SKUPOVNI PRISTUP

Taj se pristup zasniva na shvaanju da se pojmovi prirodni broj, pojmovi relacija i operacija s
tim brojevima izgrauju radom sa skupovima konkretnih predmeta, apstrahirajui pritom
nebitna i generalizirajui bitna kvantitativna svojstva. Radnje sa skupovima su ishodite, a
pojmovi brojeva i operacija s brojevima cilj uenja.
Pojam prirodnog broja izgrauje se radnjama s ekvivalentnim skupovima (didaktikim
materijal), apstrahirajui nebitna svojstva (boja, oblik, veliina, raspored elemenata, materijal
iz kojega su naueni i sl.) i generaalizirajui bitna, tj. broj elemenata u skupovima. Pojam
zbrajanja prirodnih brojeva izgrauje se unijom disjunktivnih skupova, pojam oduzimanja
diferencijom skupova konkretnih predmeta, a pojam relacija meu brojevima usporeivanjem
skupova konkretnih predmeta apstrahirajui nebitna i generalizirajui bitna svojstva skupova s
kojima se operira.
Da bi se pojmovi izgradili skupovi se uoavaju, njima se manipulira, u neposrednoj se okolini
identificiraju, radnje sa skupovima verbalno se iskazuju, grafiki se prikazuju. Uz radnje sa
skupovima uvijek se povezuju postupci apstrahiranja i generaliziranja.
Pojam prirodnog broja, pojmovi relacija i operacija s tim brojevima izvode se iz objektivne
realnosti. Neposredna realnost prirodnim je izvoritem tih pojmova, a pojmovi izvedeni iz
realnosti lako se u njoj primjenjuju.
Skupovni pristup izgrauje svijest o tome da prirodnom broju u realnosti neto odgovara, da
odnsoima meu brojevima korespondiraju odnosi meu skupovima, da operacijama s
brojevima korespondiraju operacije sa skupovima. Taj pristup uspostavlja vezu izmeu
brojeva, relacija i operacija s brojevima te njihove primjene.
Pozitivna implikacija skupovnog pristupa gotovo je potupno usklaenost formiranja
matematikih pojmova s dijelektikim putem spoznavanja: od ivog promatranja do
apstraktnog miljenja, a otuda k praksi.
Promatrajui, otkrivajui i manipulirajui sa skupovima (fizike i intelektualne aktivnosti),
tim se pristupom potpuno ostvaruje prva etapa dijalektikog puta spoznavanja ivo
promatranje. Apstrahirajui nebitna i generalizirajui bitna svojstva skupova te verbalno

izraavajui operacije s njima, taj pristup ostvaruje i druge etape spoznajnog puta apstraktno
miljenje elaborirajui percepcije i predodbe o kvantitativnim odsnosima i prostornim
oblicima.
Povezujui operacije s brojevima uz realne kvantitativne situacije, skupovni pristup postavlja
iroku osnovicu za primjenu tih operacija u praksi to omoguuje verifikaciju izmeu
pojmova.
Izgraujui matematike pojmove odgovarajuim operacijama sa skupovima, skupovni
pristup taj proces usklauje i s psiholokim procesom formiranja misaonih radnji:
materijalnim, verbalnim te misaonim izvoenjem.
Pozitivna implikacija skupovnog pristupa je takoer uvaavanje karakteristika psihikog
razvoja kolskih poetnika. Uenik te dobi moe logiki misliti i izvoditi elementarna
zakljuivanja uz uvijet da se taj rad potkrepljuje radnjama s konkretnim objektima to
skupovni pristup obilatno omoguuje.
Povezivajui brojevne rijei i verbalne iskaze raunarskih operacija uz skupove i
odgovarajue radnje s njima, taj pristup omoguuje da se shvati znaenje brojevnih rijei i
zapisa raunarskih operacija. Izgrauje se spoznaja da se brojevnom rijei oznaava brojnost
skupa, a iskazom i zapisom zbrajanje i oduzimnja veze i odnosi kardinalnih brojeva skupava u
uniji i diferenciji skupova.
Razmatrajui skupovni i brojevni pristup, razmatrali smo njihovu ulogu u poetnom
formiranju osnovih matematikih pojmova. Obiljeja tih metodikih pristupa upuuju na
zakljuak: kada je rije o prvom, poetnom formiranju pojmova prirodnog broja, relacija i
operacija s tim brojevima, skupovni pristup ima nesumnjivu prednost i tada se njime treba
koristiti.
Kada, se meutim, ti pojmovi dalje proiruju i produbljuju, brojevni pristup ima apsolutnu
prednost. Razlog za takvu njihovu upotrebu jesu karakteristike svakog od prisupa i
karakteristike intelektualnog razovoja kolskih poetnika. elimo li osnovne matematike
pojmove izvoditi iz realnsoti treba se koristiti pristupom koji to omoguuje, dakle skupovima.
Taj pristup je vie nego brojevni prilagoen karakteristikama psihikog razvoja kolskih
poetnika i zakonitostima formiranja mentalnih operacija. Omoguuje da se intelektualne
aktivnosti potkrijepe vlastitom aktivnou sa skupovima konkretnih predmeta to ptpuno
odgovara prirodi kolskog poetnika.

Meutim, kada se u osnovnim crtama usvoje sadraji pojmova prirodni broj, relacije i
operacije s tim brojevima, postupno treba naputati skupovni i koristiti se brojevnim
pristupom. To je mogue initi jer su uenici prethodnim radom stekli mnotvo spoznaja koje
slue kao uporite miljenja i radu s brojevima to je nuno jer aktivnosti sa skupovima
konkretnih predmeta samo su sredstvo za postizanje konane svrhe, a to je osposobljenost
uenika za rad s brojevima.
Naputajui skupovni i koristei se sve vie brojevnim pristupom uenike postupno izvodimo
iz podruja osjetilnog i uvodimo ih u podruje racionalnog spoznavanja, u podruje rada s
brojevima.