Osnove nosivih konstrukcija I

1. OSNOVNI ZAKONI I VELIINE MEHANIKE

1.1. Zadaa mehanike

Zadaa mehanike: prouavanje mehanikog gibanja
Mehaniko gibanje: najjednostavniji oblik gibanja materije koji podrazumijeva
meusobno premjetanje tijela u prostoru i vremenu

1.2. Podjela mehanike

Klasina (Newton-ova) mehanika prouava gibanje sporih makroskopskih tijela.

Relativistika (Einstein-ova) mehanika prouava gibanje makroskopskih tijela koje
ukljuuje vezu prostora i vremena te mase i energije.
Kvantna mehanika prouava sva mehanika gibanja (i mikroestica).

KLASINA MEHANIKA

MEHANIKA VRSTIH TIJELA MEHANIKA FLUIDA

STATIKA MEHANIKA
TEKUINA
MEHANIKA
KINEMATIKA
KRUTIH
TIJELA MEHANIKA
DINAMIKA
PLINOVA

OTPORNOST MATERIJALA

MEHANIKA
DEFORMABILNIH TEORIJA ELASTINOSTI
TIJELA

TEORIJA PLASTINOSTI

OPA MEHANIKA KONTINUUMA

Klasina mehanika je jedna od temeljnih disciplina u teoriji i praksi graditeljske

djelatnosti.
Mehanika vrstih tijela prouava realno vrsto tijelo.
Realno vrsto tijelo je skup estica ije se meusobne udaljenosti ne mijenjaju bitno
(vrsto tijelo teko mijenja oblik).
Osnove nosivih konstrukcija I

Modeli realnog vrstog tijela:

materijalna toka
kruto tijelo
kontinuum (deformabilno tijelo)

Podjela mehanike krutog tijela:

Statika prouava stanje mirovanja kao najjednostavniji oblik gibanja.

Kinematika prouava geometriju gibanja te vezu izmeu poloaja tijela u prostoru s
vremenom.
Dinamika prouava opa gibanja, uzroke i posljedice (obuhvaa statiku i
kinematiku).

1.3. Veliine u mehanici

skalarne (jedan podatak - iznos): duina, masa, vrijeme, povrina, obujam, energija,
temperatura
vektorske (tri podatka - iznos, pravac djelovanja, smjer djelovanja): sila, poloaj,
pomak, brzina, ubrzanje

Fizikalne veliine u mehanici

a) Osnovne veliine mehanike

Duina - veliina kojom kvantitativno odreujemo udaljenost dviju toaka (metar m)

Vrijeme - veliina kojom kvantitativno mjerimo tok dogaaja (sekunda s)
Masa - veliina kojom kvantitativno mjerimo inerciju (kilogram kg)

b) Izvedene veliine mehanike

Sila - mjera djelovanja jednog tijela na drugo (Newton, N)

r
F = ma
r
[ ] [
[N] = [kg] m / s 2 = kg m s 2 ]
Neke izvedene veliine: sila, moment, brzina, ubrzanje, impuls, koliina gibanja, rad,
snaga, energija.
Osnove nosivih konstrukcija I

1.4. Osnovni zakoni mehanike

NEWTON-OVI AKSIOMI 1686. Matematika naela prirodne filozofije

1. Newton-ov aksiom: (zakon inercije ili tromosti)

Svako materijalno tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog

pravolinijskog gibanja sve dok djelovanjem drugih tijela to stanje mirovanja
ne promijeni.

2. Newton-ov aksiom: (zakon gibanja)

Vremenska promjena koliine gibanja proporcionalna je sili koja je izaziva i

ima smjer sile.
r d r r r
F = (m v ); F = ma
dt

3. Newton-ov aksiom: (zakon akcije i reakcije)

Djelovanju je uvijek jednako i suprotno protudjelovanje, odnosno meusobno

djelovanje dvaju tijela jednako je i usmjereno u suprotne strane.
Meudjelovanje

FII/I FI/II
I II I II

r
FI / II - sila kojom tijelo I djeluje na tijelo II
r r
FI / II = FII / I
Osnove nosivih konstrukcija I

Zakon nezavisnosti djelovanja sila

Kada na kruto tijelo djeluje vie sila, tada djelovanje jedne sile ne ovisi o
djelovanju ostalih sila, pa se djelovanje svake sile moe razmatrati posebno te
ukupno djelovanje dobiti njihovim zbrajanjem.

Zakon paralelograma sila (S. Stevinus 1548-1630)

F2
F
F2 sin
F1
F2 cos
2 2
F = F1 + F2 + 2 F1 F2 cos
F2 sin
tg =
F1 + F2 cos