Professional Documents
Culture Documents
Milicina Kolegica 2021
Milicina Kolegica 2021
BANJA LUKA
Seminarski rad
Student: Mentor:
Svjetlana Pilipović Prof. Dr Branko Latinović
Od kad su računari postali nezaobilazan moćan alat današnjeg vremena, pronašli su svoj put u
skoro svim aspektima ljudskih djelovanja, dok medicina nije nikakva iznimka za to. Računari pomažu
ljekarima i medicinskim radnicima, naučnicima, istraživačima kod otkrivanja, testiranja i primjene
medicinskih tehnika u skoro svakoj zdravstvenoj ustanovi u svijetu. Računarske tehnologije pružaju
mogućnost da medicinska ideja i znanje bude upotpunjeno i globalno podijeljeno mnogim medicinskim
stručnjacima iz različitih grana medicine.
2. OPŠTA PRIMJENA RAČUNARA U ZDRAVSTVU
2.1. Rentgen, CT, spektroskopija
Pacijenti koji budu primljeni u bolnice povezuju se sa uređajima koji koriste vitalne softvere za
praćenja statističkih podataka, odnosno za praćenja krvnog tlaka, impulsa i nivoa kiseonika. Takvi
računari nadgledaju pacijente i programirani su da obavijeste osoblja za slučaj da su bilo koji od
ovakvih podataka van prihvatljivog raspona.
Kompjuterizovana robotika omogućava ljekarima da operišu pacijenta bez prisustva u istoj sobi.
Ovakva kompjutorski upravljana operacija omogućava ljekarima da spasu živote bolesnika mnogo
kilometara daleko, a to možda nebi ni bilo moguće na drugi način. Video umrežavanja i praćenja
vitalnih statistika u stvarnome vremenu omogućavaju sigurnu, preciznu operaciju koja je posmatrana
od strane ljekara ili studenata.
2.3. Internet i skladištenje podataka
Prije korištenja računara, delikatni podaci od pacijenata bili su čuvani unutar ormara koji su bili
u okviru ordinacija i bilo je lako da se dođe do takvih podataka. Današnje tehnologije računarskih baza
podataka omogućavaju medicinskim radnicima da održavaju podatke pacijenata osiguranim uz rutinska
šifriranja, pa čak i čuvane na web-lokacijama radi dodatnih doza sigurnosni i sigurnosnih kopija.
Internet povezanost – ljekari kao i drugi istraživači pretežno koriste lične računare za
konsultaciju i druga mišljenja u stvarnome vremenu. To omogućava da postupke za dijagnozu koji
uzimaju manje vremena, a to može da bude isto kao i povećani laboratorijski rezultat ili tretman koji
štedi nečiji život. Dalje, upotrebe manjih računarskih uređaja, poput PDA uređaja i pametnih telefona,
omogućavaju ljekarima da obavljaju svoje poslove u manje tehnološki naprednom području koje nema
fiksnu internet vezu.
Medicina obuhvata velika područja kada je u pitanju znanje koje se svakodnevno proširuje.
Računarske baze podataka omogućavaju ljekarima čuvanje dijagnostičke informacije i njihova
pretraživanja. To omogućava medicinskim podacima kod ranijih pacijanata i časopisa koji su gledani
da budu u taj čas dostupni medicinskom stručnjaku u bilo kom trenutku ili mjestu.
Medicinska istraživanja - trenutno distribuisane računarske platforme koristimo za pokretanje
medicinske simulacije u potrazi za lijekom na bolestima kao što je karcinom, AIDS i Alzheimerova
bolest. Ovakav kompjuterizovani softver omogućava milionima računara da se pridružuju na načine da
eksponencijalno povećavaju brzine kojima se mogu pronaći potencijalno potrebni lijekovi.
Računarski softveri se koriste za praćenja i projektovanje skoro svih aspekata u medicinskoj
praksi. Pacijentova datoteka, izvještaj o dobitku ili gubicima kao i obrasci za naplate ili osiguranje
obrađuju se uz pomoć računarskih softvera koji pojednostavljuju rad ordinacija i omogućavaju
ljekarima da duže vremena provode uz svoje pacijente.
2.5. EKG
Razvijanje telemedicine započinje sa izumom telefona ili bežičnih telegrafija, a njeno ozbiljnije
razvijanje bilježe se još ranih 60-tih godina ovoga vijeka kada je NASA u okvirima svojih projekata u
istraživanju svemira “Apollo” započela slanje ljudske posade u svemir. Tada se započelo sa razvojem
telemedicine za svrhu biomedicinskih monitoringa i zdravstvenih zaštita astronauta. Posle projekta
“Space Shuttle” NASA nastavilja sa razvijanjem i uz usavršavanje telemedicinske aplikacije tokom
saradnje američkog astronauta tj. SAD-a sa Rusijom na dijelu ruske stanice Mir.
U isto vrijeme NASA nastavilja da primjenjuje svoja iskustva u oblasti telemedicine unutar
različitih područja u svijetu koja su pogođena prirodnim kao i drugim vrstama katastrofa. Uz to,
ustanovila se i telekomunikacijska infrastruktura koja bi trebala da podržava daljnu saradnju u
područjima koja bi uključivala preventivno medicinu, javna zdravstva, medicinske edukacije, biologiju
svemira, biološku nauku, mikrogravitacijsku nauku, svemirsku i vazduhoplovnu medicinu, te
medicinski orijentisanu informatiku.
Inicijalno se postavila satelitska veza za komunikacije preko Interneta, sa planom da se putem
stotine ruskih sveučilišta povezuje sa američkim centrima i da se uključi unutar tele-edukacije.
4.1. Holografija
4.2. Hologrami
Hologrami, ili mediji koji sadrže sačuvanu informaciju, nije ništa do visoko-kontrastnog, crno-
bijelog fotografskog filma, pa je samim tim za ispravno shvatanje značenja pojma hologram i
holografije, potrebno najprije da se objasni fotografija. Fotografija predstavlja dakle postupak za
zapisivanje grafičkih informacija o nekom objektu.
Fotografija stvarno i sadrži pigmenat sa čijim se rasporedom na fotografsku ploču/papir fizički
zapiše slika.
Slika 3: Hologram
Za razliku od fotografija, koje možemo da zamislimo kao grafičke informacije koje su
prikazane u 2 dimenzije, hologrami se sastoje od niza podataka kao što je veličina, oblik, svjetlost i
kontrast oblika koji želi da se prikaže, sačuvanih unutar mikroskopskih, kompleksnih i isprepletenih
uzoraka. Ovakvi uzorci su mogući upravo zbog karakteristika laserskoga svjetla.
Onda kad se svjetlo odbije od trodimenzionalne objekte, ono će oblikovati takođe
trodimenzionalne složene uzorke, a da bi se prikazali cijeli uzorci, svjetlost mora da bude jednobojna ili
snažno usmjeravana, odnosno koherentna. Laseri su se pokazali idealnim izvorima svjetlosti za prikaze
holograma. Ako se na holograme usmjeri svjetlost, podaci koji se čuvaju kao isprepleteni uzorci
oblikuju originalne prikaze određenih objekata, što oči kao i mozak promatrača dožive kao stvarne
objekte.
ZAKLJUČAK
Svakim danom stručnjaci unutar raznih profesija uz informatičare otkrivaju način kako bi
primjenili računare, povećavajući samim tim efikasnosti i uspešnosti u datim oblastima. Računari
neminovno pomažu u mnogim oblastima u životu i postaju nezaobilazna sredstva za rad u širokom luku
profesija. Svidjelo se to ili ne, takav proces se ne može nezaustaviti i dobija sve više na značaju. Papir,
film ili slični mediji povlačiće se pred nadolazećim digitalnim verzijama.
Doskorašnje slike ljekarskih ordinacija na koje smo svi nekad i navikli, s fiokama napunim
medicinskim kartonima, receptima, uputama... postaju prošlost. Na stolu će uz uobičajene instrumente
stajati samo LCD monitor na kojem će se u djeliću sekunde moći pronaći sve o pacijentu: kada je
izvadio prvi zub, kada je imao gripu, kada je bili na bolovanju i slično...
LITERATURA