SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

UPRAVLJANJE KAMATNIM RIZIKOM

SEMINARSKI RAD

PREDMET: UPRAVLJANJE FINANSIJSKIM RIZICIMA PROFESOR: Doc. dr Vujnovi-Gligori Bogdana ASISTENT: mr.sc. Softi Muhamed STUDENT: Nasiha Dinar BR. INDEKSA: 0130-09/VFBO SEMESTAR: IV

TRAVNIK, JUNI 2011

SADRAJ

1. UVOD 2. BANKARSKA POLITIKA 2.1.Politika rizika kamatne stope 2.2.Rizik rone neusklaenosti 2.3.Rizik krivulje prihoda 2.4.Temeljni rizik 2.5.Rizik opcije 3. POSEBNOSTI UPRAVLJANJA KAMATNIM RIZIKOM 3.1.Prosjeno vrijeme vezivanja (duration) 3.2.Zatita od rizika kamatne stope 4. ZAKLJUAK 5. LITERATURA 11 11

3 4 5 6 6 6 7 8

13 14

1. UVOD
Da bi smo govorili o upravljanju kamatnim rizikom moramo prvo ustanoviti ta je taj rizik, koliki moe da bude, kakve posljedice za sobom ostavlja i kako moe na njega da se utie s ciljem smanjenja kamatnog rizika ili eventualno s ciljem smanjenja posljedica kamatnog rizika. Upravljanje kamtnim rizikom banke podrazmijeva upravljanje aktivom i pasivom banke ije su raunovodstevne pozicije akive i pasive razliite od pozicija svih ostalih kompanija jer su pozicije pasive proizvodnih preduzea zapravo pozicije bankarske akive. S obzirom da se banke finansiraju po osnovu prihoda iz kamta, te zarauju pozajmljivajui novac, one pokuavaju predvidjeti trendove rasta ili pada kamtnih stopa na tritu da bi ostvarile dobitak iz poslovanja ili predvidjele i suzbile mogui gubitak. Bit ekonomskog modela kamtnog rizika je osjetljivost trine vrijednosti na promjene kamtne stope banke. Cilj rada: objaniti kamatni rizik u bankarstvu, koji proizlazi kao dio plasmana

novanih sredstava klijentima te ga povezati sa rizikom likvidnosti koji se pojavljuje ukoliko banka ne predvidi precizno povrat novanih sredstava te na taj nain poljulja bilansnu ravnoteu. Predmet rada: rizik u poslovanju banke, kamatni rizik, porast i smanjenje kamatnih stopa u okruenju te njihov uticaj na banke. Hipoteza: Opstanak banke na tritu zavisi od kvalitetnog upravljanja aktivom i pasivom banke, gdje se u pozicijama predpostavlja optimalna ali i krizna taka rizika izmeu kojih kamatna stopa banke na uloene depozite i plasmane novanih sredsatva moe da oscilira.

2. BANKARSKA POLITIKA
Gledano sa aspekta raunovodstva, banke su specifine u odnosu na ostale gospodarske subjekte, specifine zbog vrste poslova koje banka obavlja. Kao to u kompaniji postoji rizik poslovanja taj isti rizik ima i banka. Najjednostavnije reeno bankarska djelatnost je ovo: Banka uzima depozite graana, obino kratkorone (do godinu dana oroenja), te depozite lageruje i plasira ih u obliku kratkoronih i dugoronih kredita. E sad, bilansna ravnotea, u raunovodstvu, postoji u onom momentu kada se kratkorona sredstva finansiraju iz kratkoronih ali i dugoronih izvora, a dugorona sredstva iskljuivo iz dugoronih izvora. Kod banke je ta ravnotea poljuljana u samom startu jer banka dugorone kredite isplauje iz kratkorono oroenih depozita. Na te plasmane banka zahtijeva kamtu koja mora biti via od one kamate koju banka daje na orena sredstva. Razlika te dvije trino aktivne kamate je izvor bankarskog dobitka. Rizik nastaje ukoliko se u okruenju dese promjene koje banku mogu natjerati da podigne kamatu na kredit i smanji kamatu na oroenje, te izgubi klijente i time ugrozi likvidnost ili ukoliko se kamata na orenje podigne a kamata na uzeta sredstva spusti, te banka ne imadne mogunost da sve svoje povjerioce isplati pa nastane bankarska panika. Da se to nebi desilo menadment banke istrauje fenomen zvan kamtni rizik jer je on od velikog uticaja na poslovni rezultat banke.

2.1.Politika rizika kamatne stope Kamatna stopa je stoti dio izraene cijene za posueni kapital. Visina je kamatne stope razliita i ovisi o trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraivanja. U vremenu kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potranje na tritu kapitala te je stoga i barometar konjunkturnih kretanja. Temelj je ope kamatne stope diskontna stopa centralne banke1. Rizik kamatne stope dolazi iz njene mogunosti i sklonosti ka promjeni, jer na zadatu, poetnu kamatnu stopu utiu promjene gospodarskog okruenja. Kamatni rizik se javlja i kod zaduivanja po fer kamatnoj stopi ili davanja zajma po istoj, jer zbog promjene trine kamatne stope rizikujemo promjenu fer vrijednosti ulaganja ili zaduenja2 Mnoge kamatne stope na kredite i obveznice sadre i premije za rizike utrivosti jer se neki od tih finansijskih instrumenata mogu tee prodati drugim davateljima kredita po eljenim cijenama i zbog rizika plaanja na zahtjev, koji se javlja kada primatelji kredita imaju pravo na raniju otplatu kredita, smanjujui tako oekivanu stopu povrata3. Temeljni izvori (oblici) rizika kamatnih stopa kojima se banke izlau jesu:4 rizik rone neusklaenosti (muturity risk, repricing risk), rizik krivulje prihoda (yield curve risk), temeljni rizik (bassis risk), rizik opcije (optionality),

1 2

http://limun.hr/main.aspx?id=10444&Page=; pristupljeno 21.06.2011 Prof. dr Joko Peterlin, Prof. dr Marijana Mladenovi; Finansijski instrumenti i menadment finansijskih rizika, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment, Banja Luka, 2007. 3 Rose, S. Peter, Menadment komercijalnih banaka, MATE Zagreb 2003. 4 Mr. sc Igor ivko; Kamatni rizik u bankarstvu izvori i uinci, Ekonomski fakultet, Sveuilite u Mostaru; 2006.

2.2.Rizik rone neusklaenosti Rokovi su ono to se treba potovati u finansijama svakog gospodarskog subjekta. Kao to se kompanija moe finansirati ukoliko se po ronosti uskladi sa dobavljaima na jednoj strani kojima plaa samo dva dana kasnije nego kupci za proizvode plate kompaniji, po istom pravilu moe da se finansira i banka. Naime, da bi izbjegla ronu neusklaenos, banka svoga depozitara po oroenim sredstvima plaa 3-5 dana nakon to je pokupila sredstva svojih dunika po osnovu plasiranih kredita, sva razlika po osnovu kamata ide na raun poslovnih prihoda banke. Poslovnih jer je osnovna poslovna djelatnost banke uzimanje i davanje novanih sredstava. 2.3.Rizik krivulje prihoda Krivulja prihoda je grafiki prikaz prihoda banke u odreenom periodu. Na prihod banke utie visina kamatne stope, ali osim to se banka finansira iz davanja i deponovanja novanih sredstava tu su jo i vlasniki kapital te dioniki kapital. Da bi banka dala garant svojim akcionarima moe da im obea isplatu u dravnim obveznicama ali i u rizinijoj opciji kao to su dionice neke druge banke. Od rizika koji nosi druga firma za sobom, zavisi i da li e akcionari uestvovati u kapitalu. Ukoliko povuku svoje uloge jer posao smatraju rizinim nivo bankarske rezerve po osnov rezervnog kapitala se smanjuje, prihod se smanjuje po osnovu isplate dividendi i temeljnog kapitala dosadanjim akcionarima, krivulja prihoda ima blagi pad ( za postotak novca odustalih akcionara) te se kamata na oroena sredstva smanjuje a kamta na kredit poveava. 2.4.Temeljni rizik Temeljni rizik dolazi iz nemogunosti apsolutnog predvianja oscilacije kamatne stope koje se tiu finansijskih instrumenata, dakle svih osnovnih i izvedenih poslova banke koji na temelj poslovanja kao poslovni prihod (ako banka daje novac) ili rashod (ako je banka morala da posudi novac druge finansijske institucije, da bi potpmogla svoje poslovanje, imaju kamatu za posuena novana sredstva. 2.5.Rizik opcije 6

Opcija je finansijski instrument sa nekim odreenim pravom koje ima korisnik te opcije. To pravo je plaeno predhodno. E sad, Kamatni rizik iz opcije proizilazi ukoliko je ta opcija na imovinu banke te je imaoc koristi u momentu koji ne odgovara banci te naruava momentalno stanje njene imovine, taj rizik moemo u neku ruku da preklopimo sa rizikom ronosti ukoliko imaoca opcije posmatramo kao dobavljaa koji uri sa sa naplatom svoga potraivanja.

3. POSEBNOSTI UPRAVLJANJA KAMATNIM RIZIKOM

Odluivati o finansijskim plasmanima banke je teak i iscrpljujui posao za menadment banke, posebno u dananje vrijeme kada je rizik na tritu velik, ali i nepredvidivog izvora. Predpostviti koliinu rizika moemo ukoliko znamo iz kojeg izvora dolazi. U suvremenom poslovanju pojavljuju se rizici za koje dosadanja praksa nije znala jer su bazirani na suvremenoj tehnologiji. Koliko god je za poslovanje pozitivno momentualno imanje informacije toliko to isto moe da bude i negativno. Otkrivanje u medijima da je kineski jen porastao u odnosu na dolar ima domino efekt do juga Albanije. To znai da banka treba da ima kvalitetne analitiare finansijskog trita koji e u svakom momentu ii jedan korak ispred informacije ili barem u korak sa njom, jer kanjenje za finansijskom informacijom znai za banke poveanje rizika iz poslovanja ili nemogunost upravljanja sopstvenom kamatom. Znaenje i posebnosti upravljanja rizikom kamatne stope razlikuju se od banke do banke, a ovise o:5 veliini banke, prirodi i sloenosti njezinih pozicija aktive i obveza, visini njezinih pozicija izloenih riziku kamatne stope, rizinoj toleranciji banke i njezinu rizinom profilu.

Veliina banke po sa stajalita kamatnog rizika ima i pozitivne i negativne stavke. Velika banka danas podrazumijeva banku zvunog imena centriranu u zemlji rejtinga AAA, koja ima svoje poslovnice, filjale, ekspoziture i altere u to vie zemalja. Banka je to sa mnogo klijenata, depozitara i dunika. To je ogroman finansijski aparat za ije upravljanje treba ogromna koliina znanja i visok sepen organizovanosti. Takva banka ne smije dozvoljavati sebi luksuz nepanje jer se veidencija mora voditi o svakom klijentu. Veliina banke istovremeno znai vie povjerilaca ali i vie dunika te je upravo iz tog razloga to ma sa dvije otrice.

Prof. dr Joko Peterlin, Prof. dr Marijana Mladenovi; Finansijski instrumenti i menadment finansijskih rizika, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment, Banja Luka, 2007.

to je banka vea njeni poslovi su sloeniji, u njenoj aktivi nalazi se vie pozicija pa su i izvori te imovine na pozicijama pasive mnogobrojniji i sloeniji, automatski je vie njih pozajmljivakog karaktera te u svojoj prirodi imaju kamtnu stopu kao i rizik koji ta stopa povlai za sobom. Na poetku rada tu rzinu tolernciju opisala sam u hipotezi. to je onaj nivo rizika koji je banka sebi spremna dozvoliti u svrhu poveanja svog profita. Banka svijesno ulazi u rizik s kamatnom stopom da bi na temelju njenog porasta po plasiranim sredsvima i smanjenja po depozitima u kratkom roku ostvarila dobit. U kratkom roku jer ukoliko kamatna stopa na depozite nastavi padati depozitari uzimaju svoje novce i odoe, tada kamatne stope na kredite rasu pa banka sigurno ne privlai nove traioce zajma. Upravljanje kamatnim rizikom banke obuhvaa:6 utvrivanje i provedbu pouzdane i prudencijalne politike kamatnih stopa, razvijanje i primjenu prikladnih tehnika mjerenja izloenosti pozicija kamatnom riziku, razvijanje i primjenu sustava uinkovitog upravljanja kamatnim rizikom, utvrivanje i primjenu procedura kontrole

S obzirom da se banka ne moe u potpunosti izolirati od kamatnog rizika, njen menadment mora poduzeti posebne mjere da umanji efekte tog rizika. Banka svoju kamatnu stopu mora uskladiti sa kamanom stopam na meubankarskom tritu, isto iz razloga da zna po kojoj cijeni ona dobiva novac te po kojj ga da bi ostavrila dobitak iz poslovanja moe plairati dalje. Cijena novca na meubankarskom triu utvruje se iz meubankarskih kamatnih stopa: Euribor ili Europska meubankarska stopa je referentna kamatna stopa na pozajmice u eurima meu prvoklasnim bankama. Ova kamata se obraunava dnevno na meubankarske depozite sa rokom od nedelju dana, jedan mjesec i do 12 mjeseci. Libor ili Londonska meubankarska stopa je kamatna stopa na kratkoronom meubankarskom tritu u Londonu po kojoj banke jedna drugoj nude novac na zajam. I Euribor i Libor se odreuju u zavisnosti od ponude i tranje za novcem, tako da Euribor odreuje cijenu eura na meubankarskom tritu, dok Libor odreuje cijenu CHF-a vicarskog franka na meubankarskom tritu. Visina Euribora, odnosno Libora, utie na nivo kamatnih stopa kredita indeksiranih u EUR, odnosno u CHF. S obzirom na to da su stambeni krediti po pravilu dugoroni,
6

Prof. dr Joko Peterlin, Prof. dr Marijana Mladenovi; Finansijski instrumenti i menadment finansijskih rizika, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment, Banja Luka, 2007.

banke nude opciju vezivanja varijabilne kamatne stope za vrijednost Euribora, kada je kredit indeksiran u EUR, odnosno za vrednost Libora, kada je kredit indeksiran u CHF.7. Voditi rauna o kamatnoj stopi mora se zbog efekaa na kredie koje rast ili pad kamatne stope ostavlja. Kada kamatne stope rastu za banku je pozitivan efekt taj to novoodobreni kredii vrijede vie, istovremeno to je za klijente negativan efekt. Kada kamatne stope rastu za banku je negativno to to predhodno odobreni krediti vrijede manje, ali za klijenta to nita ne znai jer on banci plaa na ime duga a kamatu ugovoreni iznos iz ugovora o kreditu. Kada kamatne stope na tritu padaju, one takoer i na banku i na klijenta imaju dvojak uticaj. pozitivno za banku pri padu kamatnih stopa je to to odobreni krediti vrijede vie, a to je automatski negativno za klijenta koji je pozajmio novana sredstva od banke. Negativan efekt pada kamatne stope je pozitivan za klijenta jer je cijena kredita sada nia, ali to istovremeno znai da e banka prilikom plasmana tog kredita zaraditi manje po osnovu prihoda od kamata. Uvaavajui u svojem poslovanju naelo sigurnosti i stabilnosti, a s ciljem ouvanja vrijednosti novanih tokova i kapitala, banka mora razvijati sustav identificiranja, mjerenja i upravljanja rizicima kojima je izloena. Tehnika prosjenog vremena vezivanja uz jaz tehniku predstavlja dvije najee koritene tehnike mjerenja kamatnog rizika u bankama.8

http://www.alphabankserbia.com/linkovi/cesta_pitanja/krediti.reqpdd.html#1863; pristupljeno 21.06.2011 (oblikovano) 8 http://www.fircon.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=80&Itemid=0; pristupljeno 21.06.2011 (asopis, april 2007.)

10

3.1.Prosjeno vrijeme vezivanja (duration) Duration je kvantitativna tehnika kojom se mjeri osjetljivost aktive i pasive na promjene kamatne stope. Ona je mjera volatilnosti cijene vrijednosnice. Koncept durationa moe se koristiti za svu imovinu, obveze i vanbilansne stavke. Isto tako moe se koristiti za pojedinu stavku, itav portfolio ili sveukupni bilans. Prosjeno vrijeme vezivanja je vrijednosna i vremenska mjera dospijea kojom se mjeri prosjeno vrijeme gotovinskih priljeva po glavnici i kamati baninog potraivanja. Duration se definie kao omjer sadanje vrijednosti oekivanih novanih priljeva ponderiranih vremenom primitka i trine cijene vrijednosnice. Modifikovani duration mjeri promjene u trinoj vrijednosti vrijednosnice koje su rezultat promjena kamatnih stopa. Umjesto izraza Gap (jaz) neke financijske institucije koriste izraz omjer durationa. Omjer durationa definiran je kao omjer durationa imovina i obveza. Omjer durationa (jaz izmeu durationa imovine i durationa obveza).

3.2.Zatita od rizika kamatne stope Tri najee tehnike koje se koriste za zatitu od rizika kamatne stope su : futures ugovori, opcije i swapovi. Banke mogu upravljati rizikom kamatne stope na dva naina: upravljanjem durationom u bilanci banke ili prebacivanjem kamatnog rizika na neku drugu osobu.

Ipak pekuliranjem kamatnom stopom banka se dodatno izlae kamatnom riziku, ukoliko se predvianje kretanja kamatne stope na tritu, koja je bila predmet pekulacije, nebi obistinilo poslonvni rezultat banke za taj period bio bi potpuno drugaiji od predpostavljenog9.

Prof. dr Joko Peterlin, Prof. dr Marijana Mladenovi; Finansijski instrumenti i menadment finansijskih rizika, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment, Banja Luka, 2007. (prepriano)

11

Kupovina osiguranja jedan je od naina kako pojedinci i banke mogu prebaciti rizik. Drugi nain prebacivanja rizika kamatne stope jest koritenjem financijskih derivata. U rukovoenju rizikom kamatne stope glavni cilj je izolirati profite banke od tetnih uticaja fluktuirajuih kamatnih stopa. Kako bi se ispunio taj cilj uprava se mora koncentrisati na one elemente portfelja aktive i pasive koji su najosjetljiviji na kretanje kamatnih stopa. To ukljuuje kredite i investicije iz dijela aktive banke i njene depozite optereene kamatama, te pozajmice sa trita novca. Ako trokovi kamata na posudjena sredstva rastu bre od prihoda banke po kreditima i obveznicama, neto kamatna mara banke e se smanjiti, to e imati negativne uinke na dobit banke. Ako kamatne stope padnu, prihodi od kredita i obveznica e se smanjiti bre od trokova kamata na posuena sredstva, te se neto kamatna mara takoe smanjuje. Uprava se mora neprestano boriti kako bi pronala naine da trokovi posuenih sredstava ne porastu znatnije u odnosu na prihode od kamata i tako ugroze maru banke.10 Banka moe uskladiti, ve smo rekli, vrste depozitnih sa vrstama kreditnih kamata, moe se zaduiti ali i plasirati kredit i po fiksnoj i po kamatnoj stopi. Osim toga da bi se banka zatitila od rizika kamatne stope valute depozita i kredita moraju biti usklaene sa njihovom ronosti. Na taj nain banka unaprijed ima osiguranu maru bez obzira na smijer kretanja kamatnih stopa. injenica da su obaveze i potravanja izraene po istovrsnoj kamatnoj stopi, osiguava banci osim osiguranja od rizika kamatne stope i unarijed odreen prinos11. Rizik kamatne stope izvire iz nepotivanja odnosa ronosti u bilansu, pogotovo bannom specifinom bilansu. Tada se deava nepredvieno poveavanje ili smanjenje kapitala,jer sredstva i dugovi nisu usklaeni. Iz tog razmaka dospjea raa se rizik. Upotrebom ranije spomenutog durationa moemo predvidjeti uticaje promjene kamatne stope na komplean portofolijo banke, te predpostaviti promjenu u plasiranim sredstvima i dugovima.

10 11

http://www.scribd.com/doc/32566520/Upravljanje-aktivom-i-pasivom-banke-ALMProf. dr Joko Peterlin, Prof. dr Marijana Mladenovi; Finansijski instrumenti i menadment finansijskih rizika, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment, Banja Luka, 2007.

12

4. ZAKLJUAK
Kamatni rizik spada u grupu finansijskih rizika, koji moe ostaviti djelimine ili trajne posljedice na poslovanje zavisno od njegovog intenziteta. Da bi se banka mogla zatititi od rizika te vrste, ona prije svega mora predvidjeti vjerovatnou nastanka rizika. Kod postavljanja finansijske strukture banke menadment ne smije zaboraviti na nestabilnost novanih tokova koja u ovom sluaju ima direktan utjecaj na profit. Banka je specifina finansijska institucija, takav joj je i bilans. U bilansu banke vidljivo je da cijena novca na tritu donosi i prihode, po osnovu pozajmljenih sredstava i rashode, na poziciji posuenih sredstava. Ta cijena novca zove se kamata, a rizik koji je sadran u njoj je kamatni rizik. Kamatni rizik je opasnost da e kretanja kamatne stope u budunosti biti nepovoljno. Za banku nepovoljan moe biti i rast i pad kamatne stope, ukoliko nije blagovremeno predvien. Pad kamatne stope moe biti dvojak, po uzetim i plasiranim sredstvima. Za banku pad kamatne stope na uzeta sredstva znai smanjenje bannih obaveza, dok istovremeno na plasirana sredstva znai smanjenje priliva prihoda poslovanja jer klijenti sada za uzeti kredit plaaju manje. Opet, pad kamatne stope na tritu bankama stvara problem u smislu privlaenja novih deponenata, jer ni njima ne odgovara niska zarada na oroenim sredstvima. Rast kamatne stope na tritu takoer moe biti i pozitivan i negativan. Poziivan za banku kojoj klijent sad vraa kamatu na pozajmljena sredstva viu nego to je banka oekivala, ali bnka sad ima trokove po sredstvima koja je duna jer je i na njih treba da plati kamatu. U ovom sluaju pozitivno je to to banka privlai nove tedie, ali tu je i najvea kvaka. Ukoliko banka konstantno die kamatu na oroena sredstva, znai da joj je poljuljana likvidnost, te na ovaj nain svijesno ide u rizik da bi privukla to vei broj deponenata i spasila svoj poloaj. Hipotezu prihvaam zbog injenice da potivanje zlatnog bilansnog pravila (dugorona sredstva finansiraj dugoronim izvorima, kratkorona sredstva, kratkoronim i dugoronim izvorima) anulira razmak dospijea, te na taj nain ne stvara izvor za pojavu kamatnog rizika.

13

5. LITERATURA
1.

Prof. dr Joko Peterlin, Prof. dr Marijana Mladenovi; Finansijski instrumenti i menadment finansijskih rizika, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment, Banja Luka, 2007.

2.

Rose, S. Peter, Menadment komercijalnih banaka, MATE Zagreb 2003. fakultet, Sveuilite u Mostaru; 2006.

3. Mr. sc Igor ivko; Kamatni rizik u bankarstvu izvori i uinci, Ekonomski

4.

http://www.scribd.com/doc/32566520/; Upravljanje-aktivom-i-pasivom-bankeALM-

5. http://www.fircon.biz/index.php? option=com_content&view=article&id=80&Itemid=0; 6. http://www.alphabankserbia.com/linkovi/cesta_pitanja/krediti.reqpdd.html#186 3 7. http://limun.hr/main.aspx?id=10444&Page=

14