UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKO-GEODETSKI
FAKULTET

UVOD U GRAĐEVINARSTVO

METAL: JUČE, DANAS, SUTRA

Seminarski rad

Student: Mentor:

Jovana Đurić, 08/17 Prof. Milenko Stanković

Banja Luka decembar,2017

Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

1. SADRŽAJ

1.SADRŽAJ…………………………………………………………………………..2

2.SAŽETAK…………………………………………………………………………..3

3.HEMIJSKA I FIZIČKA SVOJSTVA METALA…………………………………..4

4.METAL KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL…………………………………….5

5.OBRADA METALA………………………………………………………………..6

5.1 Tehnologija mehaničke obrade…………………………………………..6

5.2 Nekonvencionalni postupci obrade………………………………………7

2
 Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

2. SAŽETAK

Proizvod ne tehnologije datiraju još od 5000-4000 g.p.n.e. kada su se

proizvodili različiti predmeti od drveta, keramike, kamena I metala. Proizvodni
procesi se tada odnose na kovanje, alati su od kamena, drveta, kostiju, kremena
itd. Kroz istorijski razvoj metode proizvodnje su bile vrlo primitivne I vrlo spore,
odnosno neproduktivne. Industrijska revolucija je pojam vezan za drustveni I
tehnicki razvoj. Industrijska revolucija predstavlja prelaz na nove proizvodne
procese u periodu od oko 1760. Do razdoblja između 1820. i 1840. Ona se
sastojala od prelaza sa ručnih proizvodnih metoda na mašinske, nove hemijske
proizvodnje I process za produkciju gvožđa.

Kroz ovaj seminarski rad, obradicu temu upotrebe I primjene metala,

obuhvaticu period prije I poslije industrijske revolucije. Zadrzacu se na temi
savremenog graditeljstva, odnosno, kakvu je primjenu nasao metal u savremenoj
gradnji.

3
 Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

3. HEMISKA I FIZIČKA SVOJSTVA METALA

Čisti materiali I njihove legure imaju kristalnu rešetku. Najrasprostranjeniji su

metali sa kubnom zapreminski centriranom rešetkom (gvožđe, hrom, volfram,
molobden..).Prilikom zagrijavanja metala povećava se intenzitet oscilatornog
kretanja atoma, i to može da dovede do promjene oblika kristalne rešetke i do
promjene svojstava metala.

Za metalne elemente uzimaju se hemijski elementi koji u čistom obliku

pokazuju fizičke I hemijske osobine metala.Te osobine su:

•dobra električna provodljivost

•dobra toplotna provodljivost

•dosta velike sklonosti zagrađenje hemijskih jedinjenja sa baznim osobinama

nego sa kiselim.

Prema temperature topljenja dele se na: teško topljive (Cu, Ni, Fe, W, V, Mo) I
lakotopljive (Sn, Pb, Cd, Al, Mg, Zn).1

Karakteristična fizička svojstva metala mogu se odrediti pomoću teorije

metalne veze, koja pretpostavlja postojanje "elektronskog gasa" u kristalnim
rešetkama metala. Zastupljenost elektrona koji su slabije vezani za atom i, usled
toga lako pokretni u kristalnoj rešetki, daje svim metalima dobro poznata
svojstva, kao što su:

•provodljivosti električne struje I toplote

•kovnost

•sjaj

•neprozirnost

•termička emisija elektrona

Metalii njihove legure imaju odlične mehaničke osobine zbog čega se koriste
za izgradnju mašina I alata, a takođe I kao I materijali u građevinarstvu.

1 Dušan Regodić, Tehnički sistemi ,Univerzitet Singidunum, Beograd 2011

4
 Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

4. METAL KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Metali imaju vrlo veliku primjenu u svim oblastima tehnke. U građevinarstvu

se najviše primjenjuju legure1 gvožđa (cca 95%), dok se čisto bojeni metal I
njihove legure koriste u znatno manjem obimu. U građevinskoj praksi rijetko se
primjenjuju čisti metali. U najvecem broju slučajeva radi se o čelicima koji se
koriste u stanju u kom su isporučeni, bez ikakvih naknadnih termičkih obrada. Od
legura najzastupljeniji je čelik, to jest koriste se ugljenični konstrukcioni čelici.
Svoju primjenu čelik je pronasao kao opšti konstruktivni čelik, kao čelik za limove,
čelične žice. Metali se mogu oblikovati u različite oblike uključujući I cijevi. Čelični
nosači se koriste kao konstrukcioni elementi.2

AJFELOV TORANJ

Znamenitosti sImbol Pariza, visok 300m, a metalna struktura je teška 7.300

tona. Toranj je 40 godina bio najviša građevina na svetu.

2 Dušan Regodić, Tehnički sistemi ,Univerzitet Singidunum, Beograd 2011

5
 Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

5. OBRADA METALA

Tehnologija obrade proučava problematiku izrade I oblikovanja gotovih

dijelova. Zavisno od osnovnih principa uklanjanja viška materijala I oblikovanja
gotovih dijelova. Metali se, uglavnom, lako oblikuju kada su zagrijani. Većina
metala zagrijavanjem na veoma visokim temperaturama prelazi u tečno stanje.
Otopljen ili tečan metal se može sipati u kalupe ili modle. Kada se metal ohladi on
očvršćava u obliku kalupa. Tehnologije obrade se dijele na:

•Tehnologije mehaničke obrade

•Nekonvencionalne postupke obrade

U nove tehnologije obrade spadaju I novi postupci obrade kao što su

postupci: visoko produktivne obrade, obrade na suvo, bez prijmjene SHP, brze
izrade prototipa, mikroobrade, nanoobrade i dr.

5.1 TEHNOLOGIJA MEHANIČKE OBRADE

Proučava problematiku izrade I oblikovanja gotovih dijelova mehnaičkim

putem (djelovanje malata na predmet obrade). Postupci mehaničke obrade se
dijele na postupke:

-Sa uklanjanjem viška materijala (sa skidanjem strugotine) podrazumijeva

postupke obrade kod kojih se oblikovanje ostvaruje uklanjanjem viška materijala.

6
 Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

3To su :bravarski radovi- ručna obrada (sječenje, turpijanje..), obrada metala

rezanjem.4

-Bez uklanjanja viška materijala (bez skidanja strugotine) obezbjeđuje obradu

I oblikovanje bez ili sa neznatnim uklanjanjem viška materijala. To su postupci
obrade: livenjem, spajanjem, deformisanjem.

Obrada livenjem, obuhvata livenje čelika, sivog lima, obojenih metala I

nemetala u pijesku, kokili, pod pritiskom, u obliku košuljice, centrifugalnoi dr.

Obrada spajanjem obuhvata postupke zakivanja, lemljenja, zavarivanja,

lijepljenjai dr.

Obrada defrmisanjem predstavlja postupke kovanja, prosijecanja I probijanja,

dubokog izvlačenja, savijanjai dr.

5.2 NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE

Nekonvencionalni postupci obrade (NPO, elektrohemijska-ECM, elektro

eroziona-EDM, laserska obrada…) su postupci oblikovanja uklanjanjem viška
materijala različitim fizičko-hemijskim mehanizmima, korištenjem električne.
hemijske. svjetlosne, magnetne I drugih vidova energije.

3 Muravlev, Mihailo. Građevinski materijali, III izdanje. Beograd: Građevinska knjiga, 1998.
4 Prof. Dr. Miloš B. Rajković, Opšta I neorganska hemija, 2010, Fotofurtura

7
Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

8
 Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

6. ZAKLJUČAK

Metal je nezamjenjiv građevinski matrijal. Nalazi se u prirodi u obliku rude,

obradom rude nastaju metali. Metali su po svojoj prirodi podesni za recikliranje,
tako da se principu, mogu koristiti Iznova I iznova, čime se minimizuju negativni
uticaji na životnu sredinu I štedi energija. Na primer, 95% energije koja se koristi
za proizvodnju aluminijumi zbog sitne rude se sačuva korištenjem recikliranog
materijala.

7.ZAHVALNICA
Zahvaljujem se prof. dr. Milenku Stankoviću na ukazanoj podršci I iscrpnim
uputama prilikom pisanja seminarskog rada.

9
Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

8.LITERATURA
 Dušan Regodić, Tehnički sistemi ,Univerzitet Singidunum, Beograd
2011
 Prof. Dr. Miloš B. Rajković, Opšta I neorganska hemija, 2010,
Fotofurtura
 Muravlev, Mihailo. Građevinski materijali, III izdanje. Beograd:
Građevinska knjiga, 1998.

10
Metal-juče, danas, sutra Jovana Đurić

11