RAUNOVODSTVO ZA POPUSTE

Popusti danas vjerovatno predstavljaju jedan od najpopularnijih prodajnih alata. Bez sumnje, mnoge kompanije
umanjuju cijenu svoje robe i usluga kroz razliite forme, na primjer:

Kupi 1, jedan dobij besplatno (i slino)

Dobij 10% popusta za kupovinu iznad 100 MU (i slino)
Darovni bonovi
Popusti za prijevremeno plaanje i slino.

Meutim, ta znae popusti raunovoama? U najvie sluajeva, nevolje pri njihovom obuhvatanju. Razlog
navedenom je da popusti imaju razliit utjecaj na mjerenje razliitih stavki u finansijskim izvjetajima i potencijalno
njihov raunovodstveni tretman.

Popuste kako s komercijalnog tako i s raunovodstvenog i poreznog aspekta, moemo podijeliti na redovne (koji
se odobravaju odmah u trenutku kupovine i iskazuju na izlaznom raunu) i na naknade popuste koji se odobravaju
nakon izdavanja rauna i obavljene isporuke.

Raunovodstvo za ove popuste esto varira upravo u odnosu na vrstu popusta (trgovaki popusti, popusti na rano
plaanje, rabati na koliinu i drugi rabati).

PRODAVALAC ODOBRAVA POPUST

Kada prodavalac daje popust, iznos popusta ima utjecaj na njegove prihode. U skladu s navedenim, logino je da
se za upustva o priznavanju danih popusta konsultiraju odredbe MRS -a 18 ili MSFI 15.

MRS 18.9 navodi da se prihod treba mjeriti po fer vrijednosti naknade koja je primljena ili s potrauje. Nadalje, MRS
18.10. navodi da se pri mjerenju prihoda u obzir trebaju uzeti popusti koje je prodavalac daje za bilo koje trgovake
popuste i rabate.

Napominjemo u ovom kontekstu da e MRS 18 od 01. januara 2018. godine biti zamijenjen MSFI ijem 15
Prihodi od ugovora s kupcima.

MSFI 15.51 navodi da kod od ugovora koji sadri elemente varijabilne naknade, subjekat procjenjuje iznos
varijabilnog dijela naknade na koji e imati pravo u skladu s Ugovorom. Varijabilna naknada moe proistei iz
popusta, koliinskih popusta, povrata, nagradnih bodova, snienih cijena, poticaja, bonusa po osnovu izvrenja,
kazni ili slinih stavki.

Na primjer, iznos naknade je varijabilan ako se proizvod prodaje s pravom povrata ili je obean fiksni iznos bonusa
kada se postigne odreena koliina.

Popusti u skladu s oba standarda treba da smanje prihode i ne predstavljaju trokove prodaje (ili bilo koje druge
rashode).
Na primjer, ako prodamo opremu vrijednosti 100 KM i odluimo dati popust od 3%, kao prihod bismo knjiili 97 MU
(100-3%), a ne prihod od 100 KM i onda rashode u iznosu od 3 KM.

Pravilo je u teoriji jednostavno, meutim njegova praktina primjena moe predstavljati izazov u odreenih
okolnostima.

Kada se radi o redovnim popustima (koji se odobravaju odmah) knjienje nije problem. Na izlaznom raunu se
navodi popust, te se za popust smanjuje prodaja cijena. Ovim se direktno smanjuje i osnovica za obraun poreza
na dodanu vrijednost.

Kada se radi o popustima za plaanje prije datuma dospijea (casa sconto), na primjer kupcu je odobreno 5%
popusta na prodajnu cijenu ako plati raun unutar 7 dana, umjesto uobiajenih 60 dana, da bi knjienje bilo u skladu
s MSFI 18 popust se treba procijeniti u trenutku prodaje i umanjiti od prihoda. Casa sconto se nude kupcima da bi
se ohrabrilo bre plaanje njihovih obaveza. Meutim ne moe se tvrditi da e kupci iskoristiti ovu opciju u trenutku
prodaje s tim da to ovisi o tome da li e kupac platiti prijevremene ili ne, ali se polazi od toga da subjekt nema
razloga da vjeruje da kupac nee iskoristiti ovu opciju.

Na primjer, subjekt prodaje dobra kupcu za 117 KM. Ukljueno u prodajni iznos je 17% poreza na dodanu vrijednost.
Kupac uvijek plaa u roku od 30 dana od datuma rauna i dobija u skladu s Ugovorom popust na prijevremeno
plaanje (casa sconto) na neto iznos. Subjekt nema razloga da vjeruje da kupac nee iskoristiti ovaj popust.

U skladu s navedenim, prihodi e biti priznati u iznosu od 95 KM.

Bruto cash inflow od kupca 117,00

Minus porez na dodanu vrijednost 17,00
Neto cash inflow od kupca 100,00
Minus popust na plaanje prije dospijea (5%) 5,00
Prihodi koje priznaje prodavaoc 95,00

Odnosno, kada subjekt nudi popust na plaanje prije dospijea, MRS 18 zahtijeva da se iznos priznatog prihoda
ovom transakcijom smanji za iznos popusta u trenutku prodaje. Subjekt ne bi trebao priznati prihod prema
nominalnom iznosu rauna, niti rashod za popust. Ovo je u skladu s zahtjevom MRS- 18, da se prihodi mjere po
fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja, uzimajui u obzir iznos bilo kojih trgovakih popusta ili rabata koje
subjekt odobrava.

U nastavku su dani dodatni primjeri odobravanja popusta.

Na primjer, subjekt koji prodaje elektronske knjige da bi poboljao svoju prodaju kupcima alje diskontni kupon na
5 KM koji kupac moe iskoristiti za sve kupovine iznad 100 KM.
U ovom primjeru, ne moemo priznati rezerviranje za popuste u finansijskim izvjetajima u trenutku prodaje jer ne
postoji proli dogaaj. Kupac treba napraviti kupovinu u iznosu veem od 100 KM i tek u tom trenutku imamo
obavezu da damo popust od KM.

Umjesto toga, jednostavno umanjujemo prihod u trenutku iskoritavanja kupona za 5 KM.

U naem okruenju u pravilu se za sve vrste naknadnih popusta izdaje odobrenje za naknadni popust. Kada se
ovo odobrenje odobrava za robu koja je prodana u tom obraunskom periodu za neto iznos tog popusta treba
umanjiti prihode od prodaje (ako se odmah ne uzme obzir umanjene), a nikako priznati rashode.

Potrebno je voditi rauna za o momentu storniranja obaveze za porez na dodanu vrijednost. Prodavac ima pravo
da izvri ispravku (umanjenje, storno) svojih obaveza za PDV tek u onom mjesecu u kojem dobije ovjerenu knjinu
obavijest od kupca na kojoj mu je kupac potvrdio da je on izvrio storno svog ulaznog PDV-a po tom osnovu.

KUPAC DOBIJA POPUST

Kada kupac dobija popust, potrebno je vidjeti odredbe MRS -a 2, i MRS -a 16 ili sline standarde za upustvo. Oba
navedena standarda propisuju da se troak nabavke nekretnina, postrojenja i opreme ili zaliha trebaju mjeriti neto
od popusta.

Meutim, u ovom sluaju je potrebno znati razloge zbog kojih se dobija popust.

Kada se popust dobije kao smanjenje u kupovnoj cijeni zaliha, onda se mora umanjiti od troka nabavke.

Kada je popust povrat nekih trokova prodaje, onda se popusti ne smanjuju od troka zaliha ve se tretiraju kao
prihod.

Casa sconto (odnosno popust na prijevremeno plaanje) se ne smiju tretirati kao finansijski prihod, ve trebaju
umanjiti troak zaliha.

IFRIC je u novembru 2004. godine utvrdio da casa sconto treba da bude umanjenje troka zaliha, nikako prihod.

Primjer : Casa sconto

Kupac X kupuje zalihe od dobavljaa Y 01. januara 2015. godine. Cijena je KM 1.000 sa 25 % popusta za plaanje
unutar 30 dana. Kupac je odluio da ne iskoristi popust, i obavezu je platio tek 28. februara.

Kupac knjii zalihe neto od popusta. Plaanje popusta se priznaje kao finansijski rashod. Knjienja su kako slijedi:

Zalihe 930,83
Obaveze prema dobavljaima 1.089,08
Ulazni porezi na dodanu vrijednost 158,24
Ako se iskoristi sconto, ostaje samo jo knjienje plaanja obaveza prema dobavljau.

S TIM DA VRIJEDNOST POPUSTA NIJE ISKORITENA KUPAC MORA PROKNJIITI DODATAN RASHOD
I UVEATI OBAVEZU PREMA DOBAVLJAU
Finansijski rashodi 23,87
Ulazni PDV 4,06
Obaveze prema dobavljaima 27,93

PLAANJE OBAVEZE PREMA DOBAVLJAU 1.117,00

NOVAC 1.117,00

Primjer: rabat

Supermarket eli nabaviti 1000 komada okoladica. Koji je troak okoladica temeljeno na sljedeim informacijama:

Prodajna cijena po jednom komadu: 5 KM

Koliinski rabat za 1000 komada: 10 %
Casa sconto: 2 % ako se plati unutar 30 dana

Ako supermarket namjerava platiti unutar 30 dana, onda treba smanjiti troak svojih zaliha za kasa sconto.

Troak zaliha je kako slijedi: 5* 1000 5*1000 * (10% + 2%) = 4.400

Primjer 2- koliinski rabat

Kupac P kupuje zalihe od dobavljaa S po osnovnoj cijeni po od 10 KM po proizvodu, fiksno za 2011. godinu. S se
slae da ako kupac P kupi najmanje 10.000 u 2011. godini, imat e rabat od 5.000 KM (maksimalno). Na poetku
godine P predvia da e kupiti 8.000 jedinica. Meutim, na 30.06.2011. godine P revidira svoju procjenu na 11.000
komada. Na 30. juni 2011. godini kupac je ve kupio 5.200 jedinica od kojih je 3.900 ve prodano. Ostalih 1.300
predstavlja zalihe po troku od 13.000 KM.

Analiza:

Na 30. juni 2011. godini, prilagodba trokova zaliha je postala vjerovatna. Revidirani najbolji troak po jednoj jedinici
za prvih 10.000 komada je:

(KM 10 x 10.000 komada KM 5.000)/ 10.000 komada = 9.5 KM

Napomena: kalkulacija je temeljena samo na prvih 10.000 jedinica jer kupovina iznad ovog iznosa ne donosi
dodatni rabat.
Troak navedenih 5.200 jedinica kupljenih do 30. juna 2011. godine treba da bude prilagoen na nie za 0,05 KM
po jedinici. S tim da je 75% ve prodano, dio rabata treba da bude priznat u bilansu uspjeha (trokovi prodaje).

Knjienja su kako slijedi:

Potraivanja za popuste 2.600,00

Zalihe 600,00
Trokovi prodaje 1.950,00

Napomena: naknade kupovine sve do koliine od 10.000 jedinica se priznaju po cijeni od 9,5 KM po jedinici sve
dok je rabat vjerovatan. Nakon to se dostigne koliina cijena se vraa na inicijalnih 10.000 KM.

Primjer priznavanja prihoda kod prodaje s popustom

01. Januara 2015. godine drutvo zakljuuje ugovor o prodaji jedinica proizvoda po 600 KM po jedinici kupcu
X. Ako kupac X kupi vie od 300 proizvoda u kalendarskoj godini, cijene padaju na 575 KM po jedinici.
Do 31. marta 2015. godine prodano je 40 jedinica kupcu x i prodavac procjenjuje da nee prodati 300
jedinica do 31. decembra 2015. godine.

Koji prihod treba priznati u kvartalnim izvjetajima na 31. mart 2015. godine?

Prodavac prvo mora razmotriti kupovno ponaanje kupca u prvih tri mjeseca da odredi da li e kupac kupiti
dovoljno proizvoda da postigne koliinski popust.
Temeljeno na prodaji do marta, vrlo je vjerovatno da koliinski popust nee biti postignut od strane kupca
i nee dostii dovoljno jedinca da postigne koliinski popust.
Utemeljeno na prodaji na martu, vrlo je vjerovatno da koliinski popust nee biti postignut od strane kupca
i nee biti znaajne ispravke priznatog prihoda. U skladu s tim, prodavac e priznati prihod od 24.000 KM
(40*600) u prvom kvartalu.

U iduem kvartalu kupac je kupio dodatnih 200 jedinica do 30.juna 2015. godine. Prodavac sada
procjenjuje da e prodaja prei 300 jedinica i treba smanjiti prodajnu cijenu.
Koji prihod treba priznati na dan 30. juna 2015. godine?
Prodavac treba priznati prihod od 114.000 KM na 30. jun 2015. godine.
Ovo se rauna kako slijedi: 115.000 (200 x 575) manje prihod u cijeni transakcije za 40 prethodno
nabavljenih proizvoda (40 * 25) za prodajni period do 31. marta 2015. godine.
Odnosno, prihod za prvi kvartal bi bio priznat u iznosu od 23.000 KM (40*575) da je popust dana bio
izvjestan.
 MRS 34 propisuje da kada se oekuje da e se desiti koliinski rabati ili druge ugovorne promjene
u cijeni dobara i usluga tokom raunovodstvenog perioda iste se trebaju iskazati u finansijskim
izvjetajima za taj period. Logika je da efektivni troak materijala, rada i drugih inputa bi bio
naruen u kasnijim periodima kao posljedica obima aktivnosti tokom ranijih perioda, i rezultat ne
bi bio ispravno iskazan kada se ovo ne bi uzelo u obzir. Jasno je da se ovdje radi o procjeni, s tim
da se obim kupovina ne moe tano procijeniti. Kao s drugim procjenama, kada tanija informacija
postane raspoloiva, nee se prilagoavati prospektivno, to znai da rezultati ranijeg perioda ne
smiju biti revidirani ili ispravljeni. Ovo je u skladu s MRS 37 rezerviranja.
Zahtjev za iskazivanjem rabata u izvjetajima za periode tokom godine je pravilo koje se odnosi na
kupce i dobavljae.

REZERVISANJA ZA POPUSTE
Prihodi obuhvataju prihode od prodaje dobara treim stranama neto od popusta i rabata, i poreza
na dodanu vrijednost. Za rabate/ popuste/ ili povrate na koje su kupci ostvarili pravo u tekuem
periodu vri se rezerviranje na nain da se umanjuju prihodi. Rabati obuhataju retrospektivni obim
popusta koji se daju odreenim kupcima kada dostignu odreeni nivo prodaje. Isti se
razgraniavaju tokom trajanja ugovora i temelje se na procjenama u toku trajanja ugovora te
prilagoavaju stvarnim iznosima na kraju ugovora da reflektiraju stvarni obim.
Odnosno oekivani iznos rabata se oduzima od prihoda i priznaje kao razgraniena obaveza ili
rezerviranje ili kao umanjenje potraivanja od kupaca.
Kod kupaca, u skladu s sklopljenim ugovorima drutvo moe predvidjeti koliko pravo ima na
naknadni popust ako su takva pitanja ureena ugovorom te ukalkulirati potraivanja od
dobavljaa.

Samo kada kupac ili prodavac nisu znali (nisu mogli predvijeti) da e doi do popusta moe se po
ovom osnovu proknjiiti prihod ili rashod. U svim ostalim sluajevima kod prodavca je ispravno
umanjiti prihod, a kod kupca vrijednost zaliha/ imovine.
Odobreni rabat se mora u skladu s MSFI evidentirati kao umanjenje prihoda, jer ne predstavlja
rashod. Po osnovu takvog umanjenja prihoda biti e umanjena i osnovica za obraun posebnih
naknada (naknade za turistike zajednice, naknade za ume i slino).
S druge strane dobiveni popusti smanjuju rashode po osnovu nabavke robe.