03. 12. 2022. 13:09 https://www.medscape.

com/viewarticle/965498_print

 
www.medscape.com

Neke dobre vijesti o alkoholu i 'sindromu blagdanskog srca'

Sue Hughes

23. prosinca 2021

Kada razmišljamo o konzumaciji alkohola tijekom blagdanskog razdoblja, rezultati nove studije objavljene ovaj tjedan mogli
bi vam dati malo uvjerenja o učincima neobičnih prazničnih pića.

Velika kohortna studija nije pronašla povezanost ukupne konzumacije alkohola s ventrikularnom aritmijom i povezanost u
obliku slova U za iznenadnu srčanu smrt.

Iako je dobro utvrđeno da je uporaba alkohola povezana s fibrilacijom atrija, fenomenom poznatim kao "sindrom
blagdanskog srca", trenutni rezultati sugeriraju da se čini da se to ne odnosi na fibrilaciju ventrikula.

"Na temelju naših rezultata, ne postoji jasna povezanost upotrebe alkohola i povećanog rizika od ventrikularne aritmije",
rekao je za theheart.org viši autor Christopher Wong, MBBS, PhD, Sveučilište u Adelaideu, Australija | Medscape
kardiologija .

"Iako postoje dobri dokazi da bilo koja količina alkohola povećava rizik od fibrilacije atrija, vrlo je malo podataka o
povezanosti alkohola s ventrikularnom aritmijom. Vjerujemo da je ovo prva velika studija koja proučava odnos između
alkohola i ventrikularne aritmije ," on je dodao.

Wong je rekao da ne postoji dobro mehaničko objašnjenje zašto bi postojala razlika u učinku alkohola na atrijalne i
ventrikularne aritmije. "Možda se radi o ravnoteži dva potpuno različita mehanizma, a naši bi rezultati trebali potaknuti
daljnje istraživanje ovoga."

Rezultati o alkoholu i iznenadnoj srčanoj smrti potvrđuju prethodne opservacijske studije koje ukazuju na krivulju u obliku
slova J ili U. "To nas navodi na vjerovanje da lagano pijenje može smanjiti rizik od iznenadne srčane smrti, ali obilno pijenje
povećava rizik", rekao je Wong.

"Nismo vidjeli isti odnos između alkohola i ventrikularne aritmije i odnos između alkohola i iznenadne srčane smrti. To može
biti zato što izraz 'iznenadna srčana smrt' često nije točna procjena uzroka smrti, a mnogi od ovih iznenadne smrti možda
zapravo nemaju srčani uzrok. Dakle, možda ovdje imamo dvije različite stvari," objasnio je.

Studija je objavljena online u časopisu Heart Rhythm 20. prosinca.

Za studiju, istraživači su koristili podatke iz UK Biobank da okarakteriziraju povezanost ukupne i specifične konzumacije
alkohola koju je prijavilo više od 408.000 sudionika s incidentnom ventrikularnom aritmijom i iznenadnom srčanom smrću
tijekom srednjeg praćenja od 11,5 godina.

Konzumacija alkohola prijavljena na početku izračunata je kao standardna pića za UK (8 g alkohola) tjedno. Ishodi su
procijenjeni putem hospitalizacije i smrtnih slučajeva. U razdoblju praćenja dogodila su se ukupno 1733 slučajna događaja
ventrikularne aritmije i 2044 iznenadne srčane smrti.

Rezultati su pokazali da nakon prilagodbe za višestruke osnovne karakteristike nije uočena jasna povezanost za ukupnu
konzumaciju alkohola i slučajnu ventrikularnu aritmiju.

Iako je konzumacija većih količina žestokih pića povezana s povećanim rizikom od ventrikularne aritmije, nisu uočene druge
značajne povezanosti s pićem.

Za iznenadnu srčanu smrt, uočena je veza u obliku slova U za ukupnu konzumaciju alkohola, tako da je konzumacija manje
od 26 pića tjedno bila povezana s najmanjim rizikom.

Konzumacija većih količina piva, jabukovače i žestokih pića potencijalno je povezana s povećanim rizikom od iznenadne
srčane smrti, dok je povećani unos crnog i bijelog vina bio povezan sa smanjenim rizikom.

Wong je primijetio da se definicija standardnog pića razlikuje od zemlje do zemlje. "U ovoj studiji koristili smo standardno
piće iz Ujedinjenog Kraljevstva koje sadrži manje alkohola (8g) nego standardno piće iz SAD-a (14g)", izvijestio je.

"Alkohol je tako često korištena tvar. Bilo bi od velike važnosti za javno zdravlje kada bi se mogli definitivno utvrditi pozitivni
ili negativni učinci na različita bolesna stanja", komentirao je Wong. "Dosadašnji podaci ukazuju na različite učinke alkohola
na različita stanja. Mislimo da lagano pijenje može smanjiti rizik od MI i nekoliko drugih kardiovaskularnih stanja, ali znamo
da povećava rizik od AF."

No napominje da su dokazi daleko od jasnih. "Nema dovoljno dobrih dokaza koji bi preporučili da osobe koje ne piju počnu
piti male količine alkohola za kardiovaskularne dobrobiti, a sasvim je jasno da su velike količine alkohola štetne."

https://www.medscape.com/viewarticle/965498_print 1/2
03. 12. 2022. 13:09 https://www.medscape.com/viewarticle/965498_print

O tome za što se vjeruje da je optimalna količina za piće, Wong je rekao: "Ne možemo biti sigurni što je sigurno, ali smatra
se da bi jedno standardno piće dnevno moglo biti prihvatljivo. Pouzdanost oko te procjene nije precizna. Gdje lagano pijenje
postaje umjereno pijenje uopće nije jasno."

"Važan doprinos"

U popratnom uvodniku , Stacey J. Howell, MD, i Gregory M. Marcus, MD, sa Sveučilišta Kalifornija San Francisco, kažu:
"Čini se da trenutna studija ne pruža uvjerljive dokaze da se sindrom prazničnog srca proteže na klijetke ."

"Mislim da je ovo važan doprinos", komentirao je Marcus za theheart.org | Medscape kardiologija . "Velika količina
istraživanja bila je usmjerena na učinak alkohola na gornje komore srca, ali ovo je istraživanje njegovog učinka na donje
komore."

Što se tiče očito različitih rezultata u vezi s ventrikularnim aritmijama i iznenadnom srčanom smrću, Marcus se složio s
Wongom da je to vjerojatno objašnjeno drugim stanjima koja su uključena u pojam iznenadne srčane smrti.

"Važno je napraviti razliku između dijagnoze ventrikularne aritmije posebno u odnosu na fenomen iznenadne srčane smrti.
Vjerojatno će postojati preklapanje između dva stanja, ali se ona ne preklapaju u potpunosti", istaknuo je Marcus. "Dakle,
iznenadna srčana smrt možda nije najbolji način za opisivanje ovih smrti. Izraz 'iznenadna smrt' možda je prikladniji."

On kaže da se zapažanja u ovom radu podudaraju s onim što je već viđeno o odnosu između alkohola i ukupne smrtnosti, i
MI ― da se čini da potpuno suzdržavanje predstavlja veći rizik od laganog do umjerenog pijenja, ali da obilno pijenje
povećava rizik.

"Uzimajući sve zajedno, ovo dodaje više dokaza dosljednoj slici u literaturi. Dok je prekomjerna konzumacija alkohola štetna
za srce, čini se da lagana do umjerena konzumacija alkohola na redovnoj osnovi nije štetna, osim učinka na AF", rekao je.
komentirao.

Randomizirano ispitivanje na pomolu?

Ali Marcus ističe da, budući da svi dosadašnji podaci potječu iz promatračkih studija, ovaj se zaključak ipak mora smatrati
stvaranjem hipoteze.

"Alkohol je droga koja se najviše konzumira na svijetu, a još uvijek zapravo ne znamo kakvi su fizički učinci. Ovaj je rad
ohrabrujući kada je u pitanju lagano do umjereno pijenje, ali trebamo pouzdanije dokaze", rekao je. "Potrebno je
randomizirano ispitivanje da bismo bili sigurni."

Marcus se nada da će provesti takvo ispitivanje i trenutno radi na prijavi za potporu za studiju koja bi nasumično odredila
ljude da se suzdrže od pijenja ili da redovito piju malo.

"Postoje dobri dokazi da će se ljudi pridržavati uputa o apstinenciji ili umjerenom piću sve dok su uključeni pravi pojedinci.
Neki se ljudi neće moći potpuno suzdržati, a drugima se neće svidjeti ideja o laganom pijenju redovito, ali u anketi je 20 –
30% ispitanih ljudi reklo da bi bili voljni biti randomizirani za jednu od ovih strategija", istaknuo je.

"Učinci čak i jednog pića dnevno mogu biti vrlo dalekosežni. Može utjecati na gotovo svaki organ u tijelu, ali može imati
različite učinke u različitim stanjima", kaže Marcus.

Ističe da postoje "uvjerljivi dokazi" da alkohol povećava rizik od AF-a. "Postoje dvije randomizirane studije koje su to
pokazale, a rezultati se podudaraju s prethodnim epidemiološkim studijama."

Ali druge studije sugeriraju da bi lagano pijenje moglo biti korisno za rizik od MI i ukupnu smrtnost. Osim toga, dosadašnji
podaci pokazuju da lagano do umjereno pijenje povećava rizik od raka dojke, ali smanjuje rizik od limfoma i leukemije. I
povećava krvni tlak, ali može smanjiti dijabetes, napominje.

"Moja sumnja je da su zdravstveni učinci alkohola složeni i različiti. Nadamo se da možemo karakterizirati te učinke u
randomiziranom ispitivanju kako bi ljudi mogli odabrati vlastite zdravstvene prioritete i donositi pojedinačne odluke na
temelju rigoroznih dokaza", dodaje Marcus.

https://www.medscape.com/viewarticle/965498_print 2/2