Nastava 

je osnovna odrednica didaktike.To je organizirani

institucionalni i izvaninstitucionalni interakcijski stvaralački napor u
savladavanju propisanih sadržaja i stjecanju znanja, sposobnosti i
navika te osposobljavanje učenika za daljni permanentni rad.

Cilj nastave je stvaranje kritičke, slobodne,autonomne, stvaralačke,

humane,obrazovane,multikulturalne, multietičke i multikonfesionaln
e učenikove ličnosti, koja je otvorena za sve sadašnje i buduće
progresivne promjene u sebi i društvu u kojem se nalazi.
 Nastava je proces, kretanje usmjereno na ostvarivanje određenih
zadataka- rezultat je novo stanje i ostvarenje neke nove kvalitete.
 Materijalni zadatak nastave - sticanje znanja

"upoznati, pokazati, ukazati, uočiti, razumjeti, shvatiti, podučiti, naučiti”.

 Funkcionalni zadatak nastave

"razviti, osposobiti, usavršiti, jačati, formirati, uvježbavati, izgrađivati”.

 Vaspitni zadatak nastave
Dobra nastava daje znanja, razvija ličnost i odgaja tu istu
ličnost. Sve to teče simultano u nastavnom procesu. I samo
usvajanje činjenica, po svojoj suštini, je ne samo saznajni
nego i odgojni čin. Odgojna vrijednost nastavnih sadržaja je
različita i nastavnik je dužan da njihov odgojni potencijal
maksimalno iskoristi. Važno je da se učenik u nastavnom
procesu odgaja za aktivistički pristup stvarnosti, da se
prema njoj odnosi kritički i da je mijenja..
 Jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i
vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog
obrazovanja, te tečajeva i kurseva za odrasle na području
obrazovanja i industrije je Bloomova taksonomija znanja.

NIVOI ZNANJA:
 nivo dosjećanja
 nivo shvaćanja
 nivo primjenjivanja
 Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogleda se u izradi svrhovitog i dosljednog
sistema koji bi polazio od logičko-sadržajnih, pedagoških i psiholoških
zakonitosti i principa učenja i poučavanja uopće. Također, svrha ove
taksonomije je da olakša jednoznačno sporazumijevanje na području
operacionalizacije ciljeva i zadataka odgojnoobrazovnih procesa, s posebnim
naglaskom na područje nastave.

U Bloomovoj taksonomiji razlikujemo tri područja:

 kognitivno,
 psihomotorno i
 afektivno.
 Za kognitivne strategije mogli bismo reći da su to opći načini
postupanja u rješavanju različitih intelektualnih zadataka, odnosno
da predstavljaju posebnu vrstu intelektualnih vještina
(prepoznavanje, dosjećanje, prosuđvanje, uspoređivanje, itd.).
 Područje psihomotornog ponašanja temelji se na psihomotornoj
koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke
aktivnosti.
 Za razliku od obrazovanja kojima se uče i razvijaju kognitivna
svojstva i stiču aspekti psihomotornog ponašanja, odgojem se
stiču svojstva za koja su bitna afektivna ili konativna (voljena)
dimenzija. To su: vrijednosti, stavovi, interesi i navike.
Nastava je proces, kretanje usmjereno na ostvarivanje određenih
zadataka- rezultat je novo stanje i ostvarenje neke nove kvalitete.

U revidiranoj Bloomovoj taksonimiji za opis nivoa znanja koriste se

glagoli umjesto imenica (u staroj verziji koriste se imenice koje su
napisane u zagradi). Time se naglašava da su obrazovni ciljevi opisani
kao različiti oblici mišljenja, a mišljenje je aktivan proces. Za opis
svakog nivoa znanja odabrani su oni glagoli koji najbolje odražavaju
prirodu misaonih operacija koje se koriste kada osoba stječe ili
pokazuje znanje baš te razine složenosti i apstrakcije.
HVALA NA PAŽNJI!