FINANSIJSKE INSTITUCIJE

OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA,
INVESTICIJSKE BANKE, INVESTICIJSKI
FONDOVI I UPRAVLJANJE RIZIKOM
 Osiguravajuća društva

Ø Većina ljudi nije sklona riziku: oni će radije platiti određeni

ekvivalent sigurnosti (premiju osiguranja) nego prihvatiti rizik da
izgube svoju kuću ili automobil

Ø Budući da ljudi nisu skloni riziku oni će radije platiti osiguranje te

biti sigurni kolikom imovinom raspolažu (njihova trenutna imovina
umanjena za premiju osiguranja) nego preuzeti rizik i izložiti se da
se njihova imovina smanji

Ø Osiguravajuća društva bave se preuzimanjem rizika u ime

svojih klijenata u zamjenu za naknadu koja se naziva premija
 Temeljna načela osiguranja

Ø Temeljna načela osiguranja:

1. Mora postojati veza između osiguranika i korisnika osiguranja

2. Osiguranik se obavezuje osiguravajućem društvu dostaviti potpune i
tačne podatke
3. Osiguranik ne smije profitirati od police osiguranja
4. Ako treća stranka osiguraniku nadoknadi gubitak, obaveza
osiguravajućeg društva umanjuje se za iznos te naknade
5. Osiguravajuće društvo mora imati veliki broj osiguranika tako da
rizik može biti raspoređen na veliki broj različitih polica
6. Gubitak mora biti moguće kvantificirati
7. Osiguravajuće društvo mora biti u mogućnosti izračunati
vjerovatnoću spomenutog gubitka
 Negativna selekcija i moralni hazard

Ø Negativna selekcija - osobe koje mogu zaraditi na nekoj transakciji ujedno i

osobe koje žele aktivno sudjelovati u toj transakciji, pa postoji velika vjerovatnoća
da će upravo te osobe biti izabrane

Ø Za koga postoji veća vjerovatnoća da će ugovoriti zdravstveno

osiguranje: osobe koje su rijetko bolesne ili osobe sa hroničnim
zdravstvenim problemima?

Ø Moralni hazard - osiguranik propusti poduzeti potrebne mjere da izbjegne

mogući gubitak jer zna da će mu taj gubitak osiguranje nadoknaditi

Ø Ugovaranje obavezne franšize - određeni udjel u iznosu gubitka mora

platiti osiguranik prije nego što mu osiguravajuće društvo pristane platiti naknadu
štete
 Prodaja osiguranja

Ø Za razliku od mnogih bankarskih usluga, police osiguranja se ne

prodaju same od sebe

Ø Dvije vrste agenata:

1. Nezavisni agenti - prodavanje osiguranja za različita osiguravajuća društva

2. Ekskluzivni agenti - prodaju proizvode samo jednog osiguravajućeg društva

Ø Kontrolori – kontrolišu izloženost riziku

Ø Osiguravajuća društva – uglavnom dionička društva

 Vrste osiguranja

Ø Prema vrsti neželjenog događaja za koji je ugovoreno, osiguravajuća

društva se dijele u 3 kategorije:

1. Životno osiguranje - riziko osiguranje, osiguranje za slučaj smrti i

univerzalno životno osiguranje

2. Osiguranje imovine – najstariji oblik; osiguranje od posljedica nesretnog

slučaja kao vatre, krađe, oluja, eksplozija pa čak i nemara

3. Osiguranje od nesreće - Police osiguranja od imenovanih i neimenovanih

opasnosti

Ø Reosiguranje - prebacivanje dijela rizika drugoj firmi u zamjenu za dio premije

 Kapital za poslovne poduhvate

Ø Kapital za poslovne poduhvate se definiše kao novac koji se

ulaže u mlade, tek osnovane kompanije

Ø Taj novac najčešće je prikupljen u okivru komanditnih društava i

investiran u perskpektivne kompanije koje obećavaju velike povrate
u budućnosti

Ø Ovaj kapital pomogao je razvoju mnogih uspješnih kompanija

proizvođača visoke tehnologije tokom 1980-tih i 1990-tih godina
 Razvoj

Ø Prva prava kompanija: American Research and Development – ARD

koju je 1946. godine osnovao predsjednik MIT-a

Ø 1950-ih i 1960-ih - poslovanje nekretninama i naftni izvori

Ø Kasnih 1960-ih -finansiranje mladih tehnoloških kompanija

Ø Izvori kapitala - penzioni fondovi i korporacije, a tek u manjoj mjeri

bogati pojedinci

Ø 1979. - Ministarstvo rada SAD-a definisalo tzv. pravilo razboritosti -

ograničilo penzione fondove u rizičnim ulaganjima te eksplicitno dozvolio
ulaganje samo u određene visokorizične strukture
 Struktura

Ø Zatvoreni investicijski fondovi

Ø Prodaje unaprijed određeni broj udjela ulagačima

Ø Kad su prodani svi udjeli, ne mogu se prikupiti dodatna sredstva,

nego se osniva novi fond za poslovne poduhvate

Ø Prednost - osigurava dugoročna sredstva potrebna za ulaganje

Ø Ulagači ne mogu povući novac iz projekta kao što je to slučaj kod

otvorenih investicionih fondova
 Kapital za poslovne poduhvate

Ø Umanjuje asimetrične informacije

Ø Kapital za poslovne poduhvate može odstraniti nedostatake pri

informisanju i tako omogućiti kompanijama da dođu do sredstava
finansiranja do kojih negdje drugo ne bi mogli doći

Ø Kapital za poslovne poduhvate ne dolazi bez obaveza

Ø Karakteristika finansiranja kapitalom za poslovne poduhvate jest

očekivanje visokog rizika i povrata koji to nadoknađuje

Ø Pažljivo biranje kompanija koje bi mogle donijeti profit

 Životni vijek ulaganja

Ø 3 glavne faze:

1. Osnivanje društva i prikupljanje sredstava - ulagači se obavezuju na

određeno finansijsko ulaganje; ciljni iznos sredstava koje namjeravaju prikupiti;

2. Sredstva ulažu u novoosnovane kompanije – specijalizacija za jedan ili

dva segmenta industrije ili čekaju pogodnu priliku; prije izbacivanja proizvoda

3. Kompanija koja nudi kapital za poslovne poduhvate izlazi iz

ulaganja - odhraniti kompaniju dok ona ne naraste dovoljno da može biti
finansirana alternativnim kapitalom; najčešće od 7 do 10 godina

Ø Profitabilnost fondova kapitala za poslovne poduhvate – veoma

rizično, no nudi visoke povrate
 Finansijske kompanije

Ø Najraniji primjer finansijskih kompanija pojavljuje se sa početkom

19. stoljeća kad su prodavači na malo počeli svojim klijentima
odobravati kredite uz obročnu otplatu

Ø Prije pojave kredita uz obročnu otplatu, krediti su se otplaćivali

jednom otplatom po roku dospijeća

Ø FK postale su vrlo važne kada je automobilska industrija počela sa

masovnom proizvodnjom

Ø Automobilske kompanije osnovale podružnice koje su se nazivale

FK, čiji je zadatak bio osigurati kupcima obročne kredite za
kupovinu auta
 Zadaća finansijskih kompanija

Ø FK su posrednici na tržištu novca - omogućuju manjim saradnicima pristup

tom tržištu tako što prodaju komercijalne zapise, te dobivena sredstva koriste za
odobravanje kredita

Ø Finansijsko posredovanje FK može se opisati ako kažemo da one posuđuju novac

od trećih lica na veliko te taj novac dalje plasiraju u obliku malih kredita - proces
koji je sasvim drugačiji od pristupa poslovnih banaka

Ø Zadaća FK je pružati usluge kako pojedincima tako i kompanijama

• FK često odobravaju kredite popraćene puno većim rizikom nego što su krediti koje
bi bile voljne odobriti banke
• FK često su u stopostotnom vlasništvu proizvođača koji su koristi tu kompaniju
kako bi odobrili kredite klijentima zainteresovanim za kupovinu njihovih proizvoda
 Vrste finansijskih kompanija

Ø 3 vrste finansijskih kompanija:

1. FK koje odobravaju kredite kompanijama - izgradile reputaciju

inovativnih kompanija u pronalaženju načina za finansiranje malih kompanija
nego što su banke; faktoring, lizing i krediti na temelju zaliha

2. Kompanije za finansiranje trgovine - odobravaju klijentima kredite za

kupovinu proizvoda kod određenog trgovca ili proizvoda tačno određenog
proizvođača

3. FK koje kreditiraju građane - krediti građanima za kupovinu određenih

stvari kao što su namještaj, kućanski aparati, za renoviranje kuće ili stana;
odobravaju kredite onim građanima koji ne mogu doći do kredita iz drugih izvora
zbog niskih primanja ili loše kreditne sposobnosti
 Rizik

Ø Nekoliko vrsta rizika:

Ø Rizik neplaćanja - vjerovatnoća da klijent neće otplaćivati odobreni kredit

Ø Obično bilježe veće stope neredovite otplate kredita nego banke ili
štedionice te nadoknađuju pretrpljene gubitke na osnovu spornih i
nenaplativih potraživanja naplaćajući veće kamatne stope, nerijetko
i dvostruko veće od onih koje naplaćuje banke

Ø Rizik likvidnosti - problemi koji se pojavljuju kad kompanija ostane bez

gotovine

Ø Imovina nije lako osjetljiva na kamatne stope

 Finansijski konglomerati

Ø Finansijski konglomerati su kompanije koje posjeduju i upravljaju velikim brojem

različitih kompanija koje se bave finansijskim posredovanjem

Ø Oni su se razvili 1970-tih kada je kompanija Merrill Lynch svojim klijentima

ponudila račune za upravljanje gotovinom

Ø Familije investicijskih fonodva predstavljaju jednu od finansijskih konglomerata

koji nude različite ulagačke mogućnosti pod jednim krovom

Ø Udruživanjem određenih kompanija pod jednim krovom želi se iskoristiti prednost

ekonomije obima (predstavlja uštedu koja se može ostvariti povećanjem veličine
npr. jedan kompjuterski sistem ili skladište može ponuditi svoje usluge različitim
podružnicama dok postojeća uprava može nadzirati poslovanje većeg broja
sličnih kompanija) i ekonomije obuhvata (predstavlja rast opsega poslovanja do
kojeg će doći putem ponude većeg broja proizvoda na jedinstvenoj lako
dostupnoj lokaciji)
 Investicijske banke

Ø Investicijske banke su finansijski posrednici koji korporacijama

pomažu prikupiti potrebna sredstva

Ø Uz upis incijalnih emisija dionica i obveznica ove banke igraju

centralnu ulogu kao organizatori spajanja i preuzimanja, posrednici
pri kupovini i prodaji kompanija te kao privatni brokeri veoma
bogatim pojedinicma

Ø Obično zaračunavaju svoj prihod od naknada naplaćenih klijentima,

a ne od provizija na trgovinu dionicama (postotak dolarskog iznosa
pojedinog posla)
 Upis izdanja dionica i obveznica ( proces)

Ø Kompanije angažuju investicijske banke za izdavanje i naknadnu

prodaju dionica

Ø Investiciona banka otkupi cijelo izdanje po unaprijed određenoj

cijeni i zatim ga proda na tržištu

Ø Niz usluga:

• Pružanje savjeta
• Predaja dokumenata
• Upis izdanja
• Neobavezujući upis ili komisija
• Privatni plasman
 Prodaja dionica

Ø 5 koraka u prodaji dionica:

1. Određivanje vrijednosti pojedine kompanije

2. IB se mora diskretno raspitati ko od sudionika na tržištu je

zainteresovan za kupovinu

3. Pristup namjere koje izdaje zainteresovani kupac

4. Detaljna analiza poslovanja kompanije

5. Odredbe konačnog ugovora

 Udruživanje i preuzimanje

Ø Do udruživanja dolazi kada se dvije kompanije udruže u jednu

Ø Odabiru vodstvo buduće kompanije iz redova zaposlenika obje

kompanije

Ø Kod preuzimanja preduzeća, jedna kompanija preuzima vlasništvo

nad drugom kupovinom njenih dionica

Ø Prijateljsko preuzimanje – kompanije slažu da će biti bolje poslovati

udruživanjem resursa

Ø Neprijateljsko preuzimanje - kompanija odupire preuzimanju;

 Brokerske kuće

Ø Brokeri i dileri vrijednosnim papirima trguju na sekundarnim tržištima

Ø Brokeri su čisti posrednici koji djeluju kao agenti ulagača u okivru procesa
kupovine ili prodaje vrijednosnih papira

Ø Njihova je funkcija spojiti kupce i prodavače, funkcija za koju dobivaju brokersku

proviziju

Ø Dileri povezuju kupce i prodavače tako što su spremni prodati i kupiti vrijednosne
papire po određenoj cijeni

Ø Zarađuju za život prodajom vrijednosnih papira za nešto veću cijenu od cijene za

koju su ih kupili – to znači za razliku između kupovne cijene- cijene koju je diler
platio za vrijednosni papir koji želi u svojim zalihama i prodajne cijene, cijene
koju je dobio kad je prodao vrijednosni papir
 Brokerske usluge

Ø Osnovna usluga je nalog - ako nazovete brokersku kuću jer želite kupiti dionice,
razgovarat ćete s brokerom koji će primiti vaš nalog

Ø Izvršni nalog - nalažete svom agentu da kupuje ili prodaje vrijednosne papire po
trenutnim tržišnim cijenama

Ø Uslovni nalog - nalog za kupovinu sadrži maksimalnu prihvatljivu cijenu, dok

nalog za prodaju sadrži minimalnu prihvatljivu cijenu

Ø Kratka prodaja - zahtjeva da ulagač posudi dionice od brokerske kuće te ih proda

isti dan, obećavši da će nadoknaditi posuđene dionice kupujući ih u budućnosti

Ø Druge usluge – kredit za kupovinu vrijednosnica

Ø Brokeri koji nude punu uslugu u usporedbi sa diskontnim brokerima

 Investicijski fondovi

Ø Investicijski fondovi udružuju sredstva puno malih ulagača tako

što njima prodaju udjele u fondu, a prikupljenim sredstvima
kupuju vrijednosne papire

Ø IF mogu iskoristiti prednosti popusta na brokerske usluge koji

proizilaze iz kupovine velikih blokova te kako kupiti diverzificirane
portfolije

Ø Omogućuju malim ulagačima da iskoriste prednosti nižih troškova

pri kupovini vrijednosnih papira i smanje rizik držanjem
diverzificiranog portfolija
 Vrste investicijskih fondova

Ø 4 osnovne vrste investicijskih fondova:

1. Fondovi koji ulažu u dionice

2. Fondovi koji ulažu u obveznice

3. Hibridni fondovi – mješoviti fondovi

4. Fondovi tržišta novca

Ø Prema cilju ulaganja: dionički fondovi, fondovu ukupnog povrata, hibridni

fondovi, oporezivi obveznički fondovi, neoporezivi obveznički fondovi, novčani
fondovi
 Struktura investicijskih fondova

Ø 2 osnove strukture investicijskih fondova:

1. Otvoreni investicijski fondovi - otkupljuju svoje udjele u svako doba po

cijeni vezanoj za vrijednost sredstava fonda

2. Zatvoreni investicijski fondovi - izdaju ograničeni broj dionica koje nisu

spremni otkupiti, te ih prodaju na incijalnoj ponudi i zatim njima trguju izvan
berze kao redovnim dionicama

Ø Za razliku od otvorenih fondova cijena udjela zatvorenih investicijskih fondova

može biti veća ili manja od vrijednosti sredstava fonda što ovisi o različitim
faktorima kao što su likividnost udjela ili kvalitet uprave
 Upravljanje rizikom u
finansijskim institucijama
Ø Dvije osnovne vrste upravljanja rizikom u finansijskim
institucijama:

1. Upravljanje kreditnim rizikom

2. Upravljanje kamatnim rizikom

 Upravljanje kreditnim rizikom

Ø Principi za upravljanje kreditnim rizikom:

1. Provjera i praćenje klijenta – rješavanje problema negativne selekcije i

moralnog hazarda
2. Dugotrajna veza sa klijentom - smanjuju troškove prikupljanja informacija i
olakšavaju proces otkrivanja kreditnih rizika
3. Okvirni krediti - obaveza banke da firmi odobri kredite do određenog iznosa i
po utvrđenoj kamatnoj stopi ili po stopi koja je vezana uz neku tržišnu kamatnu
stopu
4. Instrumenti osiguranja
5. Kompenzacijski saldo - firma kojoj je odobren kredit mora u svako doba
držati određeni iznos na svom tekućem računu
6. Racioniranje kredita – neodobravanje kredita i smanjivanje iznosa kredita
 Upravljanje kamatnim rizikom

Ø Prvi korak - odrediti koje su stavke aktive i pasive osjetljive na

promjene kamata

Ø Stavke aktive osjetljive na promjenu kamata su: vrijednosni papiri koji

dospijevaju za manje od godinu dana, hipoteke za promjenjivu kamatnu stopu, te
komercijalni krediti sa dospijećem kraćim od godinu dana

Ø Stavke pasive osjetljive na promjenu kamata su: depozitni računi tržišta

novca, certifikati o depozitu s varijabilnom kamatnom stopom te rokom dospijeća
kraćim od godine dana, federalna sredstva i posuđena sredstva s dospijećem
kraćim od godine dana

Ø Ako pojedina finansijska institucija ima više pasive nego aktive osjetljive na
promjenu ks, porast kamatnih stopa smanjit će njenu neto kamatnu maržu i
prihod, dok će smanjenje kamatnih stopa povisiti neto kamatnu maržu i prihod
 Upravljanje kamatnim rizikom

Ø Analiza jaza dohotka - aktiva osjetljiva na promjenu kamatnih stopa

oduzima od pasive osjetljive na promjenu ks

GAP = RSA – RSL; RSA – osjetljiva aktiva; RSL – osjetljiva pasiva

ΔI = GAP x Δi; ΔI = promjena u prihodu banke; Δi = promjena kamatnih stopa

Ø Primjer:

Ø Kolika je promjena u prihodu banke, ukoliko je ukupna aktivna

osjetljiva na promjenu kamatnih stopa 32 miliona dolara, ukupna
pasiva osjetljiva na kamatnu stopu 49,5 miliona dolara i kamatna
stopa 1%?
 Upravljanje kamatnim rizikom

Ø Analiza jaza trajanja proučava osjetljivost neto tržišne vrijednosti

finansijske institucije na promjene kamatnih stopa

• %ΔP = promjena tržišne vrijednosti vrijednosnog papira

• DUR = trajanje
• i = kamatna stopa

Ø Nedostatak: pretpostavka da su kamate za sva dospijeća jednake, tj.

da je krivulja prinosa ravna
 Hedging (zaštita od rizika)
finansijskim derivatima
Ø Finansijski derivati ili izvedenice, nude isplate koje su povezane
sa prethodno izdanim vrijednosnim papirima i predstavljaju
koristan alat za umanjivanje rizika

Ø Kada finansijska institucija kupi neki sredstvo, tj. obaveže se da će ga kupiti, kaže
se da je zauzela dugu poziciju što je može izložiti riziku ako povrat odnosno
zarada nije sigurna. Ako je prodala sredstvo, tj. obavezala se da će ga prodati
odnosno dostaviti, onda se kaže da je zauzela kratku poziciju što je takođe može
izložiti riziku

Ø Hedžiranje (ili zaštita od) rizika uključuje sudjelovanje u finansijskoj

transakciji koja neutralizira dugu poziciju preuzimanjem dodatne kratke
pozicije ili neutralizira kratku poziciju preuzimanjem dodatne duge pozicije
 Hedging (zaštita od rizika)
finansijskim derivatima
Ø Ako je finansijska institucija kupila vrijednosni papir i zbog toga zauzela dugu
poziciju, ona provodi hedgiranje (zaštitu) ugovaranjem prodaje tog vrijednosnog
papira (kako bi zauzela kratku poziciju) u neko buduće vrijeme

Ø Ako je zauzela kratku poziciju prodajom vrijednosnog papira , ona kupuje vp

(kako bi zauzela dugu poziciju) u neko buduće vrijeme

Ø Hedžing može biti definisan kao postupak zauzimanja dvije suprotne pozicije
tako da potencijalni gubitak iz jedne pozicije bude neutralisan profitom iz
druge pozicije
 Finansijski derivati

Ø Najvažniji finansijski derivati:

1. Terminski ugovori

2. Opcije

3. Swap ugovori
 Terminski ugovori

Ø Najvažniji terminski ugovori

1. Kamatni forward ugovor - ugovor o prodaji dužničkih instrumenata u nekom

budućem trenutku; prednost leži u njihovoj fleksibilnosti, dok im je mana to što su
podložni riziku nepoštivanja ugovora kao i to da je njihovo tržište nelikvidno

2. Futures ugovori (fjučersi) - što određuju da neki dužnički instrument mora

biti dostavljen od strane jedne ugovorne strane drugoj na određeni datum u
budućnosti po određenoj cijeni; nisu izloženi riziku nepoštivanja ugovora;

3. Futures ugovori na indeks dionica - finansijski instrument u podlozi neki

indeks tržišta dionica kao što je S&P 500 Index (količina novca pomožena sa
brojem bodova tog indexa)
 Opcije

Ø Opcije - daju kupcu pravo kupovine (call opcija) ili prodaje (put opcija)
vrijednosnog papira po izvršnoj cijeni u toku nekog vremenskog perioda

Ø Dvije vrste opcija:

1. Američka - dopušta izvršenje bilo kada unutar tog perioda

2. Evropska - dopušta izvršenje tek na kraju tog perioda

Ø Najčešće se koriste za osiguravanje od neželjenog pada cijena roba

ili vrijednosnih papira
 Swap ugovori

Ø Kamatni swap ugovori - uključuju promjenu jedne vrste prihoda od

kamata za drugu vrstu prihoda od kamata te se kod njih pojavljuju slični
problemi nepoštivanja ugovora i smanjene likvidnosti kao kod forward
ugovora

Ø U kamatnim swap ugovorima često sudjeluju posrednici kao što su

velike poslovne kao i investicijke banke koje stvaraju tržišta swap
ugovora

Ø Ugovaranjem kamatnog swap ugovora odstranjuje se kamatni rizik

jer se mijenja jedna vrsta prihoda koja je osjeljiva na promjene
kamatnih stopa za drugu vrstu prihoda sa fiksnom kamatnom
stopom
 Osiguravajuća društva u BiH

Ø U Bosni i Hercegovini trenutno posluje 26 osiguravajućih društva

(u FBiH 12, a u RS 12 i Distrikt Brčko 2) i jedno društvo za
reosiguranje - Bosna RE

Ø Na federalnom nivou: Agencija za nadzor osiguranja FBiH i Agencija za

osiguranje RS, a na državnom nivou: Agencija za osiguranje u BiH

Ø Agencija za nadzor ima regulatornu i nadzornu funkciju nad

poslovanjem društava za osiguranje, te posrednika u osiguranju, kao
supervizorska institucija u industriji osiguranja

Ø Agencija je samostalna i neovisna neprofitna institucija, koja za svoj

rad odgovara Vladi Federacije BiH
 Osiguravajuća društva u BiH
DRUŠTVO ZA NAZIV, ADRESA, DRUŠTVO ZA NAZIV, ADRESA,
DRUŠTVO ZA OSIGURANjE NAZIV, ADRESA, WEB
OSIGURANjE WEB OSIGURANjE WEB
ASA osiguranje d.d. Osiguranje Aura a.d. Sarajevo osiguranje d.d.
Trg međ. prijateljstva 25, Sarajevo Veljka Mlađenovića 7d, Banja Luka Čobanija 14, Sarajevo
www.asa-osiguranje.ba www.auraosiguranje.com www.sarajevoosiguranje.ba

Bosna-sunce osiguranje d.d. Bobar osiguranje a.d. SAS - Super P osiguranje a.d.
Trg međ. prijateljstva 20, Sarajevo Filipa Višnjića 211, Bijeljina Trg Draže Mihajlovića 12, Bijeljina
www.bosna-sunce.ba www.bobarosiguranje.net www.ssposiguranje.com

Camelija osiguranje d.d. Drina osiguranje a.d. Triglav osiguranje d.d.

5. Korpusa 3, Bihać Trg rudara 1, Milići Dolina 8, Sarajevo
www.camelija-osiguranje.com www.drina-osiguranje.com www.tribglav.ba

Central osiguranje d.d. Dunav osiguranje a.d. Triglav osiguranje a.d.

Džemala Bijedića 39, Sarajevo Veselina Masleše 28, Banja Luka Trg srpskih junaka 4, Banja Luka
www.central-osiguranje.com www.dunav.ba www.triglavrs.ba

Brčko-gas osiguranje d.d. Euros osiguranje a.d. Uniqa osiguranje d.d.

Banjalučka 8, Brčko Bana Milosavljevića 8, Banja Luka Obala Kulina bana 19, Sarajevo
www.brckogas.net www.eurososiguranje.com www.uniqa.ba

Croatia osiguranje d.d. Grawe osiguranje a.d. VGT osiguranje d.d.

Nikole Kordića bb, Ljubuški I krajiškog korpusa 39, Banja Luka Alaudina 1, Visoko
www.crosig.ba www.grawe.rs.ba www.vgt.ba

Euroherc osiguranje d.d. Krajina osiguranje a.d. Wiener osiguranje a.d.

Trg međ. prijateljstva 20, Sarajevo Braće Pantića 2, Banja Luka Kninska 1a, Banja Luka
www.euroherc.ba www.krajinaosiguranje.ba www.wiener.ba

Osiguranje Garant d.d. Mikrofin osiguranje a.d. Zovko osiguranje d.d.

Banjalučka 54, Brčko Aleja Svetog Save 59, Banja Luka Goliješnica bb, Žepče
www.osiguranjegarant.com www.mikrofinosiguranje.com www.zovkoosiguranje.com

Grawe osiguranje d.d. Nešković osiguranje a.d.

Trg solidarnosti 2, Sarajevo Sremska 3, Bijeljina
www.grawe.ba www.neškovicosiguranje.com

Merkur BH osiguranje d.d. Bosna reosiguranje d.d.

Fra A. Zvizdovića 1/A9, Sarajevo Zmaja od Bosne 74, Sarajevo
www.merkur.ba www.bosnare.ba
 Literatura

Ø Mishkin, Frederic S. & Eakins, Stanley G. „Financijsta tržišta +

institucije“, četvrto izdanje, Mate, Zagreb, 2005.

Ø Agencija za osiguranje u BiH, http://www.azobih.gov.ba/