2.

OBLIKOVANJE PODSVIJESTI
OPIRANJE ISKUSTVU

U prirodi ljudi leži žudnja za osjećajem ugode i blagostanja. Po­

sve osnovano, imamo suštinske potrebe za utoljavanjem gladi, pro­
nalaženjem zaklona, za druženjem, ljubavlju i samoizražavanjem.
Radimo zato, da bismo stvorili okolnosti zadovoljenja ovih potreba.
Djelujući s ciljevima koji su nam na umu, postajemo selektivni u
načinu na koji trošimo svoju energiju, te u ishodima svog rada. Misli­
mo da je prirodno prihvatiti neke od događaja, a nekima pružiti otpor.
Naša selektivna orijentiranost u odnosu na iskustva postaje sve
više vezana uz ugodu ili patnju. Razvijamo prirodnu predispoziciju
za odabir onih stanja, koja su ili sama po sebi ugodna, ili dovode do
ugodnih ishoda, a pružamo otpor bolnim okolnostima ili onima,
kojima je ishod patnja. Što bi moglo biti pogrešno u tome? Gotovo da
bi to mogao biti osnovni opis onoga, od čega se život sastoji.
No, filozofi su stoljećima bili prisiljeni baviti se smislom života
utemeljenim na traganju za zadovoljstvima i izbjegavanju patnje, jer
je iskustvo pokazalo, da takav život ne predstavlja i put do sreće.
Upravo su filozofi i postali tvorci drugih sustava vrijednosti ili uvje­
renja, koja bi mogla biti od veće pomoći u ostvarenju osjećaja pu­
nine, za kojim tragamo.
Naravno, naš stupanj zrelosti uvelike je u vezi s onim, što smatra­
mo dovoljno vrijednim da bismo slijedili. Kako odrastamo, nadila­
zimo određene uže potrebe i prihvaćamo - barem se tako nadamo -
one šire, manje usmjerene na same sebe. Ipak, osnovne potrebe si­
gurnosti, osjećaja, moći i ljubavnih veza su ono čime se većina nas
pozabavila, mada su neki od nas uspjeli svoje potrebe protumačiti
profinjenije, na sofisticiranijoj razini.