POUČAVANJE GRAMATIKE I OBLIKOVANJE NASTAVNOGA SATA: Primjer obrade sklonidbe i padeža

Češi, Jelaska (Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika )

Nastavni plan i program = PiP  dinamika, raznolikost, izmjena nastavnih pristupa, oblika, metoda, strategija i aktivnosti
učenja i poučavanja  HUMANISTIČKO SHVAĆANJE OBRAZOVANJA

- nastava usmjerena učeniku

- u skladu s razvojnim stupnjem učenikovim – učitelji prilagođavaju izvedbene programe

- treba učiti otkrivajući, istražujući, povezujući s već postojećim znanjem, koristeći podatke na razne načine, razvijajući
vještine izražavanja postojećeg znanja

- različiti modeli poučavanja – prije svega komunikacijski i otvoreni model

 zanimljiviji
 aktivno sudjelovanje
 osvješćivanje procesa učenja
 primjenjivost sadržaja
 stjecanje jezičnih vještina

HNOS – ciljevi i sadržaji

- svrha nastave hrvatskoga jezika  usvajanje pojmova, stjecanje funkcionalnih znanja i funkcionalne pismenosti te
NAUČITI UČENIKA KAKO UČITI: kako pronaći obavijest, naučiti govoriti i razgovarati, biti aktivan slušatelj

- suvremeni nastavni sustavi: komunikacijski, problemski, istraživački, stvaralački, otvoreni, međuodnosni (korelacijski),
uklopni (integracijski), raščlambeni (analitički), objasnidbeni (eksplikacijski), tumadžbeni (interpretacijski)

- učenje jezičnih sadržaja radi svakodnevne komunikacije, bez teoretiziranja i učenja napamet

- gramatike: - za OŠ: Ham (2002.), Težak-Babić (2004.)

- Raguž (1997.); Babić i sur. (1991.); Silić, Pranjković (2005.); Barić i sur. (1997.)

 nema još niti jedne funkcionalne niti komunikacijske (za hrv. kao 2. jezik, osposobljavanje za uspješnu komunikaciju,
pr. za Rome) gramatike!  time bi se osigurala postupnost (korak po korak), prototipnost (izostavljanje posebnih
slučajeva), češće jezične pojave, jednostavnost

Komunikacijski i funkcionalni nastavni pristup

- komunikacijske situacije koje će učenika heuristički i intuitivno (postupnim otkrivanjem) dovesti do zaključka, odnosno
ciljeva koji su propisani zadanim ključnim pojmovima i opisanim razinama znanja u obrazovnim postignućima

- ciljeve učenja i nastavne metode valja točno odrediti kako vi nastavni proces bio uspješno ostvaren

- komunikacijske situacije:

 iz udžbenika
 učitelj sam pripremi na nastavnom listiću
 učitelj učenike razgovorom vodi do novih pojmova
- oblici rada: pojedinačni, u paru, čelni (frontalni)

- nastavne metode: čitanje s razumijevanjem u sebi ili naglas; logičko zaključivanje; zamjećivanje; bilježenje; heuristička
metoda; induktivna metoda

Motivacija i najava polaznog teksta

- čitanje u sebi ili naglas (učitelj ili učenik)  interpretativno čitanje;

- čitanje po ulogama, slušanje književnih i neknjiževnih tekstova; pripovijedanje u 1. ili 3. osobi; intimno pismo  gradivo
drugih nastavnih tema (u 5. razredu OŠ)  UNUTARPREDMETNA KORELACIJA

„Metodičke preporuke za rad“ u HNOSU

- polazni tekst (originalni (književnoumjetnički) ili didaktički) = lingvometodički predložak

- mora biti primjeren učeničkom iskustvu  blizak, dobro je da bude aktualan

- mora sadržavati jednostavne, prototipne primjere

 prije čitanja teksta VAŽNO JE učenicima dati jasnu uputu hoće li svoja razmišljanja o tekstu nakon slušanja trebati
zapisati ili pripremiti za usmeni izričaj

 obavezno provjeriti recepciju – jesu li učenici razumjeli tekst:

A) izravno ili B) induktivnim putem, heurističkim pitanjima

Nastavak sata

- promatranje i opisivanje jezične pojave:

A) pitanjima koja postavlja učitelj

B) pitanjima na nastavnom listiću pa ih učenici jedan drugome postavljaju (rad u paru)

PADEŽE UČITI KROZ KONTEKST!!

TKO je uzbuđeno viknuo? djed

KOGA je dječak ugledao? djeda
KOGA se vidjelo uzbuđenog? djeda
KOMU je prilazio dječak? djedu
O KOME priča dječak? o djedu
S KIME priča dječak? s djedom
Oj! djede

- redoslijed padeža: preporučeni ≠ tradicionalni

Odabir i sastavljanje polaznih tekstova

Odabir - među književnim i neknjiževnim tekstovima

+ Za - Protiv
- umjetnička vrijednost - često ima osebujan rječnik, sintaksu, stil
- moguća korelacija s nastavom književnosti - složenost
- sadržajna poticajnost - katkada je neprimjeren za uočavanje pojedinih
- birani jezik i zanimljiv kontekst gramatičkih pojava
- često ima i odgojni sadržaj
- prirodnost, logičnost, cjelovitost
- izbor između različitih vrsta
 ulomak – mora biti dovoljno obavijesan u
sadržajnom smislu  zaokružena cjelina

- tekst služi za usredotočavanje na jednu jezičnu razinu (pr. morfologiju), ostale trebaju biti što jednostavnije

- PRERADA – pr. nepoznate riječi zamijeniti jednostavnijim sinonimima, izostaviti nepotrebne dijelove…

Gubitak umjetničke vrijednosti je uredu jer je riječ o lingvometodičkom predlošku  potrebno je naznačiti da je tekst
nastao prema piscu, nekad su dovoljni inicijali

- 2. mogućnost: usporedno izvorni i originalni tekst (često kod prijevoda hr. djela na strane jezike)

Neknjiževni tekstovi:

+ Za - Protiv
- aktualnost  zanimanje učenika - nije ih lako pronaći
- mogu se odabrati oni s odgojnom komponentom - brzo zastarijevaju

Sastavljeni tekstovi

+ Za - Protiv
- osmišljavanje teme, sadržaja i vođenje riječi koje - dug put do smišljanja dobrog predloška
nam trebaju - sadržajni propusti i nelogičnosti

Zaključak:

- eklektički pristup

(eklekticizam - pristup koji se ne drži ni jedne rigidne paradigme postavljenih pretpostavki ili zaključaka, već stvara
višestruke teorije kako bi stekao uvid u fenomen, ili primjenjuje samo određene teorije u određenim slučajevima)

- početna razina – sadržaj blizak učeničkom iskustvenom svijetu (didaktička igra, svakodnevna komunikacijska situacija)

- postupno i samostalno jezično osvještavanje

VIDI: Jelaska, Deset razloga za novi redoslijed padeža

CRTICE IZ OSTATKA ZBORNIKA

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA = sposobnost da se u pravo vrijeme i na pravom mjestu koristi pravi izraz

- izvanlingvistički čimbenici (kontekst)

Tempusov projekt: „Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini“ 2001.

Karol Visinko: Proces stjecanja pismenosti

Pismenost – vještina čitanja i pisanja, vještina stvaranja teksta, vještina pravilnog i smislenog pisanja

ETAPA VREDNOVANJA SATA

PuP – Priručnik za učenje i poučavanje

(http://pup.skole.hr/VodicHTML.aspx?xml=/datoteke/hr/hr/Nastavnik/Tutorials/Artikulacija%20sata/Artikulacija%20sat
a.xml&)

Etapom vrednovanja utvrđujemo stupanj ostvarenja postavljenog cilja. Razlikujemo unutarnje vrjednovanje,
vanjsko vrjednovanje (subjekti izvan škole), te samovrednovanje (učenika, nastavnika i škole).

Unutarnje vrjednovanje ostvarujemo:

- praćenjem koje može biti sumativno, formativno, analitičko, sintetičko ili kombinirano

- ocjenjivanjem koje može biti opisno ili brojčano

- vođenjem koje se odnosi na reguliranje odgojno-obrazovnog procesa ili individualno usmjeravanje učenika.
TEKST U NASTAVI = lingvometodički predložak

- rad na tekstu –čitanje (metoda čitanja), dramatizacija, traženje argumenata

- sat analize knj. djela – kada se naglasak stavlja na raščlambu i usporedbu, tekst ima kakav etički problem, žanrovski
najčešće romani i drame

- važno je da raščlamba sadrži upute na cjelinu i njezin smisao

- temelj za uopćavanje – na osnovi uočenih elemenata učenici izvode zaključke i sistematiziraju elemente koji se odnose
na likove, kompoziciju…

- temelj za usmeni (odgovori na pitanja, komentari…) i pismeni (rješavanje zadataka) rad

- prema sadržaju (sat analize, interpretacije…)

- kombinirani tip sata – sadrži elemente ostalih tipova sata (književnoumjetnički tekst, književnopovijesni podaci,
književnoteorijski pojmovi i definicije, lingvostilistička materija)

- usporedba i širi umjetnički sadržaji ili ocjenjivanje učenika

-čitanje –interpretativno – treba uvažiti pripovijedni karakter djela

- provjeravanje doživljaja

- pripremanje učenika za interpretativno čitanje  stvaralački rad na tekstu, dramatizacija – učenici se pripremaju za
čitanje obilježavanjem pauza, određivanjem tipa intonacije rečenice, ritma, boje glasa  čitanje po ulogama

- vrste tekstova

 auditivni (živa riječ, prijenos)

 vizualni
 audiovizualni

- tekstovne metode čitanja:

 čitanje s podcrtavanjem, bilješkama…

 po kriteriju glasnosti  na glas i u sebi
 prema doživljajno-spoznajnim zadacima: metoda logičkog čitanja, usmjerenog (analitičkog i kritičkog) čitanja,
interpretativnog čitanja, stvaralačkog čitanja

- metode pisanja:

 metoda odgovora na čitanje

 metoda sastavljanja

- načela indukcije i dedukcije