Professional Documents
Culture Documents
SKRIPTA Uvod U Metalurgiju I Materijale
SKRIPTA Uvod U Metalurgiju I Materijale
-Skripta-
1
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
1. UVOD
2
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
3
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
4
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
5
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
6
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Najve i uticaj jeftinog i vrstog materijala kao što je elik je bio na podru ju
prometa. Najprije su u ratnoj brodogradnji gra eni brodovi sa eli nim
trupom, a zatim i u trgova koj mornarici. Drvo se od tada koristi samo za
male brodove. vrsto a eli nih elemenata, limova i profila, daleko
nadvladava vrsto u drvene gra e, pa su mogu e i bitno ve e dimenzije
trupa. U kopnenom prometu razvija se željezni ka mreža, velike koli ine
željeza koriste se za šine. U gra evinarstvu se izra uju mostovi velikih
raspona sa elementima od livenog željeza i elika, kao i visoke gra evine
(Ajfelov toranj).
U XX. vijeku razvijena su još dva zna ajna prometna sredstva - automobil i
avion, a ostvaren je i promet u svemirskim prostorima. Poznavanje svojstava
i ponašanja materijala u razli itim uslovima postaje neophodno kako bi se
izradile ekonomi ne i sigurne konstrukcije.
7
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Zašto prou avamo materijale? Mnogi nau nici ili inženjeri, bez obzira na
svoju specijalnost, jednom e biti suo eni sa problemom projektovanja koji
uklju uju materijale (npr. prenosnici snage i broja okretaja, superstrukture za
gra evinarstvo, komponente za rafinerije nafte ili mikroprocesori ra unara).
Pravi je problem odabir pravog materijala izme u hiljada dostupnih. Postoji
nekoliko kriterijuma za donošenje kona ne odluke.
Prije svega, moraju biti odre eni uslovi koriš enja (funkcija) na osnovu
kojih e biti utvr ena potrebna svojstva materijala. Samo u rijetkim
slu ajevima materijal posjeduje idealnu kombinaciju svojstava. Stoga je
potrebno prona i kompromis kombinacije svojstava. Npr. materijal visoke
vrsto e ima samo ograni enu rastezljivost, dok materijali velike
rastezljivosti imaju malu vrsto u. U takvim slu ajevima potrebno je
odrediti razuman kompromis izme u ova dva svojstva.
Sljede e razmatranje kod izbora materijala jeste mogu nost pogoršanja
(promjene) svojstava materijala u eksploataciji. Npr. povišena temperatura
ili koroziono okruženje mogu rezultirati zna ajnim smanjenjem vrsto e.
8
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
9
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
a) b)
Slika 3. Konstrukcija plitkog ognjišta (18. vijek) iz Katalonije (a) i sa
Korzike (b)
10
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
11
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
3. KLASIFIKACIJA MATERIJALA
Metali
Metali su obi no kombinacija metalnih hemijskih elemenata. Oni imaju
veliki broj slobodnih elektrona, tj. elektrona koji nijesu vezani za odre ene
atome. Mnoga svojstva metala mogu se direktno pripisati njima. Metali su
vrlo dobri provodnici elektri ne i toplotne energije, neprozirni su, polirane
metalne površine imaju sjajan izgled. Vrlo su vrsti, ali i deformabilni, što je
razlog njihove široke primjene u konstrukcijske svrhe.
Keramike
Keramike su spojevi izme u metalnih i nemetalnih elemenata: naj eš e su to
oksidi, nitridi ili karbidi. Širok raspon materijala koji upada unutar ove grupe
uklju uje keramike koje se sastoje od gline, cementa i stakla. Ovi materijali
su obi no izolatori, tako da su otporniji na visokim temperaturama i u
agresivnim sredinama od metala i polimera. Obzirom na mehani ka
svojstva, keramike su tvrde i vrste, ali vrlo krte.
Polimeri
Grupa polimera uklju uje plastike i gume. Ve ina polimera organski su
hemijski spojevi bazirani na ugljeniku, vodoniku, i drugim nemetalima.
12
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Kompoziti
Kompozitni materijali sastoje se od dva ili više materijala. Dizajnirani su
kako bi se postigla kombinacija najboljih svojstava pojedinih konstituenata.
U širokoj primjeni je stakloplastika u kojoj se staklena vlakna nalaze u
matrici iz polimernog materijala. Stakloplastike dobijaju vrsto u od
staklenih vlakana, a fleksibilnost od polimerne matrice. Mnogi novi
materijali su upravo iz grupe kompozita.
Poluprovodnici
Poluprovodnici imaju elektri na svojstva koja se nalaze izme u elektri nih
provodnika i izolatora. Elektri na svojstva ovih materijala vrlo su osjetljiva i
na najmanju prisutnost stranih atoma (ne isto a) u strukturi. Poluprovodnici
su omogu ili razvoj integrisanih sklopova koji su doveli do revolucionarnog
razvoja elektronike i ra unarske industrije.
Biomaterijali
Od biomaterijala se izra uju komponente koje se ugra uju u ljudsko tijelo
kao zamjena oboljelih ili ošte enih djelova tijela. Ovi materijali ne smiju
proizvoditi otrovne materije i moraju biti kompatibilni sa tkivom (ne smiju
uzrokovati štetne biološke reakcije). Svi gore navedeni materijali: metali,
keramike, polimeri, kompoziti, i poluprovodnici mogu se koristiti kao
biomaterijali.
Napredni materijali
Materijali koji se koriste za aplikacije visoke tehnologije (high-tech
materijali) ponekad se nazivaju napredni materijali. Pod visokom
tehnologijom podrazumijevamo ure aje ili proizvode koji funkcionišu
pomo u relativno komplikovanih i sofisticiranih na ela (npr. elektronska
oprema, ra unari, opti ki sistemi, vazduhoplovi i vojna raketna tehnika).
Napredni materijali su obi no ili tradicionalni materijali ija su svojstva
poboljšana ili novorazvijeni materijali visoke upotrebljivosti. Mogu biti iz
bilo koje grupe materijala (metali, keramike, polimeri) i obi no imaju visoku
cijenu.
13
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Ukoliko željezo sadrži primjese onda ono može biti definisano kao:
Metalurgija gvož a i elika je nau na disciplina koja prou ava fizi ke,
fizi ko-hemijske i metalurške promjene rude, goriva i topitelja, tj. materijala
iz kojih se dobija gvož e koje se rafinacijom konvertuje u elik. Pri
prou avanju hemijskih reakcija i postupaka za dobijanje gvož a i elika
naro ita pažnja se mora obratiti na sljede e parametre:
14
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Legure aluminijuma
15
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
16
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Ono što razlikuje plasti ne od liva kih legura je granica zasi enja vrstog
rastvora na eutekti koj temperaturi. Prisustvo eutektikuma naglo smanjuje
plasti nost, pa je plasti nu preradu teže izvesti.
Bakar i njegove legure dobro se liju, lako obra uju na toplo i hladno
(proizvode se limovi, trake, cijevi, šipke, profili, žice i razni odlivci). Podjela
bakra i njegovih legura radi se obi no prema hemijskom sastavu, a jedna od
podjela može biti:
1. Tehni ki bakar, mora sadržati minimum 99,5% Cu. Vrste su: katodni
sa 99,9% Cu, niskoprovodljivi elektroliti ki bakar, visokoprovodljivi
dezoksidirani bakar, visokoprovodljivi bakar bez kiseonika.
17
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
6. Legure bakra i nikla, kunial (sa Al), ambrac (sa Zn), novo srebro (Cu-
Ni-Zn). U elektrotehnici se za trake i žice primjenjuje cunife (60% Cu,
20% Ni, 20% Fe) i cunico (50% Cu, 21% Ni i 29% Co).
18
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
19
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Zlato se primjenjuje za nakit, razli ite ukrase, novac, djelove nekih ure aja u
medicini, elektrotehnici, pri bojenju, za ure aje u hemijskoj industriji. isto
zlato primjenjuje se (zbog meko e) ograni eno, na primjer za pozlate –
listi i debljine 1 10 -4 m. Zato se obi no legira sa bakrom i srebrom. Spojevi
su mu toplotno nestabilni, pa se pri zagrijavanju raspadaju, a ostaje meko
zlato. Zlato apsorbuje živu i nastaje legura sa do 40% Au. Kvalitet mu se
odre uje karatnom skalom - maseni udio istog zlata na 24 dijela ukupnog
metala.
Zlato je meko, ta ka topljenja je 1064,18 ºC, klju anja 2856 ºC, a gustina
19,3 103 kg/m3. Žuto je, ali se boja mijenja zavisno od zrna, te je kod ve ih
crno, crveno. isto mehani ki neobra eno zlato je bijelo. Najkovkiji i
najduktilniji je metal, pa se rade folije od 1 10-5 m debljine. Najpasivniji je
element koji se rastapa u zlatorastopu (HCl:HNO3 = 3:1).
Slika 6. Zlato
20
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Srebro obi no dolazi kao pratilac sulfidnih olovnih i bakarnih ruda. Nešto
malo ima ga u elementarnom obliku, a dobija se i iz rude argentinita, Ag2S.
21
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Nema drugog materijala koji je ovjeku u prošlosti donio tako veliki progres
kao što su to u inili gvož e i elik. To su materijali koji imaju veliku
primjenu i u naše vrijeme, a sasvim je sigurno da su to materijali i
budu nosti.
Mali je broj ljudi koji su u rukama imali isto željezo. isto željezo je
hemijski element sa rednim brojem 26, srebrno – bijeli metal, sa
temperaturom topljenja od 1805 K i temperaturom klju anja od 3135 K.
22
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Osim rude i koksa kao ulazna komponenta koristi se i topitelj ija je uloga
da formira trosku. Za sagorijevanje goriva neophodno je dovoditi vazduh
koji se u cilju racionalizacije predgrijava u kauperima. Kao izlazne
komponente dobijaju se:
te no sirovo gvož e koje može biti bijelo i sivo. Razlika je u boji
preloma vrstog komada. Kod sivog gvož a imamo pove an sadržaj
silicijuma što izaziva izdvajanje ugljenika u obliku grafita koji daje sivu boju
preloma. Nasuprot tome kod bijelog gvož a imamo znatno manje silicijuma,
pa se ugljenik izdvaja u obliku karbida koji daje bijelu boju preloma.
troska – osobine i sastav visokope ne troske u najve oj mjeri odre uju
tok samog procesa.
visokope ni gas – s obzirom da se u visokope nom procesu dobijaju
ogromne koli ine izlaznih gasova koji sa sobom nose znatnu koli inu toplote
oni se koriste u kauperima za predgrijavanje vazduha potrebnog za
sagorijevanje.
23
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Ako se elik posle prera uje postupkom gnje enja (valjanje, kovanje ili dr.)
livenje se vrši u eli ne kalupe koji se nazivaju kokile, a odlivak ingot.
elik koji se lije u gotov proizvod naziva se eli ni liv.
Kokile mogu biti kvadratnog, pravougaonog i poligonalnog oblika.
Kvadratni ingot je težine do 10 t. - koristi se za preradu valjanjem.
Pravougaoni odlivak - brama je težine do 30 t i koristi se za preradu
valjanjem limova.
Odlivak poligonalnog presjeka se naziva poligonalni ingot i težine je do 300
tona. Koristi se za dalju preradu kovanjem.
Livenja elika u kokile može biti sa gornje (preko 3000 kg) i donje strane.
24
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
a) b)
Slika 7. Primjeri dugoro ne trajnosti aluminijuma
25
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
ile, Peru i SAD imaju najve e rezerve bakarne rude ( ile 1/3 svjetskih
zaliha) i proizvode najviše bakra.
Primarna prerada bakra odvija se u etiri faze i to: I. faza – prženje, II. faza –
topljenje, III. faza – konvertovanje i IV. faza – rafinacija u plamenim
pe ima. Elektroliti ka rafinacija bakra i njegovo pretapanje predstavlja V.
fazu u procesu njegovog dobijanja. Šematski prikaz primarne prerade bakra
od koncentrata do dobijanja anodnog bakra (I-IV. faza) dat je na slici 9.
26
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
27
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
28
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Ruda je svaki mineral koji u sebi ima dovoljno korisne komponente (metala)
da bi njegova eksploatacija bila ekonomi na i radna. Glavna svojstva na
osnovu kojih se vrši kvalitativna ocjena rude su:
sadržaj željeza;
sadržaj štetnih primjesa;
reduktivnost rude;
sastav rudne jalovine.
29
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Me utim, za ocjenu vrijednosti ruda željeza nije dovoljno znati samo sadržaj
željeza ve isto tako treba znati: kolika je potrošnja koksa, koji su minerali
jalovine, teško e pri redukciji i topljenju, sadržaj štetnih primjesa, zatim, od
rude se zahtijeva da bude ujedna enog kvaliteta, da su niski troškovi
rudarske eksploatacije.
- mehani ka priprema,
- oboga ivanje,
- sušenje,
- prženje i
- ukrupnjavanje (aglomeracija).
30
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Oboga ivanje. Osnovni cilj oboga ivanja rude željeza jeste da se pove a
sadržaj korisnih komponenata, a smanji sadržaj jalovih komponenata, zatim
da se uklone štetne i nepoželjne primjese i time da se pove a kvalitet rude.
Rude željeza mogu da se obogate u osnovi na više razli itih na ina:
- separacija rude mokrim postupkom, i
- elektromagnentna separacija.
Sušenje. Sušenje ruda željeza ima za cilj da se ukloni suvišna vlaga. Može
se re i da se ruda pri svom spuštanju kroz visoku pe po inje da se suši na
373 K, odnosno ve u gornjem dijelu trupa. Potrebna toplota za isparavanje
vode dobija se na ra un toplote izlaznog visokope nog gasa, što zna i da
proces sušenja u visokoj pe i ne traži dodatnu tolotu, tj. pove an utrošak
goriva.
Prženje rude. Prženje ima za cilj da se ukloni hidratna vlaga i drugi
isparljivi sastojci rude i da se ruda prevede u pogodniji hemijski oblik za
proces redukcije i topljenja. Pri prženju ruda se zagrijava do oko 550 K
ispod temperature topljenja, a potrebna toplota se dobija sagorijevanjem
jeftinog vrstog ili gasovitog goriva. Najprije se pri zagrijavanju osloba a
higroskopna, a zatim hidratna voda, i na kraju ugljendioksid kada se prži
ruda koja sadrži karbonate. Pri prženju rude sagori i ve i dio sumpora (60 –
70%) koji u obliku gasova izlazi iz sistema zajedno sa ostalim dimnim
gasovima.
U osnovi rude železa se prže na dva razli ita na ina: oksidaciono i
redukciono prženje, zavisno od atmosfere u kojoj se prženje izvodi.
Redukciono prženje esto nazivamo i magnetiziraju e prženje, jer se pri
tome minerali željeza prevode u oblik koji je magneti an i mogu e je da se
koristi magnetna koncentracija za oboga ivanje.
Pri oksidacionom prženju postiže se udaljavanje svih onih djelova rude koje
daju isparljive komponente pri prženju. Na taj na in se prži limonit, siderit.
31
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
5.1.2. Topitelji
32
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
bazni, koji u sebi pretežno sadrže bazne okside CaO i MgO. Od ovih
topitelja najpoznatiji su karbonati CaCO3 i MgCO3;
kiseli, u kojima preovladava SiO2 kao osnovna komponenta;
neutralni topitelji;
Amfoterni (Al2O3) koji se ponaša razli ito zavisno od toga da li se
nalazi u kiseloj ili baznoj sredini.
Podjela goriva
Sastav goriva
Vrijednost nekog goriva se odre uje po tome koju toplotnu vrijednost ima,
tj. koli inu toplote koju izdvaja sagorijevanjem jedinice mase ili zapremine
goriva. Toplotna vrijednost zavisi od sadržaja ugljenika i vodonika i njihovih
sagorljivih jedinjenja, zatim koji je sadržaj štetnih komponenata, na primjer
sadržaj sumpora i koji je sadržaj inertnih komponenata.
33
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
34
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
35
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
bazni,
kiseli i
elektrotermijski.
36
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
1) vrijeme luženja
2) koncentracija alkalnog rastvora
3) kausti ni odnos alkalnog rastvora
4) temperatura luženja
5) prisustvo kre a
6) veli ina zrna i drugo.
Vrijeme luženja bitno uti e na koli inu glinice koja iz boksita prelazi u
aluminatni rastvor. Koncentracija Al2O3 u rastvoru u po etku luženja brzo
raste, a zatim se asimptotski približava jednoj konstantnoj vrijednosti.
(zavisnost prikazana na slede oj slici). Sadržaj SiO2 u rastvoru u po etku
brzo raste sa pove anjem vremena luženja boksita, dostiže maksimum posle
ega ponovo brzo opada.
37
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
38
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
39
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
40
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
41
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
42
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
43
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Redukcija u visokoj pe i
44
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Goriva kao što su: drvo, ugalj, nafta, metan, sagorevaju sa plamenom.
Nasuprot ovome koks, drveni ugalj, pri sagorevanju samo se užare.
Plamenom sagorevaju gasovi a goriva iz kojih su gasovi oslobodjeni
sagorevaju bez plamena.
Oksidacija neke sagorljive supstance se može izvesti ako joj se dovede
odre ena koli ina energije i dovo enjem do odredjene temperature koju
nazivamo temperaturom paljenja. Visina temperature paljenja zavisi od vrste
goriva, koncentracije kiseonika u atmosferi, reakcione površine i sl. Drvo se
pali na oko 770 K, ugalj na oko 870 K, koks na oko 970 K, itd.
Reakcije koje se odvijaju u visokoj pe i su brojne i veoma složene.
C + CO2 = 2CO,
45
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
U višim hladnijim djelovima pe i gdje sve reakcije nisu mogu e, brza struja
gasa i još uvijek bogata sa CO na svom putu od pe ice ka ždrijelu
potpomaže redukciju magnetita, odnose i CO2 sa mjesta njegovog
nastajanja, ali vistit ne može više da redukuje.
Reakcije izme u ugljenika i kiseonika u visokoj pe i ne obezbje uju samo
neophodnu toplotu za odvijanje reakcija ve u estvuju i direktno u redukciji
oksida. Osnovne reakcije izme u ugljenika i kiseonika su:
2C + O2 = 2CO.
C + O2 = CO2.
2CO + O2 = 2CO2.
46
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
FeO + CO = Fe + CO2.
Pored redukcije oksida željeza iz rude ili koncentrata i drugi prisutni oksidi
se u visokoj pe i redukuju, na primjer:
- oksidi mangana: MnO2 – Mn2O5 – MnO – Mn,
- oksidi silicijuma: SiO2 – Si, i
- oksid fosfora: P2O5 – P,
i oni prelaze u metalno željezo
•0,25 t topitelja i
•1,8 do 2 t vazduha
Danas se elik skoro isklju ivo proizvodi iz gvož a, pri emu se u šaržu za
proizvodnju elika uvijek dodaje i staro gvož e i stari elik.
Pri proizvodnji elika iz gvož a – najprije se proizvodi gvož e, a zatim se
ono rafinacijom prera uje u elik, odnosno, oksidacijom se rastvorene
koli ine elemenata u gvož u (ugljenik, silicijum, mangan, fosfor, sumpor)
umanjuju na željene i dozvoljene procente u eliku.
47
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Otpadni elik se priprema tako što se veliki komadi sje enjem usitne, a sitni
presovanjem ukrupne.
Kre , koji se dodaje kao topitelj mora da bude dobro pe en i odgovaraju eg
hemijskog sastava.
Ferolegure koje se dodaju kao sredstvo za dezoksidaciju i naknadno
legiranje, radi postizanja kona nog sastava elika, moraju da budu dovoljno
usitnjene, osušene i esto zagrijane prije nego se ubace u elik.
48
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
49
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
a)
50
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
b)
Slika 14. Elektroliti ke elije (elektrolizeri) (a) elektroliti ke elije, (b)
postavljanje izolacione opeke u elektroliti ku eliju
51
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Površina katodnog dna je 32 - 38 m2. Dubina korita je 400 - 600 mm, metala
ima 100 - 400 mm, a elektrolita oko 200 mm.
Poredak elija u hali može biti paralelno ili vertikalno na osu hale (uzdužni
ili popre ni raspored). eš e se primjenjuje popre ni raspored, jer se tada
lakše kompenzuju uticaji jakih magnetskih polja. Poznavanje uticaja
magnetskih polja na elektroliti ku eliju, jedan je od glavnih faktora za
poboljšanje iskoriš enja struje i potrošnje energije u novije vrijeme.
Trajnost elije zavisi od trajnosti katodnih blokova, a to je u novije vrijeme
do 10 godina (prije je bilo 3 - 6 godina).
52
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
53
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
54
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
55
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
56
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
57
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
58
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
59
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
60
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
61
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
62
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
63
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
64
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
a) trake
b) cijevi i profili
Slika 24. Proizvodi dobijeni kontinuiranim livenjem
65
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
66
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Slika 26. Podjela postupaka livenja prema ulivnoj sili, vrsti kalupa i modela
67
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
68
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
legure koja se lije. Stalni kalupi esto se sastoje od više segmenata i imaju
metalna jezgra sa izvlaka ima, kako bi se i složeniji odlivci mogli izvaditi iz
kalupa.
Kalup i kalupni materijal imaju odlu uju i utjecaj na kvalitet odlivka, npr.
Ta nost dimenzija, kvalitet površine i mikrostrukturu koja definiše
mehani ka svojstva. Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za
kalupovanje (kalupnu mješavinu) su:
1. dobro oblikovanje
2. dovoljna vrsto a (postojanost oblika i otpornost na eroziju nakon
oblikovanja, kao i za vrijeme ulivanja i o vrš avanja)
3. visoka vatrootpornost
4. bezna ajna nepoželjna reakcija sa rastopom
5. dovoljna propusnost za gasove (omogu avanje izlaza toplih gasova i
vazduha iz jezgra i kalupa)
69
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Za izradu jezgara koriste se: no bake, cold box, hot box, warm box, shell
(Croning) i postupak vodeno staklo-CO2.
70
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Ru no kalupovanje
71
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Mašinsko kalupovanje
72
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
a)
b)
Slika 32. Segmentna modelna plo a i jednodjelna plo a za gornju i donju
polovinu kalupa. Crno su ozna eni jednodjelni oslonci na modelu
73
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
74
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
75
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Zastoj na krivoj hla enja nastaje zbog osloba anja latentne toplote
vrš avanja, koja je svojstvena pojedinim elementima.
Znatan uticaj na formiranje strukture ima brzina hla enja vh, koja
predstavlja odnos pada temperature i datog vremenskog intervala:
Vh=dT dt [K/s]
Oblik i veli ina kristalnih zrna zavise od brzine o vrš avanja, ali i od broja
mjesta na kojima je zapo injalo o vrš avanje. Ova mjesta nazivaju se klice
kristalizacije jer se naj eš e radi o fino raspršenim ne isto ama visoke ta ke
topljenja.
Trajanje o vrš avanja zavisi od intenziteta odvo enja toplote i mijenja se u
širokom rasponu od nekoliko desetaka minuta kod masivnih odlivaka,
nekoliko sekundi kod zavarenih spojeva kao i mikrosekundi kod dobijanja
amorfne metalne strukture. Što je hla enje sporije i o vrš avanje duže to
nastaju ve a zrna. Važi i obrnuto. Ako je prilikom o vrš avanja brzina
nastajanja novih klica velika dobija se sitnozrna struktura. O vrš avanje
zapo inje na više mjesta, pa ne mogu narasti velika zrna. Ina e je brzina
76
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
77
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Pojave kod o vrš avanja legura su nešto složenije nego kod istih metala i
mogu se grubo svrstati u tri grupe:
- O vrš avanje legure sa komponentama potpune rastvorljivosti u rastopu i
vrstom stanju odvija se u temperaturnom intervalu, umjesto na jednoj
temperaturi, kao kod istog metala. Po etak i završetak o vrš avanja je
unutar intervala temperatura o vrš avanja komponenti (slika 38). Postojanje
intervala o vrš avanja sa usporenim hla enjem objašnjava se manjim
osloba anjem toplote pri o vrš avanju, jer samo dio atoma komponente više
ta ke topljenja može na odgovaraju oj temperaturi stvarati rešetku, a u nju
se uvrštavaju atomi rastvorene komponente.
- Postoje legure kojima je rastvorljivost u rastopu potpuna, a u vrstom
stanju djelimi na ili ak nikakva. Kod ta no odre enih koncentracija
komponenti mogu e je stvaranje rešetki na nižoj temperaturi od temperature
vrš avanja obje komponente. Nastalo vrsto stanje je eutektikum, a kriva
hla enja ima oblik isti kao za isti metal, samo je temperatura o vrš avanja
niža od temperature o vrš avanja komponenti (slika 39).
- Postoji mogu nost da legura ima koncentraciju blisku eutekti koj, tako da
vrš avanjem najprije zapo inje jedna faza, a ostatak rastopa o vrsne kao
eutektikum. Kriva hla enja dobija oblik kao na slici 40.
78
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
79
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
80
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
81
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
=E [N/mm2][MPa]
gdje je:
= elasti no naprezanje, [N/mm2]
E = modul elasti nosti, [N/mm2], nazvan Youngov modul (za rastezanje)
= deformacija [%].
82
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
(a) (b)
Slika 44. Elasto-plasti ni materijal bez o vrš enja (a) sa o vrš enjem (b)
83
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
84
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
85
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
86
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
a)
b)
c)
Slika 48. Nastanak ugaone i zavojne dislokacije
87
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
88
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Ukrupnjenje zrna je posebno izraženo kod istih metala, dok kod legura nije
mogu e pretjerano smanjiti broj zrna zbog toga što atomi primjesa migriraju
prema granicama zrna i blokiraju koagulaciju. Na visokim temperaturama,
uz dovoljan pritisak ravni, dolazi do srastanja istih metalnih površina. Zrna
sa suprotnih ravni u dodiru e srasti i apsorbovati zajedni ke granice (slika
49). Zagrijavanjem metala blizu temperature topljenja Tt mogu e je
topljenje po granicama izme u zrna, gdje je ina e metal niže temperature
topljenja (o vrš ava posljednji). U nekim slu ajevima ovo me ugrani no
topljenje izaziva pukotine izme u zrna (slika 50).
89
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
90
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
91
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
92
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
93
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
10.1. Prevlake
- mehani ki
- hemijski
- elektrohemijski
- odmaš ivanje
94
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Mehani ka obrada
Hemijska obrada
Elektrohemijska obrada
95
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Odmaš ivanje
96
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Metalne prevlake
10.2. Teksture
97
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
98
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Dijamagnetizam
99
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Paramagnetizam
Feromagnetizam
100
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Provodnici i izolatori
101
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Hemijska korozija
102
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
pepeo/so itd. Termi ki oksidni sloj koji nastaje na površini metala rezultat je
reakcija na me upovršini oksid/gas i metal/oksid. Na slici 52 prikazana je
hemijska korozija odnosno oksidacija metala na toplom vazduhu.
Elektrohemijska korozija
103
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
emu nastaje druga materija ili grupa materija. Redukcija je reakcija kojom
neka materija ili grupa materija (oksidanata) veže elektrone, pri emu nastaje
druga materija ili grupa materija.
Najve i broj korozionih procesa spada u elektrohemijsku koroziju. U cilju
jednostavnog tuma enja korozionih procesa zna ajan je rad belgijskog
nau nika M. Purbea koji je izradio elektrohemijske ravnotežne dijagrame
vodenih rastvora, u kojima su zavisno od pH vrijednosti prikazane hemijske,
elektrohemijske ravnoteže odnosno prikazani su ravnotežni potencijali u
zavisnosti od pH.
Purbeovi dijagrami ili potencijal-pH dijagrami su grafi ki prikazi
ravnotežnih (reverzibilnih, redoks) potencijala, iskazanih u odnosu na
standardnu vodonikovu elektrodu (SVE), u zavisnosti od pH, pri zadatim
koncentracijama i odre enoj temperaturi. Ravnotežni potencijali redoks
reakcija u zavisnosti od pH izra unavaju se preko Nernstove jedna ine:
Gdje je:
EO/R = elektrodni potencijal redoks sistema
Eo = standardni elektrodni potencijal redoks sistema
R = univerzalna gasna konstanta
T = termodinami ka temperatura
F = Faradayeva konstanta
z = broj elektrona koji se izmjenjuju u redoks reakciji
aO = aktivitet oksidiranog oblika
aR = aktivitet reduciranog oblika
n = stehiometrijski koeficijent oksidnog oblika
m = stehiometrijski koeficijent redukcionog oblika
G=-zFE
104
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
105
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
106
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
107
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
ANODNI PROCES:
JONIZACIJA METALA (RASTVARANJE) I STVARANJE
ELEKTRONA M M2+ + 2e-
KATODNI PROCES:
PRIMANJE ELEKTRONA:
a)- VODONIKOVA REDUKCIJA: 2e-+ 2H+ 2H H2
ili
b)- KISEONIKOVA REDUKCIJA : O2+2H2O+ 4e- 4OH-
KATODNI + ANODNI PROCES = PROCES KOROZIJE (REDOKS
PROCES)
108
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
I razli iti provodljivi uklju ci u metalu mogu djelovati kao katode ili anode
elemenata korozije. Interkristalnu koroziju u elektrolitima esto uzrokuju
izlu evine neke faze duž granica zrna.
Defekti rešetke kao što su distorzija, dislokacije, praznine i greške slaganja
posebno su u estale na granicama zrna i blokova, kao i na poliranim ravnima
koje ak mogu biti amorfne. Djelovi površine sa ve im udjelom defekata
rešetke anodi ni su ili katodi ni u odnosu na djelove sa sre enijom
rešetkom. Anodi nost ili katodi nost materijala na granicama zrna može biti
u vezi sa interkristalnom korozijom.
Neravnomjerne mehani ke napetosti u metalu uzrokuju tako e nastajanje
korozijskih elemenata u elektrolitima. Djelovi površine na mjestima sa
ve im vu nim naponima postaju anode, pa nastaje naponska korozija.
Naponi mogu biti zaostali kao posljedica obrade metala deformacijom,
nakon termi ke obrade ili zavarivanja, odnosno nametnuti, koji su pobu eni
optere enjem metala spoljašnjim silama (mehani ka naprezanja). Sklonost
jonizacionom procesu zavisi i od kvaliteta metalne površine. Hrapavije
površine redovno su sklonije jonizaciji od gla ih, pa i zbog toga mogu u
elektrolitu nastati elementi korozije, pri emu su gla e površine katode.
109
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Slika 58. Koroziona ošte enja eli nog vijka za u vrš ivanje brodskog
motora (lijevo) i šema mehanizma ošte enja u podru ju procjepa vij anog
spoja (desno)
110
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Prema geometriji, tj. prema obliku razaranja materijala korozija može biti
opšta, lokalna, selektivna i interkristalna, a nerijetko se korozione pojave,
uzimaju i u obzir i me usobne interakcije sa drugim naj eš im štetnim
uticajima klasifikuju u sljede ih osam osnovnih pojavnih oblika:
• opšta korozija
• galvanska korozija
• korozija u procjepu
• interkristalna korozija
• selektivna korozija
• eroziona korozija
• naponska korozija
111
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Tako na primjer, prilikom livenja metala u metalne ili pješ ane klaupe, kao i
kod drugih postupaka livenja (centrifugalno livenje, livenje pod pritiskom i
sl.) stvara se odre ena koli ina metala (ulivni sistemi i hranitelji) koji se
nakon livenja odstranjuju sa odlivka. Ovi materijali se ponovo vra aju u
proces livenja.
Tako e, dobijeni metalni proizvodi koji nakon odre enog vijeka trajanja
gube svoju upotrenu funkciju, postaju otpad, koji se u daljem postupku može
pripremom koristiti kao sekundarna sirovina za ponovnu upotrebu. Zbog
ovoga je veoma vazno da se u procesu proizvodnje koriste reciklažne
sirovine.
112
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
pove anju uposlenosti kapaciteta koji prera uju sekundarne sirovine, uštede
u energiji i spre avanju zaga enja životne sredine.
113
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
U industriji elika troše se velike koli ine mineralnih sirovina i goriva gdje
nastaju velike koli ine nus-proizvoda. Prerada i zbrinjavanje nus- proizvoda
mogu uticati na zaga enje okoline, na održivi razvoj i cijenu gotovog
proizvoda. Uticaj industrije elika na okolinu najefikasnije bi se riješio
uvo enjem novih tehnologija. Me utim nove tehnologije su vrlo skupe. Zato
je velika prednost istije proizvodnje, jer se primjenjuje na postoje im
tehnologijama. Primjenom relativno jednostavnih organizacionih i tehni kih
mjera na postoje a (stara) industrijska postrojenja pove ava se djelotvornost
proizvodnje i kroz to se ostvaruju pozitivni ekonomski u inci na okolinu.
istijom proizvodnjom se smanjuje koli ina otpada, troškovi za njegovu
obradu, a poboljšava iskoriš enje sirovina i efikasnost proizvodnje, to zna i
da se za istu koli inu proizvoda upotrijebi manje sirovina i goriva, što je
glavni razlog istije proizvodnje. U suštini, istija proizvodnja se može
predstaviti kao:
- reduciranje koli ine proizvedenog otpada, ili izbjegavanje njegove
proizvodnje,
- efikasnija upotreba energije i resursa,
- proizvodnja okolišno prihvatljivih proizvoda i pružanja usluga,
- postizanje manje koli ine proizvedenog otpada, nižih cijena i ve eg
profita.
114
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
115
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
116
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
117
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
118
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
119
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
a) b)
Slika 61. a ) Molekul etilena b) Strukturna formula polietilena (PE)
120
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
121
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
122
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Sekundarne veze izme u vrlo dugih lanaca ili dijelova lanaca su slabe Van
der Waals-ove veze TERMOPLASTI (plastomeri) (slika 67). Struktura
im je amorfna ili djelimi no kristalna (slika 68). Kristali/oblik se može u
polimerima ostvariti uticajem na sintezu ili deformacijom za vrijeme
prerade. U takvom polimeru imamo dvije faze: kristalnu i amorfnu.
Koli ina kristalne faze može se kontrolisati procesom hla enja i može se
posti i maksimalno 95% zapremine kod polietilena (PE), a vrlo malo kod
amorfnih polimera. Na ovaj se na in mogu podesiti tražena svojstva.
123
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
(a) ( b)
Slika 71. Kod PVC atomi hlora imaju negativan, a vodonikovi pozitivan
naboj. Lanci su me usobno povezani slabim Van der Waalsovim vezama (a)
koje se lako kidaju pod djelovanjem sile (b)
124
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
125
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Dugi se molekularni lanci kod duroplasta još više me usobno povezuju, tj.
umrežavaju jakim kovalentnim vezama i jonskim vezama nastaje
džinovski molekul. Za vrijeme polimerizacije umrežavanje se završava i
oblik se više ne može mijenjati (osim odvajanjem estica). Stoga se oblikuju
livenjem u neumreženom stanju, a proces polimerizacije odvija se u prvoj
fazi proizvodnje oblikovanjem dugih lan anih makromolekula koje se
završno krstasto povezuju u kona no oblikovanom proizvodu pomo u
toplote i pritiska (livenje pod pritiskom).
Osim za livenje predmeta, mogu se koristiti i kao matrica u kompozitima
oja anim sa staklenim ili tekstilnim vlaknima. U ovu skupinu spadaju:
126
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
127
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Slika 76. Tipi na kriva promjene produženja i skra enja u zavisnosti od sile
za gumu
128
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
- poliadicija,
- polikondenzacija,
- kopolimerizacija.
Poliadicija
Adicijska polimerizacija je hemijski proces spajanja velikog broja istovrsnih
nezasi enih molekula (monomera) kovalentnim vezama u velike
makromolekule uz djelovanje toplote, pritiska i katalizatora. Polimerizacija
po inje nastajanjem kovalentnih veza me u monomerima stvaraju i duga ke
lance. Ovom reakcijom ne nastaju sekundarni produkti reakcije. Ako se
reakcija prekine ne može se nastaviti. Ovim postupkom se proizvodi npr.
polietilen.
Poliadicija uopšteno: nA A – A – A – A – …– A – A.
Polikondenzacija
Polikondenzacija je postupak spajanja najmanje dva razli ita molekula
(monomera) u polimerni lanac uz dodatno nastajanje sekundarnih
jednostavnih spojeva (voda, alkohol i sl.). Reakcija je spora i odvija se
postepeno. Može se prekidati i nastavljati. Ovim postupkom se izra uju
termoplasti, na primjer poliamid i duroplasti, na primjer aminoplasti i
fenolplasti.
Polikondenzacija uopšteno: nA + nB A – B – A – B – A…– B + H2O.
Kopolimerizacija
To je hemijski proces adicijske polimerizacije, u kojem se veliki broj dvije
ili više vrsta molekula (monomera) povezuje u polimer bez stvaranja novih
materijala. Nema nastajanja sekundarnih spojeva. Ova se reakcija može
129
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
odvijati samo kod monomera koji sadrže nezasi ene veze, kao što su to na
primjer dvostruke veze. Polimerni molekuli imaju isti sastav kao mali
molekuli (monomeri). S tom razlikom da se zna ajno pove ava dužina lanca
i masa molekula. Primjer je poliadicija poliuretana.
Kopolimerizacija uopšteno: nA + nB A – B – A – B – A…– B.
130
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
131
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
132
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
133
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Vrlo velika tvrdo a (2000 - 8000 HV) daje veliku otpornost trošenju
elemenata od keramike. Pri izradi tradicionalnih kerami kih proizvoda u
gra evinarstvu i sanitarijama mogu se koristiti jeftinije prirodne sirovine. To
isto važi i za proizvode velikih dimenzija, kao što su npr. visokonaponski
izolatori i kade za kupanje.
Me utim, pri koriš enju tehni kih keramika, pogotovo onih visokog u inka,
u obzir dolaze sinteti ki proizvedeni skupi osnovni materijali. Zato se
koriš enje ovih keramika redukuje na upotrebu samo za one elemente ije
eksploatacione zahtjeve može zadovoljiti jedino keramika.
Pri ugradnji konstrukcionih kerami kih komponenata, posebnu pažnju treba
posvetiti konstrukcijskom rješenju spoja tog elementa sa nekerami kim
materijalima. Tako e treba imati na umu da je keramika sklona krtom lomu i
nema sposobnost plasti ne deformacije niti puzanja do vrlo visokih
temperatura. Tako je vrsto a keramike na temperaturama iznad 1000 ºC
ve a nego kod superlegura.
134
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
135
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
136
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
137
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
138
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
rastezljiv, krupnozrnast i sli no. Prema obliku preloma može se zaklju iti i
istorija obrade materijala, tj. da li je materijal gnje en, termi ki obra ivan,
izotropan ili anizotropan. Mogu se uo iti i neke nehomogenosti u
unutrašnjosti pore i troska.
Uve anjem se može bolje osmotriti površina. Uve anje obi no ne prelazi
10x, naj eš e 1.5–3x. Ako se površina fino izbrusi i nagrize kiselinom, može
se zapaziti makrostrutkura materijala i golim okom. Ovo je lijepo vidljivo
kod odlivaka i zavarenih spojeva koji imaju krupnije zrno od gnje enih
materijala.
Ve ina metala ima zrno suviše sitno da se vidi golim okom. Još su u XIX.
vijeku izra eni mikroskopi sa uve anjem od 1500x, što je prakti na granica
uve anja opti kog mikroskopa.
Pod ovim uve anjem mogu se lijepo vidjeti zrna svih metala, pa i najsitnija.
Raspoznaju se i mnoge faze, kako primarne, tako i sekundarne. Neke faze se
ipak ne mogu otkriti opti kim mikroskopom, jer su presitne.
Uzorak za pregled na opti kom mikroskopu treba pažljivo pripremiti (slika
86) da se na površini ne dobije slika izazvana procesom pripreme uzorka
(slika 87). Rezanje manjeg komada vrši se intenzivnim hla enjem da se ne
izmijeni mikrostruktura.
139
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
140
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
141
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
Slika 92. Odbijanje svijetla zavisno od površine uzorka (gore) i slika koju
vidimo na okularu (dolje)
142
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
143
D. Vuksanovi : „Uvod u metalurgiju i materijale
144