Et 0115040 HRN

Ref.
Ares(2016)956541 - 24/02/2016
Vodi za korisnike
o definiciji malih
isrednjihpoduzea
Unutarnje trite,
industrija,
poduzetnitvo
iMSP-ovi
IZJAVA O OGRANIENJU ODGOVORNOSTI

Ovaj vodi za korisnike o malim i srednjim poduzeima (MSP) sadrava ope smjernice
za poduzetnike i ostale dionike o primjeni definicije MSP-ova. On nema pravnu
snagu i nije ni na koji nain obvezujui za Komisiju. Preporuka Komisije 2003/361/EZ
objavljena u Slubenom listu Europske unije L 124, str. 36., od 20. svibnja 2003. jedina
je vjerodostojna osnova za utvrivanje uvjeta koje poduzee mora ispunjavati kako bi
se smatralo MSP-om.
Ovaj vodi sadrava:
pojedinosti i objanjenja o definiciji MSP-ova, na snazi od
1.sijenja 2005.;
predloak obrasca izjave koji pojedina trgovaka drutva
moraju ispuniti kad podnose zahtjeve za programe potpore
MSP-ovima u cilju utvrivanja njihova statusa MSP-a.
Slika na naslovnici: Gettyimages

Slike: Thinkstock
Europe Direct je usluga koja vam omoguuje pronai odgovore

na pitanja o Europskoj uniji
Besplatni telefonski broj (*):
00 800 6 7 8 9 10 11
(*) Informacije su besplatne, kao i veina poziva (premda neke mree, javne
govornice ili hoteli mogu naplaivati pozive).
Vie informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015.
Print ISBN 978-92-79-45325-0 doi:10.2873/928650 ET-01-15-040-HR-C
PDF ISBN 978-92-79-45340-3 doi:10.2873/74812 ET-01-15-040-HR-N
Europska unija, 2015.
Umnoavanje je doputeno uz uvjet navoenja izvora.
SADRAJ
Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
Zato nam je potrebna definicija MSP-ova na europskoj razini. . . . . . . . . . . . . . . . 4
Ciljevi ovog vodia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
Primjena definicije MSP-ova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Pregled postupka prepoznavanja MSP-ova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8
1. korak Jesam li ja poduzee? (lanak 1.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
2. korak Koje kriterije treba provjeriti i koji supragovi? (lanak 2.). . . . . . . . . . . . . . 10
3. korak to je obuhvaeno tim kriterijima? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Kriterij 1.: Broj zaposlenika (lanak 5.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Kriteriji 2. i 3.: Godinji promet i ukupna bilanca (lanak 4.) . . . . . . . . . . . . . . 13
4. korak Kako izraunati te podatke?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Jesam li ja neovisno poduzee? (lanak 3. stavak 1.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Jesam li ja partnersko poduzee? (lanak 3. stavak 2.) . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Jesam li ja povezano poduzee? (lanak 3. stavak 3.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Primjeri.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Pozadina postojee definicije MSP-ova i Vodia za korisnike . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Pojmovnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Tekst preporuke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Obrazac izjave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a
Kategorijom mikro, malih i srednjih

poduzea (MSP) obuhvaaju se
poduzea koja imaju manje od 250
zaposlenih i iji godinji promet ne
premauje 50 milijuna EURA i/ili ija
ukupna godinja bilanca ne premauje
43 milijuna EUR.
Izvadak iz lanka 2. Priloga Uredbi
2003/361/EZ
UVOD
Devet od svakih 10 poduzea
suMSPovi, a 2 od svaka 3 radna mjesta
su u MSP-ovima.
Novi poticaj za zapoljavanje, rast

i ulaganja prvi je prioritet Komisije
predsjednika Junckera
Zapoljavanje, rast i ulaganja vratit e se u Europu samo ako uspostavimo primjereno

regulatorno okruenje te promiemo poduzetniku klimu i otvaranje novih radnih mjesta.
Ne smijemo koiti inovacije i konkurentnost pretjerano preskriptivnim i detaljnim propisima,
osobito kad je rije o malim i srednjim poduzetnicima (MSP). MSP-ovi su temelj naega gospodarstva; u njima je otvoreno vie od 85% novih radnih mjesta u Europi, a mi ih moramo
osloboditi tereta prekomjernih propisa.
Jean-Claude Juncker
Predsjednik Europske komisije
MSP-ovi: pokretai
europskoga
gospodarstva
Mikro, mala i srednja poduzea (MSP) pokretai su europskoga gospodarstva. Ona stvaraju
nova radna mjesta, potiu gospodarski rast te
osiguravaju drutvenu stabilnost. Tijekom 2013.
u vie od 21 milijun MSP-ova bilo je zaposleno
88,8 milijuna radnih mjesta diljem EU-a. Devet
od svakih deset poduzea su MSP-ovi, a dva od
svaka tri radna mjesta su u MSP-ovima. MSP-ovi
takoer potiu poduzetniki duh i inovacije diljem
EU-a i stoga su od kljune vanosti za poticanje
konkurentnosti i zapoljavanja.
S obzirom na njihovu vanost za europsko gospodarstvo, MSP-ovi su u aritu politike EU-a.
Cilj je Europske komisije poticati poduzetnitvo i poboljati poduzetniku klimu za MSP-ove
omoguujui im tako da ostvare svoj puni potencijal u dananjemu globalnom gospodarstvu.
Kako prepoznati prave

MSP-ove
MSP-ovi su razliitih oblika i veliina. Meutim, u
dananjemu sloenom poslovnom okruenju oni
mogu stvarati tijesne financijske, operativne ili
upravljake odnose s drugim poduzeima. Zbog
tih odnosa esto je teko jasno razlikovati MSPove od veih poduzea. Definicija MSP-ova praktini je alat ija je svrha pomoi MSP-ovima da
se prepoznaju kao takvi kako bi mogli primiti
punu potporu EU-a i njihovih drava lanica.
ZATO NAM JE POTREBNA

DEFINICIJA MSP-ova NA
EUROPSKOJ RAZINI
Jedan je od glavnih ciljeva Preporuke o MSPovima osigurati da se sredstva iz namjenskih
mjera potpore dodjeljuju samo onim poduzeima
kojima su stvarno potrebna. Definicija MSP-ova
stoga se primjenjuje na sve politike, programe i
mjere za MSP-ove koje Europska komisija razvija i
kojima upravlja. Ona se primjenjuje i na one vrste
dravnih potpora za koje ne postoje primjenjive
ad hoc smjernice(1). Meutim, nije tako jednostavno odluiti je li poduzee MSP ili ne.
(1) Sva pravila o dravnim potporama ne temelje se na strogom tumaenju definicije MSP-ova. Neka se izravno
temelje na njoj, a za neka druga se definicija MSP-ova primjenjuje samo djelomino i postoje posebne smjernice
koje se primjenjuju u odreenim sluajevima. Stoga je uvijek nuno pomnjivo provjeriti odgovarajuu pravnu osnovu
ako poduzee primi dravnu potporu.
Kakve potpore za MSP-ove postoje u EU-u?

Pregled glavnih mogunosti financiranja europskih MSP-ova dostupan je na:
http://europa.eu/!RT38Ny
Veliina nije najvanija

Kada se utvruje je li poduzee
MSP, njegova veliina (zaposlenici, promet i ukupna
bilanca) nije jedini imbenik
koji treba uzeti u obzir. tovie, poduzee moe u tom
pogledu biti malo, ali ako
ima pristup znatnim dodatnim resursima (npr. zato to je u
vlasnitvu veeg poduzea, s njime je povezano

ili u partnerskom odnosu), moda ne ispunjava
uvjete za status MSP-a. U sluaju poduzea
sa sloenijom strukturom moe biti potrebna
posebna analiza za svaki pojedini sluaj kako bi
se osiguralo da se MSP-ovima smatraju samo
ona poduzea koja su u duhu Preporuke o
MSP-ovima.
MSP-ovi u odnosu na ostala poduzea: glavni kriteriji
Veliina
Ako poduzee ima
pristup znatnim dodatnim
resursima, moda nema
pravo na status MSP-a.
Zaposlenici
Promet
Ukupna bilanca
resursi
Vlasnitvo
Partnerstva
Veze
Pomo u izbjegavanju naruavanja

trinog natjecanja
Na jedinstvenom tritu bez unutarnjih granica i u poslovnom okruenju
koje je sve vie globalno, vrlo je vano temeljiti mjere kojima se podupiru MSP-ovi na zajednikoj definiciji. Nepostojanje zajednike definicije moglo bi dovesti do nejednake primjene politika i naruavanja
trinog natjecanja u dravama lanicama. Na primjer, odreeno poduzee u jednoj dravi lanici moe ispunjavati uvjete
za potporu, dok poduzee iste veliine i strukture u drugoj
dravi lanici moda nee ispunjavati takve uvjete. Zajednikom definicijom pridonosi se poboljanju dosljednosti i uinkovitosti politike za MSP-ove diljem EU-a. tovie, to je jo potrebnije
s obzirom na intenzivno meudjelovanje izmeu nacionalnih mjera i
mjera EU-a ija je svrha pomoi MSP-ovima u podrujima kao to su
regionalni razvoj i financiranje istraivanja.
Jedinstveni skup
problema
Vano je utvrditi i koja su poduzea pravi MSPovi jer je MSP-ovima potrebna pomo koja drugim poduzeima ne treba. Za razliku od drugih
poduzea, MSP-ovi se suoavaju s jedinstvenim
nizom problema:
neuspjeh trita u pruanju usluga:
pravi MSP-ovi esto se suoavaju s trinim neuspjesima to ini okruenje u kojem
rade i natjeu se s drugim zahtjevnijim sudionicima. Trini neuspjesi mogu nastati u
podrujima kao to su financije (posebno
poduzetniki kapital), istraivanje, inovacije
ili propisi u podruju zatite okolia. MSP-ovi
mogu naii na potekoe u pristupu financijskim sredstvima i/ili ulaganjima u istraivanje
i inovacije ili im mogu nedostajati resursi za
usklaivanje s propisima u podruju zatite
okolia;
MSP-ovima je potrebna pomo koja

drugim poduzeima ne treba.
strukturne prepreke: MSP-ovi esto moraju
prevladati strukturne prepreke kao to je
manjak upravljakih i tehnikih vjetina, krutost trita rada i ogranieno znanje o prilikama za meunarodno irenje.
S obzirom na relativno ograniena
financijska sredstva, vano je zadrati prednosti programa potpora
za prave MSP-ove. Zbog toga
definicija sadrava nekoliko mjera
kojima se onemoguuje zaobilaenje pravila.
Pojednostavnjena struktura ovog vodia ne bi
se trebala upotrebljavati kao opravdanje za
stvaranje umjetnih korporativnih struktura u
cilju zaobilaenja definicije.
Drave lanice mogu dobrovoljno primjenjivati definiciju, ali Komisija, Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF)
pozivaju ih da ju primjenjuju to je vie
mogue.
CILJEVI OVOG VODIA

Informacije sadrane u ovom vodiu namijenjene
su, prije svega, dvjema vrstama itatelja:
poduzetnicima: poduzetnicima koji upravljaju mikro, malim i srednjim poduzeima i
koji ele podnijeti zahtjev za bespovratna
sredstva ili zajmove namijenjene MSP-ovima.
Te bi poduzetnike moglo zanimati i zadovoljavaju li kriterije za primjenu odreenih zakonodavnih odredbi ili smanjenih naknada za
MSP-ove;
dravnim slubenicima: europskim, nacionalnim, regionalnim i lokalnim dravnim slubenicima koji izrauju razliite programe i
upravljaju njima, obrauju zahtjeve i provjeravaju ispunjavaju li poduzea uvjete prihvatljivosti za potporu.
U vodiu je objanjeno korak po korak kako

utvrditi moe li se poduzee smatrati
MSP-om. On sadrava i pojmovnik s pojmovima koji se upotrebljavaju u definiciji ili njezinoj primjenu u praksi te predloak obrasca za
samoprocjenu. Obrazac sadrava pregled podataka koje poduzee mora dostaviti kada podnosi
zahtjev za potporu za MSP-ove, a administrativni
odjeli mogu ga upotrijebiti za utvrivanje statusa
MSP-a. Budui da je uporaba tog obrasca dobrovoljna, uprave drava lanica mogu prilagoditi
njegov sadraj za uobiajenu uporabu na nacionalnoj razini.
Registracija poduzea kao MSP-a: vie ulaznih toaka

Ne postoji jedinstvena ulazna toka za registraciju poduzea kao MSP-a. Postoje razliiti
postupci registracije ovisno o programu financiranja i upravljakom tijelu (europsko,
nacionalno, regionalno) kojemu se podnosi zahtjev. Nastoji se u to veoj mjeri uvesti
internetska registracija.
Na internetskoj stranici Vaa Europa dostupne su informacije o programima financiranja
na kojima moete nai, kada je to primjenjivo i dostupno, podatke o odgovarajuim
uredima za registraciju
http://europa.eu/youreurope/business/funding-grants/eu-programmes/index_hr.htm
Jedan primjer je Registar korisnika na portalu sudionika u programu Obzor 2020.
http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html
Potrebna vam je dodatna pomo?
Na internetskoj stranici o definiciji MSP-ova postoji odjeljak s najeim pitanjima koji se redovito aurira.
S iste stranice mogu se preuzeti inaice ovog vodia na svim dostupnim jezicima.
MSP-ovi mogu poslati sva pitanja o toj temi i na sljedeu adresu e-pote:
GROW-SME-DEFINITION@ec.europa.eu
PRIMJENA DEFINICIJE MSP-ova

Prosjeno europsko poduzee zapoljava najvie est zaposlenika i smatralo bi se MSP-om,
ne razmatrajui pojedinosti njegove situacije.
Meutim, definicijom koja se ovdje primjenjuje
uzimaju se u obzir mogui odnosi s drugim poduzeima. U odreenim se sluajevima zbog tih
odnosa poduzee ne moe smatrati MSP-om,
posebno ako se njima stvaraju znatne vlasnike
veze ili se osigurava pristup dodatnim financijskim ili drugim resursima.
Tri kategorije MSP-ova

Definicijom MSP-ova razlikuju se tri razliite
kategorije poduzea. Svaka kategorija odgovara
vrsti odnosa koji moe postojati meu poduzeima. Ta je razlika vana za stvaranje jasne slike
o gospodarskoj situaciji poduzea te kako bi se
iskljuila poduzea koja nisu pravi MSP-ovi.
Kategorije su sljedee:
neovisno poduzee: ako je poduzee potpuno neovisno ili je stranka u jednom ili vie
manjinskih partnerstava (svako manje od
25%) s drugim poduzeima (vidjeti stranicu
16.: Jesam li ja neovisno poduzee?);
partnersko poduzee: ako udjeli u drugim
poduzeima iznose najmanje 25 %, ali ne
vie od 50 %, smatra se da je rije o odnosu
meu partnerskim poduzeima (vidjeti stranicu 18.: Jesam li ja partnersko poduzee?);
povezano poduzee: ako udjeli u drugim
poduzeima premauju prag od 50 %, ta se
poduzea smatraju povezanim poduzeima
(vidjeti stranicu 21.: Jesam li ja povezano
poduzee?).
Nadzor
Vaan pojam u definiciji MSP-ova jest pojam
nadzora pravnoga i stvarnog nadzora. Nadzorom se utvruje smatra li se poduzee partnerom ili povezanim poduzeem. Ne procjenjuju se
samo kapital ili dionice nego i nadzor koju jedno
poduzee ima nad drugim.
Izraun MSP-a
Ovisno o kategoriji kojoj pripada, poduzee
e pri izraunu MSP-a moda morati obuhvatiti podatke jednog ili vie poduzea. Na temelju rezultata izrauna poduzee e moi provjeriti
zadovoljava li uvjet o broju zaposlenika i najmanje jedan financijski prag odreen definicijom
(vidjeti stranicu 10.: Koje kriterije treba provjeriti
i koji su pragovi? i stranicu 15.: Kako izraunati
te podatke?). Poduzea koja premauju te pragove ne smatraju se MSP-ovima.
Nekim korisnim primjerima navedenima od stranice 25. nadalje objanjavaju se mogui odnosi
meu poduzeima i mjera u kojoj se oni moraju
uzeti u obzir u izraunu MSP-a.
PREGLED POSTUPKA
PREPOZNAVANJA MSP-ova
Postupak kojim se utvruje je li poduzee MSP sastoji se od etiri koraka:
1. korak:Jesam li ja poduzee?
Prvi je korak koji MSP mora ispuniti taj da se smatra poduzeem.
2. korak:Koje kriterije treba

provjeriti i koji
supragovi?
Drugi je korak utvrivanje kriterija i pragova koji e se primjenjivati.
3. korak: to obuhvaaju ti kriteriji?

Trei je korak tumaenje znaenja raznih kriterija i njihova ispravna primjena.
4. korak:Kako izraunati te podatke?

etvrti je korak utvrivanje podataka koje treba uzeti u obzir i ocijeniti u odnosu na pragove te u kojoj
koliini ili omjerima. U tu svrhu poduzee najprije mora utvrditi je li ono neovisno poduzee, partnersko poduzee ili povezano poduzee.
1. korak
Jesam li ja
poduzee?
(lanak 1.)
Prvi je korak koji MSP mora ispuniti taj da se

smatra poduzeem.
U skladu s definicijom, poduzee je svaki subjekt

koji se bavi ekonomskom djelatnou, bez obzira
na njegov pravni oblik. U tekstu se upotrebljava
terminologija kojom se koristi Sud Europske unije
u svojim presudama.
Kljuni je imbenik ekonomska djelatnost, a ne
pravni oblik.
U praksi to znai da se poduzeem mogu smatrati samozaposlene osobe, obiteljska poduzea,

partnerstva i udruenja ili bilo koji drugi subjekt
koji se redovito bavi ekonomskom djelatnou.
Ekonomska djelatnost obino se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga po odreenoj cijeni na
odreenom/izravnom tritu.
10
Koje kriterije
treba
provjeriti
i koji
supragovi?
(lanak 2.)
2. korak
Definicijom MSP-ova uzimaju se u obzir tri

kriterija:
broj zaposlenika;
Kategorijom mikro, malih i srednjih poduzea

obuhvaena su ova poduzea:
poduzea koja imaju manje od 250 zaposlenih; i
godinji promet;
ukupna godinja bilanca.
iji godinji promet ne premauje 50 milijuna

eura, ili ija godinja bilanca ne premauje 43
milijuna eura.
Godinji promet
ili
< ili =
50 milijuna EUR
Broj zaposlenika
Zapoljava < 250 osoba
ukupna bilanca
< ili =
43 milijuna EUR
Vodi za korisnike o definiciji malih isrednjihpoduzea
Da bi se poduzee moglo smatrati MSP-om, mora

biti ispunjen kriterij broja zaposlenika. Meutim,
poduzee moe izabrati hoe li zadovoljiti kriterij gornje granice prometa ili ukupne bilance. Ono
ne mora zadovoljiti oba uvjeta i moe premaiti jedan od njih bez utjecaja na njegov status MSP-a.
Definicijom se omoguava navedeni izbor jer

poduzea u sektorima trgovine i distribucije po
svojoj prirodi imaju vei promet od poduzea koja
se bave proizvodnjom. Omoguavanjem izbora
izmeu tog kriterija i kriterija ukupne bilance,
kojim se odraava ukupno bogatstvo poduzea,
osigurava se pravino postupanje prema MSPovima koji se bave razliitim vrstama ekonomskih djelatnosti.
Usporedbom svojih podataka s pragovima za
predmetna tri kriterija poduzee moe utvrditi je
li ono mikro, malo ili srednje poduzee:
Koje podatke
upotrebljavam?
Za izraun biste trebali uporabiti podatke
iz posljednjih odobrenih godinjih
izvjea. Novoosnovana poduzea koja
jo nemaju odobrena godinja izvjea
trebala bi dati izjavu s procjenom u
dobroj vjeri(2) (u obliku poslovnog plana)
sastavljenom tijekom financijske godine.
Tim bi se poslovnim planom trebalo
obuhvatiti cijelo razdoblje (financijske
godine) dok subjekt ne pone stvarati
promet (vidjeti lanak 4. Priloga
Preporuci na stranici 40.).
mikro poduzea definiraju se kao poduzea

s manje od 10 zaposlenih i godinjim prometom ili ukupnom godinjom bilancom koja ne
premauje 2 milijuna eura;
mala poduzea definiraju se kao poduzea s
manje od 50 zaposlenika i godinjim prometom ili ukupnom godinjom bilancom koja ne
premauje 10 milijuna eura;
srednja poduzea definiraju se kao poduzea s manje od 250 zaposlenika i godinjim
prometom koji ne premauje 50 milijuna eura
ili ukupnom godinjom bilancom koja ne premauje 43 milijuna eura.
(2) Vie informacija o popratnim dokumentima dostupno je u pojmovniku.
Pragovi (lanak 2.)
Kategorija
poduzea
Broj zaposlenika:
jedinica
godinjeg rada
Godinji
promet
Srednje
poduzee
< 250
50 milijuna
EUR
Malo poduzee
< 50
10 milijuna
EUR
Mikropoduzee
< 10
2 milijuna
EUR
ili
ili
ili
ili
Ukupna
godinja
bilanca
43 milijuna
EUR
10 milijuna
EUR
2 milijuna
EUR
11
12
3. korak
to je
obuhvaeno
tim kriterijima?
Kriterij 1.: Broj zaposlenika
(lanak 5.)
Tko nije obuhvaen

brojem zaposlenika
Broj zaposlenika obvezni je kriterij kada se utvruje moe li se poduzee smatrati MSP-om i,
ako moe, kojoj kategoriji MSP-ova pripada. Ako
poduzee ne zadovoljava taj kriterij, ne moe se
smatrati MSP-om.
pripravnici ili studenti koji se strukovno obrazuju i imaju ugovore o pripravnitvu ili strukovnom obrazovanju;
zaposlenici na rodiljnom ili roditeljskom
dopustu.
Tko je obuhvaen
brojem zaposlenika
Kriterijem broja zaposlenika obuhvaeni su
zaposlenici s punim radnim vremenom, s pola
radnog vremena, privremeno zaposleni i sezonski zaposlenici, a on ukljuuje sljedee:
zaposlenike;
osobe koje rade u poduzeu u koje su upuene na rad i smatraju se zaposlenicima u
skladu s nacionalnim pravom (tim mogu biti
obuhvaeni i privremeno zaposleni zaposlenici ili zaposlenici zaposleni na odreeno vrijeme (tzv. interim zaposlenici));
vlasnike-direktore;
partnere koji se bave redovitom djelatnou u poduzeu i stjeu financijsku korist od
poduzea.
Koja je definicija
zaposlenika?
Primjenjuje se nacionalno radno pravo.
Ono se razlikuje meu zemljama,
primjerice, za privremene zaposlenike
koji rade kao neovisni izvoai ili su na
privremenom radu putem agencije za
privremeno zapoljavanje. Obratite se
svojim nadlenim tijelima kako biste
utvrdili kako je u vaem nacionalnom
zakonodavstvu definiran pojam
zaposlenika.
Izraun broja
zaposlenika
Osnovni broj zaposlenika izraava se u jedinicama godinjeg rada. Svatko tko je radio
puno radno vrijeme u poduzeu, ili u njegovo ime, tijekom cijele referentne godine,
rauna se kao jedna jedinica. Zaposlenici
koji rade na pola radnog vremena, sezonski radnici i oni koji nisu radili cijelu godinu
smatraju se dijelom jedne jedinice.
Kriteriji 2. i 3.: Godinji promet

i ukupna bilanca (lanak 4.)
Godinji promet
Godinji promet utvruje se izraunom prihoda poduzea u predmetnoj godini ostvarenoga prodajom proizvoda i pruanjem usluga u
okviru uobiajenih djelatnosti poduzea, nakon
odbitka rabata. Promet ne smije ukljuivati porez
na dodanu vrijednost (PDV) ili ostale neizravne
poreze(3).
(3) Vidjeti lanak 28. Direktive Vijea 78/660/EEZ od 25. srpnja

1978. na temelju lanka 54. stavka 3. toke (g) Ugovora o
godinjim financijskim izvjetajima za odreene vrste trgovakih drutava (Slubeni list L 222, 14.8.1978., str. 11.).
Ukupna godinja
bilanca
Ukupna godinja bilanca odnosi se na vrijednost
glavne imovine trgovakog drutva(4).
(4) Vie pojedinosti dostupno je u lanku 12. stavku 3.

Direktive Vijea 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na
temelju lanka 54. stavka 3. toke (g) Ugovora o godinjim financijskim izvjetajima za odreene vrste trgovakih drutava
(Slubeni list L 222, 14.8.1978.,
str. 11.), poglavlje 2.
13
14
to e se dogoditi ako premaim

odreeni prag?
lankom 4. stavkom 2. osiguravaju se stabilnost i sigurnost poduzeima koja su blizu
praga i postoji opasnost da e ga privremeno premaiti tijekom iznimno dobre godine i/
ili na nestabilnim tritima. Prema tome, ako poduzee premai prag broja zaposlenika
ili financijske pragove u referentnoj godini, to nee utjecati na njegovu situaciju i ono e
zadrati status MSP-a s kojim je zapoelo raunovodstvenu godinu. Meutim, izgubit e
status MSP-a ako premai pragove tijekom dvaju uzastopnih raunovodstvenih razdoblja.
S druge strane, poduzee moe stei status MSP-a ako je prethodno bilo veliko poduzee,
ali je zatim bilo ispod praga tijekom dvaju uzastopnih raunovodstvenih razdoblja.
Predmet br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
N (referentna
godina) (5)
MSP
MSP
MSP
MSP
Nije MSP
Nije MSP
Nije MSP
Nije MSP
N-1
N-2
Status MSP-a
Nije MSP
MSP
MSP
Nije MSP
MSP
Nije MSP
MSP
Nije MSP
Nije MSP
Nije MSP
MSP
MSP
MSP
MSP
Nije MSP
Nije MSP
Nije MSP
MSP
MSP
MSP
MSP
Nije MSP
Nije MSP
Nije MSP
(5) Posljednje odobreno raunovodstveno razdoblje.
Svrha je lanka 4. stavka 2. definicije MSP-ova osigurati da se poduzea koja ostvare rast
ne kanjavaju gubitkom statusa MSP-a osim ako premae relevantni prag tijekom duljega
vremenskog razdoblja. U skladu s tom namjerom, lanak 4. stavak 2. ne primjenjuje se na
poduzea koja premae relevantne pragove za MSP-ove zbog promjene vlasnitva, nakon
spajanja ili kupnje, to se obino ne smatra privremenim i promjenjivim stanjem.
Poduzea koja su promijenila vlasnitvo moraju se procjenjivati na temelju svoje dionike
strukture u trenutku transakcije, a ne u trenutku zakljuenja posljednjeg izvjea(6). Stoga
gubitak statusa MSP-a moe biti neposredan.
(6) Vidjeti odjeljak 1.1.3.1. toku 6. podtoku (e) Odluke Komisije 2012/838/EU od 16. prosinca 2012.
15
4. korak
Kako
izraunati
te podatke?
Da bi moglo razmotriti i ocijeniti podatke u

odnosu na pragove, poduzee mora najprije utvrditi je li:
neovisno poduzee (najea kategorija);
partnersko poduzee; ili
povezano poduzee.
Izrauni za svaku od tih tri vrsta poduzea razliiti su i u konanici e se na temelju tih izrauna
odrediti zadovoljava li poduzee razliite pragove utvrene u definiciji MSP-ova. Ovisno o
situaciji, poduzee e morati uzeti u obzir:
U obzir treba uzeti svaki takav odnos koji poduzee ima s drugim poduzeima (izravni ili neizravni). Nije vano zemljopisno podrijetlo ili
podruje poslovne djelatnosti tih poduzea(7).
Primjerima u ovom vodiu prikazano je u kojoj se
mjeri moraju uzeti u obzir odnosi.
Imajte na umu da se povezanim poduzeima

obino smatraju ona poduzea koja pripremaju konsolidirana izvjea ili koja su
ukljuena putem potpune konsolidacije u konsolidirana izvjea drugog
poduzea(8).
samo svoje podatke;

dio podataka u sluaju partnerskog
poduzea; ili
sve podatke poduzea za
koje se smatra da je s njim
povezano.
(7) Meutim, ako veza nastane putem fizikih osoba, odluujui imbenik su trita na kojima djeluju poduzea.
(8) Vie informacija o konsolidaciji dostupno je u pojmovniku.
16
Jesam li ja neovisno
poduzee?
(lanak 3. stavak 1.)
Definicija
Poduzee je neovisno ako su ispunjeni sljedei
uvjeti:
potpuno je neovisno, odnosno, nema udjele u
drugim poduzeima; i
niti jedno drugo poduzee u njemu nema
udjela;
ili
posjeduje manje od 25 % kapitala ili glasakih prava (ovisno to je vie) u jednom ili vie
drugih poduzea; i/ili
vanjski partneri posjeduju vie od 25 % kapitala ili glasakih prava (ovisno to je vie) u
poduzeu;
ili
nije povezano s drugim poduzeem putem
fizike osobe u smislu lanka 3. stavka 3.
Neovisno poduzee
Napomena
Nije partner i nije povezano

s drugim poduzeem
(vidjeti lanak 3. stavak 1. str. 35.)
Vidjeti stranice 25., 26. i 29. za primjere
neizravnih partnera
Ako su ulagai povezani, poduzee se

moe smatrati partnerom ili povezanim
poduzeem, ovisno o njegovoj posebnoj
situaciji (vidjeti stranicu 18.: Jesam li
ja partnersko poduzee i stranicu 21.
Jesam li ja povezano poduzee?).
Moje poduzee
potpuno
je neovisno
ili
Drugo
poduzee
Mogue je imati nekoliko ulagaa s

udjelima manjima od 25 % u poduzeu
i ostati neovisno poduzee pod uvjetom
da ti ulagai nisu meusobno povezani
kao to je opisano u odjeljku Jesam li ja
povezano poduzee? na stranici 21.
< 25%
Moje
poduzee posjeduje
manje od 25 %
(kapitala ili glasakih prava) u
drugom poduzeu
< 25%
Moje
poduzee
i/ili
Drugo poduzee posjeduje

manje od 25 % u
mojem poduzeu
Utvrivanje podataka koje

treba uzeti u obzir (lanak6.
stavak 1.)
Neovisno poduzee provjerava zadovoljava li
pragove iz lanka 2. definicije samo na temelju
broja zaposlenika i financijskih podataka sadranih u njegovim godinjim financijskim izvjeima.
Iznimke (lanak 3. stavak 2.

toke (a) do (d))
Moe se smatrati da je poduzee neovisno i da
nema partnerska poduzea ak i ako je neki od
sljedeih vrsta ulagaa dosegao ili premaio
prag:
javna investicijska drutva, drutva poduzetnikog kapitala i poslovni aneli(9);

sveuilita i neprofitni istraivaki centri;
institucionalni ulagai, ukljuujui fondove za
regionalni razvoj;
neovisna lokalna tijela s godinjim proraunom manjim od 10 milijuna eura i s manje od
5 000 stanovnika.
Jedan ili vie navedenih ulagaa mogu zasebno
imati udjel do 50 % u poduzeu, pod uvjetom
da nisu povezani, pojedinano ili zajedno, s predmetnim poduzeem (vidjeti stranicu 21.: Jesam
li ja povezano poduzee? za definiciju povezanog poduzea).
(9) Vidjeti pojmovnik. Financijsko sudjelovanje poslovnih

anela u istom poduzeu mora biti ispod 1 250 000 eura.
Iznimka
Poduzee se jo uvijek moe smatrati neovisnim ako jedna od sljedeih vrsta

ulagaa posjeduje 2550 % njegova kapitala ili glasakih prava
Drutvo
poduzetnikog
kapitala
25
50%
Sveuilite
25
50%
Institucionalni
ulaga
25
50%
Malo neovisno
lokalno tijelo
25
50%
17
18
Jesam li ja partnersko
poduzee?
(lanak 3. stavak 2.)
Ovom vrstom odnosa opisuje se poloaj poduzea koja uspostavljaju odreena financijska
partnerstva s drugim poduzeima pri emu jedno
ne vri stvarnu izravnu ili neizravnu kontrolu nad
drugim. Partneri su poduzea koja nisu neovisna
ni meusobno povezana poduzea.
Definicija
Poduzee je partnersko poduzee ako ispunjava
sljedee uvjete:
poduzee ima udjel od 25 % ili vie kapitala ili
glasakih prava u drugom poduzeu i/ili drugo
poduzee ima udjel koji je jednak ili vei od
25 % u predmetnom poduzeu; i
poduzee nije povezano s drugim poduzeem (vidjeti stranicu 21.: Jesam li ja povezano poduzee?). To znai, meu ostalim, da
glasaka prava poduzea u drugom poduzeu
(ili obrnuto) ne premauju 50 %.
Primjeri neizravnih partnera navedeni su na stranici 25.
Partnerska poduzea
= ili >25 %
Drugo
poduzee
Moje
poduzee posjeduje najmanje
25 % (kapitala ili
glasakih prava)
u drugom poduzeu
i/ili
= ili >25 %
Moje
poduzee
Drugo poduzee posjeduje

najmanje 25 % u
mojem poduzeu

treba uzeti u obzir
(lanak 6. stavci 2., 3. i 4.)
U odnosu prema partnerskim poduzeima, predmetno poduzee mora vlastitim podacima dodati
dio broja zaposlenika svog partnera i financijskih
podataka kada utvruje svoju prihvatljivost za
status MSP-a. Tim se dodanim dijelom odraava
postotak dionica ili glasakih prava ovisno to
je vie.
Na primjer, ako poduzee ima 30 %-tni udjel u
drugom poduzeu, ono dodaje 30 % broja zaposlenika partnerskih poduzea, prometa i ukupne
bilance svojim podacima. Ako postoji nekoliko
partnerskih poduzea, potrebno je izvriti isti
izraun za svako partnersko poduzee koje se
nalazi iznad ili ispod predmetnog poduzea.
Nadalje, treba uzeti u obzir razmjerne podatke
svakog poduzea koje je povezano s bilo kojim
od ostalih partnera poduzea. Meutim, nee se
uzeti u obzir podaci partnerova partnera (vidjeti
primjer 2. na stranici 26.).
Ovisno o pojedinom sluaju moda e biti
potrebni dodatni podaci (npr. konsolidacija vlasnikim kapitalom) za utvrivanje odnosa
izmeu poduzea koje e se ocjenjivati i moguih partnerskih ili povezanih poduzea.
Sluaj javnih tijela (lanak

3. stavak 4.)
Poduzee nije MSP u skladu s definicijom ako
je 25 % ili vie njegova kapitala ili glasakih
prava u izravnom ili neizravnom vlasnitvu ili pod
zajednikom ili pojedinanom kontrolom jednog
ili vie javnih tijela. Razlog za tu odredbu jest da
bi na temelju javnog vlasnitva poduzee moglo
imati odreene prednosti, posebno financijske, u
odnosu na druga poduzea koja se financiraju
privatnim kapitalom. Nadalje, esto nije mogue
izraunati relevantan broj zaposlenika i financijske podatke javnih tijela.
Tim pravilom nisu obuhvaene vrste ulagaa
navedene na stranici 17., kao to su sveuilita
ili neovisna lokalna tijela, koje imaju status javnog tijela u skladu s nacionalnim pravom. Ukupan udjel takvih ulagaa u poduzeu moe drati
najvie 50 % glasakih prava poduzea. Iznad
praga od 50 % poduzee se ne moe smatrati
MSP-om.
19
20
Kako izraunati
podatke partnerskih
poduzea
(Postoci navedeni u nastavku iskljuivo su
informativne prirode. Vie primjera navedeno je
na stranicama 25. do 30.)
Moje poduzee A vlasnik je 33 % poduzea C i

49 % poduzea D, a poduzee B ima udjel od 25
% u mojem poduzeu.
Kako bih izraunao broj svojih zaposlenika i
financijske podatke, dodajem odgovarajue
postotke podataka za B, C i D svojim ukupnim
podacima.
Moji ukupni podaci = 100 % poduzea A +
25 % poduzea B + 33 % poduzea C + 49 %
poduzea D.
Moji ukupni
podaci
25 %
poduzea B
Poduzee B
25%
100 %
poduzea A
33 %
poduzea C
49 %
poduzea D
Moje poduzee (A)
33%
Poduzee C
49%
Poduzee D
Jesam li ja povezano
poduzee? (lanak 3.
stavak 3.)
Definicija
Dva ili vie poduzea povezana su ako meu
njima postoji jedan od ovih odnosa:
jedno poduzee ima veinu glasakih prava
dioniara ili lanova u drugom poduzeu;
Povezana poduzea su poduzea koja ine skupinu na temelju izravne ili neizravne kontrole koju
jedno poduzee ima nad glasakim pravima drugog poduzea ili na temelju prava ostvarivanja
vladajueg utjecaja nad poduzeem.
jedno poduzee ima pravo imenovati ili smijeniti veinu lanova upravnog, upravljakog
ili nadzornog tijela drugog poduzea;
jedno poduzee ima vladajui poloaj u
odnosu na drugo poduzee na temelju ugovora sklopljenoga s tim poduzeem ili na
temelju odredbe njegova statuta;
jedno poduzee ima, na temelju dogovora,
iskljuivu kontrolu nad veinom glasakih
prava dioniara ili lanova u tom poduzeu.
Tipian primjer povezanog poduzea jest drutvo
ki koje je u potpunom vlasnitvu.
to je s franizama?
Ako takva vrsta odnosa nastane na temelju vlasnitva jednog pojedinca ili vie njih (koji djeluju zajedniki), ukljuena poduzea smatraju
se povezanim poduzeima ako posluju na istom
tritu ili susjednim tritima(10).
Dva poduzea s franizom ne smatraju

se nuno povezanima. To ovisi o
uvjetima svakog pojedinog ugovora o
franizi. Meutim, ako se ugovorom o
franizi stvara jedan od etiri navedenih
odnosa, poduzea se smatraju
povezanima.
(10) Vie informacija dostupno je u pojmovniku.
Jedna ili vie fizikih osoba

koje djeluju zajedniki
ili
> 50 %
Moje poduzee
A
> 50 %
Povezano
B
Ostala
poduzea
na istom ili
susjednom
tritu
Moji ukupni podaci
= 100 % poduzea A + 100 % poduzea B
21
22

treba uzeti u obzir
(lanak 6. stavci 2., 3. i 4.)
U veini drava lanica takva poduzea u skladu

sa zakonom moraju sastavljati konsolidirana
izvjea ili su ukljuena potpunom konsolidacijom u izvjea drugog poduzea.
U sluaju povezanih poduzea, kako bi se moglo

utvrditi zadovoljava li poduzee uvjet broja zaposlenika i jedan od financijskih pragova iz definicije, podacima predmetnog poduzea mora se
dodati 100 % podataka povezanog poduzea.
Ako poduzee ne sastavi konsolidirana izvjea,

a poduzee s kojim je povezano je pak povezano
(kao partner ili povezano poduzee) s drugim
poduzeima, predmetno poduzee mora dodati
100 % podataka svih povezanih poduzea i razmjerni udjel partnerskih poduzea.
Kako izraunati
podatke povezanih
poduzea
Moje poduzee A vlasnik je 51% poduzea C i

100% poduzea D, a poduzee B ima udjel od
60 % u mojem poduzeu.
(Postoci navedeni u nastavku iskljuivo su

informativne prirode. Vie primjera navedeno je
na stranicama 25. do 30.).
Budui da je udjel u svakom sluaju vei od 50

%, pri izraunu broja zaposlenika i financijskih
pragova uzimam u obzir 100 % podataka svakoga od etiri predmetna poduzea.
Moji ukupni podaci = 100 % poduzea A +
100% poduzea B + 100% poduzea C + 100%
poduzea D.
Moji ukupni
podaci
100 %
poduzea B
Poduzee B
60%
100 %
poduzea A
100 %
poduzea C
100 %
poduzea D
Moje poduzee
A
51%
Poduzee C
100%
Poduzee D
Saetak: Koji podaci?

Bez obzira na to sastavlja li poduzee konsolidirana izvjea ili ne, konani podaci koje treba
uzeti u obzir trebali bi sadravati podatke o
sljedeemu:
svakom partnerskom poduzeu;
svakom povezanom poduzeu;
svakom poduzeu povezanom s njegovim
partnerima;
svakom poduzeu povezanom s njegovim
povezanim poduzeima;
svakom partneru povezanih poduzea.
Meutim, nee se uzeti u obzir odnosi meu partnerskim poduzeima.
Primjerima na stranicama 25.30. prikazuje se
izraun u sloenijim situacijama.
to je s podacima partnerova partnera?

Kako bi se izbjegli sloeni i beskonani izrauni, definicija
sadrava pravilo da se, u sluaju da partnersko poduzee ima
druge partnere, u obzir uzimaju samo podaci partnerskog(-ih)
poduzea koje(-a) je (se) nalaze neposredno iznad ili ispod
mjerodavnog poduzea s obzirom na trite (vidjeti lanak 6.
stavak 2. na stranici 43. i primjer 2. na stranici 26.).
to ako je moj partner povezan s

drugim poduzeem?
U tom sluaju u podatke partnerskog poduzea mora biti
ukljueno 100 % podataka povezanog poduzea (vidjeti stranicu
21. Jesam li ja povezano poduzee?).
Predmetno poduzee trebalo bi u vlastite podatke ukljuiti
postotak koji je jednak udjelu partnerskog poduzea (vidjeti
lanak 6. stavak 3. na stranici 43. i stranici 22. Kako izraunati
podatke povezanih poduzea).
23
24
ZAKLJUAK
Europska komisija smatra da je definicija MSPova vaan alat za provedbu uinkovitih mjera i
programa za potporu razvoju i uspjehu MSP-ova.
Stoga zajedno s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom poziva
drave lanice da ju to vie upotrebljavaju.
Komisija se nada da e ovaj revidirani vodi biti

koristan alat MSP-ovima i da e velik broj poduzea imati koristi od mjera koje su uvele europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela u
skladu s ovom definicijom.
Niste MSP? I za vas postoje mogunosti za potporu

Iako je ovaj vodi usmjeren na MSP-ove, postoji niz mjera financiranja i programa potpore
koji su dostupni poduzeima koja se ne smatraju MSP-ovima.
Na internetskoj stranici Vaa Europa dostupne su informacije o programima financiranja na
kojima moete nai, kada je to primjenjivo i dostupno, podatke o odgovarajuim uredima
za registraciju.
http://europa.eu/youreurope/business/funding-grants/eu-programmes/index_hr.htm
Mogue je da e se definicija dodatno razraditi, a

Komisija e ju, ako je nuno, prilagoditi u nadolazeim godinama kako bi se uzeli u obzir steeno
iskustvo i gospodarski razvoj diljem Europske
unije.
Tekst Preporuke Komisije iz 2003. i predloak obrasca izjave dostupni su od stranice 38.
nadalje.
Primjer 1.
Veza s dva
partnera
Situacija
Moje poduzee A povezano je s poduzeem B na temelju udjela od 60 %
koji B ima u mojem poduzeu.
Meutim, B takoer ima dva partnera, poduzea C i D, koja su vlasnici 32%
i 25 % poduzea B.
Izraun
Za izraun svojih podataka podacima svojeg poduzea moram dodati
100% podataka poduzea B, plus 32 % podataka poduzea C i 25 %
podataka poduzea D.
Moji ukupni podaci = 100 % poduzea A + 100 % poduzea B + 32 %
poduzea C + 25 % poduzea D.
Moji ukupni
podaci
32 %
poduzea C
25 %
poduzea D
100 %
poduzea B
Poduzee C
Poduzee D
Partner
Partner
32%
25%
Poduzee B
Povezano
60%
100 %
poduzea A
Moje
poduzee A
25
26
Primjer 2.
Situacija
Neizravni
partner
ipovezano
poduzee
Izraun
Poduzea B i C partneri su mojeg poduzea A jer svako od njih u mojem

poduzeu ima udjel od 38 %. Meutim, poduzee B povezano je i s poduzeem D na temelju udjela od 60 %, a poduzea C i E su partneri (40 %).
Za izraun svojih podataka moram podacima svojeg poduzea dodati, s

jedne strane, 38 % kumulativnih podataka poduzea B i D (jer su B i D
povezana poduzea) i, s druge strane, 38 % podataka poduzea C. Ne
moram uzeti u obzir podatke poduzea E jer se to partnersko poduzee ne
nalazi neposredno iznad mog poduzea u odnosu na trite (vidjeti stranicu
19.: Utvrivanje podataka koje treba uzeti u obzir).
Moji ukupni podaci = 100 % poduzea A + 38% poduzea (B + D) + 38%
poduzea C.
Moji ukupni
podaci
38 %
poduzea D
Poduzee D
Poduzee E
Povezano
38 %
poduzea B
38 %
poduzea C
60%
IZRAUN
40%
Poduzee B
Poduzee C
Partner
38%
100 %
poduzea A
PREKID
Partner
Partner
38%
Moje poduzee A
Primjer 3.
Skupina
povezanih
poduzea
27
Situacija
Moje poduzee A ima tri ulagaa, B, C i D, od kojih svako posjeduje 20 %
mojeg kapitala ili glasakih prava. Ti ulagai meusobno su povezani i ine
grupu povezanih poduzea. B ima udjel od 70 % u poduzeu C koje pak ima
udjel od 60 % u poduzeu D.
Izraun
Za izraun mojih podataka moje bi poduzee A na prvi pogled ostalo neovisno jer svaki ulaga posjeduje manje od 25 % mojeg poduzea. Meutim, budui da su poduzea B, C i D meusobno povezana, ona kao skupina
posjeduju 60 % mojeg poduzea. Stoga podacima svojeg poduzea moram
dodati 100 % podataka poduzea B, C i D.
Moji ukupni
podaci
Povezano
100 %
poduzea B
100 %
poduzea C
100 %
poduzea D
Povezano
70%
60%
Poduzee B
Poduzee C
20%
100 %
poduzea A
20%
20%
Kapital ili glasaka

prava
Moje poduzee A
Poduzee D
Neovisno na
prvi pogled, ali
povezano sa
skupinom
28
Primjer 4.
Javni i/ili
institucionalni
partneri koji
su izuzeti iz
izrauna
Situacija
Poduzea B, C i D partneri su mojeg poduzea A s udjelima od 25 %, 30 %
i 25 % redom. Meutim, poduzea B i D su sveuilite i institucionalni ulaga, ona nisu meusobno povezana i njihova pojedinana glasaka prava
ne premauju 50 %. Ona se nalaze na popisu iznimaka (lanak 3. stavak
2. toke (a) do (d) Preporuke) i stoga njihovi podaci nisu ukljueni u izraun.
Izraun
Za izraun svojih podataka moram ukljuiti samo 100 % svojih podataka i
30 % podataka poduzea C.
Moji ukupni podaci = 100 % poduzea A + 30 % poduzea C
Moji ukupni
podaci
30 %
poduzea C
Poduzee C
Poduzee B
(iznimka iz lanka 3.
stavka 2. toaka (a) Partner
do (d))
Poduzee D
Partner stavka 2. toaka (a)
do (d))
30%
100 %
poduzea A
25%
25%
Moje poduzee
A
Primjer 5.
Povezani
javni i/ili
institucionalni
partneri koji
nisu izuzeti iz
izrauna
29
Situacija
Poduzea B, C i D su partneri mojeg poduzea A s udjelima od 25 %, 25 %
i 30 % redom. Iako su poduzea B i D sveuilite i javno investicijsko drutvo, ona su meusobno povezana i njihov zajedniki udjel glasakih prava
iznosi 55 %, ime premauju prag od 50 % za iznimke. Njihovi se podaci
stoga moraju ukljuiti u izraun.
Izraun
U izraun svojih podataka moram ukljuiti 100 % svojih podataka, 25 %
podataka poduzea C te zajedniki udjel poduzea B i D od 55 % u dionicama/glasakim pravima. Meutim, budui da poduzea B i D zajedniki posjeduju 55 % glasakih prava, moram objediniti 100 % njihovih
podataka.
Napomena: ako su oba povezana tijela javna tijela ili su povezana s javnim
tijelima, moje poduzee ne bi se smatralo MSP-om (primjenjivao bi se lanak 3. stavak 4. Priloga Preporuci).
Moji ukupni
podaci
Povezano
100 %
poduzea D
25 %
poduzea C
100 %
poduzea B
Poduzee C
Poduzee B
stavka 2. toaka (a) Partner
do (d))
Poduzee D
Partner stavka 2. toaka (a)
do (d))
25%
100 %
poduzea A
25%
30%
Moje poduzee
A
30
Primjer 6.
Situacija
Partneri i
partneri
povezanih
poduzea
Izraun
Poduzee B partner je mojeg poduzea A na temelju udjela od 25 %. Poduzee C partner je poduzea B na temelju udjela od 30 %. Nadalje, moje
poduzee A povezano je s poduzeem D na temelju udjela od 65 %. I poduzee E partner je poduzea D na temelju udjela od 25 %. Poduzee D ima
povezano poduzee koje pak ima partnera.
Moraju se uzeti u obzir razmjerni podaci svih poduzea koja su partneri

poduzea koje se ocjenjuje te partneri povezanih poduzea. Meutim, ne
moraju se uzeti u obzir podaci o partneru partnera poduzea koje e se
ocjenjivati.
Moji ukupni podaci = 100 % poduzea A + 25% poduzea B + 100%
poduzea D + 25 % poduzea E + 100 % poduzea F + 25 % poduzea G
Moji ukupni
podaci
25%
Poduzee C
Poduzee E
Poduzee G
Prekid
Partner
IZRAUN
25 %
poduzea B
100 %
poduzea D
100 %
poduzea F
Poduzee D
Poduzee B
Partner
100 %
poduzea A
25%
30%
Povezano
10 %
25 %
65 %
Moje
poduzee A
Partner
70%
Povezano
25 %
poduzea E
25 %
poduzea G
Poduzee F
POZADINA POSTOJEE
DEFINICIJE MSP-ova I VODIA
ZAKORISNIKE
Prva definicija MSP-ova na razini EU-a uvedena je 1996. (Preporuka Komisije (96/280/EZ)
od 3. travnja 1996. o definiciji malih i srednjih
poduzea).
Ona je revidirana 2003. kako bi se njome odrazile ope gospodarske promjene i rijeile posebne
prepreke s kojima se suoavaju MSP-ovi. Odrane su opsene rasprave meu Komisijom,
dravama lanicama, poslovnim organizacijama
i strunjacima te dva otvorena savjetovanja
kojima su osigurani doprinosi i potpora za reviziju. Taj postupak zavrio je donoenjem postojee inaice definicije MSP-ova.
Definicija iz 2003. vie odgovara razliitim kategorijama MSP-ova i njome se bolje uzimaju u
obzir razliite vrste odnosa meu poduzeima.
Njome se pridonosi promicanju inovacija i partnerstava osiguravajui da su programi potpora
usmjereni samo na ona poduzea kojima je potpora stvarno potrebna.
Revizije definicije MSP-ova iz 2003. uglavnom su
se odnosile na sljedee:
auriranje pragova radi usklaivanja s promjenama cijena i produktivnou;
utvrivanje financijskih pragova za rastui
broj mikropoduzea u cilju poticanja donoenja mjera kojima se rjeavaju specifini problemi s kojima se suoavaju mikropoduzea,
posebno u poetnoj fazi;
olakavanje financiranja vlasnikog kapitala
MSP-ova odobravanjem pogodnosti odreenim ulagaima, kao to su regionalni fondovi,
drutva poduzetnikog kapitala i poslovni

aneli te malim lokalnim neovisnim tijelima
(vie informacija dostupno na stranici 17.);
promicanje inovacija i olakavanje pristupa
istraivanju i razvoju omoguavanjem sveuilitima i neprofitnim istraivakim centrima
da steknu financijski udjel u MSP-u (vie informacija dostupno na stranici 17.);
uzimanje u obzir razliitih odnosa meu
poduzeima.
Postojeom se definicijom uzima u obzir sposobnost MSP-ova da trae vanjsko financiranje. Na
primjer, poduzea povezana s drugim poduzeima koja raspolau znatnim financijskim sredstvima premauju pragove i ne bi se smatrala
MSP-ovima.
GU za unutarnje trite, industriju, poduzetnitvo i MSP-ove provodi redovito praenje provedbe definicije MSP-ova. Nastavljajui se na
rezultate evaluacija provedenih 2006. i 2009.,
tijekom 2012. provedeno je neovisno istraivanje s naglaskom na primjeni definicije MSP-ova
u praksi.
Relativno manje promjene u demografiji MSPova od 2003., politika manjih i bolje usmjerenih dravnih potpora i stajalita veine dionika
ne opravdavaju remeenje koji bi se uzrokovalo
znatnom promjenom definicije. Stoga je zakljuak istraivanja iz 2012. bio da trenutano nema
potrebe za veom revizijom definicije MSP-ova.
31
32
Meutim, u preporukama iz istraivanja preporueno je pojasniti kako primjenjivati odreena pravila, primjerice, dodatnim smjernicama
ili auriranjem postojeeg Vodia za korisnike o
definiciji MSP-ova. U tu svrhu provedena je evaluacija vodia za korisnike u razdoblju od 2013.
do 2014.
U ovom dokumentu odraavaju se zakljuci i prijedlozi iz te evaluacije.
POJMOVNIK
Ekonomska djelatnost: U skladu s lankom 1.
Preporuke, status MSP-ova ovisi u prvom redu o
ekonomskoj djelatnosti subjekta, bez obzira na
njegov pravni oblik. Stoga MSP-ovi mogu biti i
samozaposlene osobe i obiteljska poduzea koja
se bave obrtom ili drugim djelatnostima te partnerstva ili udruenja koja se redovno bave ekonomskom djelatnou. Sve djelatnosti kojima
se roba ili usluge nude na odreenom tritu u
naelu su ekonomske djelatnosti.
Sljedee djelatnosti ne smatraju se ekonomskim
djelatnostima:
djelatnosti kojima se ne obuhvaa neka vrsta
novanog poravnanja (npr. bespovratna sredstva, subvencije i donacije);
djelatnosti za koje nema zadanog/neposrednog trita; ili
djelatnosti za koje steeni prihod nije odvojen od osobnog prihoda njegovih lanova ili
dioniara(11).
Institucionalni ulagai: Europska komisija nije
slubeno definirala pojam institucionalnog ulagaa. Meutim, institucionalnim ulagaima
obino se smatraju ulagai koji trguju velikim
koliinama vrijednosnica u ime velikog broja
pojedinanih malih ulagaa i ne sudjeluju izravno
u upravljanju poduzeima u koja ulau. Naziv
institucionalni ulaga uglavnom se odnosi na
osiguravajua poduzea, mirovinske fondove,
banke i investicijska drutva koja prikupljaju
uteevine i ulau u trita, ali pojam se primjenjuje i na druge vrste institucionalnog bogatstva (npr. sredstva donacija, zaklade). Oni obino
imaju znatna sredstva i iskusni su ulagai(12).
(11) Pravila za sudjelovanje, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32012D0838&qid=1452533
834924&from=HR
(12) Vidjeti COM(2007) 853 zavrna verzija.
Konsolidacija
Potpuna konsolidacija poduzea koja su
obuhvaena konsolidiranim izvjeima drugog
poduzea potpunom konsolidacijom obino se
smatraju povezanim poduzeima.
Metoda razmjerne konsolidacije obino
se upotrebljava za konsolidaciju subjekta pod
zajednikom kontrolom. Bilanca svake konsolidacijske stranke ukljuuje njezin udjel u imovini koju
zajedniki kontroliraju i njezin udjel u odgovornostima za koje snose zajedniku odgovornost.
Izjavom o prihodima obuhvaaju se njezin udjel
u prihodu i trokovi tijela pod zajednikom kontrolom. Poduzea koja su obuhvaena konsolidiranim izvjeima drugog poduzea razmjernom
konsolidacijom obino se smatraju partnerskim
poduzeima. Dostavljaju se njihova odvojena
samostalna financijska izvjea.
Metoda konsolidacije na temelju vlasnikog kapitala ulaganje vlasnikog kapitala na
poetku se biljei kao troak, a nakon toga se prilagoava kako bi se odrazio udjel ulagaa u neto
dobiti ili gubitku suradnika. Poduzea koja su
ukljuena u konsolidirana izvjea drugog poduzea metodom vlasnikog kapitala obino se
smatraju partnerskim poduzeima i za njih biste
isto trebali dostaviti odvojena samostalna financijska izvjea.
Poduzetniki kapital
Poduzetniki kapital obino se nudi financijskim poduzeima koja su vrlo mala, koja se
nalaze u poetnim fazama korporativnog postojanja i pokazuju snaan potencijal za rast i
irenje. Osim toga, sredstvima poduzetnikog
kapitala poduzeima se pruaju vrijedno iskustvo i znanje, poslovni kontakti, ravnopravnost
33
34
brenda i strateki savjeti. Osiguravanjem financiranja
i savjeta tim poduzeima, fondovima
poduzetnikog kapitala
potie
se gospodarski rast, pridonosi se otvaranju
radnih mjesta i
mobilizaciji kapitala,
potiu se uspostava
i irenje inovativnih
poduzea, poveavaju
se ulaganja u istraivanje i razvoj i potiu se poduzetnitvo, inovacije i
trino natjecanje(13).
Drutvo poduzetnikog kapitala: Privatni investicijski fond vlasnikog/poduzetnikog kapitala
sredstvo je za prikupljanje ulaganja velikog broja
ulagaa u vlasniki kapital i vrijednosne papire
povezane s vlasnikim kapitalom (kao to je kvazivlasniki kapital) drutva (trgovaka drutva u
koja se ulae). To su u naelu privatna drutva
ije dionice nisu uvrtene na burzu. Fond moe
biti u obliku drutva ili imati oblik sporazuma bez
pravne osobnosti kao to je komanditno partnerstvo. to se tie oblika, privatno drutvo poduzetnikog kapitala moe biti drutvo ili komanditno
drutvo: nekoliko ih kotira na burzi(14). Drutva
poduzetnikog kapitala ulau s namjerom da
sudjeluju u rastu vrijednosti za dioniara profitabilnim povlaenjem (tj. prodajom dionica). To
treba biti sadrano u statutima.
(13) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=
CELEX:32013R0345&qid=1452533672981&from=HR
Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijea
od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetnikog kapitala.
(14) Vidjeti http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?
uri=CELEX:52007SC1719:EN:HTML
Korporativna drutva poduzetnikog kapitala smatraju se obinim

drutvima (npr.
u farmaceutskom, prijevoznom,
i
energetskom sektoru
itd.) koja su kao
dodatnu djelatnost izabrala ulaganje novca u drugo
drutvo
(uglavnom
novo poduzee) uz
nastavak kljune djelatnosti. Ona stoga nisu
vrsta ulagaa iz lanka 3. stavka 2. toaka (a)
do (d). Ovakav nain razmiljanja temelji se na
Uredbi (EU) br.345/2013(15) o europskim fondovima poduzetnikog kapitala, u skladu s kojim
korporativni poduzetniki kapital nije prihvatljiv
za oznaku EuVECA.
Poslovni aneo: Poslovni aneli fizike su osobe
koje ulau vlastit novac u MSP-ove ili ulau u sindikate u kojima obino jedan aneo u sindikatu
ima vodeu ulogu. Aneli obino nemaju prijanje obiteljske veze s poduzeem i sami donose
odluke o ulaganju, a ne putem neovisnog upravitelja. Vodei aneo u sindikatu ili aneo koji sam
ulae novac obino prati ulaganje promatranjem
te stavljajui na raspolaganje svoje znanje, iskustvo i potporu poduzeu ulagau pruajui mu
time potporu u obliku mentorstva(16).
Procjena relevantnih podataka: Izjava kojom
je obuhvaena procjena u dobroj vjeri (u obliku
(15) h t t p : / / e u r - l e x . e u r o p a . e u / l e g a l - c o n t e n t / H R / T X T /
PDF/?uri=CELEX:32013R0345&from=EN
(16) Izvjee predsjednika strune skupine o prekograninom
spajanju inovativnih poduzea s primjerenim ulagaima,
str.15. http://bookshop.europa.eu/hr/report-of-the-chairmanof-the-expert-group-on-the-cross-border-matching-ofinnovative-firms-with-suitable-investors-pbNB3212296/
?CatalogCategoryID=C5gKABstvcoAAAEjZJEY4e5L
poslovnog plana) izvrena tijekom financijske

godine. Poslovnim planom trebalo bi biti obuhvaeno cijelo razdoblje (financijske godine) sve dok
subjekt ne ostvari promet.
Financijske projekcije o raunu dobiti i gubitka,
bilanci i predvienom broju zaposlenika u poduzeu s narativnim dijelom kojim se opisuje
kljuna djelatnost poduzea i njegov oekivani poloaj na tritu smatraju se minimalnim
zahtjevima poslovnog plana. Dokument bi trebala datirati i potpisati osoba koja je ovlatena
zastupati trgovako drutvo.
Susjedno/relevantno trite: Susjedna trita,
ili tijesno povezana susjedna trita, ona su trita na kojima se proizvodi ili usluge meusobno
dopunjuju ili pripadaju nizu proizvoda koje obino
kupuje ista skupina korisnika za istu krajnju uporabu(17). Treba uzeti u obzir i vertikalne odnose u
vrijednosnom lancu. Relevantnim tritem obuhvaeni su svi proizvodi i/ili usluge koje potroa
smatra meusobno zamjenjivima ili nadomjestivima zbog znaajki proizvoda, njihovih cijena
ili namijenjene uporabe. Pitanja u vezi s ponudom takoer mogu imati ulogu, a ishod postupka
ovisi o prirodi pitanja trinog natjecanja koje
se razmatra. Svaki sluaj stoga treba preispitati u skladu s njegovom osnovanou i vlastitim sadrajem(18).
Vladajui utjecaj: U kontekstu lanka 3. stavka
3. ostvarivanje vladajueg utjecaja pretpostavlja se kada drugo poduzee utjee na operativne
i financijske politike poduzea.
Pojmom poduzea koje izvrava vladajui utjecaj obuhvaena su javna tijela, privatni subjekti
(bez obzira na njihov pravni oblik) te fizike
osobe.
(17) Vidjeti i Smjernice o ocjeni nehorizontalnih spajanja (SL

C265, 18.10.2008., str. 6.).
(18) Obavijest Komisije o utvrivanju mjerodavnog trita za
potrebe prava trinog natjecanja Zajednice (vidjeti SL C
372, 9.12.1997., str. 5.).
Primjeri odnosa kojima bi se mogao prenijeti

vladajui utjecaj su sljedei (na temelju Proiene obavijesti Komisije o nadlenosti iz Uredbe
Vijea (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija
izmeu poduzetnika):
Dioniar ima pravo veta na strateke odluke
poduzea, iako taj dioniar sam nema ovlasti nametnuti te odluke. Prava veta moraju
se odnositi na strateke odluke o poslovnoj/
financijskoj politici i stoga moraju nadilaziti
prava veta koja se obino daju manjinskim
dioniarima u cilju zatite njihovih financijskih
interesa kao ulagaa u poduzee. Prava veta
kojima se daje kontrola obino se odnose
na odluke o pitanjima kao to su proraun,
poslovni plan, velika ulaganja ili imenovanje
vie uprave.
ak i u sluaju manjinskog udjela, jedinstvena
kontrola mogua je na pravnoj osnovi u situacijama kada su tom udjelu pripisana odreena
prava (tj. povlatene dionice kojima pripadaju
posebna prava omoguujui manjinskom dioniaru da odredi strateko ponaanje ciljnog
poduzea na tritu, kao to su ovlasti imenovanja vie od polovine lanova nadzornog ili
upravnog odbora).
Ovlasti koje, budui da su steene na temelju dugoronih ugovora, dovode do kontrole
upravljanjem i resursima poduzea kao u
sluaju stjecanja udjela ili imovine (kao to
su ugovori o ustrojstvu u skladu s nacionalnim pravom trgovakih drutava ili drugim
vrstama ugovora, odnosno, ugovori za najam
poslovanja kojima se stjecatelju daje pravo
kontrole nad resursima za upravljanje unato
injenici da vlasnika prava ili udjeli jo nisu
preneseni).
Odluujui utjecaj mogu imati i vani dugoroni ugovori o ponudi ili krediti koje osiguravaju dobavljai ili klijenti u kombinaciji sa
strukturnim vezama.
35
36
Zajedniko djelovanje: U kontekstu veza putem
fizikih osoba iz lanka 3. stavka 3. Priloga Preporuci o MSP-ovima, obiteljske veze smatrale su
se dovoljnima za donoenje zakljuka o zajednikom djelovanju fizikih osoba(19). Nadalje, u
svrhe lanka 3. stavka 3. etvrtog podstavka tog
Priloga, smatra se da zajedniki djeluju fizike
osobe koje zajedno djeluju u cilju ostvarenja

utjecaja nad poslovnim odlukama ukljuenih
poduzea, zbog ega se ta poduzea ne mogu
smatrati meusobno gospodarski neovisnima,
bez obzira na postojanje ugovornih odnosa meu
tim osobama(20).
(19) Predmet C-8, Nordbrandenburger Umesterungs Werke

NUW (SL L 353, 13.12.2006., str. 60.).
(20) Predmet C-110/13, HaTeFo GmbH protiv Finanzamt Haldensleben (SL C 112, 14.4.2014., str. 15.).
PRILOZI
Prijevod proienog teksta u prilozima sastavljen je za potrebe ovog vodia.
37
TEKST PREPORUKE
38
L 124/36
Slubeni list Europske unije
HR
20.5.2003.
KOMISIJA
PREPORUKA KOMISIJE
od 6. svibnja 2003.
o definiciji mikropoduzea, malih i srednjih poduzea
(priopena pod brojem dokumenta C(2003) 1422)
(Tekst znaajan za EGP)
(2003/361/EZ)
Osim potrebe da se Preporuka 96/280/EZ prilagodi
gospodarskom okolnostima u skladu s lankom 2.
njezinoga Priloga, u obzir se moraju uzeti i brojne
tekoe u pogledu tumaenja do kojih je dolo
u njezinoj primjeni, kao i primjedbe primljene od
strane poduzea. S obzirom na brojne izmjene
Preporuke 96/280/EZ koje je potrebno donijeti
i zbog jasnoe, uputno je zamijeniti tu Preporuku.
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajui u o obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

a posebno drugu alineju njegovog lanka 211.,
budui da:
(1)
U izvjeu koje je podneseno Vijeu 1992. na zahtjev

Vijea ministara gospodarstva odranog 28. svibnja
1990., Komisija je predloila ograniavanje
umnaanja definicija malih i srednjih poduzea koje
su u uporabi na razini Zajednice. Preporuka Komisije
96/280/EZ od 3. travnja 1996. o definiciji malih
i srednjih poduzea (1) bila je utemeljena na ideji da bi
postojanje razliitih definicija na razini Zajednice i na
nacionalnoj razini moglo dovesti do nedosljednosti.
Slijedei logiku jedinstvenog trita bez unutarnjih
granica, nain na koji se tretiraju poduzea trebao bi
se temeljiti na skupu zajednikih pravila. Ostvarivanje
takvog pristupa jo je potrebnije uzme li se u obzir
visoka razina interakcije izmeu nacionalnih mjera
i mjera Zajednice usmjerenih na pomo
mikropoduzeima, malim i srednjim poduzeima
(MSP-ovima), primjerice vezano uz strukturne fon
dove ili istraivanja. To znai da se moraju izbjei
situacije u kojima Zajednica usmjerava svoje mjere na
odreenu kategoriju mikropoduzea, malih i srednjih
poduzea, a drave lanice na drugu kategoriju. Osim
toga, smatralo se da bi primjena iste definicije od
strane Komisije, drava lanica, Europske investicijske
banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF)
poboljala dosljednost i uinkovitost politika
usmjerenih na mikropoduzea, mala i srednja podu
zea te da bi se tako ograniio rizik od naruavanja
trinog natjecanja.
(3)
Takoer bi trebalo razjasniti da bi, u skladu

s lancima 48., 81. i 82. Ugovora, kako ga tumai
Sud Europske zajednice, poduzee trebalo biti svaki
subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnou, bez
obzira na njegov pravni oblik, ukljuujui, posebno,
samozaposlene osobe i obiteljska poduzea koja se
bave obrtom ili drugim djelatnostima te partnerstva
ili udruenja koja se redovno bave gospodarskom
djelatnou.
(4)
Kriterij broja zaposlenih (kriterij broja osoblja)

nesumnjivo ostaje jedan od najvanijih kriterija
i mora ga se potovati kao glavni kriterij; uvoenje
financijskog kriterija, meutim, potreban je dodatak
kako bi se stekao uvid u pravi razmjer i uinak podu
zea te njegovo mjesto u odnosu na njegove
konkurente. Meutim, ne bi bilo poeljno koristiti se
prometom kao jedinim financijskim kriterijem, oso
bito stoga to poduzea u sektorima trgovine
i distribucije po samoj svojoj prirodi ostvaruju vei
promet od poduzea u proizvodnom sektoru. Stoga
bi kriterij prometa trebalo kombinirati s kriterijem
bilance, a to je kriterij koji odraava ukupno bogat
stvo poduzea, s mogunou da bilo koji od ta dva
kriterija bude premaen.
(5)
Prag za promet odnosi se na poduzea koja se bave

razliitim vrstama gospodarske djelatnosti. Kako se
korisnost primjene definicije ne bi nepravedno
ograniila, trebalo bi je aurirati kako bi uzela u obzir
i promjene u cijenama i u produktivnosti.
(2)
Drave lanice iroko su primjenjivale Preporuku

96/280/EZ, a definicija iz njezinog Priloga preuzeta je
u Uredbi Komisije (EZ) br. 70/2001 od 12. sijenja
2001. o primjeni lanaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u
na dravne potpore malim i srednjim poduzeima (2).
(1) SL L 107, 30.4.1996., str. 4.

(2) SL L 10, 13.1.2001., str. 33.
20.5.2003.
(6)
HR
U pogledu pragova za bilancu, a u odsutnosti bilo

kakvog novog elementa, opravdano je zadrati pri
stup prema kojem pragovi za promet ovise
o koeficijentu koji se temelji na statistikom omjeru
dvije varijable. Statistiki trend zahtijeva da se
snanije povea prag prometa. S obzirom da se trend
razlikuje po kategoriji veliine poduzea, primjereno
je prilagoditi i koeficijent kako bi se gospodarski
trend odrazio to je tonije mogue i kako
mikropoduzea i mala poduzea, za razliku od
srednjih poduzea, ne bi bila dovedena u nepovoljniji
poloaj. Koeficijent je vrlo blizu 1 u sluaju
mikropoduzea i malih poduzea. Stoga, kako bi se
stvari pojednostavile, za obje te kategorije veliina
mora se izabrati jedinstvena vrijednost kako za prag
prometa tako i za prag bilance.
L 124/37
kapitala) posebno se spominje jer, u usporedbi

s ostalim ulagaima rizinog kapitala, njihova sposob
nost da novim poduzetnicima daju relevantan savjet
daje iznimno vrijedan doprinos. Njihovo ulaganje
u vlasniki kapital takoer nadopunjuje aktivnosti
drutava za ulaganje rizinog kapitala jer osiguravaju
manje iznose u ranijima fazama
razvoja poduzea.
(11)
Radi pojednostavljivanja, osobito za drave lanice

i poduzea, prilikom definiranja povezanih poduzee
trebalo bi se koristiti uvjetima utvrenima u lanku 1.
Direktive Vijea 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na
temelju lanka 54. stavka 3. toke (g) Ugovora
o konsolidiranim financijskim izvjeima (1), kako je
zadnje
izmijenjena
Direktivom
2001/65/EZ
Europskog parlamenta i Vijea (2), u mjeri u kojoj ti
uvjeti odgovaraju svrhama ove Preporuke. Kako bi se
ojaali poticaji za ulaganje u financiranje vlasnikih
udjela MSP-ova, uvedena je pretpostavka da se na
predmetnom poduzeu nee ostvarivati vladajui
utjecaj u skladu s kriterijima iz lanka 5. stavka 3.
Direktive Vijea 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na
temelju lanka 54. stavka 3. toke (g) Ugovora
o godinjim financijskim izvjeima za odreene vrste
trgovakih drutava (3), kako je zadnje izmijenjena
Direktivom 2001/65/EZ.
(7)
Kao i u Preporuci 96/280/EZ, financijski pragovi

i pragovi u pogledu broja zaposlenih predstavljaju
najvie granice, a drave lanice, Europska
investicijska banka i Europski investicijski fond mogu
utvrditi pragove koji su nii od pragova Zajednice
ako svoje mjere ele usmjeriti na specifinu
kategoriju mikropoduzea, malih i srednjih poduzea.
Radi pojednostavljivanja upravnih postupaka, drave
lanice, Europska investicijska banka i Europski
investicijski fond mogu se koristiti samo jednim
kriterijem onim broja osoblja za provedbu nekih
svojih politika. Meutim, to se ne odnosi na razliita
pravila u propisima o trinom natjecanju gdje se
moraju primjenjivati i potovati i financijski kriteriji.
(8)
Slijedom potpore koju je Europsko vijee na

zasjedanju u Santa Mariji da Feira u lipnju 2000. dalo
Europskoj povelji malih poduzea, trebalo bi bolje
definirati mikropoduzea kategoriju malih podu
zea koja je osobito vana za razvoj poduzetnitva
i stvaranje radnih mjesta.
(9)
Kako bi se bolje shvatila stvarna gospodarska pozicija

MSP-ova i kako bi se iz te kategorije uklonile skupine
poduzea ija gospodarska snaga moda premauje
snagu istinskih MSP-ova, potrebno je razlikovati
razliite vrste poduzea, ovisno o tome jesu li neo
visna, imaju li vlasnitvo koje ne podrazumijeva
upravljaku poziciju (partnerska poduzea) ili su
povezana s drugim poduzeima. Zadrava se
postojee ogranienje iz Preporuke 96/280/EZ od
25 % udjela ispod kojeg se poduzee smatra
neovisnim.
(10)
Kako bi se potaknulo osnivanje poduzea,

financiranje MSP-ova dionikim kapitalom te ruralni
i lokalni razvoj, poduzea se mogu svrstati
u neovisna poduzea ak i ako odreene kategorije
ulagaa, koje imaju pozitivnu ulogu u financiranju
i osnivanju poduzea, imaju udio od 25 % ili vie.
Meutim, uvjeti za te ulagae prethodno nisu utvr
eni. Sluaj poslovnih anela (pojedinci ili skupine
pojedinaca s redovitom djelatnou ulaganja rizinog
(12)
Kako bi se osiguralo da samo poduzea koja imaju

stvarnu potrebu za prednostima koje pripadaju MSPovima u skladu s razliitim pravilima ili mjerama za
njihovo poticanje zaista imaju koristi od njih,
u odgovarajuim sluajevima trebalo bi voditi rauna
o vezama izmeu poduzea do kojih dolazi preko
fizikih osoba. Kako bi se ispitivanje tih situacija
svelo na najnuniju najmanju mjeru, takve se veze
razmatraju samo kod poduzea koja djeluju na istom
mjerodavnom tritu ili susjednim tritima, pri emu
se, prema potrebi, poziva na Komisijinu definiciju
mjerodavnog trita iz Obavijesti Komisije
o definiciji mjerodavnog trita u smislu prava tri
nog natjecanja Zajednice (4).
(13)
Kako bi se izbjegla arbitrarna razlikovanja meu

razliitim javnim tijelima drave lanice, a u interesu
pravne sigurnosti, smatra se da je potrebno potvrditi
da poduzee kojemu s 25 % ili vie kapitala ili
glasakih prava izravno upravlja javno tijelo nije MSP.
(14)
Kako bi se smanjila administrativna optereenja za

poduzea te pojednostavnilo i ubrzalo administra
tivno rjeavanje predmeta za koje je potreban status
MSP-a, prikladno je dopustiti poduzeima da se
koriste izjavama kako bi potvrdila neke svoje osobine.
(1)
(2)
(3)
(4)
SL L 193, 18.7.1983., str. 1.

SL L 283, 27.10.2001., str. 28.
SL L 222, 14.8.1978., str. 11.
SL C 372, 9.12.1997., str. 5.
39
40
L 124/38
(15)
(16)
HR
Potrebno je precizno utvrditi sastav broja osoblja za

potrebe definicije MSP-a. Kako bi se potaknuo razvoj
strukovnog osposobljavanja i kombinacije obrazovanja
i praktinog rada prilikom raunanja broja osoblja
poeljno je zanemariti pripravnike i studente koji su
ukljueni u struno usavravanje s ugovorom
o pripravnitvu ili ugovorom o strunom usavravanju.
Slino tome, ne treba se raunati trajanje porodiljskog
ili roditeljskog dopusta.
Razliite vrste poduzea definiranih u skladu
s njihovom vezom s drugim poduzeima odgovaraju
objektivno razliitim stupnjevima integracije. Stoga je
primjereno za svaku od tih vrsta poduzea primijeniti
razliite postupke za izraun koliina koje predstavljaju
opseg njihovih djelatnosti i ekonomske snage.
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
20.5.2003.
(b) poduzmu potrebne korake kako bi primjenjivali razrede

veliina utvrene u lanku 7. Priloga, posebno kada se radi
o praenju njihove uporabe financijskih instrumenata
Zajednice.
lanak 2.
Pragovi iz lanka 2. Priloga najvie su vrijednosti. Drave
lanice, Europska investicijska banka i Europski investicijski
fond mogu utvrditi nie pragove. Prilikom provedbe nekih
njihovih politika, mogu takoer izabrati primjenu samo
kriterija broja zaposlenika, osim u podrujima u kojima se
primjenjuju razliita pravila o dravnoj potpori.
lanak 3.
Od 1. sijenja 2005. ovom Preporukom zamjenjuje se
Preporuka 96/280/EZ.
lanak 4.
lanak 1.
Ova Preporuka upuena je dravama lanicama, Europskoj

investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu.
1.
Ova se Preporuka odnosi na definiciju mikropoduzea,
malih i srednjih poduzea koja se upotrebljava u okviru
politika Zajednice koje se primjenjuju unutar Zajednice
i Europskog gospodarskog prostora.
Oni do 31. prosinca 2004. moraju obavijestiti Komisiju

o svim mjerama koje su poduzeli na temelju nje, a najkasnije
do 30. rujna 2005. moraju je obavijestiti o prvim
rezultatima njezine primjene.
2.
Drave lanice, Europska investicijska banka i Europski
investicijski fond pozvani su da:
Sastavljeno u Bruxellesu 6. svibnja 2003.

Za Komisiju
(a) djeluju u skladu s Glavom I. Priloga u pogledu programa

usmjerenih na srednja poduzea, mala poduzea ili
mikropoduzea;
Erkki LIIKANEN
lan Komisije

20.5.2003.
HR
PRILOG
GLAVA I.
DEFINICIJA MIKROPODUZEA, MALIH I SREDNJIH PODUZEA KOJU JE DONIJELA KOMISIJA
lanak 1.
Poduzee
Poduzee je svaki subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnou, bez obzira na njegov pravni oblik. To ukljuuje,
posebno, samozaposlene osobe i obiteljska poduzea koja se bave obrtom ili drugim djelatnostima te partnerstva ili
udruenja koja se redovno bave gospodarskom djelatnou.
lanak 2.
Broj osoblja i financijski pragovi koji odreuju kategorije poduzea
1.
Kategorija mikropoduzea, malih i srednjih poduzea (MSP-ova) sastoji se od poduzea koja imaju manje od
250 zaposlenih i koja imaju godinji promet koji ne prelazi 50 milijuna eura i/ili godinju bilancu koja ne prelazi
43 milijuna eura.
2.
Unutar kategorije MSP-ova, malo poduzee definira se kao poduzee koje ima manje od 50 zaposlenih, a iji
godinji promet i/ili godinja bilanca ne prelazi 10 milijuna eura.
3.
Unutar kategorije MSP-ova, mikropoduzee definira se kao poduzee koje ima manje od 10 zaposlenih, a iji
godinji promet i/ili godinja bilanca ne prelazi 2 milijuna eura.
lanak 3.
Vrste poduzea koje se uzimaju u obzir pri izraunu broja osoblja i financijskih iznosa
1.
Neovisno poduzee je svako poduzee koje nije svrstano kao partnersko poduzee u smislu stavka 2. ili kao
povezano poduzee u smislu stavka 3.
2.
Partnerska poduzea su sva poduzea koja nisu svrstana kao povezana poduzea u smislu stavka 3., a izmeu
kojih postoji sljedea veza: poduzee (uzvodno poduzee) posjeduje, samostalno ili zajedno s jednim ili vie povezanih
poduzea u smislu stavka 3., 25 % ili vie kapitala ili glasakih prava drugog poduzea (nizvodno poduzee).
Meutim, poduzee se moe svrstati u neovisna poduzea, to jest u ona koja nemaju drugih partnerskih poduzea, ak
i ako su sljedei ulagai dosegli ili premaili prag od 25 %, uz uvjet da ti ulagai, bilo samostalno ili zajedniki, nisu
u smislu stavka 3. povezani s predmetnim poduzeem:
(a) javna investicijska drutva, drutva rizinog kapitala, pojedinci ili skupine pojedinaca s redovitom djelatnou
ulaganja rizinog kapitala koji ulau dioniki kapital u poduzetnike koji nisu uvrteni na burzu (poslovni aneli), uz
uvjet da je ukupno ulaganje tih poslovnih anela u istom poduzeu manje od 1 250 000 eura;
(b) sveuilita ili neprofitni istraivaki centri;
(c) institucionalni ulagai, ukljuujui fondove regionalnog razvoja;
(d) autonomne lokalne vlasti s godinjim proraunom manjim od 10 milijuna eura i s manje od 5 000 stanovnika.
3.
Povezana poduzea su poduzea meu kojima postoji jedna od sljedeih veza:
(a) poduzee ima veinu glasakih prava dioniara ili lanova u drugom poduzeu;
(b) poduzee ima pravo imenovati ili smijeniti veinu lanova upravnog, upravljakog ili nadzornog tijela u drugom
poduzeu;
(c) poduzee ima pravo ostvarivati vladajui utjecaj na drugo poduzee prema ugovoru sklopljenom s tim poduzeem
ili prema odredbi njegova statuta ili drutvenog ugovora;
(d) poduzetnik, koji je dioniar ili lan u drugom poduzeu, sam kontrolira, prema dogovoru s drugim dioniarima ili
lanovima tog poduzea, veinu glasakih prava dioniara ili lanova u tom poduzeu.
Postoji pretpostavka da vladajui utjecaj ne postoji ako se ulagai navedeni u drugom podstavku stavka 2. ne ukljuuju
izravno ili neizravno u upravljanje predmetnim poduzeem, ne dovodei u pitanje svoja prava u svojstvu dioniara.
L 124/39
41
42
L 124/40
HR
Poduzea koja su meusobno povezana preko jednog ili vie drugih poduzea, odnosno bilo kojeg ulagaa iz stavka 2.,
na jedan od naina opisanih u prvom podstavku, takoer su povezana.
Poduzea koja jednu od takvih povezanosti ostvaruju kroz fiziku osobu ili skupinu fizikih osoba koje zajedno djeluju
takoer su povezana poduzea ako se bave svojom djelatnou ili dijelom svoje djelatnosti na istom mjerodavnom tri
tu ili susjednim tritima.
Susjednim tritem smatra se trite proizvoda ili usluga izravno smjeteno uzvodno ili nizvodno u odnosu na
mjerodavno trite.
4.
Osim u sluajevima navedenima u stavku 2., drugom podstavku, poduzee se ne moe smatrati malim i srednjim
poduzeem ako mu s 25 % ili vie kapitala ili glasakih prava izravno ili neizravno upravlja, zajedno ili samostalno,
jedno ili vie javnih tijela.
5.
Poduzea mogu dati izjavu o svojem statusu neovisnog poduzea, partnerskog poduzea ili povezanog poduzea,
ukljuujui podatke o pragovima navedenima u lanku 2. Ta se izjava moe dati ak i ako je kapital rasporeen na takav
nain da je nemogue tono odrediti tko ga posjeduje, u kojem sluaju poduzee moe u dobroj vjeri izjaviti da je mogue
legitimno pretpostaviti da jedno poduzee ili vie meusobno povezanih poduzea ne posjeduje 25 % kapitala ili vie. Takve
se izjave daju ne dovodei u pitanje provjere ili istrage predviene nacionalnim pravilima ili pravilima Unije.
lanak 4.
Podaci koji se koriste za broj osoblja, financijske iznose i referentno razdoblje
1.
Podaci koji se koriste za broj osoblja i financijske iznose su podaci koji se odnose na posljednje odobreno rauno
vodstveno razdoblje, a izraunati su na godinjoj razini. Uzimaju se u obzir od datuma zakljuenja poslovnih knjiga.
Iznos koji se koristi za iznos prometa rauna se bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) i ostalih neizravnih poreza.
2.
Ako na datum zakljuenja poslovnih knjiga, poduzee ustanovi da je na godinjoj razini premailo ili palo ispod praga
broja zaposlenih ili financijskih pragova utvrenih u lanku 2., to ne dovodi do gubitka ili stjecanja statusa srednjeg, malog
ili mikro poduzea, osim ako se ti pragovi premauju tijekom dva uzastopna raunovodstvena razdoblja.
3.
U sluaju novoosnovanih poduzea ija financijska izvjea jo nisu odobrena, podaci koji se primjenjuju uzimaju
se iz procjene u dobroj vjeri sastavljene tijekom financijske godine.
lanak 5.
Broj osoblja
Broj osoblja odgovara broju godinjih jedinica rada, to jest broju osoba koje su bile zaposlene na puno radno vrijeme
kod predmetnog poduzea ili u njegovo ime, tijekom cijele promatrane referentne godine. Rad osoba koje nisu bile
zaposlene cijelu godinu, rad onih koje su radile skraeno radno vrijeme, bez obzira na trajanje, kao i sezonski rad,
raunaju se kao dijelovi godinje jedinice rada. Osoblje se sastoji od:
(a) zaposlenih;
(b) osoba koje rade za podreeno poduzee, a smatraju se zaposlenima prema nacionalnom pravu;
(c) vlasnika-upravitelja;
(d) partnera koji se bave redovitom djelatnou u poduzeu i ostvaruju pogodnosti od njegovih financijskih koristi.
Pripravnici i studenti koji su ukljueni u struno usavravanje s ugovorom o pripravnitvu ili ugovorom o strunom
usavravanju ne broje se kao osoblje. Ne rauna se trajanje porodiljskog ili roditeljskog dopusta.
lanak 6.
Utvrivanje podataka poduzea
1.
U sluaju neovisnih poduzea, podaci, ukljuujui broj osoblja, odreuju se iskljuivo na temelju financijskih
izvjea tog poduzea.
20.5.2003.

20.5.2003.
HR
2.
Podaci, ukljuujui broj osoblja, poduzea koje ima partnerska poduzea ili povezana poduzea odreuju se na
temelju financijskih izvjea i ostalih podataka poduzea odnosno, ako postoje, konsolidiranih financijskih izvjetaja
poduzea ili konsolidiranih financijskih izvjea u koje je poduzee ukljueno kroz konsolidaciju.
Podacima spomenutim u prvom podstavku dodaju se podaci od svakog poduzea koje je partner predmetnom podu
zeu i koje se nalazi neposredno uzvodno ili nizvodno od njega. Zbrajanje je razmjerno postotnom udjelu u kapitalu ili
glasakim pravima (ovisno o tome to je vee). U sluaju unakrsnog vlasnitva, primjenjuje se vei postotak.
Podacima iz prvog i drugog podstavka dodaje se 100 % podataka svakog poduzea, koje je izravno ili neizravno pove
zano s predmetnim poduzeem, ako ti podaci ve nisu ukljueni kroz konsolidaciju financijskih izvjea.
3.
Za primjenu stavka 2., podaci poduzea koji su partneri predmetnog poduzea dobivaju se iz njihovih
financijskih izvjea i drugih njihovih podataka, i to konsolidiranih ako postoje. Njima se dodaje 100 % podataka podu
zea koja su povezana s tim partnerskim poduzeem, osim ako su podaci iz njihovih financijskih izvjea ve ukljueni
kroz konsolidaciju.
Za primjenu istog stavka 2., podaci poduzea koja su povezana s predmetnim poduzeem dobivaju se iz njihovih
financijskih izvjea i njihovih drugih podataka, i to konsolidiranih ako postoje. Njima se dodaju, pro rata, podaci svih
moguih partnerskih poduzea tog povezanog poduzea, koji se nalaze neposredno uzvodno ili nizvodno od tog pove
zanog poduzea, osim ako ti podaci ve nisu ukljueni u konsolidirana financijske izvjea s postotkom barem
razmjernim postotku utvrenom u drugom podstavku stavka 2.
4.
Ako se u konsolidiranim financijskim izvjeima ne nalaze nikakvi podaci o osoblju za dano poduzee, brojani
podaci o osoblju dobivaju se razmjernim zbrajanjem podataka njegovih partnerskih poduzea i zbrajanjem podataka
njegovih povezanih poduzea.
GLAVA II.
OSTALE ODREDBE
lanak 7.
Statistika
Komisija poduzima potrebne mjere da bi predstavila statistike podatke koje izrauje u skladu sa sljedeim razredima
veliina poduzea:
(a) 0 do 1 osobe;
(b) 2 do 9 osoba;
(c) 10 do 49 osoba;
(d) 50 do 249 osoba.
lanak 8.
Upuivanja
1.
Svi propisi ili programi Zajednice koji se trebaju izmijeniti ili donijeti, a u kojima se pojavljuju izrazi MSP,
mikropoduzee, malo poduzee ili srednje poduzee, ili neki drugi slian izraz trebali bi se pozivati na definiciju iz
ove Preporuke.
2.
Tijekom prijelaznog razdoblja, tekui programi Zajednice u kojima se primjenjuje definicija MSP-a iz Preporuke
96/280/EZ i dalje e se provoditi u korist poduzea koja su smatrana MSP-ovima prilikom donoenja tih programa.
Nepromijenjene ostaju i pravno obvezujue obveze koje je Komisija preuzela na temelju tih programa.
Ne dovodei u pitanje prvi podstavak, sve izmjene programa koje se odnose na definiciju MSP-a mogu se donijeti samo
na nain da se usvoji definicija iz ove Preporuke u skladu sa stavkom 1.
lanak 9.
Revizija
Na temelju ocjene primjene definicije iz ove Preporuke, koja e se sastaviti do 31. oujka 2006. i uzimajui u obzir
mogue izmjene lanka 1. Direktive 83/349/EEZ o definiciji povezanih poduzea u smislu te Direktive, Komisija e, ako
je to potrebno, prilagoditi definiciju iz ove Preporuke, a posebno pragove za promet i bilancu kako bi u obzir uzela
iskustvo i promijenjene gospodarske okolnosti u Zajednici.
L 124/41
43
44
OBRAZAC IZJAVE
Komunikacija Komisije
Obrazac izjave s podacima vezanim uz svrstavanje poduzea u kategoriju
mikropoduzea, malih i srednjih poduzea
(2003/C 118/03)
Cilj je ove Komunikacije promicati primjenu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (1) o definiciji mikro, malih
i srednjih poduzea kojom se zamjenjuje Preporuka 96/280/EZ od 3. travnja 1996.
U Europskom gospodarskom prostoru djeluje oko 20 milijuna mikropoduzea, malih i srednjih poduzea.
Ona su veliki izvor radnih mjesta i izazov za konkurentnost. O njihovoj sposobnosti da prepoznaju nove
potrebe kako krajnjih potroaa tako i industrijskih subjekata, o njihovom potencijalu da apsorbiraju nove
tehnologije te o njihovom doprinosu naukovanju, strukovnom osposobljavanju i lokalnom razvoju ovisi
budui napredak u produktivnosti itave Europske unije i njezina sposobnost da ostvari ciljeve utvrene na
Europskom vijeu u Lisabonu. Odgovornost lokalnih i nacionalnih uprava te uprava na razini Zajednice
u osmiljavanju politika poduzea koje uzimaju u obzir posebne potrebe i prednosti tih kategorija podu
zea stoga je pitanje od osobite vanosti.
Promicanje razvoja takvih politika glavni je cilj nove Preporuke Komisije o definiciji mikropoduzea, malih
i srednjih poduzea. Preciznijom definicijom osigurat e se vea pravna sigurnost. S obzirom da je bolje
prilagoena razliitim podkategorijama mikropoduzea, malih i srednjih poduzea i da uzima u obzir
razliite vrste odnosa meu poduzeima, njome e se promicati ulaganja i inovacije u MSP-ovima
i potaknuti suradnja meu poduzeima. Te bi se prednosti trebale postii dok se istovremeno sprjeavaju
poduzea koja ne posjeduju osobine istinskih MSP-ova ili se suoavaju s potpuno razliitim problemima od
njihovih da nepravedno uivaju koristi od mjera usmjerenih na MSP-ove.
Ova je Preporuka bila predmetom iznimno opsenih rasprava s poslovnim organizacijama, dravama
lanicama i strunjacima iz poduzea u okviru Skupine za politiku poduzetnitva (2). Preliminarni nacrt bio
je osim toga predmetom dviju javnih rasprava putem interneta. Nakon vie od godine dana rada, postignut
je gotovo potpuni konsenzus unato raznovrsnim ciljevima koji su postavljeni.
Svi oni koji su sudjelovali u reviziji sloili su se kako je vano da uz pojaanu pravnu sigurnost i bolje
prepoznavanje gospodarske realnosti uslijede i napori uprava da pojednostave i ubrzaju administrativno
rjeavanje predmeta za koje je potreban status mikropoduzea, malog ili srednjeg poduzea. Ponuditi
svakom poduzeu mogunost da samo ispuni saetu izjavu inilo se kao suvremena i praktina metoda. Ta
bi se izjava, ako je potrebno, mogla ispuniti i elektroniki, a mogla bi posluiti i kao praktini prirunik za
poduzea.
Dokument koji je priloen ovoj Komunikaciji obrazac je za takvu izjavu. On ni na koji nain nije obvezan
u pogledu njegove uporabe ili sadraja ni za poduzea ni za uprave drava lanica, ali oblikovan je kao
jedan od moguih primjera. Takve izjave ne dovode u pitanje provjere ili istrage predviene nacionalnim
pravilima ili pravilima Zajednice.
Ako drave lanice koje primjenjuju definiciju MSP-ova ele ubrzati obradu upravnih predmeta, bilo bi,
naravno, poeljno da se tom izjavom ne povea ukupno administrativno optereenje za poduzea, nego da
ona, kada god je to mogue, zamijeni ostale zahtjeve za podacima koji su ranije bili traeni. Isto bi ju tako
bilo poeljno ugraditi u predmete vezane uz prijave za sudjelovanje u mjerama za koje je potreban status
MSP-a.
(1) SL L 124, 20.5.2003., str.
(2) Odluka Komisije 2000/690/EZ od 8. studenoga 2000. o osnivanju Skupine za politiku poduzetnitva (SL L 285,
10.11.2000., str. 24).
Za tu se svrhu moe upotrijebiti obrazac predloen u Prilogu. Moe ga se i ispuniti, pojednostavniti ili
prilagoditi kako bi se u obzir uzele osobitosti nacionalnih upravnih praksi. Kako bi se postigao najvei
mogui uinak pojednostavljivanja, bilo bi, naravno, poeljno da se isti obrazac izjave koji utvrdi drava
lanica koristi za sve upravne svrhe u toj dravi lanici za koje je potreban status MSP-a.
Kako je cilj Preporuke osigurati zajedniki referentni okvir za definiciju MSP-a, ne bi, naravno, bilo u skladu
s tim ciljem ako bi uporaba takvog obrasca izjave dovela do razliitih tumaenja te definicije. Stoga treba
imati u vidu injenicu da svi drugi obrasci izjave koji imaju istu svrhu moraju uzeti u obzir sve odredbe
teksta Preporuke kako bi se utvrdio status poduzea podnositelja zahtjeva kao mikropoduzea, malog ili
srednjeg poduzea u smislu ove Preporuke. Tekst preporuke, a ne tekst izjave, je taj u kojem se utvruju
uvjeti za stjecanje statusa MSP-a.
U tom smislu, mora se naglasiti da se predloeni obrazac izjave poziva na Sedmu Direktivu Vijea
83/349/EEZ o konsolidiranim financijskim izvjeima. Poduzea koja ispunjavaju jedan od uvjeta utvrenih
u lanku 1. te Direktive u biti su povezana u smislu lanka 3. stavka 3. definicije MSP-a, uzimajui u obzir
prirodu tih uvjeta. Za poduzea koja moraju sastaviti konsolidirana financijska izvjea u skladu s tom
Direktivom Vijea stoga je praktino da odmah znaju da su i povezana u smislu definicije MSP-a. U sluaju
kasnije izmjene te Direktive uslijed ega bi dolo do razlika izmeu dvije definicije, obrazac izjave morao bi
se prilagoditi na odgovarajui nain kako bi se u obzir uzela ta izmjena.
S obzirom na vremenske rokove za stupanje na snagu takvih moguih izmjena, ta bi se prilagodba vjerojatno
mogla dogoditi istovremeno s moguim buduim izmjenama Preporuke o definiciji mikropoduzea, malih
i srednjih poduzea u skladu s lankom 9. njezinoga Priloga.
45
46
OBRAZAC IZJAVE
PODACI POTREBNI ZA STJECANJE STATUSA MSP-a
Podaci o identitetu poduzea koje podnosi zahtjev

Ime ili poslovno ime: .............................................................................................................................................................
Adresa (registriranog ureda): ................................................................................................................................................
Registarski broj/PDV broj (1): ................................................................................................................................................
Imena i titule upravitelja poduzea (2): ...............................................................................................................................
Vrsta poduzea (vidi objanjenje)
Kvaicom oznaiti koji sluaj/sluajevi se odnosi/odnose na poduzee podnositelja zahtjeva:
Neovisno poduzee
U ovom sluaju podaci koji se unose u polje u nastavku proizlaze samo iz

financijskih izvjea poduzea podnositelja zahtjeva. Ispuniti samo izjavu,
ne i Prilog.
Partnersko poduzee
Ispuniti i priloiti Prilog (i sve dodatne listove), potom ispuniti izjavu

prenoenjem rezultata izrauna u polje u nastavku.
Povezano poduzee
Podaci za odreivanje kategorije poduzea

Izraunato u skladu s lankom 6. Priloga Preporuci Komisije C 2003/361/EZ o definiciji mikro, malih
i srednjih poduzea.
Referentno razdoblje (*):
Broj osoblja (godinja jedinica rada)
Godinji promet (**)
Bilanca (**)
(*) Svi podaci moraju se odnositi na posljednje odobreno raunovodstveno razdoblje i biti izraunati na godinjoj razini.
U sluaju novoosnovanih poduzea ija financijska izvjea jo nisu odobrena, podaci koji se primjenjuju uzimaju se iz
pouzdane procjene sastavljene tijekom financijske godine.
(**) 1 000 EUR.
Vano: U usporedbi s prethodnim raunovodstvenim

razdobljem dolo je do promjene vezano uz podatke
uslijed koje bi moglo doi do promjene kategorije
poduzea podnositelja zahtjeva (mikropoduzee, malo,
srednje ili veliko poduzee)
Ne
Da (u tom sluaju ispuniti i priloiti izjavu
koja se odnosi na prethodno raunovodstveno
razdoblje (3))
Potpis:
Ime i funkcija potpisnika koji je ovlaten da predstavlja poduzee: ...........................................................................
.....................................................................................................................................................................................................
Svojim potpisom potvrujemo da su svi navodi u ovoj izjavi i njezinim prilozima toni i istiniti.
Sastavljeno u ,
Potpis:
(1) To utvruje drava lanica u skladu sa svojim potrebama.

(2) Predsjedatelj (glavni izvrni direktor), generalni direktor ili slino.
(3) Definicija, lanak 4. stavak 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ.
OBJANJENJE
O VRSTAMA PODUZEA KOJE SE UZIMAJU U OBZIR ZA IZRAUN BROJA OSOBLJA I FINANCIJSKIH IZNOSA
I.
VRSTE PODUZEA
Definicijom MSP-a (1) razlikuju se tri vrste poduzea prema njihovoj vezi s ostalim poduzeima u smislu
postotnog udjela u kapitalu ili glasakih prava ili prava da ostvare vladajui utjecaj (2).
Prva vrsta: neovisno poduzee
To je daleko najea vrsta poduzea. Odnosi se na svako poduzee koje nije svrstano u jedno od dvije
preostale vrste poduzea (partnersko ili povezano).
Poduzee podnositelj zahtjeva neovisno je ako:
nema 25 % (3) ili vie kapitala drugog poduzea,
i ako 25 % (3) ili vie poduzea nije u vlasnitvu drugog poduzea ili javnog tijela ili u zajednikom
vlasnitvu nekoliko povezanih poduzea ili javnih tijela, osim nekih iznimaka (4),
i ako ne sastavlja konsolidirana financijska izvjea i nije ukljueno u financijska izvjea poduzea koje
sastavlja konsolidirana financijska izvjea i stoga nije povezano poduzee (5).
Druga vrsta: partnersko poduzee
Ova vrsta predstavlja situaciju poduzea koje ulazi u opseno financijsko partnerstvo s drugim poduzeima
pri emu jedno poduzee ne ostvaruje stvarni izravni ili neizravni vladajui utjecaj nad drugim poduzeem.
Partneri su poduzea koja nisu neovisna, ali nisu ni povezana jedno s drugim.
Poduzee podnositelj zahtjeva partner je u drugom poduzeu ako:
ima 25 % (3) ili vie, ali manje od 50 % (3) kapitala drugog poduzea,
ili drugo poduzee ima vie od 25 % (3), ali manje od 50 % (3) kapitala u poduzeu podnositelju
zahtjeva,
i ako poduzee podnositelj zahtjeva ne sastavlja konsolidirana financijska izvjea koja konsolidacijom
ukljuuju i druga poduzea te ako konsolidacijom nije ukljueno u financijska izvjea drugog podu
zea ili poduzea koje je povezano s njim (5).
Trea vrsta: povezano poduzee
Ova vrsta odgovara ekonomskoj situaciji poduzea koja ine skupinu poduzea uslijed izravne ili neizravne
kontrole veine kapitala ili glasakih prava (ukljuujui kontrolu prema sklopljenim ugovorima ili,
u odreenim sluajevima, kontrolu koju ostvaruju fizike osobe kao dioniari) ili uslijed sposobnosti da
ostvaruju vladajui utjecaj nad nekim poduzeem. Takvi su sluajevi stoga rjei od prethodne dvije vrste.
Kako bi izbjegle potekoe za poduzea u pogledu tumaenja, Komisija je definirala ovu vrstu poduzea
tako da je preuzela uvjete kada god odgovaraju svrhama Definicije utvrene u lanku 1. Direktive
Vijea 83/349/EEZ o konsolidiranim financijskim izvjeima (6) koji se primjenjuju dugi niz godina.
Poduzee tako u naelu odmah zna da je povezano, s obzirom da je u skladu s Direktivom obvezno sasta
viti konsolidirana financijska izvjea ili je konsolidacijom ukljueno u financijska izvjea poduzea koje je
obvezno sastaviti takva konsolidirana financijska izvjea.
47
48
Jedina dva sluaja. koja meutim i nisu vrlo esta, u kojima se poduzee moe smatrati povezanim iako
nije obvezno sastaviti konsolidirana financijska izvjea, opisana su u prve dvije alineje biljeke 5. ovog
objanjenja. U tim sluajevima, poduzee bi trebalo provjeriti ispunjava li jedan od uvjeta utvrenih
u lanku 3. stavku 3. Definicije.
II. BROJ OSOBLJA I GODINJE JEDINICE RADA (7)
Broj osoblja poduzea odgovara broju godinjih jedinica rada
Tko je ukljuen u broj osoblja?
Zaposleni u poduzeu podnositelju zahtjeva,
osobe koje rade za podreeno poduzee, a smatraju se zaposlenima prema nacionalnom pravu,
vlasnici-upravitelji,
partneri koji se bave redovitom djelatnou u poduzeu i ostvaruju pogodnosti od njegovih financijskih
koristi.
Pripravnici ili studenti koji su ukljueni u struno usavravanje s ugovorom o pripravnitvu ili ugovorom
o strunom usavravanju ne broje se kao osoblje.
Kako se rauna broj osoblja?
Jedna godinja jedinica rada odgovara jednoj osobi koja je bila zaposlena na puno radno vrijeme kod
predmetnog poduzea ili u njegovo ime, tijekom cijele referentne godine Broj osoblja izraava se
u godinjim jedinicama rada.
Rad osoba koje nisu bile zaposlene cijelu godinu, rad onih koje su radile skraeno radno vrijeme, bez
obzira na trajanje, kao i sezonski rad, raunaju se kao dijelovi godinje jedinice rada.
Ne rauna se trajanje porodiljskog ili roditeljskog dopusta.
(1) Dalje u tekstu izraz Definicija odnosi se na Prilog Preporuci Komisije 2003/361/EZ o definiciji mikropoduzea, malih
i srednjih poduzea.
(2) Definicija, lanak 3.
(3) U smislu udjela u kapitalu ili glasakim pravima, ovisno o tome to je vee. Tom bi se postotku trebao dodati kapital u tom
istom poduzeu svakog poduzea koje je povezano s dioniarskim drutvom (Definicija, lanak 3. stavak 2.).
(4) Poduzee se moe i dalje smatrati neovisnim poduzeem ako su sljedee kategorije ulagaa dosegle ili premaile prag od
25 %, (pod uvjetom da ti ulagai nisu povezani s poduzeem podnositeljem zahtjeva):
(a) javna investicijska drutva, drutva rizinog kapitala, pojedinci ili skupine pojedinaca s redovitom djelatnou
ulaganja rizinog kapitala koji ulau dioniki kapital u poduzetnike koji nisu uvrteni na burzu (poslovni aneli),
uz uvjet da je ukupno ulaganje tih poslovnih anela u istom poduzeu manje od 1 250 000 eura;
(b) sveuilita ili neprofitni istraivaki centri;
(c) institucionalni ulagai, ukljuujui fondove regionalnog razvoja. (Definicija, lanak 3. stavak 2. drugi podstavak).
(5) Ako je registrirani ured poduzea smjeten u dravi lanici koja je predvidjela izuzee od zahtjeva da se
sastavljaju takva financijska izvjea u skladu sa Sedmom Direktivom Vijea 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na
temelju lanka 54. stavka 3. toke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvjeima, poduzea bi ipak
trebala posebno provjeriti da ne ispunjavaju jedan od uvjeta utvrenih u lanku 3. stavku 3. Definicije.
Postoje takoer neki vrlo rijetki sluajevi u kojima se poduzee moe smatrati povezanim poduzeem drugog
poduzea preko osobe ili skupine fizikih osoba koje djeluju zajedno (Definicija, lanak 3. stavak 3.)
Nasuprot tome, postoji vrlo mali broj sluajeva poduzea koja sastavljaju konsolidirana financijska izvjea, iako
to nisu obvezna initi u skladu sa Sedmom Direktivom. U tom sluaju, poduzee nije nuno povezano i moe se
smatrati samo partnerom.
Da bi se utvrdilo je li poduzee povezano ili ne, u svakoj od tri navedene situacije trebalo bi se provjeriti ispunjava li podu
zee jedan od uvjeta utvrenih u lanku 3. stavku 3. Definicije ili ne, ovisno o sluaju, preko fizike osobe ili skupine
fizikih osoba koje djeluju zajedno.
(6) Sedma Direktiva Vijea 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju lanka 54. stavka 3. toke (g) Ugovora
o konsolidiranim financijskim izvjeima (SL L 193, 18.7.1983., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Direktivom
2001/65/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 283, 27.10.2001., str. 28.).
(7) Definicija, lanak 5.
PRILOG IZJAVI
IZRAUN ZA PARTNERSKO ILI POVEZANO PODUZEE
Ako je potrebno, priloiti priloge

Prilog A ako je poduzee podnositelj zahtjeva partnersko poduzee (i dodatne listove, ako je
primjenjivo)
Prilog B ako je poduzee podnositelj zahtjeva povezano poduzee (i dodatne listove, ako je primjenjivo)
Izraun podataka za partnersko i povezano poduzee (1) (vidi objanjenje)
Referentno razdoblje (2):
Broj osoblja (godinja
jedinica rada)
Godinji promet (*)
Bilanca (*)
1. Podaci (2) o poduzeu podnositelju

zahtjeva ili konsolidiranim financijskim
izvjeima (preuzeti podatke iz tablice
B (1) iz Priloga B (3))
2. Razmjerno zbrojeni podaci (2) svih
(eventualnih) partnerskih poduzea
(preuzeti podatke iz tablice A iz
Priloga A)
3. Zbrojeni podaci (2) svih (eventualnih)
povezanih poduzea ako konso
lidacijom nisu ukljueni u prvi redak
(preuzeti podatke iz tablice B(2) iz
priloga B)
Ukupno
(*) 1 000 EUR.
(1) Definicija. lanak 6. stavci 2. i 3.
(2) Svi podaci moraju se odnositi na posljednje odobreno raunovodstveno razdoblje i biti izraunati na godinjoj razini.
U sluaju novoosnovanih poduzea ija financijska izvjea jo nisu odobrena, podaci koji se primjenjuju uzimaju se iz
pouzdane procjene sastavljene tijekom financijske godine (Definicija, lanak 4.).
3
( ) Podaci poduzea, ukljuujui broj osoblja, odreuju se na temelju financijskih izvjea i ostalih podataka poduzea
odnosno, ako postoje, konsolidiranih financijskih izvjetaja poduzea ili konsolidiranih financijskih izvjea u koje je
poduzee ukljueno kroz konsolidaciju.
Podaci koji se unose u redak Ukupno u gornjoj tablici trebali bi se unijeti u polje Podaci za odreivanje
kategorije poduzea u izjavi.
49
50
PRILOG A
Partnerska poduzea
Za svako poduzee za koje je ispunjen partnerski list (jedan list za svako partnersko poduzee poduzea
podnositelja zahtjeva i za sva eventualna partnerska poduzea eventualnog povezanog poduzea, iji podaci
jo nisu ukljueni u konsolidirana financijska izvjea tog povezanog poduzea (1)), podaci iz predmetne
partnerske tablice trebali bi se unijeti u zajedniku tablicu u nastavku:
Tablica A
Partnersko poduzee (ime /identifikacija)

jedinica rada)
Godinji promet (*)
Bilanca (*)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Ukupno
(*) 1 000 EUR.
(priloiti listove ili proiriti ovu tablicu, ako je potrebno)
Podsjetnik: ti su podaci rezultat razmjerng izrauna na partnerskom listu za svako izravno ili neizravno
partnersko poduzee.
Podaci koji se unose u redak Ukupno u gornjoj tablici trebali bi se unijeti u redak 2 (vezan uz partnerska
poduzea) tablice u Prilogu izjavi.
(1) Ako su podaci poduzea ukljueni u konsolidirana financijska izvjea u manjem omjeru od onog utvrenog lankom 6.
stavkom 2. trebao bi se primjenjivati postotak u skladu s tim lankom (Definicija, lanak 6. stavak 3. drugi podstavak).
PARTNERSKI LIST
1. Precizna identifikacija partnerskog poduzea

Ime ili poslovno ime: .......................................................................................................................................................
Adresa (registriranog ureda): ..........................................................................................................................................
Registarski broj/PDV broj (1): ..........................................................................................................................................
Imena i titule upravitelja poduzea (2): .........................................................................................................................
2. Bruto podaci vezani uz partnerska poduzea
Referentno razdoblje:
jedinica rada)
Godinji promet (*)
Bilanca (*)
Neobraeni podaci
(*) 1 000 EUR.
Podsjetnik: Ti su bruto podaci dobiveni iz financijskih izvjea i drugih podataka partnerskog podu
zea, i to konsolidiranih ako postoje. Njima se dodaje 100 % podataka poduzea koja su povezana s tim
partnerskim poduzeem, osim ako su podaci iz financijskih izvjea tih povezanih poduzea ve
ukljueni kroz konsolidaciju u financijska izvjea partnerskog poduzea (3). Ako je potrebno, za podu
zea koja jo nisu ukljuena u financijska izvjea kroz konsolidaciju, dodati list povezano poduzee.
3. Razmjerni izraun
a) Tono navedite koliki je udio (4) poduzea koje sastavlja izjavu (ili povezanog poduzea preko kojeg
je ostvarena veza s partnerskim poduzeem) u partnerskom poduzeu na koje se odnosi ovaj list:
.........................................................................................................................................................................................
.........................................................................................................................................................................................
Navedite i udio partnerskog poduzea na koje se odnosi ovaj list u poduzeu koje sastavlja izjavu (ili
u povezanom poduzeu):
.........................................................................................................................................................................................
.........................................................................................................................................................................................
b) Vei od ova dva postotka udjela trebalo bi primijeniti na bruto podatke unesene u prethodnu tablicu.
Rezultate tog razmjernog izrauna trebalo bi unijeti u sljedeu tablicu:
Tablica Partnersko poduzee
Postotak:
Broj osoblja
(godinja jedinica
rada)
Godinji promet (*)
Bilanca (*)
Razmjerni rezultati
(*) 1 000 EUR.
Ti bi se podaci trebali unijeti u tablicu A u Prilogu A.
(1)
( 2)
( 3)
( 4)
To utvruje drava lanica u skladu sa svojim potrebama.

Predsjedatelj (glavni izvrni direktor), generalni direktor ili slino.
Definicija, lanak 6. stavak 3. prvi podstavak.
U smislu udjela u kapitalu ili glasakim pravima, ovisno o tome to je vee. Tom kapitalu trebalo bi dodati kapital svakog
povezanog poduzea u istom poduzeu (Definicija, lanak 3. stavak 2. prvi podstavak).
51
52
PRILOG B
Povezana poduzea
A) Koji se sluaj odnosi na poduzee podnositelja zahtjeva:

Sluaj 1: Poduzee podnositelj zahtjeva sastavlja konsolidirana financijska izvjea ili je ukljueno
u konsolidirana financijska izvjea drugog poduzea. (Tablica B(l))
Sluaj 2: Poduzee podnositelj zahtjeva ili jedno ili vie povezanih poduzea ne sastavljaju
konsolidirana financijska izvjea ili nisu ukljueni u konsolidirana financijska izvjea. (Tablica B(2)).
Vana napomena: Podaci poduzea koja su povezana s poduzeem podnositeljem zahtjeva dobivaju se
iz njihovih financijskih izvjea i njihovih drugih podataka, i to konsolidiranih ako postoje. Njima se
dodaju, pro rata, podaci svih moguih partnerskih poduzea tog povezanog poduzea, koji se nalaze
neposredno uzvodno ili nizvodno od tog povezanog poduzea, osim ako ti podaci ve nisu ukljueni
kroz konsolidaciju (1).
B. Metode izrauna za svaki sluaj:
U sluaju 1: konsolidirana financijska izvjea slue kao temelj za izraun. Ispuniti tablicu B(1) u nastavku.
Tablica B(l)
jedinica rada) (*)
Godinji promet (**)
Bilanca (**)
Ukupno
(*) Ako se u konsolidiranim financijskim izvjeima ne nalaze nikakvi podaci o osoblju, brojani podaci o osoblju dobivaju
se zbrajanjem podataka poduzea s kojima je predmetno poduzee povezano.
(**) 1 000 EUR.
Podaci koji se unose u redak Ukupno u gornjoj tablici trebali bi se unijeti u redak 1 tablice u Prilogu
izjavi.
Identifikacija poduzea ukljuenih kroz konsolidaciju
Povezano poduzee (ime/identifikacija)
Adresa (registriranog
ureda)
Registarski broj/PDV
broj (*)
Imena i titule
upravitelja
poduzea) (**)
A.
B.
C.
D.
E.
(*) To utvruje drava lanica u skladu sa svojim potrebama.
(**) Predsjedatelj (glavni izvrni direktor), generalni direktor ili slino.
Vano: Partnerska poduzea takvog povezanog poduzea koja jo nisu ukljuena konsolidacijom tretiraju
se kao izravni partneri poduzea podnositelja zahtjeva. Njihovi podaci i partnerski list trebali bi se stoga
dodati u Prilog A.
U sluaju 2: za svako povezano poduzee (ukljuujui veze preko drugih povezanih poduzea), ispuniti list
povezana poduzea i jednostavno zbrojiti financijska izvjea svih povezanih poduzea ispunjavanjem
tablice B (2) u nastavku.
(1) Definicija, lanak 6. stavak 3. drugi podstavak.
Tablica B(2)
jedinica rada)
Poduzee br.:
Godinji promet (**)
Bilanca (**)
1. (*)
2. (*)
3. (*)
4. (*)
5. (*)
Ukupno
(*) priloiti jedan list povezano poduzee po poduzeu.
(**) 1 000 EUR.
Podaci koji se unose u redak Ukupno u gornjoj tablici trebali bi se unijeti u redak 3 (vezan uz partnerska
poduzea) tablice u Prilogu izjavi.
53
54
LIST POVEZANO PODUZEE

(samo za povezana poduzea koja konsolidacijom nisu ukljuena u tablicu B)
1. Precizna identifikacija poduzea

Ime ili poslovno ime: .......................................................................................................................................................
Adresa (registriranog ureda): ..........................................................................................................................................
Registarski broj/PDV broj (1) ...........................................................................................................................................
Imena i titule upravitelja poduzea (2): .........................................................................................................................
2. Podaci o poduzeu
Referentno razdoblje:
jedinica rada)
Godinji promet (*)
Bilanca (*)
Ukupno
(*) 1 000 EUR
Ti bi se podaci trebali unijeti u tablicu B(2) u Prilogu B.

Vano: Podaci poduzea koja su povezana s poduzeem podnositeljem zahtjeva dobivaju se iz njihovih
financijskih izvjea i njihovih drugih podataka, i to konsolidiranih ako postoje. Njima se dodaju, pro
rata, podaci svih moguih partnerskih poduzea tog povezanog poduzea, koji se nalaze neposredno
uzvodno ili nizvodno od tog povezanog poduzea, osim ako ti podaci ve nisu ukljueni kroz
konsolidaciju (3).
Takva partnerska poduzea tretiraju se kao izravna partnerska poduzea poduzea podnositelja zahtjeva.
Njihovi podaci i partnerski list moraju se stoga dodati u Prilog A.
(1) To utvruje drava lanica u skladu sa svojim potrebama.

(2) Predsjedatelj (glavni izvrni direktor), generalni direktor ili slino.
(3) Ako su podaci poduzea ukljueni u konsolidirana financijska izvjea u manjem omjeru od onog utvrenog lankom 6.
stavkom 2. trebao bi se primjenjivati postotak u skladu s tim lankom (Definicija, lanak 6. stavak 3. drugi podstavak).
KAKO DOI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

jedan primjerak:
u knjiari EU-a (https://bookshop.europa.eu/hr/home/);
vie od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:

u predstavnitvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm),
pri delegacijama u zemljama koje nisu lanice EU-a
(http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm),
kontaktiranjem slube Europe Direct (http://europa.eu/contact/index_hr.htm)
ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).
(*) Informacije su besplatne, kao i veina poziva (premda neke mree, javne govornice ili hoteli mogu
naplaivati pozive).
Publikacije koje se plaaju:

u knjiari EU-a (https://bookshop.europa.eu/hr/home/).
ET-01-15-040-HR-N

Et 0115040 HRN

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Et 0115040 HRN

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ref.

IZJAVA O OGRANIENJU ODGOVORNOSTI

Slika na naslovnici: Gettyimages

Europe Direct je usluga koja vam omoguuje pronai odgovore

Vie informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a

Kategorijom mikro, malih i srednjih

Novi poticaj za zapoljavanje, rast

Zapoljavanje, rast i ulaganja vratit e se u Europu samo ako uspostavimo primjereno

omoguujui im tako da ostvare svoj puni potencijal u dananjemu globalnom gospodarstvu.

Kako prepoznati prave

ZATO NAM JE POTREBNA

Kakve potpore za MSP-ove postoje u EU-u?

Veliina nije najvanija

vlasnitvu veeg poduzea, s njime je povezano

MSP-ovi u odnosu na ostala poduzea: glavni kriteriji

V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a

Pomo u izbjegavanju naruavanja

MSP-ovima je potrebna pomo koja

CILJEVI OVOG VODIA

U vodiu je objanjeno korak po korak kako

Registracija poduzea kao MSP-a: vie ulaznih toaka

Potrebna vam je dodatna pomo?

V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a

PRIMJENA DEFINICIJE MSP-ova

Tri kategorije MSP-ova

2. korak:Koje kriterije treba

3. korak: to obuhvaaju ti kriteriji?

4. korak:Kako izraunati te podatke?

V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a

Prvi je korak koji MSP mora ispuniti taj da se

U skladu s definicijom, poduzee je svaki subjekt

U praksi to znai da se poduzeem mogu smatrati samozaposlene osobe, obiteljska poduzea,

Definicijom MSP-ova uzimaju se u obzir tri

Kategorijom mikro, malih i srednjih poduzea

iji godinji promet ne premauje 50 milijuna

Vodi za korisnike o definiciji malih isrednjihpoduzea

Da bi se poduzee moglo smatrati MSP-om, mora

Definicijom se omoguava navedeni izbor jer

mikro poduzea definiraju se kao poduzea

(2) Vie informacija o popratnim dokumentima dostupno je u pojmovniku.

Pragovi (lanak 2.)

Tko nije obuhvaen

V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a

Kriteriji 2. i 3.: Godinji promet

(3) Vidjeti lanak 28. Direktive Vijea 78/660/EEZ od 25. srpnja

(4) Vie pojedinosti dostupno je u lanku 12. stavku 3.

to e se dogoditi ako premaim

(5) Posljednje odobreno raunovodstveno razdoblje.

V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a

Da bi moglo razmotriti i ocijeniti podatke u

Imajte na umu da se povezanim poduzeima

samo svoje podatke;

Nije partner i nije povezano

Ako su ulagai povezani, poduzee se

Mogue je imati nekoliko ulagaa s

Drugo poduzee posjeduje

V o di z a k o risni k e o definici j i m a lih isredn j ihp o du z e a

Utvrivanje podataka koje

Iznimke (lanak 3. stavak 2.

javna investicijska drutva, drutva poduzetnikog kapitala i poslovni aneli(9);

(9) Vidjeti pojmovnik. Financijsko sudjelovanje poslovnih

Poduzee se jo uvijek moe smatrati neovisnim ako jedna od sljedeih vrsta

2. korak:Koje kriterije treba