Professional Documents
Culture Documents
Sjeverna Amerika +35%, Europa +25%, Azija +18% i ostale regije +19%
Ove brojke ukazuju na to da je blizu jak oporavak sklonosti ulaganja u industriju. Rezultat prodaje u prvoj polovini 2003. godine ukazuju na godinju prodaju od preko 80 000 robota, u poreenju sa 68 000 u 2002. godini. Prema nekim saznanjima u svijetu ima oko 770 000 komada robota koji se koriste u industriji. Najvei broj ega 350 000 u Japanu, 233 000 u EU i oko 104 000 u Sjevernoj Americi. U Europi, Njemaka je u vodstvu sa neto manje od 105 000 komada, prati je Italija sa 47 000, Francuska sa 24 000, panija sa 18 000 i Velika Britanija sa 14 000. Skromnije predvianje ukazuje na nekih 875 000 komada irom svijeta od kojih 333 000 u Japanu, 303 000 u EU i 135 000 u Sjevernoj Americi.
Nezapoljavati ljude?
U Njemakoj, na primjer, cijene robota u odnosu na vrijednost rada su pale od 100 u 1990. godini na 34 u 2002. godini i na 17 ako uzmemo u obzir temeljito poboljane performanse robota. U Sjevernoj Americi, prosjene cijene su pale na 24 i otprilike 12 ako se kvaliteta poboljanja uzme u obzir. Pad ili stabilne cijene robota, poveanje vrijednosti rada i kontinuirano poboljana tehnologija su glavne sile vodilje koje zagovaraju neprestano i masovno investiranje u robote u industriji, zakljuuje Jan Karlsson. ak i u zemljama u razvoju kao to su Brazil, Meksiko i Kina, investiranje u robote je krenulo velikom brzinom.
Ako su roboti tako profitabilni zato onda ne postoji jo vei nalet u investiranju?
Roboti nisu proizvodi koji se kupuju u obinim trgovinama. Ako eli imati koristi od robota, potencijalna kompanija korisnik mora imati odreeno kuno tehnoloko znanje kao i cjelokupno razumijevanje vlastitih proizvodnih procesa.
U automobilskoj industriji?
U Japanu, Italiji i Njemakoj postoji vie nego jedan robot na 10 radnika u proizvodnji.
Detalji o razvoju trita za industrijske robote u Francuskoj, Njemakoj, Italiji, paniji, Velikoj Britaniji i SAD su prezentirani u razliitim tiskovnim izdanjima za svaku od ovih zemalja.
Prodaja multinamjenskih robota irom svijeta je dostigla vrhunac u 1990. godini, kada je postigla preko 80 000 komada. Praena padom u periodu 1991 1993. godine, svjetska prodaja je pala na oko 53 000 komada u 1993. godini. Tada na svjetskom tritu robotima poinje period jakog oporavka, koji je najizraeniji u 1997. godini, kada dostie nivo od 82 000 komada. U 1998. godini, prodaja ipak pada za 15% na malo ispod 69 000 komada. Trite se otro oporavilo u 1999. godini prodajom skoro 80 000 komada i rastom od skoro 15% u odnosu na 1998. godinu. U 2000. godini prodaja raste na 24%, postiui rekord od skoro 99 000 komada. U 2001. i 2002. godini, svjetsko trite ipak pada za 21% i 12%, odnosno dostie 68 600 komada (vidi tabelu 1).
Jeli oporavak iza ugle? Prva polovina 2003. godine je najbolja prva polovina godine ikad zabiljeena za robotiku
Gledajui u prvu polovinu 2003. godine, UNECE/IFR-ov tromjeseni izvjetaj za potranju industrijskih robota, koji ubraja veinu najveih svjetskih kompanija, pokazuje
da je svjetska potranja porasla za 26% u usporedbi sa istim periodom u 2002. godini. To je najvea potranja industrijskih robota ikad zabiljeena. Potranja industrijskih robota, po regijama, tijekom prve polovine 2003. godine, u usporedbi sa istim periodom u 2002. godini, je slijedea:
Ove brojke indiciraju da slijedi jak oporavak sklonosti ulaganja u industriju. Takoer daju vrstu podrku predvianjima opisanim iznad. U stvari ovi rezultati prve polovine 2003. godine, ukazuju na konanu prodaju od preko 80 000 robota u 2003. godini, usporeujui sa 68 000 u 2002. godini (treba primjetiti da predvianje od samo 73 000 komada za 2003. godinu, koje je napisano u tabeli 1, je dio trenda predvianja za cijeli period 2003 2006 i nije predvianje u kratkom vremenskom razdoblju kao to je ovdje prezentirano).
Tabela 1 Instalacije i operativne zalihe multinamjenskih industrijskih robota u 2001. i 2002. godini i predvianja za 2003 2006. Broj komada
Slika 1. Godinje instalacije industrijskih robota od 2001. 2002. i prognoze za razdoblje od 2003. 2006.
Slika 2. Procjena boja robota koji su u upotrebi u svijetu za razdoblje od 2001. 2002. i procjene za razdoblje od 2003. 2006.
Napomena: Dodatni podaci su za Japan, iz razloga sto Japan uzima u obzir sve vrste robota do 2000. ukljuujui i 2000. Ove podatke nije mogue upotpunosti porediti sa podacima iz drugih zemalja
Minimalni broj 2002. godine od 770,000 jedinica moe biti uporeen sa 756,000 jedinica na kraju 2001.godine, to pokazuje porast od neto manje od 2%. Kao to se moe vidjeti sa Slike 1. Japan broji neto manje od polovice svijetskog broja industrijskih robota, zato to Japanci uzimaju u obzir sve vrste robota, zbog toga njihov udio naglo opada. Od 1998. godine broj rbota u Japanu je poeo sa naglim opadanjem. Do 2002.godine njihov broj je opao na samo 85% od 1997. Izuzimajui Japan i Republiku Koreju, broj svijetskih vienamjenskih industrijskih robota na kraju 2002.godine se popeo na 375,000 jedinica, ili 6% vie nego u 2001.godini. to se tie Europske Unije i Sjeverne Amerike broj industrijskih robota je porastao za 6%, dostiui broj od 233,000 jedinica i 104,000 jedinica za svkog posebno.
Trgovina robtima u Europskoj Uniji oekuje porast sa 25,900 jedinica u 2002.godini, na neto manje od 32,000 jedinica u 2006.godini, to predstavlja porast za 5.3%. (Pogledaj Tabelu 1. i Sliku 1.) U Sjevernoj Americi trgovine oekuju porast prosjeno godinje od 9.9%, to pokazuje e broj dostii izmeu 14,000 i 15,000 jedinica u 2006. godini. Po miljenju nekih otimstinih ekonomista ova procjena OECD-e o oporavku je zasnovana na miljenju strunjaka za robote, koji nekad znaju biti previe konzervativni.
Porast ulaganja u robote je uslovljen cijenom robota, ali ta cjena je poela da opada
U 90-tim godinama prolog stoljea cijene industrijskih robota poele su da opadaju dok su za isto vrijeme njihove mogunosti poele rasti. UNECE/IFR a istraivanja koja pokrivaju period od 1990. 2000. godine pokazala su sljedee rezultate:
Osnovna cijena robota ............................................................................................ Broj isporuenih jedinica ....................................................................................... Broj proizvoda kojji mogu biti isporueni ............................................................. Ukupan kapacitet kojim se moe manipulisati ....................................................... Preciznos ponavaljanja ........................................................................................... +61% Brzina 6 osovine ..................................................................................................... +39% Maksimalni domet .................................................................................................. +36% Vrijeme izmeu padova .......................................................................................... +137% RAM u megabajtima ............................................................................................... puta Bit-nost procesor ..................................................................................................... +117% Broj maksimalnih osovina po kojima se moe upravljati ....................................... 43% +782% +400% +26%
preko 400
+45%
Cijene industrijskih robota u amerikom dolarima je pala sa indeksa 100 na 57 i periodu od 1990-2002. Neuzimajui u obzir da industrijski roboti koji su instalirani 2002. godine imaju mnogo vee mogunosti nego oni koji su instalirani u 90-tim godinama prolog stoljea (pogledaj Sliku 3.). Prodaja robota u prosjeku u 2002. godini je kotala samo etvrtinu ongo to su roboti istih mogunosti kotali 1990.godine, ako je uopte bilo mogue proizvesti robote tih mogunosti u 1990. godini. U isto vrijeme u Americi indeks u poslovnom sektoru je porastao sa 100 na 150 (pogledaj Tabelu 2.). Ovo je utjecalo da relativne cijene robota u SAD-u padnu sa 100 u 1990.-oj na 26 u 2002.-oj, ne uzimajui u razmatranje poboljanje performansi u ovom periodu. Druge vodee drave su umale slian razvoj dogaaja to se tie relativne cijene robota.
Slika 3. Indeksi cijena robota u svijetu (bazirani po kursnoj listi iz 1990) sa finim namjetanjem i bez finog namjetanja
Godina 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001
Indeks cijena 1990=100 Sa finim Bez finog namjetanje namjetanja m 100.0 100.0 95.5 93.3 69.0 64.7 52.1 45.6 55.9 47.3 58.7 48.0 55.1 42.3 45.6 30.6 45.3 28.1 40.0 20.7 36.6 19.2 31.0 16.6
Tabela 2. Indek obavljanih poslova Poslovni sektor 100.0 103.9 109.8 112.9 115.5 117.7 120.6 124.5 130.7 136.3 144.4 147.7 Poizvodna industrija 100.0 100.9 115.3 120.0 123.5 126.3 129.8 133.1 136.4 140.1 146.1 150.8
Broj radnih sati radnika u prizvodnji Proizvodna industrija 10.83 11.18 11.46 11.74 12.07 12.37 12.77 13.17 13.49 13.90 14.37 14.83 Industrija hrane 9.62 9.90 10.20 10.45 10.66 10.93 11.20 11.49 11.80 12.11 12.51 12.89 Automobilska industrija 14.56 15.23 15.45 16.10 17.02 17.34 17.74 18.04 17.84 18.10 18.80 19.40
2002
36.9
185.5
151.4
156.4
15.30
13.23
20.50
Izvori: Ekonimska komisija Ujedinjenih Nacija (UNECE) i meunarodna federacija za robotiku (IFR) Napomena: Cijene robota izraunate su na bazi sedam modela robota koji su proizvedeni od strane 4 vodee meunarodne firme koje se bave proizvodnjom robota, a koje imaju veliko trite u Europi i u SAD-u.
Slika 1. Godinje instalacije industrijskih robota od 2001. 2002. i prognoze za razdoblje od 2003. 2006.
Slika 2. Procjena boja robota koji su u upotrebi u svijetu za razdoblje od 2001. 2002. i procjene za razdoblje od 2003. 2006.
Napomena: Dodatni podaci su za Japan, iz razloga sto Japan uzima u obzir sve vrste robota do 2000. ukljuujui i 2000. Ove podatke nije mogue upotpunosti porediti sa podacima iz drugih zemalja
a/ Sve do kraja 2000, podaci za Japan ukljuuju sve vrste robota. Od 2001, podaci iskljuuju namjenske robote, osim namjenskih mainskih robota. Od 2002, Japanska statistika je zbog toga mnogo uporedljivija s tim i ostalim zemljama. b/ Sve vrste industrijskih robota.
Servisni roboti za osobnu i privatnu upotrebu: preko 600.000 komada prodano je do kraja 2002
Servisni roboti za osobnu i privatnu upotrebu su posmatrani razdvojeno, tj. njihov broj koji je samo dio mnogih tipova servisnih robota za profesionalnu upotrebu. Oni se takoe proizvode za masovnu trite sa sasvim razliitim trinim potranjama. Zatim, servisni roboti za osobnu i privatnu upotrebu su uglavnom roboti u podruju domae(kune) upotrebe, gdje ukljuujemo robote za vakumsko ienje, lawn-mowing robote, uslune robote, ukljuujui igrake i hobby robote(pogledati tabelu 4). Prodaja lawn-mowing robota je poela da se poveava veoma brzo, sa preobilnim prodajama od 10,000 komada, i nastae pravi boom. Trini potencijal je veoma velik. Roboti za vakuumsko ienje su uvedeni u trite krajem 2001. Trite se brzo proirilo u 2002-2003. Do kraja 2002 godine, procjenjuje se to da e nekih 54.000 robota kune namjene, svih tipova, biti prodano. Za uslune robote, procjenjuje se da e do kraja 2002 godine biti prodano gotovo 550.000 komada.
Procjena za period 2003-2006: 30.000 novih servisnih robota za profesionalnu upotrebu e biti ugraeno
Gledajui na procjenu za period 2003-2006, broj servisnih robota za profesionalnu upotrebu je prinuen na porast za nekih 30.000 komada(pogledati tabelu 4 i diagram 6).
Namjensko podruje sa jakim porastom su medicinski roboti sa vie od 6000 novih robota koji su dodani, roboti za nadgledanje i sigurnosni roboti(3.800), podvodni roboti(3,000), mobilne robot platforme za vienamjensku upotrebu (2.800), roboti za ienje(1.700) i roboti za proizvodnju mlijeka (1.450).
Procjena za period 2003-2006: preko 2.1 miliona servisnih robota za osobnu i privatnu upotrebu e biti prodato
Procjenjuje se to da e prodaja svih tipova robota kune upotrebe (vakuumsko ienje, lawn-mowing roboti, roboti za ienje prozora i ostali tipovi) u periodu 2003-2006 dostii nekih 638.000 komada (pogledati tabelu 4 i diagram 7). Ipak ovaj broj iskljuuje optimistini porast od nekoliko miliona komada napravljenih od strane nekih kompanija, to bi moglo utjecati veoma nisko na prodaju zabiljeenu ve u 2003. Trite za igrake i uslune robote je povean do 1,5 milion komada, od kojih je veina, naravno, veoma niskih cijena. Neke komapnije oekuju prodaju od nekoliko miliona komada u sljedeim godinama. Ova procjena se iskljuuje iz vrijednosti prikazanih u tabeli 4 i diagramu 7.
1Metalopreraivaka industrija 2Autoindustrija 3Procesna industrija 4Hemijska industrija 5Drvna industrija 6Elektro industrija 7Tekstilna industrija 8Graevinarstvo 9Prehrambena industrija 10Primjena u poljoprivredi