You are on page 1of 1

Kada razmišljamo o konzumaciji alkohola tokom prazničnog perioda, rezultati nove studije objavljene ove sedmice

mogli bi vam dati malo uvjerenja o učincima neobičnih prazničnih pića. Velika kohortna studija nije pronašla
povezanost ukupne konzumacije alkohola s ventrikularnom aritmijom i povezanost u obliku slova U za iznenadnu
srčanu smrt. Iako je dobro utvrđeno da je upotreba alkohola povezana s fibrilacijom atrija, fenomenom poznatim kao
"sindrom prazničnog srca", trenutni rezultati sugerišu da se čini da se to ne odnosi na fibrilaciju ventrikula.
"Na temelju naših rezultata, ne postoji jasna povezanost upotrebe alkohola i povećanog rizika od ventrikularne
aritmije", "Iako postoje dobri dokazi da bilo koja količina alkohola povećava rizik od fibrilacije atrija, vrlo je malo
podataka o povezanosti alkohola s ventrikularnom aritmijom. Vjerujemo da je ovo prva velika studija koja proučava
odnos između alkohola i ventrikularne aritmije ," Ne postoji dobro mehaničko objašnjenje zašto bi postojala razlika u
učinku alkohola na atrijalne i ventrikularne aritmije. "Možda se radi o ravnoteži dva potpuno različita mehanizma, a
naši bi rezultati trebali potaknuti daljnje istraživanje ovoga." Rezultati o alkoholu i iznenadnoj srčanoj smrti potvrđuju
prethodne opservacijske studije koje ukazuju na krivulju u obliku slova J ili U. "To nas navodi na vjerovanje da lagano
pijenje može smanjiti rizik od iznenadne srčane smrti, ali obilno pijenje povećava rizik", "Nismo vidjeli isti odnos
između alkohola i ventrikularne aritmije i odnos između alkohola i iznenadne srčane smrti. To može
biti zato što izraz 'iznenadna srčana smrt' često nije točna procjena uzroka smrti, a mnogi od ovih iznenadne smrti
možda zapravo nemaju srčani uzrok. Dakle, možda ovdje imamo dvije različite stvari," Za studiju, istraživači su
koristili podatke da okarakteriziraju povezanost ukupne i specifične konzumacije alkohola koju je prijavilo više od
408.000 sudionika s incidentnom ventrikularnom aritmijom i iznenadnom srčanom smrću tokom srednjeg praćenja od
11,5 godina. Konzumacija alkohola prijavljena na početku izračunata je kao standardna pića (8 g alkohola) sedmično.
Rezultati su procijenjeni putem hospitalizacije i smrtnih slučajeva. U razdoblju praćenja dogodila su se ukupno 1733
slučajna događaja ventrikularne aritmije i 2044 iznenadne srčane smrti. Rezultati su pokazali da nakon prilagodbe za
višestruke osnovne karakteristike nije uočena jasna povezanost za ukupnu konzumaciju alkohola i slučajnu
ventrikularnu aritmiju. Iako je konzumacija većih količina žestokih pića povezana s povećanim rizikom od
ventrikularne aritmije, nisu uočene druge značajne povezanosti s pićem. Za iznenadnu srčanu smrt, uočena je veza u
obliku slova U za ukupnu konzumaciju alkohola, tako da je konzumacija manje od 26 pića tjedno bila povezana s
najmanjim rizikom. Konzumacija većih količina piva, jabukovače i žestokih pića potencijalno je povezana s povećanim
rizikom od iznenadne srčane smrti, dok je povećani unos crnog i bijelog vina bio povezan sa smanjenim rizikom.
Definicija standardnog pića razlikuje se od zemlje do zemlje. "U ovoj studiji koristili smo standardno
piće koje sadrži alkohola (8g). "Alkohol je tako često korištena tvar. Bilo bi od velike važnosti za javno zdravlje kada bi
se mogli definitivno utvrditi pozitivni ili negativni učinci na različita bolesna stanja". "Dosadašnji podaci ukazuju na
različite učinke alkohola na različita stanja. Mislimo da lagano pijenje može smanjiti rizik od MI i nekoliko drugih
kardiovaskularnih stanja, ali znamo da povećava rizik od AF." "Nema dovoljno dobrih dokaza koji bi preporučili da
osobe koje ne piju počnu piti male količine alkohola za kardiovaskularne dobrobiti, a sasvim je jasno da su velike
količine alkohola štetne." O tome za što se vjeruje da je optimalna količina za piće, "Ne možemo biti sigurni što je
sigurno, ali smatra se da bi jedno standardno piće dnevno moglo biti prihvatljivo. Pouzdanost oko te procjene nije
precizna. Gdje lagano pijenje postaje umjereno pijenje uopšte nije jasno." "Čini se da trenutna studija ne pruža
uvjerljive dokaze da se sindrom prazničnog srca proteže na komore." Što se tiče očito različitih rezultata u vezi s
ventrikularnim aritmijama i iznenadnom srčanom smrću, da je to vjerojatno objašnjeno drugim stanjima koja su
uključena u pojam iznenadne srčane smrti. "Važno je napraviti razliku između dijagnoze ventrikularne aritmije posebno
u odnosu na fenomen iznenadne srčane smrti. Vjerovatno će postojati preklapanje između dva stanja, ali se ona ne
preklapaju u potpunosti", "Dakle, iznenadna srčana smrt možda nije najbolji način za opisivanje ovih smrti. Izraz
'iznenadna smrt' možda je prikladniji." Zapažanja u ovom radu podudaraju s onim što je već viđeno o odnosu između
alkohola i ukupne smrtnosti, i MI ― da se čini da potpuno suzdržavanje predstavlja veći rizik od laganog do umjerenog
pijenja, ali da obilno pijenje povećava rizik. Dok je prekomjerna konzumacija alkohola štetna za srce, čini se da lagana
do umjerena konzumacija alkohola na redovnoj osnovi nije štetna, osim učinka na AF", Neki se ljudi neće moći potpuno
suzdržati, a drugima se neće svidjeti ideja o laganom pijenju redovito, ali u anketi je 20 – 30% ispitanih ljudi reklo da bi
bili voljni biti randomizirani za jednu od ovih strategija", "Učinci čak i jednog pića dnevno mogu biti vrlo dalekosežni.
Može utjecati na gotovo svaki organ u tijelu, ali može imati različite učinke u različitim stanjima", Postoje "uvjerljivi
dokazi" da alkohol povećava rizik od AF-a. "Postoje dvije randomizirane studije koje su to pokazale, a rezultati se
podudaraju s prethodnim epidemiološkim studijama." Ali druge studije sugeriraju da bi lagano pijenje moglo biti
korisno za rizik od MI i ukupnu smrtnost. Osim toga, dosadašnji podaci pokazuju da lagano do umjereno pijenje
povećava rizik od raka dojke, ali smanjuje rizik od limfoma i leukemije. I povećava krvni pritisak ali može smanjiti
dijabetes, Sumnja je da su zdravstveni učinci alkohola složeni i različiti. Nadamo se da možemo karakterisati te učinke
u randomiziranom ispitivanju kako bi ljudi mogli odabrati vlastite zdravstvene prioritete i donositi pojedinačne odluke
na temelju rigoroznih dokaza",

You might also like