L.

Bognar : Didaktika

Osnovna poglavlja su:

1. TEORIJSKI PRISTUP I TERMINOLOKA PITANJA DIDAKTIKE

Didaktika je pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojno obrazovnog procesa. Danas
postoje razliiti, a esto i opreni didaktiki koncepti, to je uvjetovano razliitim teorijskim
polazitima, razvojem znanosti na koje se oslanja didaktika, ali i postojanjem razliitih rjeenja u
praksi, ije je uopavanje didaktika.

Sociocentristiki i pedocentristiki pristup, znanstveni, umjetniki i radni pristup, adaptibilni i

emancipacijski pristup, sistemski i kreativni pristup, samo su neke od mnogobrojnih meusobno
suprotstavljenih didaktikih koncepcija, koje imaju vrlo razliite reperkusije na praktino izvoenje
odgojno obrazovnog procesa.

Koncepcija za koju se odluuju autori ovog rada didaktiku shvaa kao teoriju i odgojnog i
obrazovnog procesa. Odgoj i obrazovanje se shvaaju kao dvije strane jedinstvenog procesa. Oni imaju
svoje specifinosti, pa se obrazovanje ne moe svesti na odgoj, a ni odgoj na obrazovanje, ali odvijaju
se u sklopu jedinstvenog procesa.

Daljnju konkretizaciju didaktike, ali i povratni utjecaj na njezino oblikovanje, imaju metodike.
Metodike su uvijek vezane za odreenu didaktiku koncepciju, iako one kao svoja polazita uzimaju i
dostignua drugih teorijskih disciplina. Posebno znaenje za koncipiranje metodike imaju iskustva
praktiara. Metodike pak, u odnosu prema nastavniku praktiaru, trebaju imati ulogu poticaja, korisnih
ideja, ostavljajui nastavniku dovoljno slobode za kreiranje vlastitih rjeenja.

Didaktika mora brinuti da su sudionici i pokretai odgojno obrazovnog procesa ljudi,

kreativna bia i da taj proces nije mogue u potpunosti objektivizirati. On je uvijek u velikoj mjeri
subjektivan produkt njegovih sudionika, koji i tako manifestiraju svoju originalnu ljudsku prirodu.

2. HISTORIJSKI I SUVREMENI DIDAKTIKI SUSTAVI

Protekla etiri stoljea razvoja didaktike teorije i kolske prakse obiljeena su naglaenom
prisutnou razredno satnog i predmetno satnog sustava s brojnim pokuajima prevladavanja
slabosti tih sustava. Kruti razredno predmetno - satni sustav pedagozi su pokuavali zamijeniti
sustavom koji polazi od djetetovih potreba. Nastali su tako didaktiki sustavi koji naputaju krute
okvire razredno predmetno satnog sustava, nudei okvire koji podsjeaju na stil rada i ivota u
neformalnim djejim grupama i obitelji
( npr. Cousinet i Jena plan ).

Predmetno satni sustav je svojim uenjem i radom obiljeio J.F. Herbart ( ''formalni
stupnjevi''), te brojna didaktika rjeenja poznata kao koncepcija nastave i skupna nastava. U
nastojanju da se olaka rad uitelja ali i didaktike forme priblie djetetovim potrebama, pojavili su se
sustavi A. Bella i J. Lancastera ( monitorski sustav ), zatim sustav R. Cousineta ( slobodne grupe ) i
sustav individualizirane nastave R. Dottrensa ( nastavni listii ).

Uz razmatranje povijesti didaktike i razvoja kolskih sustava nije mogue zaobii pokrete za
umjetniki odgoj i pokret radne kole. Radna kola je pokret zapoet krajem prolog i poetkom ovog
( XX ) stoljea u Americi i Europi. Kao rezultat inventivnog odnosa uitelja prema pedagokoj praksi
nastali su originalni didaktiki sustavi koji i danas imaju svoju pedagoku publiku i koji su oslonac u
1
kreiranju novih sustava ( projekt metoda, Montessori sustav, waldorfske kole, Freinetov pokret ).
Veina tih i drugih didaktikih rjeenja, nastalih u toku 20. stoljea, nudi didaktiki sustav koji uvaava
djetetove potrebe za raznovrsnim aktivnostima i optimalnim ostvarivanjem osobnih mogunosti. Poto
to nije mogue uz kruti razredno predmetno satni sustav, predlau se sustavi koji umjesto nastavnih
predmeta nude rad na projektima ili nastavu po epohama, a umjesto uenja iz knjiga, uenje iz prirode
i aktivnosti u prirodi ( Freinetov pokret, waldorfske kole ). Umjesto ''stare kole'', orijentirane na
intelektualni razvoj, pojavili su se sustavi koji polaze od djetetova doivljaja, te raznovrsnih praktinih
i intelektualnih aktivnosti.

Ova kratka analiza novije povijesti kolstva i nastave upuuje na zakljuak da i u bliskoj
budunosti moemo oekivati nova rjeenja u unutarnjoj organizaciji kole i modeliranju nastavnog
procesa. Ta e nova rjeenja biti uvjetovana usavravanjem proizvodnih i komunikacijskih tehnologija,
stila ivljenja buduih generacija, te spoznaja znanosti koje prouavaju kolu i nastavu.

3. METODOLOKA PITANJA DIDAKTIKE

Prouavanje i prikaz osnovnih metodolokih pristupa didaktike pridonijet e boljem

razumijevanju izloenih didaktikih teorija i sustava te shvaanju putova i sredstava pomou kojih se
dolazi do didaktikih spoznaja. Metodologija didaktike omoguuje znanstveno objanjenje pojava na
temelju prikupljenih spoznaja i predvianja buduih razvoja.

Cilj je didaktike otkriti nepoznate injenice, veze i odnose meu pojavama te otkriti promjene i
tendencije unutar odgojno obrazovnog procesa. Znanstvena otkria dobivaju u didaktici logiku
formu u obliku pojmova, zakona, teorija i sustava. Tu su jo i znanstvena objanjenja, definicije,
klasifikacije, stavovi, teoremi, principi i pravila.

Globalni metodoloki pristupi u prouavanju didaktikih pojava mogu biti deskriptivni i

kauzalni, te povijesni i komparativni. Uz te globalne i metodoloke pristupe, didaktika se oslanja na
ove metode prikupljanja podataka : sustavno promatranje, intervjuiranje, anketiranje, testiranje, skale
procjene, studij sluaja, analizu sadraja. Prikupljeni su podaci obino predmetom kvalitativne,
kvantitativne ili kauzalne metode.

Ovisno o kriterijima podjele ( klasifikacije ), didaktika istraivanja mogu biti fundamentalna i

primijenjena, transverzalna i longitudinalna te povijesna i komparativna. Ponekad se jo izdvojeno
govori i o akcionim istraivanjima u kojima su istraivai istovremeno organizatori i realizatori neke
pedagoke akcije ili situacije, iako je to samo jedna varijanta primijenjenih istraivanja.

4. ANTROPOLOKO PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE ODGOJA I

OBRAZOVANJA

Razliita su i oprena shvaanja o tome to je ovjek. Ta shvaanja sutinski utjeu na razliite

didaktike koncepcije. Humanistiko shvaanje u ovjeku vidi aktivno i stvaralako bie, koje u svom
burnom i neprekidnom razvoju nastoji ostvariti svoje osnovne ljudske potrebe. U tome nailazi na
mnogobrojne krize i prepreke. Od uspjenosti rjeavanja tih konfliktnih situacija zavisi hoe li ljudska
jedinka u odnosu prema drugim i prema vlastitom ivotu biti preteno konstruktivna ili preteno
destruktivna.

Ljudska destrukcije moe se manifestirati prema sebi ili prema drugima. Laki oblik su
neurotske pojave, a tei oblici su psihopatske pojave. ovjek svoje potrebe zadovoljava u odnosu s
drugim ljudima, pa drugi ljudi mogu pomoi i u rjeavanju konfliktnih situacija.

2
 U procesu vlastite samoaktualizacije posebnu ulogu igraju spoznajni, doivljajni i psihomotorni
interesi mlade ljudske jedinke. Obrazovanje ima funkciju zadovoljavanja tih interesa i tako daje velik
doprinos procesu samoaktualizacije.

5. SOCIJALNO KULTURNE PRETPOSTAVKE ODGOJA I

OBRAZOVANJA

Drutveni odnosi znaajno utjeu na odgoj i obrazovanje. U totalitarnim drutvima odgojno

obrazovni proces je u funkciji odravanja totalitarnog reima, guenja slobode i kreativnosti. U
demokratskim drutvima odgojno obrazovni proces uvaava ovjeka i njegove potrebe. Kako nema
apsolutno demokratskih ni potpuno totalitarnih drutava, nego se moe govoriti o prevlasti jedne ili
druge tendencije, tako i u odgoju i obrazovanju obino nalazimo i jedne i druge elemente.

Za odgoj i obrazovanje veoma su vane tri drutvene grupe : obitelj, grupe za igru i odgojno
obrazovne grupe, koje se dalje mogu podijeliti prema razliitim kriterijima. U grupi vladaju odreeni
odnosi, a svaki pojedinac ima svoj status i svoju ulogu. Ti se odnosi mogu ispitati i odreenim
odgojnim utjecajima mijenjati kako bi se stvorile povoljne okolnosti za razvoj svakog pojedinca koji
pripada grupi.

Odgojno obrazovni proces ovladavanje je kulturnim i civilizacijskim dostignuima odreenog

drutva. Ta su dostignua predstavljena odreenim sustavom vrijednosti, dostignuima znanosti,
umjetnosti, rada i sporta. Odatle se i crpe sadraji odgoja i obrazovanja.

U razvoju djeje drutvenosti postoje odreene etape koje treba uvaavati u odgoju i
obrazovanju. To je reciproan proces socijalizacije i individuacije. Dijete postupno postaje sve
sposobnije da zajedniki ivi i djeluje s drugima, a istovremeno sve vie samostalno u svojim
postupcima.

6. CILJ I ZADACI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Cilj i zadaci odgoja i obrazovanja iskazuju namjeru, intenciju odgojno obrazovnog ina. Oni
su polazite, ali i ishodite svakog odgojno obrazovnog procesa. Odgojno obrazovni proces poinje
odreenom namjerom, a zavrava provjerom koliko je ta namjera ostvarena. Cilj je uopena i saeta
formulacija intencije, a zadaci su razrada i konkretizacija cilja. Na didaktikoj razini nije mogue
izvriti konkretizaciju odgojno obrazovnih zadataka, ali se moe dati struktura koja e praktiaru
pomoi u konkretizaciji zadataka.

Drutveni aspekt odgojnog cilja i zadatka u funkciji je afirmacije odreenog sustava vrijednosti
i moralnih normi koje su u skladu s potrebama drutva. Individualni aspekt je pak okrenut
zadovoljavanju osnovnih potreba pojedinca.

Obrazovni cilj s drutvenog aspekta osigurava daljnji razvoj kulturnih i civilizacijskih

dostignua odreenog drutva, a s individualnog aspekta osigurava zadovoljavanje spoznajnih,
doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca.

7. SADRAJI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Cilj i zadaci odgoja i obrazovanja ostvaruju se odgovarajuim sadrajima i aktivnostima.

Sadraji se vie odnose na ostvarivanje drutvenih ciljeva, a aktivnosti na ostvarivanje individualnog
3
aspekta odgojno obrazovnih ciljeva. Zato moemo govoriti o egzistencijalnim, drutveno moralnim
i humanistikim odgojnim sadrajima, ali i o aktivnostima kojima uenici zadovoljavaju svoje
bioloke, socijalne i samoaktualizirajue potrebe. Isto tako, govorimo o znanstvenim, umjetnikim i
tehnolokim sadrajima, ali i o kognitivnim, doivljajnim i psihomotornim aktivnostima uenika na tim
sadrajima.

Sadraji i aktivnosti na odreen nain moraju biti strukturirani. U praksi susreemo dva
rjeenja: sadraji su unutar samostalnih predmeta ili su grupirani u odgojno obrazovna podruja. Ta
se pitanja rjeavaju odgojno obrazovnim programom. Program obino sadri zadatke i sadraje, a
donosi se ili kao dravni dokument ili kao dokument na razini kole.

8. DINAMIKA ODGOJNO OBRAZOVNOG PROCESA

Odgojno obrazovni proces je vrlo sloen i didaktiari vrlo razliito prikazuju njegovu
strukturu. To je uvjetovano dijelom njihovim poimanjem postojeeg odgojno obrazovnog procesa
( kako shvaaju pojmove odgoj i obrazovanje, kako sam proces ), a dijelom je projekcija mogueg
odgojno obrazovnog procesa koji zagovaraju.

Dinamika odgojno obrazovnog procesa odvija se u odreenim etapama zajednikom

aktivnou uitelja i uenika. U etapi dogovaranja uenici i nastavnici ispituju odgojno obrazovne
potrebe, konkretiziraju odgojno obrazovne zadatke, izabiru sadraje i aktivnosti, te planiraju u
pripremaju. Sve se to radi na poetku godine, na poetku tjedna i na poetku dana.

U etapi realizacije, obavlja se godinja, tjedna i dnevna artikulacija, te izvodi sam odgojni i
obrazovni in. Odgoj i obrazovanje se meusobno isprepliu, ali imaju i svoje specifinosti.
Obrazovanje shvaamo kao jedinstvo spoznajnoga, doivljajnog i psihomotornog aspekta. Sva tri
aspekta su prisutna u obrazovnim situacijama, ali mogu imati razliito znaenje. Odgoj shvaamo kao
jedinstvo biolokoga, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta, koji takoer mogu imati razliito
znaenje u pojedinim odgojnim situacijama.

Evaluacija moe biti vanjska i unutarnja. Unutarnju shvaamo kao zajedniko vrednovanje
odgojno obrazovnog procesa od njegovih sudionika, ali i kao voenje uenika u toku njegova odgoja
i obrazovanja. Elemente za to daju nam praenje i ocjenjivanje.

9. SOCIJALNI OBLICI U ODGOJNO OBRAZOVNOM PROCESU

Uenici meusobno, te uitelji s uenicima, u odgojno obrazovnom procesu u najrazliitijim

su socijalnim oblicima rada. Ponekad individualno izvravaju neke zadatke, katkad u tandemu ili u
manjoj grupi, a ponekad opet u velikim grupama. Svoje zadatke uenici izvravaju individualno, u
parovima, u manjim grupama ( tri do pet uenika ), te u velikim grupama ( 15 do 30, pa i vie od 100
uenika ). Uitelj najee radi individualno, a ponekad i u tandemu ili timu. Svaka od tih socijalnih
formi rada ima odreene prednosti, a opredjeljenje za neki od njih ovisi uglavnom o globalnim
pedagokim ciljevima i konkretnim zadacima koje treba izvriti.

Odnos tih oblika rada u ukupnom vremenu svih kolskih aktivnosti ovisit e o brojnim
faktorima koji determiniraju ukupnu organizaciju kolskog ivota i rada. Za oblike rada koje
karakterizira naglaena samostalnost uenika treba odreeno sustavno metodiko pripremanje.
Raznovrsne didaktike igre pruaju odreene mogunosti pripremanja mlaih uenika za samostalan
individualan rad, te rad uenika u parovima i manjim grupama. I uitelji se trebaju osposobljavati i
usavravati u individualnom radu, osobito mentorskom radu, te radu u timovima.

4
 Da bi se spomenuti oblici rada mogli izmjenjivati, potrebno je osigurati odgovarajue prostore i
opremu. Suvremena kola temelji se na vie samostalnog rada u kojem se uvaavaju individualne
karakteristike svakog uenika. Radni nalozi na nastavnim listovima ( ili listiima ) vaan su inilac
kvalitetnog individualnog i individualiziranog rada uenika. Veoma je vano kakve se aktivnosti od
uenika trae radnim nalozima na nastavnim listiima. Zato pripremanju takvih naloga uitelji moraju
posvetiti adekvatnu pozornost.

10. ODGOJNO OBRAZOVNE STRATEGIJE

Strategije, metode i postupci, vaan su aspekt odgojno obrazovnog procesa. Strategije se

dijele na vei broj metoda, a metode na vei broj postupaka. Razlikujemo strategije odgoja i strategije
obrazovanja.

Strategije odgoja su egzistencija, socijalizacija i individuacija. Strategija egzistencije odnosi se

na metode i postupke kojima se zadovoljavaju osnovne bioloke potrebe. Strategija socijalizacije se
odnosi na metode i postupke kojima se zadovoljavaju socijalne potrebe, a strategija individuacije se
odnosi na metode i postupke kojima se pomae proces samoaktualizacije.

Strategije obrazovanja su pouavanje i uenje, strategija doivljavanja i izraavanja

doivljenoga, strategija vjebanja i strategija stvaranja. Svaka od njih se moe podijeliti na velik broj
metoda i postupaka.

11. ODGOJNO OBRAZOVNA EKOLOGIJA

Nastavnicima i uenicima se prua mogunost velikog izbora i izmjene mjesta izvoenja

aktivnosti koje su funkcija odgoja i obrazovanja. Uz to treba podsjetiti da o nastavnikovim stavovima
esto ovisi gdje e se odvijati neka pedagoka situacija, iako bi na izbor mjesta rada vie trebali
utjecati potrebe i interesi uenika. Ako uenici mogu vjebati na otvorenim prostorima i u zatvorenim
prostorijama, a neke prirodne pojave prouavati u uionici ili u prirodi, treba prednost dati otvorenim
prostorima i prirodi.

U pedagokoj literaturi, a na alost i u kolskoj praksi, ne posveuje se dovoljna pozornost

humaniziranju i ope ureenju prostora u kolskoj zgradi i okolini ( Furlan, 1974 ). kolsko dvorite i
hodnici kolske zgrade su ogledalo subjekata koji tu ive i rade. Ureenje sanitarnog vora,
blagovaonice, hodnika, prilika je da se teorija o kulturi ivljenja i kulturi rada konkretizira u praksi, to
se u mnogim kolama uspjeno ostvaruje. Slino je i s ureenjem uionikih prostora.

kolska arhitektura i opremljenost kolskog prostora uvelike utjeu na izbor i izmjenu mjesta
za odvijanje pedagokih aktivnosti i strategija uenja i pouavanja. Velik dio pedagokih ciljeva moe
se ostvariti veom orijentacijom uenika na samostalan rad u kolskom biblioteno informacijskom
centru, te koritenjem materijala iz takva centra u drugim prostorijama kole ili kod kue. Opremu i u
svim ostalim specijaliziranim uionicama u koli treba prilagoditi naglaenoj orijentaciji na samostalan
rad uenika u grupama, parovima ili individualno. Prostorije sa glomaznim stolovima i nepokretnim
klupama ne omoguuju grupni rad, diskusiju, ''oluju ideja'' ili neke druge strategije aktivnog uenja.
Raspored stolova po modelu ''u potiljak'' potie, prije svega, frontalni rad uitelja, a uenike na
sjedenje, sluanje i gledanje, iako se zalaemo da u suvremenoj koli takvih pedagokih situacija bude
manje.

12. MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU

5
 Uz razmatranje obrazovne ekologije isticali smo prednosti uenja u izvornoj stvarnosti. No
znamo da to nije uvijek mogue, a ni potrebno. U tom sluaju priklanjamo se didaktikim medijima. U
didaktici pojam medij oznaava nosioca, odnosno posrednika u nekim didaktikim funkcionalnim
vezama. Medij je nosilac razliitih pojedinanih funkcija. Uz koritenje medija u odgojno
obrazovnom procesu vezujemo i izraz obrazovna ( nastavna ) tehnologija. Taj izraz u novijoj
didaktikoj literaturi obino oznaava sistemsku metodu planiranja, koritenja i vrednovanja
cjelokupnog procesa pouavanja i uenja, uz uvaavanje tehnikih i humanih resursa. Obrazovna
tehnologija ukljuuje ljude, postupke, ideje, sredstva i ukupnu organizaciju.

U didaktikoj literaturi nalazimo brojne klasifikacije, ali smo nae izlaganje oslonili na
najee koritenu, prema kojoj se mediji dijele na auditivne, vizualne i audiovizualne medije. U
vizualne medije smo ubrojili i tekstualne medije kao najbrojniju skupinu. Uz singularno djelovanje
pojedinih medija vano je i pitanje multimedijalnosti u odgoju i obrazovanju. Taj izraz oznaava
istovremeno zajedniko djelovanje dvaju ili vie medija koji se meusobno dopunjuju i obogauju u
djelovanju.

Didaktika medija, specijalna didaktika disciplina koja pouava didaktiko oblikovanje, izradu,
te izbor i koritenje medija u odgojno obrazovnom procesu, govori i o faktorima koji determiniraju
izbor adekvatnih medija. Meu vanije faktore koji determiniraju izbor medija u odgojno
obrazovnom procesu ubrajaju se ciljevi odgoja i obrazovanja, sadraji, psihofizike karakteristike
uenika, dominantni vidovi komuniciranja, socijalni oblici rada, ekonomski uvjeti te stavovi i
sposobnosti nastavnika. Didaktika medija nee nikad uspjeti ( niti tome tei ) propisati kada e se
koristiti koji medij. Napokon, u svakoj pedagokoj situaciji mogue je nai vie razliitih pristupa i
rjeenja, uvaavajui prethodne faktore. Podsjetimo da na izbor nastavnih medija utjee i filozofija
odgoja na kojoj je utemeljen globalni koncept neke kole. Poznati su pedagoki i filozofski pokreti koji
zagovaraju orijentaciju na prirodne izvore znanja i organizaciju nastavnih aktivnosti u prirodnoj sredini
( Steinerovi i Freinetovi sljedbenici ).

13. ODGOJNO OBRAZOVNA KOMUNIKACIJA

Pokazali smo neke specifinosti komuniciranja u odgojno obrazovnom procesu. Proistjee da

je komuniciranje zapravo odnos ( interakcija ) neke osobe prema mediju, odnosno prema informaciji.
Medij pritom moe biti neka osoba, ali i neiva materija. Tako shvaena komunikacija poprima
obiljeja bliska onome to u tradicionalnoj didaktikoj terminologiji zovemo nastavna metoda.

U odgojno obrazovnom procesu komunikacija moe biti intrapersonalna, interpersonalna ili

masovna, zatim personalna ili apersonalna, verbalna ili neverbalna, jednosmjerna ili dvosmjerna,
neposredna komunikacija ili telekomunikacija, te autoritarna ili demokratska. Prethodne podjele
komunikacije u odgojno obrazovnom procesu polaze od razliitih kriterija, pa su, prema takvim
polazitima, mogue i druge podjele ( npr. na horizontalnu i vertikalnu ).

Ve smo pisali o faktorima koji uvjetuju izbor nastavnih medija. Izabrani medij ponekad
izravno odreuje vrstu komunikacije. Ako smo se opredijelili da osnovni medij u odgojno
obrazovnom procesu bude knjiga ili videokaseta ( npr. u nekom sustavu nastave na daljinu ), onda je
evidentno da e dominirati apersonalna komunikacija. Ako smo se pak, opredijelili za direktnu nastavu
za veliki fond sati neposrednog rada nastavnika s uenicima, dominirat e vjerojatno personalna
komunikacija. Prethodna analiza je pokazala da je u odgojno obrazovnom procesu najee prisutno
meusobno ukrtanje karakteristinih obiljeja i vrsta komuniciranja. Tako je komuniciranje telefonom
po medijskim karakteristikama i apersonalno i personalno. Iako dvije osobe telefonom komuniciraju
na velikoj udaljenosti, rije je i o neposrednoj ( direktnoj ) komunikaciji i o telekomunikaciji.
Predavaka nastava je dominantno jednosmjerna komunikacija, ali ako se ima na umu i pratea
neverbalna komunikacija ( gesta, mimika, pokret tijela ), onda je i ona dvosmjerna komunikacija.

6
 14. ODGOJNO OBRAZOVNA KLIMA

Odgojno obrazovna klima je odreena kvaliteta odnosa u procesu odgoja i obrazovanja, te

odreena atmosfera u kojoj se odvija odgojno obrazovni proces, a sudionici je osjeaju kao ugodnu
ili neugodnu.

Socijalnom klimom smatramo odnos nastavnika prema uenicima, odnos uenika meusobno i
prema nastavniku, te odnos nastavnika i roditelja. Veoma veliki utjecaj na socijalnu klimu ima
ponaanje nastavnika, koje moe biti dominantno ili integrativno, autoritarno, demokratsko ili
indiferentno, direktivno ili nedirektivno. Obino se kod pojedinog nastavnika ne susreu krajnosti nego
je on na kontinuumu izmeu dvaju polariteta. Meu uenicima mogu zavladati odnosi agresije, odnosi
suradnje ili odnosi kompeticije.

Povoljna emocionalna klima javlja se kad kod sudionika odgojno obrazovnog procesa
prevladavaju ugodna uvstva. Problem sadanje kole je prisutnost straha i dosade, to upozorava na
nepovoljnu klimu, pa je problem didaktike kako to prevladati.

RAZINE POSTIGNUA

Afektivno podruje ( stavovi i uvjerenja )

RAZINA PRIPADAJUI GLAGOLI

Afektivno podruje

PRIHVAANJE svjesno praenje - pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, drati,

REAGIRANJE aktivno sudjelovanje i
reagiranje
USVAJANJE VRIJEDNOSTI procjena
osobe u odnosu s nekim objektom,
dogaajem ili ponaanjem
ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI
organizacija vrijednosti prema
prioritetima na osnovu usporedbe i
izuavanja odnosa
VREDNOVANJE / PERSONALIZACIJA
posjedovanje osobnog sustava
vrijednosti kojim se kontrolira osobno
ponaanje
identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati,
izabrati, odgovoriti, koristiti
- odgovoriti, pomoi, sastaviti, prilagoditi se,
raspraviti, pozdraviti, oznaiti, izvesti,
prakticirati, predstaviti, itati, izvijestiti,
izdvojiti, rei, napisati
- dovriti, opisati, razlikovati, objasniti,
slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, ukljuiti,
opravdati, prosuditi, predloiti, izvijestiti,
odabrati, podijeliti, prouiti, izraditi
- slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti,
kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti,
objasniti, generalizirati, identificirati,
integrirati, modificirati, poredati, organizirati,
pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati
- djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati,
sluati, modificirati, izvesti, primijeniti,
predloiti, kvalificirati, ispitati, revidirati,
posluiti, rijeiti, koristiti, vrednovati

Prihvatljiva drutvena razina je razina usvajanja vrijednosti

Kognitivno podruje ( znanje i razumijevanje )

7
 Kognitivno podruje RAZINA
ZNANJE prepoznavanje informacija
( najnia razina )
RAZUMIJEVANJE shvaanje informacija
PRIMJENA primjena znanja u rjeavanju
problema
ANALIZA razdvajanje informacija kako bi
se prilagodile razliitim situacijama
SINTEZA primjena informacija radi
poboljanja kvalitete neke situacije i
ivota
VREDNOVANJE prosuivanje korisnosti
( najvia razina )
Prihvatljiva drutvena razina je razina primjene
Psihomotoriko podruje ( vjetine i umijea )
RAZINA
Psihomotoriko podruje
IMITACIJA praenje i ponavljanje
operacije koju netko pokazuje
MANIPULACIJA izvoenje odreene
operacije uz instrukcije voditelja
PRECIZACIJA precizno ali sporo
izvoenje operacije
ARTIKULACIJA ( SINTEZA )
sposobnost koordinacije vie operacija
uz primjenu dviju ili vie vjetina
NATURALIZACIJA istovremeno
izvravanje vie operacija primjenom
odgovarajuih vjetina s lakoom
Prihvatljiva drutvena razina je razina precizacije
PRIPADAJUI GLAGOLI
- definiraj, imenuj, zapamti, zabiljei, ispriaj,
sastavi popis, ponovi, izvijesti, ...
- opii, objasni, identificiraj, izvijesti, razmotri,
izrazi, prepoznaj, raspravljaj, ....
- primjeni, izvedi, protumai, ilustriraj, vjebaj,
izloi, prikai, prevedi, ...
- usporedi, raspravljaj, razlui, rijei,
diferenciraj, napravi inventuru, ...
- predloi, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi,
klasificiraj, povei, formuliraj, ...
- prosudi, izaberi, procijeni, rangiraj, vrednuj,
izmjeri, odredi prioritet, predvidi, ....
PRIPADAJUI GLAGOLI
- dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati,
ispravljati, sjei, rezati, nacrtati, grupirati,
ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, oznaiti,
mjeriti, promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti,
postaviti, preraditi, skenirati, odvojiti,
pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati,
brisati, procijeniti, izbaciti, ....