VELIKA SEOBA

NARODA
OŠ “Srednje”
 Na graničnim prostorima Rimskog Carstva, uz obale
Rajne i Dunave te u velikom luku koji se prostire od
Skandinavije do Crnog mora, u IV stoljeću bili su
prostori ogromnog naseljavanja germanskih plemena.

 Nomadi koji su pokrenuli cijelu pometnju u Europi

bili su Huni, koji su 375. godine krenuli prema
zapadnoj Europi, kroz “vrata naroda” između planine
Ural i Kaspijskog mora.
 Vizigoti su 376. g. uputili pismo caru Valensu,
vladaru istočnog Rimskog Carstva, da im dozvoli
smještanje unutar granica Carstva.

 Glavna bitka odigrala se kod Hadrijanopolisa, 378.

g., gdje je rimska pješadija do nogu potučena od
strane gotske konjice, a smrtno je stradao i sam car
Valens.
 Atilla, vođa Huna, je s golemom vojskom upao u Galiju,
gdje je 451. g. na Katalaunskim poljima došlo do presudne
bitke. Rimsku (ne baš rimsku, jer u njoj su sudjelovali
Vizigoti, Sasi, Franci, Burgunđani …) vojsku vodio je
briljantni strateg Aecije, i prisilio Attilu na povlačenje. Attila
se vratio slijedeće godine i upao u sjevernu Italiju i opljačkao
Milano. Rim je bio njegov idući cilj, ali na putu ga je dočekao
papa Leon I, koji ga je nagovorio da se vrati. Zašto je Attila
poštedio Rim ostalo je nejasno. Neki tvrde da se ipak malo
prepao uvrede kršćanskog Boga, a cinici tvrde da je na tom
susretu nekoliko vreća zlata promijenilo vlasnike.
 Barbarske države koje su osnovane na tlu Zapadnog rimskog
carstva imale su raznovrsno stanovništvo. Germanska plemena
koja su se doselila zatekla su romanizirano stanovništvo.
 Doseljeni Germani i starosjedioci se nisu miješali u početku, sve
dok Germani nisu primili kršćanstvo iz Rima. Ubrzo su Germani
počeli da napuštaju svoje običaje i da prihvaćaju jezik i kulturu
Romana.
 Nakon stapanja, stanovništvo je počelo da se raslojava.
Aristokracija se približila zatočenim zemljoposjednicima, a
slobodni seljaci su postepeno gubili slobodu i stopili su se sa
zavisnim stanovništvom. Robovlasnički odnosi su nestali, a
umjesto njih nastajalo je novo feudalno društvo.