MODERNE PRAVNE KODIFIKACIJE

PITANJA I ODGOVORI ZA PRVI SEMESTRALNI

TEST
1. KADA SE STIE PUNOLJETSTVO PREMA AUSTRIJSKOM,
NJEMAKOM, VAJCARSKOM I EGIPATSKOM GRAANSKOM
ZAKONIKU? OBJASNITE RAZLIKU
Austrijski gradjanski zakonik : Punoljetsvo se stie sa navrenom 24. godinom
ivota. Ona lica koja usljed maloljetsva, duevnih bolesti ili usljed drugih okolnosti
nisu sposobna da sama vre svoje poslove kao to treba, stoje pod osobenom
zatitom zakona. Tu dolaze : djeca koja nisu navrila 7. godinu ivota, nedorasli
koji nisu navrili 14. godinu , maloljetnici koji nisu navrili 24. godinu ivota. Dalje
idu : bjesomuni, ludi , slaboumni, koji su ili sasvim lieni razuma ili najzad nisu u
stanju da shvate posljedice svojih postupaka, ona lica kojima je sudija kao
oglaenim rasipnicima zabranio dalje rukovanje sopstvenom imovinom, i najzad
odsutnici i optine.
Njemaki graanski zakonik : Punoljetstvo nastupa navrenjem 21. godine ivota.
Maloljetnik koji je navrio 18. godinu ivota moe se rjeenjem starateljskog suda
proglasiti punoljetnim, proglaenjem dobiva pravni poloaj punoljetnika.
Proglaenje je dozvoljeno samo uz privolu maloljetnika. Ako je maloljetnik pod
roditeljskom vlau potrebna je i privola roditelja. Privola jednog roditelja nije
potrebna ako mu ne pripada ni skrb za osobu a niti skrb za imovinu djeteta.
Maloljetna ki koja je udata ili koja je bila udata moe se proglasiti punoljetnom
bez privole roditelja. Maloljetnik se moe proglasiti punoljetnim samo ako to
njemu najvie odgovara.
vajcarski graanski zakonik : Punoljetan je onaj ko je navrio 18. godinu ivota.
Time stie poslovnu sposobnost jer se presumira da je punoljetan i sposoban za
rasuivanje. Sposoban za rasuivanje je svaka osoba kojoj ne nedostaje
sposobnosti da razumno postupa zbog djeijeg uzrasta ili usljed duevne bolesti,
duevne slabosti, opijenosti ili slinog stanja. Maloljetna lica i lica kojima je
oduzeta poslovna sposobnost a koja su sposobna za rasuivanje, mogu se svojim
radnjama obvezati samo uz odobrenje zakonskog zastupnika.
Egipatski graanski zakonik : Punoljetnost jednog lica postie se sa napunjenom
21 godinom prema gregorijanskom kalendaru. Sva lica koja su dostigla
punoljetnost , posljeduju mentalne sposobnosti a nisu pravno nesposobna imaju
punu pravnu sposobnost da vre svoja graanska prava.

2. KAKVA JE FUNKCIJA PRAVNIH IZREKA U OIZ ?

Bogii je smatrao da zakoni treba da budu napisani prosto, jezgrovito i jasno.
Zato su formulacije zakonika saete a jezik narodni. U pogledu izraza Bogii je
koristio rijei koje su ivjele u narodu. Ako su neke rijei u razliitim krajevima
imale razliito znaenje onda ih je izbjegavao. Tuice je koristio ako su bile
uobiajene kod naroda. Sama funkcija ovih izreka jeste da objasne smisao i
razum zakona te da norme ovog zakona to vie priblii narodu kako bi bile to
razumljivije. esto se u tome sluio izrekama koje je i sam smiljao ili koje su od
prije bile poznate narodu.

3. NA OSNOVU KOJIH IZVORA PRAVA SUDI SUDIJA U

GRAANSKIM STVARIMA U VAJCARSKOJ ?
Ako iz zakona ne proizilazi nikakav propis, odluit e sud po obiajnom pravu, a
gdje i ono nedostaje, prema pravilu koje bi u svojstvu zakonodavca sud donio, pri
tom se vodei ustaljenim uenjem i predajom. Sud u svakodnevnim graanskim
stvarima sudi na osnovu kantonalnih propisa, vajcarskih obiaja koji su dobili
zakonsku snagu. Gdje zakon upuuje na praksu ili mjesne obiaje, dosadanje
kantonalno pravo vai kao njihov odraz ukoliko se ne utvrdi drugaiji obiaj.

4. JE LI DIJETE PRIJE ROENJA PRAVNO SPOSOBNO PREMA

VAJCARSKOM I AUSTRIJSKOM GRAANSKOM ZAKONIKU ?
Austrijski graanski zakonik : i sama neroena djeca imaju pravo na zatitu
zakona od trenutka svog zaea. Ukoliko se radi o njihovim a ne o pravima treih,
ona se smatraju kao roena, ali mrtvo roeno djete u pogledu prava, koja su mu
zadrana u sluaju da se ivo rodilo, smatra se kao da nikad nije bilo ni zaeto. U
sluaju sumnje da li je dijete ivo ili mrtvo roeno pretpostavlja se prvo. Ko
protivno tvrdi mora to dokazati.
vajcarski graanski zakonik : Linost poinje ivotom nakon okonanog roenja,
a zavrava smru. Dijete je prije roenja pravno sposobno, pod uslovom da se
rodi ivo.

5. UPOREDITE PRAVNA PRAVILA OIZ I MEDELLE U OBIAJIMA ?

Medela: je u svom nastojanju slijedila obiajnu praksu , te je snagu obiajne
prakse uzimala za snagu zakona i navodi za pravilo po kojem se mora postupati.
Sve ono to ne vai za obiaj, smatra se nevalidnim, te niti jedan drugi dokaz
nee biti uzet u obzir. To je potvreno lanovima zakonika gdje kae da obiajna
praksa ima zakonsku snagu, to je dokaz po kojem se mora postupati, ako ne
postoji u obiaju ne postoji ni u pravu. Obiajnim pravom se tretira ono koje
ostvari vremenski kontinuitet trajanja i koja postane dominantnom.
OIZ : Prednost daje pravilima i nalae da samo oni pravedni obiaji mogu biti
zakoni i da e se samo takvi, zakoniti obiaji koristiti u pravnoj praksi. To se vidi u
lanovima koji kau: to je od obiaja to je od zakona, zao obiaj nikad tvrd nikad
zakoni, ne sudi se po primjerima nego po pravilima.

6. KAKO RAZUMIJEVATE ODREDBU DA FRANCUSKINJA KOJA SE

UDA ZA STRANCA SLIJEDI STATNJE SVOG MUA. TA JE CILJE
OVE ODREDBE ?
lan kae : Strankinja koja se uda za Francuza slijedit e status mua, te
Francuskinja koja se uda za stranca slijedit e stanje svog mua, osim ako
postane udovica ponovo e da zadobije status Francuskinje ukoliko boravi u
Francuskoj ili se tu vrati s dozvolom vlade i istovremeno izjavi svoju namjeru da
se tu stalno nastani. Sama kodifikacija je bila buroaski projekat, buroasko
drutvo nastojalo se zadrati u okvirima same dreve koja je htjela dati model
modernom svijetu. Ovim zakonikom naglaava se da e se svaka vrsta ugovora
odnositi na ove druge. Mogue je i da se pojedinim odredbama pokuao
poboljati poloaj samih Francuza u stranim zemljama jer se u zakoniku nalae da
je poloaj stranaca u Francuskoj zavisio od poloaja Francuza u dravi iz koje
stranac potie. Takoer ova odredba ima i prirodni slijed u kojem ena zavisi od

mua i potvruje temeljnu normu da je mu tu da titi enu a ena da se

pokorava muu te je prirodno da e samim tim ena slijediti status mua.

7. UPOREDITE POLOAJ STRANACA PREMA FRANCUSKOM I

AUSTRIJSKOM GRAANSKOM ZAKONIKU ?
Francuski graanski zakonik : Stanci e uivati u Francuskoj ista graanska prava
koja su ili e biti data Francuzima putem ugovora sa dravom kojoj taj stranac
pripada. Stranac kojem vlada odobri da ustanovi svoje prebivalite u Francuskoj
uivat e u ovoj zemlji sva graanska prava dok u njoj boravi. Stranac iako ne
boravi u Francuskoj moe se optuiti pred francuskim sudom radi izvrenja
ugovora koji je sklopio sa Francuzima u nekoj stranoj zemlji.
Austijski graanski zakonik : nije bio toliko rigorozan, stranci su uivali ista prava
kao i domoroci. Jedino su u sumnjivim sluajevima morali dokazati da njihova
drava postupa prema graanima Austije jednako kao i prema svojim graanima.
Stranci pribavljaju austijsko graanstvo stupanjem u kakvu javnu slubu,
neprekidnim , punim dvadesetogodinjim stanovanjem u ovim zemljama ali pod
uslovom da nije kanjavan. I bez otpoinjanja radnje i prije isteka 10 godina
stranac moe traiti graanstvo kod politikih vlasti i one ga mogu podariti nakon
to ispitaju imovinsko stanje, tekovinsku sposobnost i moralno ponaanje.
Graanstvo se ne pribavlja prostim dranjem imanja, kue ili zemljita,
otvaranjem trgovine, fabrike ili uleem u istim bez line nastanjenosti u jednoj
od ovih zemalja. Neke poslove stranac je mogao obavljati pod okriljem drugog, za
njega pogodnijeg zakona za vaenje i ispravnost posla, ukoliko je ovaj sklopljen
takodjer sa strancem. Ukoliko je posao sklopljen izmeu stranca i austijskog
graanina u inostranstvu gledat e se na zakone mjesta u kojem je sklopljen
prravni posao.

8. TA JE DEMANT U VAJCARSKOM GRAANSKOM ZAKONIKU ?

Ko usljed predoavanja injenica putem medija koji se periodino objavljuju,a
posebno putem tampe, radije ili televizije, u linosti bude neposredno povrijeen
ima pravo na demant. Pravo na demant ne postoji ukoliko se radi o
vjerodostojnom izvjetavanju sa javne rasprave neke uprave a odnosna osoba je
uestvovala u raspravi. Tekst demantija se u saetoj formi mora svoditi na bit
predodbe protiv koje se prigovor iznosti. Demant se moe odbiti ukoliko je
oigledno netaan ili ako je protivan pravu i dobrim obiajima. Osoba na koju se
tekst odnosi mora demant poslati medijskom privrednom drutvu u roku od 20
dana nakon saznanja za injenicu na koju se odnosi prigovor, a najkasnije u roku
od 3 mjeseca od objavljivanja. Demant se ima objaviti im prije i to na nain da je
dostupan istom krugu ljudi kao i injenina predodba na koju se prigovor odnosi.
Objava demantija je besplatna. Ukoliko medjisko privredno drutvo sprijei
izvrenje prava na demant ili ne dozvoli demant ili ga ne objavi ispravno ,
povrijeena osoba se moe obratiti sudu. Sud odluuje bez odlaganja na osnovu
raspoloivih sredstava, pravni lijekovi nemaju odlono dejstvo.

9. NA OSNOVU KOJIH IZVORA PRAVA SUDI SUDIJA U EGIPTU ?

Odredbe Egipatskog graanskog zakona reguliu sva pitanja na koja se ove
odredbe odnose slovom ili duhom. U odsustvu primjenjivih zakonskih odredbi
sudija e suditi na osnovu obiaja, a u odsustvu obiaja u skladu sa principima
islamskog prava. U odsustvu takvih principa, sudija e prijmjeniti principe
prirodne pravde i principa pravinosti. Zakonska odredba moe se dokinuti samo

donoenjem kasnijeg zakona koji ukljuuje izriit propis o tom ukidanju ili sadri
propis koje je u suprotnosti sa nekom odredbom ranijeg prava ili na novi nain
regulise neku materiju koju je regulisao raniji zakon.

10.
TA JE TO GRAANSKA SMRT PREMA FRANCUSKOM
GRAANSKOM ZAKONIKU I KAKVE SU NJENE POSLJEDICE ?
Presude o kaznama iji je efekat da lie osuenog svakog uea u graanskim
pravima koje su dalje spomenute impliciraju graansku smrt. To su smrtna kazna.
Ostale kazne ne impliciraju gradjansku smrt izuzev u slucaju kada zakon predvia
takvu njihovu posljedicu. Graanskom smru osueno lice gubi vlasnitvo nad
svim stvarima koje je imalo a naslijee se otvara u korist njegovih naslijenika,
kojima njegova imovina pripada , na isti nain kao da je prirodno mrtav i bez
testamenta. On ne moe naslijediti nikavu imovinu niti prenijeti imovinu koju je
stekao. Ne moe raspolagati svojom imovinom, bilo putem poklona za ivota ili
oporuke za sluaj smrti. Ne moe se imenovati za staratelja. Ne moe biti
svjedok, nesposobna je da sklopi brak a ako je ranije sklopila brak on je
razrijesen. Njegova ena i nasljednici e vriti ona prava i zahtjeve koja bie
njegova prirodna smrt mogla da prouzrokuje.

11.
DA LI MODERNE GRAANSKE KODIFIKACIJE DOPUTAJU
RETROAKTIVNO VAENJE ZAKONA ( POVRATNA SILA
ZAKONA ) ? NAVEDITE PRIMJERE .
lan 5. Austrijskog graanskog zakona izriito govori da zakoni nemaju povratnu
silu.
lanovi 7, 8 i 9 Egipatskog graanskog zakonika takoer nalaze da se ne doputa
retroaktivno vaenje zakona osim u sluajevima kad zastere kada je period
poeo tei prije donoenja novih zakonskih odredbi, ukoliko je period zastare koji
je predvien ranijim zakonom krai, te u sluaju dokaza koji e biti predoeni u
budunosti, kada e se isti regulisati odredbama zakona koji je bio na snazi kada
je dokaz ustanovljen.
lan 5. vajcarskog graanskog zakonika doputa retroaktivnost zakona samo u
sluajevima kada zakon upuuje na praksu ili mjesne obiaje u vaeim
kantonalnim pravima, ukoliko nije utvren drugaiji obiaj.

12.
UPOREDITE PROPISE O PRAVNIM LICIMA U NJEMAKOM I
EGIPATSKOM GRAANSKOM ZAKONIKU ?
Pravna lica prema Njemakom graanskom zakoniku su udruenja, zaklade i
pravna lica javnog prava. Egipatski graanski zakonik sa druge strane navodi
mnoga dravu, provincije, gradove, sela, uprave odjseke i druge javne ustanove
kojima je zakon dao status pravnog lica, religijske grupe i zajednice koje je drava
priznala kao pravna lica, vakufe, trgovake i graanske korporacije, udruenja i
fondacije zasnovane na zakonskim propisima, svaku grupu lica koja su dobila
status pravnih. Oba zakonika navode mjesto prebivalita pravnog lica za mjesto
sjedita uprave. Pravno lice prema Egipatskom graanskom zakoniku ima samo
jednog predstavnika dok prema Njemakom graanskom zakoniku volju pravnog
lica moe predstavljati i vie osoba. Svako gore navedeno pravno lice ima pravnu
sposobnost odreenu ustavom ili zakonom.

13.
KAKVO VAENJE IMAJU SUDSKE ODLUKE PREMA
AUSTRIJSKOM GRAANSKOM ZAKONIKU ? ZATO ?
U pojedinim sluajevima izdate naredbe i sudske odluke u pojedinim parnicama
nemaju nikad silu zakona, one se ne mogu rasprosrtijeti na druge sluajeve ili na
druga lica. U tim sluajevima koji se ne bi mogli presuditi ni po jednom
specifinom zakonu niti po drugim slinim sluajevima i zakonima sudija odluuje
prema prirodnom pravu i prema dobro protumaenim okolnostima. Takve odluke
ne vae za druge sluajeve i za druga lica. Da je drugaije znailo bi da sudije
mijenjaju zakon a izriito se navodi da je to samo sposobnost koju imaj
zakonodavac.

14.
NAVEDITE NAJMANJE PET IDENTINIH ILI SLINIH
PRAVILA OIZ I MEDELLE ?
Medella l. 36 OIZ l. 989;
Obiajno pravo ima zakonsku snagu te se uzima normativnim kod utvrivanja
erijatskopravnih propisa. - Tek o zakonito obiaju vrijedi rije. to je od obiaja
to je od zakona
Medella l. 15 OIZ l. 991;
Izuzetak od pravila ne tretira se pravilom Za rijedak sluaj nije pravilo uvijek
gotovo
Medella . 33 OIZ l. 1004;
Nuda ne eliminira pravo drugog Tua ruka niije pravo ne skrauje
Medella l. 10 OIZ l. 1005;
Pravna odredba vremenom potvrivana u praksi zadrava svoju validnost sve dok
se ne pojavi argument koji bi je stavio izvan snage to jednom po zakonu
stees, tvrdo ostaje i kad bi se zakon izmijenio.
Medella l. 49 OIZ l. 1008;
Sporedna stvar slijedi sudbinu glavne Ko ti neto dopusti , doputa ti se i sve to
treba da se s tim sluit moe.
Medella l. 25 OIZ l. 1011;
teta se ne otklanja nanoenjem istovjetne tete Pravdi je nasilje najgori
protivnik
Medella l. 69 OIZ l. 1020;
Pisani akt jednak je izgovorenom Razgovor je razgovor a ugovor stranama
zakon
Medella l. 79 OIZ l. 1021;
ovjek se obvezuje svojim priznanjem Ko mue na to pristane, pristao je
Medella l. 89 OIZ l. 1022;
in se pririe poinitelju a ne nalogodavcu, s obzirom da nije bio primoran uiniti
ga ta ko uglavi po tvojoj naredbi, sam si uglavio
Medella l. 80 OIZ l. 1023;
Nije mjerodavan argument u sebi kontradiktoan, ali i kao takav, argument ne
moe oslabiti odluku sudije. to se uglavi pred javnom vlau najtvre je i
najbistrije.
Medella l. 84 OIZ l. 1025;
Obeanja data u formi uvjetnog iskaza smatraju se obaveznim ta dva uglave
treeg ne vee
Medella l. 100 OIZ l. 1031.

Ko hiti razoriti ono to je sam uspostavio, urba e mu biti uzvraena

kontraproduktivno Ko pravo svoje zapusta nek sebe krivi ako ga izgubi..

15.
KAKO SUDI SUD U ODSUSTVU ZAKONSKOG PROPISA
PREMA AUSTIJSKOM, VAJCARSKOM I EGIPATSKOM
GRAANSKOM ZAKONIKU ?
U odsustvu zakonskih propisa , sud u Austriji donosi odluke na osnovu zakona koji
su bili primjenjeni na sline sluajeve, a ako ni ovih nije bilo onda se sudilo po
naelima prirodnog prava kada vi se sve okolnosti razmotrile.
vajcarski zakonik potvruje da e sud po istim gore navedenim okolnostima
suditi prema obiajnom pravu ili u sluaju nedostatka istog, prema pravilima koje
bi donio sam sud u svojstvu zakonodavca.
Prema Egipatskom graanskom zakoniku, ukoliko nema primjenjivih zakonskih
odredbi, sudija e suditi na osnovu obiajnog prava, na osnovu islamskog prava
te ako nema takvih princima na osnovu princima prirodne pravde i pravinosti.

16.
KOJI SU USLOVI ZA OGRANIENJE I ODUZIMANJE PRAVNE
I POSLOVNE SPOSOBNOSI PREMA AUSTRIJSKOM,
NJEMAKOM, VAJCARSKOM I EGIPATSKOM GRAANSKOM
ZAKONIKU ?
Austijski: sve ono to se dokae zakonito a ne slae se sa uroenim prirodnim
pravima. Poslovna sposobnost se ograniava bespomonim, ludim, slaboumnim,
svima onima koji nisu u stanju da shvate posljedice svojih postupaka.
Njemaki : Pravnom licu se poslovna sposobnost oduzima ako protivzakonitim
radom ugroava opi interes, te ako je njegova svrha rada usmjerena na polje
koje se protivi onom prema pravilu.
vajcarski : Poslovna se sposobnost moe oduzeti licima koja, iako punoljetna,
usljed psihike bolesti, duevne slabosti, uivanja opijata vie nisu u stanju
pravilno rasuivati, dok se ista moe ograniiti maloljetnim licima i licima kojima
je oduzeta poslovna sposobnost, a koja su sposobna za rasuivanje.
Egipatski : Lice koje je dostiglo doba rasuivanja, ali nije dostiglo punoljetnost i
lice koje je dostiglo punoljetnost ali je rasipnik ili imbecil ima ogranienu pravnu
sposobnost.

17.
POD KOJIM USLOVIMA SE MOE DOKINUTI ZAKONSKA
ODREDBA U EGIPATSKOM GRAANSKOM ZAKONIKU I
MEDELLI ?
lan 2. Egipatkog zakonika kae da se zakonska odredba moe dokinuti samo
donoenjem kasnijeg zakona koji ukljuuje izriit propis o tom ukidanju ili sadri
propis koji je usuprotnosti sa nekom odredbom ranijeg prava ili na novi nain
regulie neku materiju koju je regulisao raniji zakon.
lan 10. Medelle kae da pravna odredba vremenom potvrivana u praksi
zadrava svoju validnost sve dok se ne pojavi argument koji bi je stavio iuvan
snage. Npr. Kada je jednom utvreno neije vlasniko pravo, donosi se odredba
koja potvruje prethodnu, budui da ne postoji razlog zbog kojeg bi bila
promijenjena.

18.
U KOJIM SLUAJEVIMA SE VRENJE PRAVA SMATRA
NEZAKONITIM PREMA EGIPATSKOM GRAANSKOM PRAVU ?
lan 5. Vrenje prava se smatra nezakonitim u sl. Sluajevima :
ako je jedini cilj toga da nanese tetu drugoj osobi
ako je korist koja se namjerava postii nesrazmjerna teti koja se prouzrokuje
drugoj osobi
ako je korist koja se eli postii nezakonita.

19.
UPOREDITE PROPISE O PREBIVALITU PREMA
VAJCARSKOM, NJEMAKOM I EGIPARSKOM GRAANSKOM
ZAKONIKU ?
U pogledu definicije prebivalita, sva tri zakonika za njega odreuju mjesto
trajnog boravka (vajcarski graanski zakonik: lan 23, stav 1; Njemaki
graanski zakonik: lan 7. stav 1; Egipatski graanski zakonik: lan 40).
Prema vajcarskom graanskom zakoniku, prebivalite ne moe istovremeno
postojati na vie mjesta (lan 23, stav 2), dok je drugaije propisano prema
Njemakom i Egipatskom graanskom zakoniku (redom, lan 7. stav 2; lan 40, u
kojem se jo dodaje da osoba moe biti biti i bez prebivalita).
to se tie prebivalita maloljetnih lica, navodi se prebivalite roditelja, staratelja
ili pravnog zastupnika, odnosno organa starateljstva (lan 25, stavovi 1 i 2
vajcarskog graanskog zakonika, lan 11. Njemakog graanskog zakonika i lan
42. Egipatskog graanskog zakonika).
Posebno prebivalite, u cilju obavljanja nekih posebnih pravnih akata, ne
dozvoljava se prema vajcarskom graanskom zakoniku (lan 26), dok je
drugaije propisano prema Njemakom graanskom zakoniku, gdje se u lanu 9,
o prebivalitu vojnika, kae da vojnik ima mjesto prebivalita u mjestu gdje je
slubeno rasporeen, te prema Egipatskom graanskom zakoniku, gdje se mjesto
obavljanja ovih poslova moe uzeti za prebivalite, uz predoenje pismenog akta
(lan 43. Egipatskog graanskog zakonika).

20.
POD KOJIM USLOVIMA SE NESTALO LICE MOE SMATRATI
UMRLIM PREMA AUSTIJSKOM GRAANSKOM ZAKONIKU ?
Okolnosti koje su povod za proglaenje nestalog lica umrlim su:
1. nestalo lice je staro najmanje 80 godina, i o njegovom mjestu prebivalita se
ne zna nita najmanje 10 godina;
2. o nestalom licu se ne zna nita najmanje 30 godina;
3. nestalo lice je u ratu bilo teko ranjeno, ili je sudjelovalo u pomorskom
saobraaju kada je prevozno sredstvo pretrpjelo brodolom, ili je bilo u nekoj
drugoj bliskoj smrtnoj opasnosti, i od toga su prole najmanje 3 godine,
kako se i vidi iz lana 24. Austijskog graanskog zakonika.