UNIVERZITET U ZENICI

PRAVNI FAKULTET

EKONOMSKE OSNOVE DRŽAVE I PRAVA

Asmer Bahtić

KONCEPT KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

SEMINARSKI RAD

Mentor:

Doc.dr.sc.Sedad Dedić

Zenica, mart, 2023 godine

 SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................................................................................1
2. POJAM I KARAKTERISTIKE TEORIJE KOMPARATIVNIH........................................................................2
PREDNOSTI............................................................................................................................................2
3. RAZVOJ TEORIJE KROZ HISTORIJU......................................................................................................4
4. FORMULACIJA I PRIGOVORI NA TEORIJU KOMPARATIVNIH...............................................................7
PREDNOSTI............................................................................................................................................7
5. NOVE TEORIJE...................................................................................................................................8
5.1 Linija koja razdvaja teoriju i praksu..............................................................................................9
6. ZNAČAJ KONCEPTA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI...........................................................................11
7. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................13
8. LITERATURA.....................................................................................................................................14
 1. UVOD

U radu će biti predstavljena tema „Koncept komparativnih prednosti“, u okviru koje će biti
obrađeni: pojam i karakteristike komparativnih prednosti, razvoj teorije kroz povijest, nove
teorije, formulaciju i prigovore na teoriju komparativnih prednosti te značaj istog. Načelo
komparativne prednosti podrazumijeva da će zemlje proizvoditi i izvoziti ona dobra za koja
su najviše kvalificirane. Na temelju načela komparativne prednosti dolazi se do tvrdnje da
svaka zemlja može profitirati više ili manje efikasno od drugih zemalja u proizvodnji nekog
dobra. Prema Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti, slobodna trgovina povećava
ukupnu proizvodnju i potrošnju svih sudionika u razmjeni jer omogućuje specijalizaciju u
proizvodnjama u kojima ljudi, regije i zemlje imaju veću relativnu, a ne apsolutnu efikasnost
(proizvode uz manje relativne granične troškove). Teorija komparativnih prednosti, kao i
svaka teorija, uključuje pojednostavljenja. Uprkos tome, vrijedi u velikom broju slučajeva.
Pretpostavlja da se troškovi dodatne proizvodnje neće povećati nakon specijalizacije i da se
prirodni resursi, ako su uključeni u proizvodnju, neće iscrpiti (i to je čest slučaj). Međutim, u
stvarnosti to ne mora uvijek biti slučaj. Tema je obuhvaćena u najbitnijim segmentima.

1
2. POJAM I KARAKTERISTIKE TEORIJE KOMPARATIVNIH

PREDNOSTI

Međunarodna trgovina počiva na međunarodnoj razmjeni i specijalizaciji u kojoj će se svaka

zemlja podijeliti i specijalizirati na određene proizvodne djelatnosti koje proizvode robu za
međunarodnu razmjenu.1 U međunarodnoj ekonomiji dolazi do prodaje dobara i usluga koje
zemlje prodaju jedna drugoj pri čemu je ta razmjena gotovo uvijek obostrano korisna. Zemlje
koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni te od toga imaju određene koristi to čine iz dva
razloga.

Prvi razlog sudjelovanja u međunarodnoj trgovini je taj da su zemlje koje trguju međusobno
različite te će tako svaka zemlja proizvoditi ona dobra u kojima je proizvodnja učinkovitija.
Drugi razlog zbog kojeg sudjeluju u međunarodnoj trgovini je iskorištavanje ekonomije
obima u svojoj proizvodnji odnosno proizvodnja određenog broja dobara u većem obimu što
je mnogo učinkovitije nego proizvodnja svih mogućih dobara.

David Ricardo je bio reprezentativni teoretičar klasične škole ekonomije koju je pokrenuo
Adam Smith. Ricardova teorija komparativnih prednosti razvijena u njegovom djelu „On
principles of Political Economy and Taxation“ bila je jedna od rijetkih teorija oko koje se
ekonomisti svih različitih škola razumiju i slažu. 2 Teorija komparativnih prednosti nastoji
objasniti strukturu međunarodne razmjene odnosno strukturu izvoza i uvoza onih zemalja
koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni. Načelo komparativne prednosti podrazumijeva da
će zemlje proizvoditi i izvoziti ona dobra za koja su najviše kvalificirane. Na temelju načela
komparativne prednosti dolazi se do tvrdnje da svaka zemlja može profitirati više ili manje
efikasno od drugih zemalja u proizvodnji nekog dobra. „Načelo komparativne prednosti kaže
da će svaka zemlja imati koristi ako se specijalizira u proizvodnji i izvozu onih dobara koje
može proizvesti uz relativno niže troškove., dok suprotno tome svaka će država imati koristi
od uvoza onih dobara koje proizvodi uz relativno visoke troškove.“3

1
https://zir.nsk.hr/en/islandora/object/veleknin%3A801 24.03.2023 22:54

2
D.Bijedić, Uvod u ekonomiju, Sinergija, Banja Luka, 2015, 38

3
Ibid.

2
 U svom djelu On principles of Political Economy and Taxation iz 1817. godine David
Ricardo objašnjava da iako će međunarodna trgovina povećati masu roba neće odmah
povećati ukupnu količinu vrijednosti roba u ekonomiji4. Ricardo u svojoj teoriji koja je
zasnovana na radnoj teoriji vrijednosti prepoznaje da se zemlja, rad i kapital koriste u
proizvodnji određene robe te u slučaju savršeno slobodne trgovine dolazi do toga da svaka
zemlja usmjerava svoj kapital i rad u one sektore od kojih ima najviše koristi.

Pretpostavke Ricardovog modela međunarodne trgovine:5

-Količina raspoloživih proizvodnih resursa u zemljama je ista te je svaka jedinica proizvodnih

resursa identična.

-Faktori proizvodnje su savršeno mobilni između regija unutar jedne zemlje, ali savršeno
imobilni između zemalja. Ova pretpostavka implicira da su cijene faktora proizvodnje
identične između različitih industrijskih sektora unutar zemlje

-Pretpostavke radne teorije vrijednosti, koja implicira da je rad jedini faktor proizvodnje u
proizvodnom procesu, odnosno da su svi drugi faktori proizvodnje (eventualno) mjereni kroz
jedinice rada potrebnih za njihovu proizvodnju

-Razina tehnologije je fiksna, ali različita između zemalja

-Troškovi proizvodnje su konstantni, što implicira da je krivulja ponuda savršeno elastična

-Puna zaposlenost

-Savršena konkurencija, što implicira da svi ekonomski agenti raspolažu sa svim relevantnim
informacijama na tržištu, slobodan ulazak i izlazak s tržišta, cijena proizvoda je jednaka
graničnim troškovima proizvodnje

-Unutarnji i vanjski transportni troškovi su jednaki nuli te ne postoje carinske i

necarinske prepreke trgovini

-U modelu postoje samo dvije zemlje i dva proizvoda

3. RAZVOJ TEORIJE KROZ HISTORIJU

4
https://www.academia.edu/40850380/Ricardova_teorija_komparativnih_prednosti_u_21_stolje%C4%87u
25.03.2023 18:05

5
T.Landman, Teme i metode komparativne politike, Finex, Zagreb, 2014, 45

3
Prošlo je više od 200 godina otkako je Englez David Ricardo u radu „Načela političke
6
ekonomije i oporezivanja“ formulisao teoriju komparativnih prednosti. Dakle, to se desilo
1817.godine, četrdeset i jednu godinu nakon objave „Bogatstva naroda“ Adama Smitha.

U generacijama vodećih britanskih intelektualaca prije Davida Ricarda, posebno u vrijeme

škotskih prosvjetitelja Davida Humea (1711.-1776.) i Adama Smitha (1723.-1790.),
nadograđene su internacionalne liberalne ideje nastale stoljeće ranije u Nizozemskoj (Hugo
Grotius, 1563.-1645.) i razvila se moderna ekonomska misao koja je usko povezana s idejom
o slobodnoj trgovini. 7Škotski prosvjetitelji imali su kritičan stav prema polit-ekonomskom
sustavu onoga vremena koji je bio sušta suprotnost njihovih ideala. Britansko carstvo smatrali
su okaminom iz merkantilističkih vremena koja društvu i kolonijama donosi više štete nego
koristi. Pomorske trgovačke monopole smatrali su posebno štetnim izdancima starih interesa
koji priječe gospodarski razvoj, jer se u uvjetima monopola trguje mnogo manje i uz veće
cijene nego u uvjetima slobodnog tržišnog natjecanja. Smith je carine smatrao naročito
štetnom i koruptivnom praksom, u što se i sam imao prilike uvjeriti slušajući priče oca koji je
radio kao revan službenik carine Njezinog Veličanstva.

Međutim, Adam Smith nikada nije uspio formulirati teoriju komparativnih prednosti. Teorija
apsolutnih prednosti bila je njegov krajnji doseg:“ ako netko neke stvari radi bolje od nas,
pametnije je da te stvari kupujemo iz prihoda od prodaje proizvoda koje sami bolje radimo,
nego da ih sami proizvodimo.“ 8Iako je i teorija apsolutnih prednosti bila dovoljna za
Smithovo potpuno razumijevanje štetnosti monopola i ekonomske autarkije, njegova teorija
nije bila potpuna – nije jasno ukazivala na to da je trgovina igra s pozitivnom sumom ako
neka zajednica nema apsolutne prednosti.

U četiri desetljeća između objave Smithovog Bogatstva naroda (1776.) i Ricardovih Načela
(1817.) mnogo se toga u Britaniji promijenilo.9 Oslabio je stari imperijalistički model u
rukama uskih poslovnih i političkih elita. Najvažnija kolonija SAD izborila je i konsolidirala
svoju nezavisnost. Urušile su se neke tradicionalne institucije poput ropstva, a prvi izboji
bržeg ekonomskog rasta uslijed Prve industrijske revolucije već su se osjećali širom Britanije

6
D.Bijedić, 59

7
Z.Opuzić, Ekonomija i pravo, Sinofex, Pula, 2011, 74

8
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32626 25.03.2023 14:45

9
Ibid.

4
pa je veliko i napredno tržište na Otoku stvaralo snažnu potražnju za uvoznim proizvodima.
Počela je demokratizacija koristi od ekonomskog razvitka. Međutim, stoljeća prevlasti
merkantilističke doktrine i idejni ambijent koji se u politici nije razlikovao mnogo od idejnog
ambijenta na Relativu, održavali su carine visokima sve do vremena kada je i David Ricardo
već bio pokojni. Velika liberalizacija britanskog tržišta je naime počela oko 1830. ili tek 54
godine nakon Smithovog Bogatstva naroda i 13 godina nakon Ricardovih Načela.

Poznato je da je Smithovo djelo imalo vrlo ograničen praktičan utjecaj kroz nekoliko
desetljeća nakon objavljivanja, no može li se isto zaključiti za Ricardova načela i teoriju
komparativnih prednosti?10 Prošlo je dosta godina između objave Načela političke ekonomije
i oporezivanja 1817. i velike liberalizacije iza 1840. Ključan datum je 1846., kada su
ukidanjem zakona o žitu maknute carine na uvoz žitarica u Ujedinjeno Kraljevstvo, ali je
trebalo proći još dvadeset godina za postizanje jednocifrenih stopa zaštite (i u Britaniji i u
Francuskoj!), nakon čega razmjena ostaje gotovo slobodna sve do potkraj dvadesetih godina
XX stoljeća.

Za razliku od Smithovih ideja, koje su dugo ostale zatvorene unutar zidova akademskih i
intelektualnih krugova, Ricardo je bio zastupnik u parlamentu i u mnogim je govorima
argumentirano napadao zakone o žitu. 11Time je sigurno utjecao na stavove kreatora politike.
Teorijska čvrstina dodala je nešto na uvjerljivosti njegovih političkih nastupa, a politički su
nastupi sigurno dodali nešto popularnosti njegova rada među elitama. Stoga je razumno
zaključiti da su Načela imala određeni utjecaj.

Ricardovu teoriju komparativnih prednosti prije svega treba shvatiti kao uvjerljivu logičku
demontažu merkantilizma i protekcionizma koja je pokazala da i zajednice na različitim
razinama tehnološkog razvitka mogu imati koristi od slobodne razmjene 12. Gospodarstvo nije
igra s nultom sumom, a koristi od razmjene mogu imati i oni koji ni u čemu nisu najbolji,
glasi glavna poruka.

Ideja je to koja ima i dubok civilizacijski značaj. Ona odvraća od sukoba i drugih
konfrontacija. Upućuje na otvorenost i trgovanje koje, kako je zapazio lord Shaftesbury, brusi
grube rubove naših karaktera. Ideja je to koja tržišne procese ne prikazuje prema stereotipu

10
M.Noffman, Međunarodna ekonomija, Pearson education, 2008, 103

11
T.Landman, 125

12
Ibid.

5
konkurencije u kojoj se takmaci drže za vrat, već tržišne procese i odnose smješta u kontekst
u kojem se natjecanje i suradnja spontano prožimaju. Intuitivno shvaćajući ovu ideju i prije
nego što je rigorozno formulirana, Immanuel Kant (1724.-1804.) je vjerovao da svijet
slobodne trgovine može stvoriti vječni mir.13

Ta ideja, kao i sama teorija komparativnih prednosti, sigurno predstavlja pretjeranu

idealizaciju koja sadrži određeni odmak od stvarnosti. No, ima jedna stvar u kojoj se ova
teorija može izravno preslikati na stvarnost: ona upozorava da sukobi između ljudi odnosno
država mogu proizaći iz nedovoljnih dodira i trgovine, kada jedna strana pomisli da kroz
preraspodjelu može profitirati na račun one druge. Baš kao da je svijet igra nulte sume. 14

Bilo bi pogrešno misliti da je riječ o ideji koja pripada 19. stoljeću i koja je od tada izgubila
na važnosti. Dobrim dijelom realizirana, ideja o slobodi razmjene ugrađena je u koristi koje
ljudi uživaju u suvremenom svijetu. Konstrukcija tog svijeta ne vidi se jasno, pa se njegovi
plodovi uzimaju zdravo za gotovo, kao što su danas «normalni» električna energija ili
dostupnost hrane na tržnici, pa su nam potrebne vijesti iz Venecuele za podsjećanje da se
«sustavi» i danas mogu raspasti do razine na kojoj značajan dio populacije trpi glad. 15Novi
protekcionizam igra na kartu zaborava i površne intuicije, pa ponekad nije na odmet podsjetiti
kako izgledaju kockice od kojih je sastavljen moderan svijet.

4. FORMULACIJA I PRIGOVORI NA TEORIJU KOMPARATIVNIH

PREDNOSTI

13
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32626 25.03.2023 14:45

14
Z-Opuzić, 99

15
Ibid.

6
Prema Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti, slobodna trgovina povećava ukupnu
proizvodnju i potrošnju svih sudionika u razmjeni jer omogućuje specijalizaciju u
proizvodnjama u kojima ljudi, regije i zemlje imaju veću relativnu, a ne apsolutnu efikasnost
(proizvode uz manje relativne granične troškove). 16Suprotno intuiciji, teorija komparativne
prednosti pokazuje da vrijedi sljedeće:17

-ekonomski svijet nije igra s nultom sumom u kojoj dobitak jedne strane predstavlja gubitak
druge strane, nego igra s pozitivnom sumom u kojoj obje strane dobivaju,

-trgovina ne počiva na apsolutnim nego na relativnim ili komparativnim prednostima koje

zavise o relativnim graničnim troškovima proizvodnje, zbog čega i apsolutno neefikasni
pojedinci, regije i države imaju koristi od razmjene. Te koristi nestaju u uvjetima
protekcionizma.

Teorija komparativnih prednosti, kao i svaka teorija, uključuje pojednostavljenja. Uprkos

tome, vrijedi u velikom broju slučajeva. Pretpostavlja da se troškovi dodatne proizvodnje
neće povećati nakon specijalizacije i da se prirodni resursi, ako su uključeni u proizvodnju,
neće iscrpiti (i to je čest slučaj). Međutim, u stvarnosti to ne mora uvijek biti slučaj. Granični
troškovi ponekad rastu s rastom proizvodnje, a resursi su ograničeni (npr. fond ribe nije
18
beskonačan). Nadalje, moderne strukture tehnologija i proizvodnji toliko su složene, a
međunarodna razmjena već je toliko razvijena, da se mora postaviti pitanje koliko su
prikazana pojednostavljenja dopustiva u smislu, možemo li ih još uvijek smatrali
relevantnima za zaključivanje o suvremenom svijetu. Na primjer, Dani Rodrik smatra da
daljnja liberalizacija i globalizacija tržišta koje je gotovo potpuno liberalizirano i
globalizirano dovodi do neravnoteže troškova i koristi u korist prvih. Nije isto kada se
barijere u međunarodnoj razmjeni spuštaju s 40% na 20% (tu su koristi od razmjene prema
Rodriku neprijekorne) i s 4% na 2% (on misli da tu neto koristi postaju upitne jer sada
smanjene koristi za potrošače možda neće biti dovoljne da kompenziraju troškove gašenja
nekih proizvodnji uslijed specijalizacije). Naposljetku, znamo da specijalizacija u današnjem
svijetu nije potpuna: automobile proizvodi čak oko pedeset država u svijetu, a ne samo ona
koja je u tome najefikasnija (Japan).

16
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32626 25.03.2023 14:45

17
M.Noffman, 133

18
D.Bijedić, 67

7
Osim toga, u stvarnom svijetu može postojati i zabrinutost zbog specijalizacije. Što ako
specijalizacija za rogač na Relativu dovede do toga da ljudi zaborave kako se lovi riba?
Politička briga za rizike tržišnih ishoda može biti legitimna: zašto ne bismo čuvali
diversifikaciju ekonomskih aktivnosti na Relativu kako bi se čuvala neka znanja? Moguće je
da će se u budućnosti, zbog nekog vanjskog šoka (dolazak trgovaca s nekog trećeg još
nepoznatog otoka), odnosi cijena tako promijeniti da će se Relativljanima ponovo isplatiti
loviti ribu.

S druge strane, razborita ideja o diversifikaciji može se pretvoriti u karikaturu ako mala
zajednica odluči iz političkih razloga proizvoditi sve, npr. da Bosna i Hercegovina odluči
proizvoditi automobile, avione i rakete. Ne samo da bi to radili loše, nego bismo to radili i uz
tolike relativne troškove da bismo propali kao nerazuman (i siromašan) narod.19

5. NOVE TEORIJE

Prigovori su kroz povijest doveli do postupnih proširenja i dopuna teorije komparativnih

prednosti. Bilo ih je nekoliko bitnih, pa bi prikaz prekoračio okvire ovoga rada. Spomenimo
samo Novu teoriju trgovine (NTT) koja je formulirana oko 1980. NTT počiva na tri ideje
kojih nema u Ricardovom modelu. 20

-Prvo, moderan ekonomski rast odvija se na tržištima monopolističke konkurencije 21. Na

njima se slični proizvodi samo malo diferenciraju (tipičan primjer su šamponi, sapuni,
deterdženti, parfemi i sl., ali se isto odnosi na visko tehnološke proizvode poput prijevoznih
sredstava).

-Drugo, rast u uvjetima monopolističke konkurencije često uključuje rastuće prinose (pad
apsolutnog i relativnog graničnog troška – dok su kod Ricarda relativni granični troškovi
19
https://www.academia.edu/40850380/Ricardova_teorija_komparativnih_prednosti_u_21_stolje%C4%87u
25.03.2023 18:05

20
T.Landman, 92

21
Ibid.

8
 22
konstantni). Mogućnost pojave rastućih prinosa (padajućih troškova) često služi za
reafirmaciju protekcionizma u korist nekih djelatnosti jer cijele industrije treba štititi dok ne
sazriju (dok ne postignu takav apsolutan i relativan granični trošak da mogu služiti kao
osnova za specijalizaciju – ovo je stara ideja barem od ekonomskog nacionalizma Friedricha
Lista).

-Međutim, treća ideja NTT-a je da u uvjetima monopolističke konkurencije i rastućih prinosa

glavna organizacijska jedinica koja sudjeluje u međunarodnoj razmjeni više nije industrija
nego preduzeće. Međunarodna razmjena se najintenzivnije odvija unutar istih industrija:
Nijemci kupuju francuske, a Francuzi njemačke automobile. Ova činjenica bitno komplicira
provedbu politike zaštite ili poticaja.

Treba uočiti da niti jedan kasniji ekonomski model nije opovrgnuo glavne poruke teorije
komparativne prednosti: da gospodarstvo nije igra nulte sume odnosno preraspodjele (da
trgovina i specijalizacija proizvode pozitivnu sumu igre) i da na otvorenom tržištu ima mjesta
i za aktere koji ne uživaju niti jednu apsolutnu prednost. 23Glavna je razlika u tome što kasnije
teorije uvode dinamiku u model, dok teorija komparativnih prednosti pretpostavlja statičan
okvir. Može se dakle razgovarati o tome jesu li pretpostavke teorije komparativnih prednosti
primjenjive u svim stvarnim situacijama, no teorija za dane pretpostavke uvijek vrijedi.

Zbog toga teorija komparativnih prednosti i danas predstavlja moćan alat za shvaćanje
temeljnih principa međunarodne razmjene i slobodnog tržišta. Štoviše, njena je važnost na
razini ideja osobita danas, kada je čest slučaj da protekcionisti na temelju (pogrešne) intuicije
propovijedaju o neravnopravnosti, eksploataciji i zaštiti nacionalnih interesa. Mnoge priče o
uništenoj domaćoj proizvodnji zbog utjecaja uvoznog lobija ne razlikuju se od logike ludog
poglavice s Relativa. Međutim, prigovori hiper-globalizaciji poput ranije spomenutih
Rodrikovih, također uz određene pretpostavke, mogu imati smisla.

5.1 Linija koja razdvaja teoriju i praksu

Dakle, kada neko nepromišljenim lažima počinje sijati strah od stranaca, otvorenosti zemlje i
optuživati imaginarnog neprijatelja za izdaju nacionalnih (ekonomskih) interesa, uništenje
proizvodnje i slično, treba se prisjetiti Ricardove teorije komparativnih prednosti. Međutim u
stvarnosti, pridavanje važnosti teoriji komparativnih prednosti ne znači da se u svim
situacijama može dati jednostavna preporuka – najbolje je potpuno liberalizirati
22
Ibidem.

23
https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A3170/datastream/PDF/view 25.03.2023 15:30

9
 24
međunarodnu razmjenu. Kada netko tko nije zapjenjen od populizma argumentirano
ukazuje na probleme koji se uvijek pojavljuju u stvarnom životu pojedinih proizvođača i
tržišta, potrebno je stati na loptu i ne pokušavati jednostavnom teorijom formirati stav ili
riješiti problem. Tada treba, uz mnogo marljivog prikupljanja i analize podataka, sagledati
konkretne okolnosti. Na primjer: kako se mijenjaju granični troškovi u zavisnosti o
proizvedenim količinama i koje su glavne odrednice toga odnosa (kakvu ulogu ima učenje o
proizvodnji), te što je s ograničenjima resursa ako su uključeni u proizvodnju, kakva je
organizacija tržišta i je li omogućena fer međunarodna razmjena uz jednake uvjete, kakav je
tempo tehnoloških promjena i kako se specijalizacija uklapa u šire tehnološke trendove.
Bavljenje takvim pitanjima može uputiti na rješenja koja ne isključuju neke oblike državne
intervencije. Međutim, ti odgovori se moraju koncipirati izvan protekcionističke doktrine kao
glavne niti vodilje ekonomske politike.

Otvorenost tržišta treba zadržati kao generalno načelo i zbog toga što bez uglavnom slobodne
komunikacije i razmjene neće biti učenja i tehnološkog sustizanja. Učenje, tehnološko
sustizanje, oponašanje, sve to mogu biti osnove razvojnih pomaka koje vlada razumnom
politikom eventualno može pomoći. Takva politika ne mora uključivati carinske i necarinske
zaštite. Takozvane horizontalne mjere koje potiču učenje, tehnološki razvoj i institucije koje
olakšavaju seljenje faktora proizvodnje između poduzeća i industrija zaobilaze problem
protekcionizma, a ne isključuju razboritu državnu intervenciju.

Moć ideje komparativnih prednosti i nemoć ideje protekcionizma kao niti vodilje u
međunarodnim ekonomskim odnosima povezana je i s činjenicom da se najbrže uči
oponašanjem. 25Trgovci najviše putuju i najviše znaju o proizvodima te su izvrstan kanal da u
komunikaciji i saradnji s lokalnim talentima podupru ili makar omoguće rastavljanje,
proučavanje, sastavljanje i pokušaje replikacije složenijih proizvoda i njihovih dijelova.
Iskustvo u potrošnji, do čega može doći samo ako je razmjena koliko-toliko slobodna,
predstavlja nezamjenjiv utjecaj na nove poduzetničke ideje. S druge strane, ako se pomisli da
svijet pogone apsolutne, a ne relativne prednosti, intuicija poput one poglavice s Relativa,
dovest će do zatvaranja tržišta, neuspjeha i proizvodnih karikatura kakve smo imali prigodu
vidjeti u nekim autarkičnim ekonomijama.
24
H.Kurtović, K.Hodžić, Ekonomske osnove države i prava, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, 2010, 56

25
Z.Opuzić, 150

10
 6. ZNAČAJ KONCEPTA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

Budući da pojam apsolutne prednosti ne uzima u obzir troškove, korisno je imati i mjeru koja
26
uzima u obzir ekonomske troškove. Iz tog razloga, koristimo pojam komparativne
prednosti, koja se događa kada jedna zemlja može proizvesti dobro ili uslugu uz nižu cijenu
prilika od drugih zemalja.

Ekonomski troškovi poznati su kao troškovi prilika , što je jednostavno ukupni iznos koji se
mora odreći kako bi se nešto dobilo, a postoje i dva načina za analizu tih vrsta troškova 27.
Prvo je da ih izravno pogledate - ako košta 50 centa da napravi funta riže, a to košta
Sjedinjenim Američkim Državama da naprave jednu funti riže, na primjer, Kina ima
komparativnu prednost u proizvodnji riže jer može proizvesti nižu cijenu prilika; to vrijedi
sve dok su prijavljeni troškovi u stvari pravi troškovi prilika.

Postoji nekoliko korisnih značajki koje treba imati na umu o komparativnoj prednosti. 28

-Prvo, iako zemlja može imati apsolutnu prednost u proizvodnji vrlo dobrog, zemlja ne može
imati komparativnu prednost u proizvodnji svakog dobra.Navodeći primjer u kojem bi Kina
imala apsolutnu prednost u oba roba - 2 funte riže u odnosu na 1 funti riže po satu i 3 banane
u odnosu na 2 banane po satu – zaključujemo da je imala komparativnu prednost u
proizvodnji riže. Osim ako se obje zemlje suoče s istim prilikama, to će uvijek biti slučaj u
takvoj dvjema dobrom gospodarstvu da jedna zemlja ima komparativnu prednost u jednom
dobru, a druga zemlja ima komparativnu prednost u drugoj.

-Drugo, komparativnu prednost ne treba miješati s konceptom "konkurentske prednosti", što

može ili ne mora značiti istu stvar, ovisno o kontekstu. Zaključit ćemo da je to komparativna
prednost koja u konačnici ima važnost pri odlučivanju o tome koje zemlje trebaju proizvesti
što robu i usluge kako bi mogli uživati uzajamne dobitke od trgovine.

26
https://hr.eferrit.com/apsolutna-i-komparativna-prednost/ 24.03.2023 11:15

27
Ibid.

28
M.Noffmann, 84

11
7. ZAKLJUČAK

12
 Prilikom proučavanja teme „Koncept komparativnih prednosti“ mnogo toga smo naučili.
Prije svega upoznati smo sa pojmom i karakteristikama samog koncepta, formulacijom i
prigovorima na teoriju komparativnih prednosti, sa novim teorijama te značajem samog
koncepta komparativnih prednosti. Ricardovu teoriju komparativnih prednosti prije svega
treba shvatiti kao uvjerljivu logičku demontažu merkantilizma i protekcionizma koja je
pokazala da i zajednice na različitim razinama tehnološkog razvitka mogu imati koristi od
slobodne razmjene. Gospodarstvo nije igra s nultom sumom, a koristi od razmjene mogu
imati i oni koji ni u čemu nisu najbolji, glasi glavna poruka. Ideja je to koja ima i dubok
civilizacijski značaj. Ona odvraća od sukoba i drugih konfrontacija. Upućuje na otvorenost i
trgovanje koje, kako je zapazio lord Shaftesbury, brusi grube rubove naših karaktera (čitaj:
civilizira). Ideja je to koja tržišne procese ne prikazuje prema stereotipu konkurencije u kojoj
se takmaci drže za vrat, već tržišne procese i odnose smješta u kontekst u kojem se natjecanje
i suradnja spontano prožimaju. Intuitivno shvaćajući ovu ideju i prije nego što je rigorozno
formulirana, Immanuel Kant (1724.-1804.) je vjerovao da svijet slobodne trgovine može
stvoriti vječni mir.

13
 8. LITERATURA

1. Bijedić Danko, Uvod u ekonomiju, Sinergija, Banja Luka, 2015

2. Kurtović Halid, Kadrija Hodžić, Ekonomske osnove države i prava, Pravni fakultet
Univerziteta u Zenici, 2010

3. Landman Told, Teme i metode komparativne politike, Finex, Zagreb, 2014

4. Noffman Michael, Međunarodna ekonomija, Pearson Education, 2008

5. Opuzić Zdenko, Ekonomija i pravo, Sinofex, Pula, 2011

6. https://hr.eferrit.com/apsolutna-i-komparativna-prednost/ 24.03.2023 11:15

7. https://zir.nsk.hr/en/islandora/object/veleknin%3A801 24.03.2023 22:54

8. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32626 25.03.2023 14:45

9.https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A3170/datastream/PDF/view
25.03.2023 15:30

10.https://www.academia.edu/40850380/
Ricardova_teorija_komparativnih_prednosti_u_21_stolje%C4%87u 25.03.2023 18:05

14