlai veliina netaknutosti surih predjela. Njega zanima
tek civilizacijski pejsa, izrastanje i opstanak umjetnosti i kulture. I to mediteranske, tamo
gdje je svjetlost to se na razne naine prelama kao izlazak i trag svevinjih. Zato tek na prvi
pogled njegova oparanost vodama moe se initi apsurdnost, a moe da se u njima i rastali,
raspri do fluida.
Snaga fluidnosti u koju je ovjek vjerovao i koju je vbidio znak je zrelosti, mudrosti u
koju je ovjek vjerovao i koju je vidio znak je zrelosti, mudrosti u kojoj najtvre postaje
najfluidnije. Vode te ''sile nemjerljive'', kako kae pjesnik Rastko Petrovi, putopisac, svjetlost
su u tenom stanju. Zato Kulenovi spoznaje da more istinski moe biti i crveno i kakvo sve
ne. Sve boje i oblici su sadrani i u vodi kao i u svjetlosti. Nemaju oblika, ali poprimaju sve
mogue oblike, ak i oblike misli kosmikog stvaralatva, i dozivaju u sebi i ovaj i onaj i
razumni i umjetniki i vaskoliki svijet.
Svjetlost, kultura i civilizacija su parametri na ijem humusu izrasta putopisna proza
Tvrtka Kulenovia. A to jednom rjeju za njega je Mediteran. Kulenovi ulazi ustvari u tajnu
nastajanja umjetnikog djela: kako slika stvarnosti, esto kao podtekst i tueg umjetnikog
djela, prelazi u linost samog pisca, a potom i u njegov umjetniki izraz. Ne taji nita pred
itaocem ve mu pribliava, za njega i za sebe svojata i svijet i kulturu i umjetnost i tajnu
postojanja to se krije u tekuoj i u rasprenoj svjetlosti, i ljudske i kosmike stvaralake ruke.
Za itaoce svijet postaje velika ovjekova porodica duha.
Glavni junak, sam autor, otvara strukturu putopisne proze sa spletovima i prepletima
najie knjievne teksture koja nagovjetava ve dobrim dijelom najavljenu i ostvarenu
7

romanesknu formu. Opravdano, zato, prenosi dijelove putopisa u roman, kad su ve bili
romaneskno zaokrueni. Tako nastaje njegov roman ovjekova porodica, u kome se nalaze
cijeli dijelovi putopisa, kao npr.dio Iberije iz knjige putopisa Pejsai zrelog doba.
Svjetlost, kultura, civilizacija uz fluidnost, kao zrelosti pisca i umjetnika. Svijet kao
univerzalna ovjekova porodica. Svemu tome pridodata je idejnost: panska revolucija. Od
najire ope sudbine ovjeanstva, konkretizovana u sudbini njegove line porodice. Ovim
rakursom, mi dobijamo kvalitetno sasvim novi tekst, tekst kasandrinskih spoznaja. I kao u
putopisima, kako kae Kapa, uveni fotograf panske revolucije, koji je za njega zajedno sa
stricem Irfanom i najzagonetnija i naprivlanija figura, zbog koje se sa distance poistovjeuje
s problemima toga vremena. Ako je roman sudbina ovjeka u Historiji, onda je ovjekova
porodica po tome blistavi roman bez pukotina jer hvata slike ne samo ovjeka i njegove
sudbine ve cijelog ovjeanstva.
''panija nae mladosti'', iako njegovo djeako sjeanje, postat e njegova privatna i
stvaralaka opsesija. Ovo djelo je postalo arko rasplitanje istine o paniji, ustreptalo
povezivanje sudbina i kritikih miljenja o fenomenu zla koje je prepoznato kao univerzalno,
o solidarnosti internacionalnih boraca, intelektualaca, umjetnika, naroda, porodica...o odbrani
ivota. Nemirna radoznalost kao bacanje slika karata da se prepozna istina, sudbina, kao
vlastita. Zrnce umjetnosti kao proroanstvo iskazano kasandrinskim provienje: ne znajui,
proivljavao je ono to e ga kao vlastita sudbina saekati u opkoljenom Sarajevu. Otud toliki
unutarnji ar, strast, poistovjeivanje do prisvajanja.
Tvrtko Kulenovi je antifaista i angaovani umjetnik, ostaje cijelo vrijeme u Sarajevu.
Pie snima film, svjedoi, razmilja i raskrinkava. Isti parametri: viva la muerte mrtvake
glave i kokarde onijh koji opkoljavaju Sarajevo i napadaju Bosnu. Svjedoenje pisaca,
intelektualaca iz cijelog svijeta, stradanja civila i opet ljudsk porodice.
U djelu ovjekove porodice pisac proivljava ivot svog junaka. To su jedinstvene i
neobine sudbine i pisaca i njihovih junaka. Rijetki sluajevi za jednu temeljniju analizu
kasnadrinskog diskursa. Prepoznaj elicemjerstvo i dvolinost Odiseja i kulture koji e se na
ovom kontinentu razviti i zavladati svijetom: ne pobjeuje pravednik, ve lukaviji, genocid,
urbicid (Troja i Homer) ugraeni u temelje ove nae zapadne kulture. Pada slika historije iz
kolskih klupa kao proces napredovanja,

progresa u ovjekovom svijetu historije kao

sistematskog, iako spornoga poboljavanja svijeta.

Roman Istorija bolesti je ovdje doktrinarno autobiografski na istim parametrima kao i

ovjekova porodica. Literatura je tako ispravak historije, ali i njeno potmulo predskazanje.
Tek glasovi ivota preskau obje. A ostaje otvoreno pitanje: koliko prolost a koliko
budunost oblikuje umjetniko djelo?

4. Mehanika fluida
Pisac ovjekove porodice, Jesenje violine, Kasina, Istorije bolesti i dr., rijetka
intelektualna figura i izvrsni poznavalac pozorinog svijeta, posebno azijskog teatra, svjetski
putnik i putopisac Tvrtko Kulenovi uvrstio je meu svoja izabrana djela i knjigu putopisa
Mehanika fluida. Od vremena kad je na prelazu u sedamdesete otkrivao Indiju, pa sve do
danas, ostaje veliki zaljubljenik te udesne zemlje. Sve je poelo od jednog fluida, kae
Kulenovi:
Jedan broj mojih drugova je bio na isti nain fasciniran - i bio nam dosadio Zapad. uj,
dosadio nam Zapad - nismo ni bili na Zapadu, ali dosadile nam te vrijednosti ve. I onda smo
traili neto drugo. Vidio sam jednu skulpturu koja me oduevila - par u zagrljaju. Taj par u
zagrljaju je zraio takvom energijom, tako neim jednom u dvoje i dvoje u jednom, ma
nevjerovatno. Ne mogu ja to opisati. Mislim da je iz peine Adanta blizu Bombaja. I
odjednom sam shvatio - pa ovo je ono to ja hou. Ja hou da idem na ovakvu umjetnost gdje
je ivot prikazan ovakav, gdje zrai, gdje rastura energiju - to me zanima. 4
Tvrtko Kulenovi u knjizi Mehanika fluida je na poseban nain oslikao mjeavinu
putopisno-esejistike proze. Novi vidici i novi pogledi tako bi se mogla odrediti posebnost
te proze: upravo je Kulenovi u ovoj knjizi na uzoran nain pokazao kako je i zato je
susretanje s novim predjelima i kulturama u isto vrijeme i suoavanje sa samim sobom
(produbljivanje svijesti o sebi i svijetu), kako su putovanja spoljna istovremeno i putovanja
unutranja, koliko jedno drugo pokree i koliko jedno drugo uslovljava.
ar putovanja i putopisa je u tome da upoznajui nove i drugaije svjetove, ti upoznaje i
dublje razumijeva i samog sebe; govorei o novim iskustvima i doivljajima u stranom
svijetu, ti govori i svjedoi, istovremeno, i o samom sebi. To je ujedno i prva bitna odlika
ove proze u kojoj se oituje njena literarnost, knjievna umjetnika osobenost i vrijednost:
4 http://www.slobodnaevropa.mobi/a/1564553.html, Tvrtko Kulenovi - umjetnik bez
granica, 30. 3. 2009.(Mirna Sadikovi)

knjievnik uvijek ve svjedoi o samom sebi, dok pria o svijetu i obratno, dok pria o sebi,
svjedoi o svijetu i o ivotu uope.

Putopisno-esejistiki tekst Brodovi i nai putevi, najbolje ilustruje povezanost,

meuzavisnost, dijalektinost izvanjskog i unutranjeg putovanja dnevnikog svjedoanstva
o putovanju brodom u Indiju i unutranje, intimne autorove ''historije odnosa sa Indijom''
(razvijane kroz itanje knjiga o njoj od djetinjstva naovamo).
Sam put do Indije doivljen je i predstavljen kao uzbudljivo prisjeanje i preispitivanje
autorovo: u vezi sa prvim, djetinjim predstavama o dalekom svijetu, o ''debelom moru'', o
gusarskim avanturama, o ukletom blagu, o brodolomima najveih junaka djeije i omladinske
knjievnosti ali i takoer o indijskoj religiji i filozofiji to ih je upoznavao preko
''ozbiljnijih'' tekstova. Prisjeajui se tih knjiga i njihovih naslova (Brijeg svjetlosti, Knjiga
o dungli, Tamo-amo po istoku) isitavanih u djetinjstvu Kulenovi iznosi lucidno
zapaanje koje baca znaajnu svjetlost na njegovu linu historiju i, uope, na epohu u kojoj je
proveo djetinjstvo:
''...ali su sve zajedno (spomenute knjige op.a.), svaka iz svog ugla i na svoj nain, govorile o
istom: o tome da je Indija strano daleka zemlja, najdalja koja se moe zamisliti, tua zemlja
na naoj planeti. No to to je bilo najdalje, bilo je u isti mah i najdublje nae, svakako ne zato
to je cijeli svijet oko nas ve bio iskliznuo u ludilo i samo neto to bijae vrlo, vrlo daleko
moglo je da nam prui dostojnu utjehu.''
''Najvee gore su tamo. Tamo je more najdublje. Tamo blistaju sve boje i vjera ih ini
alegorijom. Tamo smrt predstavlja vrata kroz koja se ulazi u novi ivot. Tamo duh ivi dalje u
jednom cvijetu, ivi u peli koja pomnae da se oplodi klica, u svetom goveetu koje klicu i
cvijet uzima kao hranu. Tamo dui pri njenoj seobi izgleda velika srea biti tigar u dubokoj
dungli.''
Predodbe o Indiji suoit e se na kraju teksta kad se autor iskrca u Bombaju. Dolazei u
solidan hotel na obali, u najljepoj ulici grada, u hotel koji spolja izgleda skoro kao palata
doivjet e pravi ok:

10

''U foajeru neko, s nekim, govori na telefon italijanski i za trenutak se osjeam, vie nego
bezbijedno, divno. Zatim primijetim da livrejisani portiri hodaju bosi.''5

5. Zakljuak
Tvrtko Kulenovi je poznati bosanskohercegovaki autor. U jednom kratkom tekstu o
Kulenoviu, Rada Ivekovi je zapisala: Odrastao je okruen slikama, razgovorima o
slikarima, obdaren nekom vrstom preliminarnog razumijevanja, nekim ekskluzivnim i
bogomdanim pravom na slikarstvo. To je kao ona prednost koju imaju ljudi s mora u odnosu
na sve one koji to nisu, kad se radi o morskim znanjima, o ribarskim priama, o poznavanju
vjetrova ili vrsta riba..
Valja odmah istai injenicu: Kulenovi je pisac koji nikada ne skriva autorsko ja.
Poznat je po svojim esejima, krikama, putopisima, romanima...
U njegovim putopisima se osjea odanost jugu, Mediteranu. Kroz putopise prikazuje
savremenog ovjeka. Kree se u toku duhovne historije opisujui svakodnevnu koloteinu.
Prikazuje avanture savremenog ovjeka koji ne moe dalje od zatvorenosti i otuenosti.
Sve to mora da se stekne u jednom ovjeku da bi se uope mogao iskazati kao
putopisac; a tek nakon toga dolazi nadarenost umjetnika. Poznato je da treba da se stvori djelo
koje uvijek mora imati manju ili veu estetsku, umjetniku vrijednost.
Citat koji najbolje opisuje poetiku Tvrtka Kulenovia:
More je svijet, njegovo ogledalo, bolje i istije lice svijeta, koje bez stida pokazuje i
maginu privlanost vjeitog mira neprestanog kretanja i prisustvo nepoznatog u tamnim
dubinama

5 Mehanika fluida, Tvrtko Kulenovi, predgovor: eljko Grahovac, str.19.,

Sarajevo, 1999.
11

Literatura:
1. Kulenovi Tvrtko, Putopisi, ovjekova porodica, Sarajevo, 2006.
2. Kulenovi Tvrtko, Mehanika fluida, Sarajevo, 1999.
3. Rizvanbegovi Fahrudin, Antologija bonjakog putopisa XX vijeka, Sarajevo, 1997.
4. http://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_Kulenovi%C4%87
5. http://www.slobodnaevropa.mobi/a/1564553.html,

12