KAZALO:

1. UVOD____________________________________________________________3
2. POVIJEST_________________________________________________________3
3. KEMIJSKA SVOJSTVA______________________________________________4
3.1. Metabolizam heroina____________________________________________________________________4

4.POSLJEDICE DUGORONOG UZIMANJA HEROINA______________________5

4.1. Fizika ovisnost_________________________________________________________________________5
4. 2.Psihika ovisnost________________________________________________________________________6

5. LIJEENJE OVISNOSTI_____________________________________________6
5.1. Metadon_______________________________________________________________________________6

6. PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA HEROINA_____________________________6

7. SUZBIJANJE ZLOUPORABE_________________________________________7
8. ZAKLJUAK______________________________________________________8
9. LITERATURA_____________________________________________________10

1. Uvod
Fenomen konzumiranja droge i ovisnosti prati ljudski rod od davnina to potvruju brojne
povijesne injenice. Jo oko 5000. godine p.n.e. stari Sumerani su uzimali opijum o emu
postoje pisani tragovi. U veini zemalja svijeta od Drugog svjetskog rata u stalnom je porastu
proizvodnja, ponuda i potronja alkoholnih pia, duhana, psihoaktivnih lijekova i ostalih
zabranjenih droga. Najjai ulino dostupan narkotik je upravo heroin. Njegova proizvodnja i
uporaba zabranjene su u veini drava, osim u nekim specifinim situacijama gdje u
dravama poput Ujedinjenog Kraljevstva slui kao zamjena morfinu. Heroin je prirodna, teka
droga koja se proizvodi iz morfina, a prema djelovanju pripada opioidima. Po svojim
farmakolokim svojstvima slian je morfinu, ali je i do 2,5 puta jai.
Ima veliki potencijal za razvoj ovisnosti i ukoliko se uzima svaki dan, ovisnost se razvija za
10 do 20 dana. Djeluje za 5-8 minuta nakon umrkavanja, a intravenski uzet djeluje gotovo
trenutano i izaziva osjeaj euforije.
Heroin izaziva brzu i snanu ovisnost, uz brojne i brze tjelesne i psihike promjene, a
apstinencijski sindrom, pa i odvikavanje vrlo je teko. Povezan je s ozbiljnim zdrastvenim
problemima smrtonosno predoziranje, spontani pobaaji, propadanje vena, infekcijske
bolesti. Infekcije sranog tkiva i zalistaka, bolesti jetre; hepatits B i C gotovo su pravilo kod
ovisnika o heroinu. Takoer, meu zaraenima HIV virusom upravo je najvie heroinskih
ovisnika.

2. Povijest
1803. godine otkriven je aktivni sastojak opijuma: morfin (morfij). Smatrao se pouzdanim,
dugotrajnim i sigurnim lijekom koji ne stvara ovisnost. Ta zabluda nastavit e se i nakon
otkrivanja heroina. Njemaki kemiar Friedrich Wilhelm Adam Serturner 1805. godine iz
opijuma je derivirao morfij, koji je dobio naziv po Morfeju, grkom bogu sna. Diacetilmorfin
prvi je sintetizirao engleski kemiar C.R.Wright 1874. godine, a 1895. godine taj novi spoj u
postrojenjima Bayera dobiva sve vie panje kao koristan spoj bez negativnih uinaka
morfina. Tada je Heinrich Dresser, kemiar koji je bio zaduen za testiranje efikasnosti i
sigurnosti novih lijekova, odluio dati prednost istraivanju diacetilmorfina, a ne
acetilsalicilnoj kiselini (aspirin).[1] Smatrao ga je sigurnim lijekom protiv bolova i za
lijeenje raznih respiratornih bolesti, a bez problema ovisnosti.

Osim testiranja na ivotinjama, navodno ga je testirao i na sebi i na svojim kolegama u

Bayeru, koji su tom novom spoju dali ime heroin (prema njemakom terminu heroisch).
Kako je vrijeme odmicalo, istina o heroinu je izala na vidjelo te je prvo primjeeno brzo
razvijanje tolerancije, a nakon toga i brojni sluajevi ovisnosti. Bayer prestaje sa
proizvodnjom 1913. godine, a istovremeno poinje zabrana njegovog nemedicinskog
koritenja.
Posljedica otkria heroina bila je da su ga tisue ovisnika o morfinu prihvatile kao 3 do 4 puta
jau zamjenu. Heroin je bio jeftiniji, bri i laki za upotrebu, a nakon njegovog zabranjivanja
razvilo se ogromno ilegalno trite koje je povezalo njegove korisnike sa kriminalom.

3. Kemijska svojstva
Heroin je po kemijskom sastavu diacetilmorfin, molekulske formule C21H23NO5, a nastaje kad
se morfin acetilira anhidridom octene kiseline pri emu se obje hidroksilne grupe
esterificiraju. Heroin nema fenolna svojstva, moe se lako saponificirati i prijei ponovno u
morfin. Topiv je zagrijavan u mjeavini vode i limunske ili octene kiseline, ili vitamina C, a
slabo u eteru i vodi. Potpuno isti heroin je bijele boje, gorka okusa i topiv je u vodi. Ulini
heroin (hors, uto, dop..) najee je smekaste boje, a sadri samo oko 7-10 % do najvie 20ak % istog heroina, a ostatak ine razni dodaci kao paracetamol, eer, strihinin, kinin i dr.
istoa heroina jako varira to je ujedno i uzrok mnogih predoziranja.[2]
Poput ostalih narkotika heroin spada u depresore (sredstva koja smiruju) djelovanja sredinjeg
ivanog sustava. Kao takav heroin proizvodi osjeaj ugode, specifinu sanjivu euforiju i
(privremeno) mentalno odvajanje od ivotnih problema.
Openito, iskustvo poinje 45 sekundi nakon ubrizgavanja droge, najee osjeajem topline
u trbuhu (ovisnici ga opisuju kao orgazam), koji se zatim iri po cijelome tijelu i polagano
vodi u smireno, dremljivo stanje karakterizirano osjeajem samodostatnosti. Tjelesne funkcije
se sniavaju, tlak se sputa, disanje i otkucaji srca usporavaju, tjelesna se temperatura
smanjuje. Javljaju se znojenje, poveano izbacivanje tekuine mokrenjem, zatvor i eventualno
svrbe te dolazi do suenja zjenica.
3.1. Metabolizam heroina
Heroin se u organizam unosi umrkavanjem, puenjem, subkutanim i intramuskularnim
injekcijama, te kao udarnim nainom, injektiranjem u ilu to je glavni oblik uzimanja
heroina, jer dovodi najbre i najintenzivnije do efekta. Brzina i jaina njegova djelovanja

posljedica je dobre topljivosti u mastima, zbog koje brzo prolazi kroz krvno modanu
barijeru.
Procesom hidrolize metabolizira se u 6-monoacetilmorfin (6-MAM) i morfin. Pretpostavlja se
da je poluvrijeme heroina u krvi: nakon intravenskog uzimanja izmeu 2-8 min, nakon
puenja 3-5 min te nakon umrkavanja ili potkonog uzimanja 5-6 min.[3]
6 - monoacetilmorfin deacetilira se neto sporije od morfina: poluvrijeme raspada nakon
intravenskog uzimanja je izmeu 6-38 min te 5, 11 i 12 min nakon puenja, umrkavanja i
potkonog uzimanja. Poluvrijeme raspada morfina nakon puenja heroina je oko 30 min, dok
je to vrijeme due, 60-180 min, nakon drugaijih naina konzumacije.
Prema farmakokinetici heroina vidljivo je da se on moe pronai samo kod eksperimentalnih
ispitivanja, kod kojih se krv uzima neposredno nakon konzumacije ili kod sluajeva jakog
predoziranja kad je ubrzo nastupila smrt. Kod ivih uivalaca heroina u krvi se moe pronai
specifini metabolit 6-MAM prilino kratko nakon konzumacije. Neto nepromijenjenog 6MAM-a i neto malo heroina izlui se urinom i moe se otkriti i nakon nekoliko sati. Osim
prevelike doze heroina, problem predstavlja i istovremeno uzimanje heroina uz tablete za
smirenje ili alkohol; takva kombinacija usporava disanje i otkucaje srca te uslijed nedovoljne
koliine kisika dovodi do nesvjestice i smrti.[4]

4.Posljedice dugoronog uzimanja heroina

Nakon dugotrajnog uzimanja heroina razvija se vrlo jaka fizika i psihika ovisnost. Ovisnost
o drogama definirana je kao neprilagoeno ponaanje vezano uz uporabu droga koje vodi do
veeg broja kognitivnih, ponaajnih i fiziolokih simptoma koji upuuju na to da osoba
nastavlja uzimati droge usprkos znaajnom oteenju organizma ili subjektivnim problemima
vezanim uz njihovu uporabu.
4.1. Fizika ovisnost
Fizika ovisnost je stanje poremeenog funkcioniranja organizma nakon prestanka unoenja
droge. Karakterizira ju pojava apstinencijske krize 24-48 h nakon zadnjeg uzimanja heroina.
Simptomi ukljuuju irenje zjenica (midrijaza), nemir, bol u miiima i kostima, muninu,
nesanicu, proljev, znojenje, nadraenost sluznica (curenje nosa, kihanje), groznicu i
povraanje. Traju obino 7 do 10 dana, ali ponakad i 3 do 4 puta due ukoliko se radi o
narkomanu s dugim staom ili ako apstinira od metadona, koji uzrokuje jo neugodniji i jai
apstinencijski sindrom.

4. 2.Psihika ovisnost
Psihika ovisnost nastupa poslije fizike i moe trajati godinama. Tee ju je nadvladati, a
karakterizirana je izrazitom eljom za svakodnevnim uzimanjem droge koju je nemogue
kontrolirati negiranjem problema i promijenjenim shvaanjem stvarnosti. Osoba je pod
utjecajem ogromne elje za drogom nesvjesna bilo kakvih rizika i posljedica njenog uzimanja
te heroin postaje jedini cilj koji dovodi do prekida skoro svih ostalih aktivnosti,a ukoliko ga
ne uzme osjea se nervozno, razdraljivo i napeto.[5]

5. Lijeenje ovisnosti
Postoji iroka paleta tretmana heroinske ovisnosti, razliiti naini lijeenja koji imaju uinak
(bolniki tretman, izvanbolniki tretman, domovi za ovisnike i terapijske zajednice te grupe
samopomoi). Lijeenje je daleko efikasnije ukoliko se zapone ranije, a naini lijeenja
zavise od osobe. Dosad se pokazalo da najbolje rezultate daje kombinacija terapije lijekovima
sa ostalim tehnikama, kada pacijenti najee prestaju uzimati heroin i vraaju se stabilnom i
produktivnom ivotu.
5.1. Metadon
Metadon je sintetski opijat produljenog djelovanja, od ezdesetih godina dostupan u Europi a
koristi se kao medicinski analgetik (za ublaavanje boli) te kod osoba koje su razvile opoidnu
ovisnost (od heroina i morfina). Glavni uinci metadona su ublaavanje udnje, potiskivanje
sindroma ustezanja i blokiranje euforinih uinaka opijata. Za razliku od drugih opijata
njihovo djelovanje je produeno pa doza moe trajati i do 24 sata. Odravanje metadonom
utvreno je kao zdravstveno sigurno te su lijekovi ovog djelovanja dostupni i u Hrvatskoj
(Heptanon, Metadon).[6]

6. Proizvodnja i distribucija heroina

Svjetska proizvodnja opijuma - glavne sirovine od koje se dobija heroin, procjenjuje se na
godinje od 4000 do 7000 tona. Burma i Afganistan daleko prednjae u njegovoj proizvodnji.
Tzv. "balkanska ruta" se koristi za krijumarenje heroina zbog najkrae cestovne veze izmeu
zemalja proizvoaa heroina (Afganistan, Pakistan i dr.) do zemalja potroaa (ilegalno
zapadnoeuropsko narko trite), ali i porasta prometa roba i putnika, to krijumari heroina
koriste kako bi uz to manje ulaganja i smanjenog rizika od zapljene i uhienja, krijumarili
heroin.

Pristupanjem Rumunjske i Maarske Europskoj uniji, tzv. "balkanska ruta" je djelomino

modificirana, zbog engenskog reima i tee sjevernije Srbija Maarska ili Rumunjska.
Za napomenuti je da tzv. "balkanskom rutom", u posljednjih nekoliko godina ilegalni promet
tee dvosmjerno (na zapad heroin, na istok prekursori i sintetike droge) to je razvidno iz
zapljena koje ostvaruje Turska. [7]

7. Suzbijanje zlouporabe
U mnogim zemljama problem droge zauzima vrlo visoko, ako ne i prvo, mjesto na ljestvici
prioriteta vezenih uz nacionalnu sigurnost, te zdravlje same nacije. Zlouporaba droga, te
bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica pogaaju sve drutvene slojeve, drutvene
zajednice i sve zemlje.
Zlouporabu droga prate i zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti.
Sam nain ivota ovisnika najee dovodi do opeg slabljenja organizma, te je smrtnost
meu ovisnicima o psihoaktivnim drogama vea no u opoj populaciji iste dobi.
Uzroci i razlozi pojavnosti ovisnosti su razliiti, a najee se spominju razni problemi u
drutvu

poput

siromatva,

nezaposlenosti,

prostitucije,

delinkvencije,

kriminaliteta,

beskunitva i dr.
Provedba nacionalne politike suzbijanja zlouporabe droga zahtjeva koordinaciju svih tijela
ukljuenih u borbu protiv ovisnosti, kao i svih razina dravne vlasti. Vanu ulogu u toj borbi
igraju lokalne uprave, nevladine organizacije, vjerske zajednice i graanske inicijative.
Na podruju smanjenja ponude, odnosno dostupnosti droga takoer se provodi niz aktivnosti
raznih drutvenih subjekata, ukljuujui i policiju. Suzbijanje ponude droga je vaan dio
napora koje drutvo poduzima pokuavajui rijeiti problem zlouporabe droga. Taj problem
izravno ili neizravno utjee na ivot graana, poglavito na osjeaj njihove sigurnosti,
zatienosti od raznih oblika kriminaliteta, javni red i mir te sigurnost u cestovnom prometu.
Trgovanje drogama je zasigurno jedan od najproduktivnijih oblika organiziranog kriminala
kako u svijetu tako i na podruju Europe, te Republike Hrvatske.
Da bi se uspjeno provodile mjere smanjenja ponude, potrebna je suradnja razliitih subjekata
drutva, a prvenstveno dravnih tijela. Na primjeru Hrvatske, u tu borbu se ukljuuju
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Ministarstvo
pravosua, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, budui je
nadleno za nadzor nad kemijskom industrijom i prometom odreenih kemikalija/prekursora.

Hrvatski sabor je u listopadu 2012. godine usvojio Nacionalnu strategiju suzbijanja

zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2012.-2017.
Nacionalna strategija je temeljni dokument za provoenje razliitih aktivnosti, vezanih uz
suzbijanje zlouporabe droga, od prevencije ovisnosti do lijeenja i skrbi o ovisnicima i
povremenim uzimateljima opojnih droga.
Ministarstvo unutarnjih poslova je odredilo strateke ciljeve za suzbijanje kriminaliteta uz
zlouporabu i krijumarenje droga. Konkretno, naglasak je stavljen na kontinuirano
poduzimanje aktivnosti u svrhu to uinkovitijeg suzbijanja organiziranih oblika proizvodnje i
preprodaje droga, suzbijanje zlouporabe, odnosno tzv. ulina redukcija, kako bi se sprijeilo
postojanje otvorenih narko scena i maksimalno oteala nabava droga na ilegalnom narko
tritu. Takoer, ciljevi ukljuuju i nadzor dravne granice, zbog sprjeavanja krijumarenja
droga u i preko Republike Hrvatske.[8]

8. Zakljuak
Dugotrajna upotreba heroina nosi mnoge opasnosti: fiziko i psihiko propadanje te gubitak
interesa za bilo kakvu komunikaciju ili aktivnost osim nabavljanja droge. . esto dolazi i do
velikih socijalnih problema, koji su posljedica potronje ogromnih iznosa novca za
zadovoljavanje potreba o drogi ovisnog organizma. Fiziko propadanje oituje se kroz
zanemarivanje prehrane i ostalih uvjeta ivota to moe uzrokovati mnoge bolesti. Osim
koritenja neistih igala i ostalog pribora za injiciranje i seksualni odnosi bez zatite pridonose
prenoenju zaraznih bolesti: hepatitisa B i C, AIDS-a, tetanusa i dr.
Brojni su razlozi, motivi, potrebe i ivotne situacije zbog kojih dio mladei pod pritiskom
okruenja i vrnjakih skupina zapoinje, a poslije i nastavlja s uzimanjem droga pa tako i
heroina. Podravanje ponaanja koje vodi prema ovisnosti, prije svega je u naravi upamenog
doivljaja, iskustva "drogiranosti", ali i u jednostavnosti, uinkovitosti i brzini kojima osoba
moe promijeniti stanje svijesti i doivljavanje stvarnosti. Zlouporaba droga prisutna je u
svim dobnim skupinama, ali je rizina skupina ipak adolescentna dob. "Krivci" za to su novi
naini zabave, trendovi, pozitivni stavovi prema drogama, materijalistika filozofija,
hedonistika orijentacija prema ivotu, povodljiva adolescenta osobnost itd. Osjeaj
inferiornosti i nedostatak samopotovanja; loe socijalne prilike u obitelji, nedostatak
roditeljske panje i ljubavi doprinose vjerojatnosti da e adolescent posegnuti za drogama.
U ratu protiv heroina potrebno je djelovanje na razini drave. Usvajanjem Nacionalne
strategije kao temeljnog dokumenta omogueno je provoenje razliitih aktivnosti, vezanih uz

suzbijanje zlouporabe droga, od prevencije ovisnosti do lijeenja i skrbi o ovisnicima i

povremenim uzimateljima opojnih droga. To se odnosi prvenstveno smanjenje ponude,
odnosno dostupnosti heroina na tritu. Provedene su mjere suzbijanja organiziranih oblika
proizvodnje i preprodaje droga, suzbijanje zlouporabe te nadziranje granica kako bi se
sprjeilo krijumarenje droga u Republiku Hrvatsku te preko granica.
Lijeenje je bitna komponenta upravljanja bilo kojim zdravstvenim stanjem, a ovisnost o
heroinu nije nikakva iznimka. Kratkoroni bi prioritet u lijeenju trebao biti stabilizacija
simptoma: svoenje simptoma sindroma ustezanja (krize) na minimum, ublaavanje udnje za
drogom i smanjenje uestalosti uzimanja heroina te udaljavanje od naina ivota koji vodi
ovisnosti. Dugorono, lijeenje bi trebalo obuhvaati resocijalizaciju lijeenih ovisnika, te
podizanje nivoa svjesti drutva o svim pitanjima vezanima za ovisnost.
Kao najvanije oruje u borbi protiv zloupotrebe heroina moemo istaknuti prevenciju tj. dio
borbe u kojem i mi kao budui forenziari moemo aktivno sudjelovati. Pored lijeenja
ovisnosti, bitan je i preventivan rad koji podrazumijeva predavanja po kolama za uenike,
roditelje i prosvjetne radnike. Vrlo je vana edukacija strunjaka kako bi proirili kadar u
borbi protiv ovisnosti. Takoer, vana skupina su i roditelji koji najee zadnji saznaju,
moda zbog neznanja, srama ili elje za zatitom, koje je potrebno informirati o njihovoj ulozi
u prevenciji ovisnosti. Heroin, kao jedna od dvije najee droge na hrvatskom tritu uz
kanabis te kao droga koja izaziva najjau ovisnost, nije samo problem pojedinca ovisnika ve
i cijelog drutva koje bi trebalo raditi ne samo na suzbijanju zloporabe ve i prevenciji
ovisnosti.

9. Literatura
[1] Bisio B., Psiha i droga, Zagreb 1977,str.99
[2] Sutlovi D., i suradnici, Osnove forenzine toksikologije, Split 2011, WEB knjiara, str.65
[3] Sutlovi D., i suradnici, Osnove forenzine toksikologije, Split 2011, WEB knjiara, str.66
[4] Sutlovi D., i suradnici, Osnove forenzine toksikologije, Split 2011, WEB knjiara, str.66
[5] http://hpps.kbsplit.hr/hpps-2003/pdf/31.pdf, preuzeto: (20.05.2013)
[6] http://www.ne-droga.org/o-drogama/heroin , preuzeto: (20.05.2013)
[7] http://www.mup.hr/34.aspx, preuzeto: (20.05.2013)
[8] http://www.mup.hr/34.aspx, preuzeto: (20.05.2013)