Professional Documents
Culture Documents
SLAANA IVANIEVI
Dipl. menader trenane tehnologije
SPORTSKI PLES
DOPUNJENO IZDANJE
2010.
UVODNI DEO
Obuka u plesu se metodiki izvodi pokazivanjem i vebanjem, a malo se primenjuju
govorne metode. Kod neposrednog pokazivanja odreenog plesa, osim tehnikih detalja, nastavnik
( trener, koreograf ) odmah pokazuje i ritam, tempo i dinamiku tog plesa, a stilom, mekoom ili
otrinom pokreta doarava vizuelnu predstavu plesa koji uenici treba da savladaju.
U plesu se manje ili vie, koriste sve metode uenja vebanjem, a odgovarajui metod se
bira prema nivou obuke, starosne strukture, kvaliteta grupe ( ili plesnog para ) i td.
Sintetika metoda je pogodna za poetak uenja, kada se ue jednostavni ( osnovni
koraci), odn. celina pokreta i plesnih kretanja.
Analitika metoda je najzastupljenija kod sportskog plesa, gde su u pitanju sloene plesne
celine, koje se rastave na logine delove, pa se od takmiara zahteva uvebavanje svih tih i
najsitnijih detalja do perfekcije, da bi se zatim sklapanjem tih manjih i veih celina dostigao finalni
oblik i odgovarajua fizionomija plesa u celini.
Kompleksna metoda je najvie u upotrebi zbog praktine primenljivosti u radu sa grupama
i rekreativnom uenju plesa. Vebanje ovom metodom podrazumeva prvo demonstraciju plesnog
koraka ili manje celine u celosti, zatim uenje po logikim delovima, a na kraju sklapanje
pojedinanih elemenata u traeni plesni korak, figuru ili konkretan ples kako je demonstriran.
Metoda takmienja zahteva od plesaa prethodno poznavanje plesnih koraka i figura, a
potrebni su i odgovarajui takmiarski uslovi za realizaciju ove metode. Plesai mogu da se
takmie za plasman ili kategoriju unutar samog plesnog kluba ili "drutva". Ovom metodom se utie
na stabilizaciju znanja plesaa, na formiranje odgovarajuih navika, na postizanje sportske forme
kao i odgovarajue uticanje na psihu plesaa. Ova interna takmienja mogu imati formu javnog
asa na zavretku dela ili celokupne obuke.
Metoda programiranog uenja zahteva odgovarajuu tehniku opremu i pripremu trenera.
Kod obuavanja nekog plesnog elementa potrebno je taj elemenat podeliti na takve celine gde e
svaka prethodna celina biti uslov za plesnu celinu koja sledi. U uenju se ne moe prei na sledei
nivo dok prethodni nivo nije savladan ( prethodna celina ). Potrebno je obezbediti naine provere
nauenog pre nego sto se "ide" dalje. Ova metoda se primenjuje kod vrhunskih plesaa, u okviru
koje se razvija sposobnost samoprocenjivanja i korekcije preenog programa u toku uenja.
Pored navedenih metoda postoje i tzv. pomone metode koje obuhvataju primenu odreenih
sredstava koja, na asovima ili treninzima na posredan nain utiu da se ples lake i bre naui. U
tom cilju, uitelj ( trener ), koristei iskustvo i procenu psihofizikih osobina i mogunosti uenika,
moe kombinovati pomenute metode i obogaivati ih pogodnim inprovizacijama.
POMONA SREDSTVA
Izbor pomonih sredstava koja pomau usvajanju tehnike pleas.
Iz grupe navedenih sredstava nastavnik moe da odabere ona za koja smatra da e
olakati kasnije uenje plesa. Naravno ova sredstva se mogu primeniti i u drugim prilikama,
zavisno od toga ta se veba na asu fizikog vaspitanja.
Uobiajene su vebe za pravolinijska i krivolinijska kretanja uz njihovo povezivanje. Broj
elemenata se moe menjati, prema potrebi i mogunosti.
Najbolje je ako za sva vebanja postoji odgovarajua ritmika muzika pratnja. Ako to
nije mogue, tempo treba odreivati udaraljkama uz prethodnu proveru brzine metronomom.
Vebe kontrastnih kretanja u izraavanju dinamike (forte i piano muzike sekvence). Plesni
elementi se mogu vebati na mestu i u kretanju. Traiti da njihova
subjektivna procena naprezanja odgovara zadatim elementima, odnosno zadatku.
TRENING U TAKMIARSKOM PLESU
Zavisno od uzrasta, trening za plesae sportskog plesa treba da traje od 90 do 120 minuta, Za
neke kategorije plesaa, u zavisnosti od vrste pripreme i takmiarskog perioda, jedan trening moe
da traje i due.
Prema trajanju treninga u celini, trener procenjuje potrebno vreme za pripremni deo treninga, koji
ne treba da traje manje od 30 minuta.
U prvih 15 minuta ovog dela treninga se primenjuje zagrevanje svih gupa, tj. dobra priprema
misia, veza I zglobova itavog tela.
U drugom delu pripremnog dela treninga, primenjuje se istezanje, takoe svih grupa miia. Ovo
je veoma bitan deo svakog treninga, a naroito za plesae kvalitetnijih rezreda, koji pleu tzv.
slobodni program - sa elementima koji zahtevaju visok stepen gipkosti.
U glavnom delu treninga struktura moe da bude razliita u zavisnosti od ve navedenih faktora.
Osnovni delovi su: tehnika, koreografija, kondicija i koordinacija.
Svaki od navedenih delova moe da ima poddelove.
Zavrsni deo treninga obuhvata uglavnom vebe istezanja, joge i oputanja.
Primer strukture vremena plesnog treninga za mlae od 12 godina: Razgibavanje -15 min., tehnika
sportskog plesa - 35 min., istezanje i oputanje -10 minuta
SPORTSKI PLES
1. POJAM
Pitanje da li je ples sport, ranije se esto postavljalo. U strunim krugovima su se iznosila miljenja
za" i ,,protiv" pod uticajem ustaljenog miljenja da je ples koji se praktikovao u dvoranama, u
okviru sveanosti, pre svega umetnost.
I danas kada je ples afirmisan kao sport, ponegde se koristi naziv umetniki sport", zbog toga to
ovaj sport u sebi sadri elemente umetnosti. injenica da u ukupnu ocenu kod sportskog
nadmetenja ulazi i tzv. umetniki dojam, samo potvruje da se sportski elementi , naroito u
vrhunskoj izvedbi, granie sa umetnou. Ipak, mnogobrojni pokazatelji u ukupnom zbiru pokazuju
da u sportskom plesu prevagu ini sport, a umetnika nota plesnih elemenata doprinosi ukupnom
utisku da je u pitanju izuzetno lep sport.
Sportski ples od takmiara zahteva velike antropomotorike sposobnosti, a zbog toga to sinhrono
optereuje gotovo kompletnu muskulaturu, svrstava ga u bazne sportove zajedno sa plivanjem,
gimnastikom i atletikom.
2. VRSTE PLESOVA
Postoji vie vrsta plesova. ali je ire prihvaena podela na :
2.1
Standardne ( ST )
Latinoamerike ( LA)
Severnoamerike i
Savremene
STANDARDNI ( KLASINI ) PLES
3. ISTORIJAT
3.1 STANDARDNI PLESOVI
3.1 .1 ENGLESKI VALCER
Ovaj valcer je stvoren od Boston valcera i klasinog valcera i osnovna mu je karakteristika to je to
valcer sporijeg tempa, u kome se u kontuitetu smenjuju koraci i okreti. To je ritmiki najjednostavniji
ples, ali od takmiarskih parova zahteva veoma mnogo treninga i uvebavanja.
Nastao je u Engleskoj 1921. godine.
3.1.2 TANGO
Foreklo ovog plesa neki istoriari muzike vezuju za Afriku, odakle je prenet u paniju i dalje.
Veina ipak smatra da mu je poreklo pansko, ali da je potekao iz same luke Buenos Airesa.
U Parizu je prvi put izveden 1907. godine, a iz Argentine je definitivno prenesen u Evropu 1910.
godine i ubrzo osvojio svet.
Stekao je popularnost kao suptilna i prefinjena igra sa mekim korakom i karakteristinim plesnim
figurama, zbog ega je svrstan u standardne plesove.
Oko 1920. godine su poela da se odravaju i prva takmienja.
Postoji nekoliko tipova ove igre, kao sto su: Tango-habanera, Tango-milonga, Tango argentino i dr.
Tango nalazimo u ozbiljnoj muzici, prisutan je u delima Stravinskog.
3.1.3 BEKI VALCER
Tipini proizvod kulture gradanskog drutva. Poreklo mu je nemako a procvat doivljava u Beu
kao salonska igra. Izveden je na Bekom kongresu jos 1815. godine od kada postaje najznaajniji
ples.
Postoje koncertni valceri i valceri za igru, a razlikuju se u tempu. Valcer je najtei ples i igra se u
ritmu 60 taktova u minutu.
Valcer nalazi svoje mesto i u baletu.
Najpoznatiji kompozitori valcera za igru su Johan Straus, mlai i stariji.
Valcer se vremenom razvijao u vie vrsta kao: Boston-valcer, Dez valcer, Bit-valcer, valcer u
francuskim ansonama i drugi.
3.1.4 SLOUFOKS - SLOW FOX (Fokstrot)
Ovo je jedan od najteih standardnih plesova, a zasnovan je na originalnim figurama koje
su bazirane na prirodnom Ijudskom hodu.
Ovaj ples ja tipian engleski ples, plee se u 4/4 taktu i ritmu od 30 otkucaja u minutu.
3.1.5 KVIK STEP - Quick Step
Nastao je u Americi, a izvoen je kao FOKSTROT u ritmnu 31-33 otkucaja u minutu.
U Engleskoj se igra od 1914. godine, a od 1924. je predstavijen kao Kvik step i na takmienju je
igran u ritrnu 52 takta u minutu. Sada je jedan od najpopularnijih standardnih plesova.
10
5.3.1 SAMBA
Takt : 2/4 ili 4/4
Tempo : 50 taktova u minutu
Ritam ( brojanje ) : 1 i 2 , 2 i 2
5.3.2 A - A
Takt : 4/4
Tempo : 30 taktova u minutu
Ritam ( brojanje ) : 4, 1, 2, 3
5.3.3 RUMBA
Takt : 4/4
Tempo : 27 taktova u minutu
Ritam ( brojanje ) : 4, 1, 2, 3
5.3.4 PASODOBL
Takt : 2/4
Tempo : 60 taktova u minutu
Ritam ( brojanje ) : 1, 2, 3, 4
11
5.3.5 DAJV
Takt : 4/4
Tempo : 44 takta u minutu
Ritam ( brojanje ) : 1 i 2 , 2 i 2, 3, 4
TAKT TEMPO I RITAM U STANDARDNIM PLESOVIMA
5.3.6 ENGLESKI VALCER
Takt : 3/4
Tempo : 30 taktova u minutu
Ritam ( brojanje ) : 1, 2, 3
5.3.7 TANGO
Takt : 2/4
Tempo : 33 takta u minutu
Ritam ( brojanje ) : S ( slou ) = 1 udar ( )
Q ( qvick ) = udara ( 1/8 )
5.3.8 BEKI VALCER
Takt : 6/8
Tempo : 60 taktova u minutu
Ritam ( brojanje ) : 1, 2, 3 2, 2, 3
5.3.9 SLOUFOKS
Takt : 4/4
Tempo : 30 taktova u minutu
Ritam ( brojanje ) : S, Q, Q ( S = 2 udara ; Q = 1 udar )
5.3.10 KVIK STEP
Takt : 4/4
Tempo : 50 takta u minutu
Ritam ( brojanje ) : S, S, Q, Q
U sportskom plesu kao univerzalni I radni jezik se koristi engleski, i svi izrazi, nazivi figura i
brojanja su na engleskom jeziku.
5.4 OSNOVNA PRAVILA ZA ZAUZIMANJE POETNIH POZICIJA
5.4.1 a-a-a i Rumba
12
13
ta je "Latin cross"?
Kada je jedna noga ukrtena ispred ili iza druge noge, pozicija koja se postigne treba da bude ista.
Npr. kada se desno stopalo ukrsti iza Ievog stopala, prsti na desnom stopalu treba da budu rotirani
upolje. Desno koleno treba da dodiruje levo koleno iza.
U zavisnosti od duine noge od kolena do stopala i koliine istegnutog lanka, prsti na desnom
stopalu mogu da budu postavljeni oko 15cm od pete levog stopala. Ova pozicija se naziva "Latin
cross". Projekcija teista tela i razpodela teine tela e zavisiti od plesne figure koja se plee.
Slina pozicija se postie ako je levo stopalo ukrsteno iza desnog ill ako je ukrtena pozicija
rezultat okreta na jednom stopalu u ukrtenoj poziciji.
Spanish line
(Poziciju "panska linija")
14
Close Hold
(Zatvorena pozicija )
15
Pasodobl
Open Position
Kada se izvodi hvat akama, ake u hvatu su postavijene malo ispod nivoa grudne kosti. Slobodne
ruke se postavljaju u stranu, malo ispod nivoa ramena, zaokruene od ramena prema akama.
Kada se izvodi otvorena pozicija (Open Possition) bez hvata, obe ruke su savijene blizu tela, sa
podignutim podlakticama navie ill su postavljene niz telo.
16
17
Promenade Position
( Promenadna pozicija )
U zavisnosti od plesne figure koja se plee plesaev desni kuk i levi kuk plesaice mogu da se
dodiruju ili da budu relativno blizu (promenadni korak u Sambi) ili da su rastavljeni do 15 cm, sa
teinom tela na bilo kojoj nozi. Muka desna ruka i enska leva zauzimaju istu poziciju kao kod
zatvorene pozicije.
5.5.5 Otvorena pratea pozicija (Open Fallaway Position)
Primenjuje se u Rumbi i u a-a. Partneri su na rastojanju duine ruku.
Poinje se od otvorene pozicije kada su leva muka i desna enska aka u hvatu.
Otvorena pratea pozicija se postie kada se plesa i plesaica okrenu za 1/4 upolje (mukarac
nadesno, a ena nalevo) izvodeci korak unazad (mukarac desnom, ena levom).
Muka leva ruka i desna enska ruka su u hvatu dijagonalno napred, savijene u nivou ispod
grudne kosti. Slobodne ruke su odvedene u stranu u nivou ramena.
18
Ista pozicija se moe zauzeti sa drugom nogom, okretom na drugu stranu i hvatom drugim rukarna.
5.5.6
19
20
21
"Senka" pozicija
22
23
X line
Oversway
Throwaway Oversway
24
Right lunge
Contra check
Tango posicion
25
26
Sportski ples u naoj zemlji spada u neafirmisane sportove, pa je deo obaveze strunjaka
da rade na njegovoj afirmaciji. Uskoro emo se nai u Evropskoj zajednici, pa e nam ovaj sport
biti jo blii, jer tamo on ima veliku popularnost i dugu tradiciju. Kod mnogih je ples i deo kulture, o
emu sam se uverila kada smo se, moj partner i ja, kao reprezentativci nae zemlje, takmiili na
evropskom prvenstvu u LA i ST plesovima u Karlsrueu u Nemakoj. U pauzi takmienja, publika je
sila na plesni podijum i rekreativno plesala valcer, tango i ostale plesove koje je gledala. Osim
plesnih cipela, publika je sa sobom donela i ljubav prema plesu i ovom izuzetno lepom i korisnom
sportu. Zbog toga sam i ja u njemu ve vie od 20 godina, a imam utisak da sam tek poela.
* Iako postoji slinost, u umetnikom klizanju i umetnikom ( sinhronom ) plivanju ( gde
se takoe sinhronizuju pokret i muzika ), to ovim sportovima nije sluaj, jer se oni u
osnovnim elementima bitno razlikuju od sportskog plesa. Takoe, zbog specifinog
ambijenta i podloge ( led i voda ), ovi sportovi se na drugi nain i doivljavaju. U klizanju
prednost ima teina koreografskih elemenata i tehnika, a muzika je samo podloga ( ak i
u plesnim disciplinama ). Slino je i u sinhronom plivanju gde dominira figura i
sinhronizacija pokreta na muzikoj ritmikoj podlozi.Voda i lagani pokreti isprekidani
statinim kadrovima kada se naglaava odreena forma, ne pruaju veliku mogunost da
se kao u plesu, muzikom, dinamikom pokreta i lepotom ljudskog tela, izraze i doive
emocije.
27
28