Osnovne informacije o

EU fondovima
Sadraj
Vanost EU fondova 3
O EU fondovima 3
Osnovna obiljeja bespovratnih sredstava 3
Raspoloivi EU fondovi 4
Ukratko o IPA programu 5
Strukturni i kohezijski fondovi 7
Programi Zajednice 9
Mogunosti financiranja u 2013. godini 11
A) Prva polovica godine IPA Program 11
B) Druga polovica godine ESF Program 13
to bi Vam jo moglo biti korisno? 14

www.algebra.hr
2
Vanost EU fondova
Bespovratna sredstva fondova Europske Unije jedan je od naina pruanja financijske pomoi koji
daje mogunost organizacijama i institucijama iz javnog i privatnog sektora te organizacijama
civilnog drutva da financiraju svoje projektne ideje. U Hrvatskoj je trenutno aktivan pretpristupni
program IPA (Instrument za pretpristupnu pomo) i nekoliko programa Zajednice u kojima se
bespovratna sredstva dodjeljuju putem natjeaja najboljim projektnim prijedlozima.
Jedan od temeljnih ciljeva IPA programa je priprema drave korisnice na lanstvo u Europskoj Uniji,
te stimuliranje njenog razvoja. Podruja koja se financiraju su definirana u stratekim dokumentima
koje su zajedniki definirale Hrvatska i Europska komisija.
U budunosti e se mogunosti financiranja projekata od strane domaih donatora sve vie
smanjivati, a hrvatske organizacije sve vie e biti usmjeravane na ostvarivanje sufinanciranja iz
EU fondova. Ovakav trend imat e utjecaj na najiri spektar hrvatskih organizacija od sektora
malog i srednjeg poduzetnitva i civilnog drutva, do institucija i organizacija u javnom vlasnitvu.
Stoga je trenutno apsolutni prioritet svih hrvatskih organizacija stvaranje internih kapaciteta za
iskoritavanje financijskih i poslovnih prilika koje nam se otvaraju kroz EU fondove. Posebno je vano
ojaati kapacitete organizacija za osmiljavanje projektnih ideja, ispunjavanje detaljnih projektnih
prijava, uinkovitu provedbu projekata te stvaranje partnerske i informacijske mree za uspjeno
upravljanje EU projektima.

O EU fondovima

Osnovna obiljeja bespovratnih sredstava

U izvornom rjeniku Europske unije bespovratna se sredstva nazivaju grant sheme (engl. grant
schemes). Naziv bespovratno esto dovodi do zablude u javnosti s obzirom na to da je rije o
sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo ako se potroe u
skladu s pravilima ugovora. U suprotnom, itekako su povratna.
Nekoliko osnovnih obiljeja grant shema o kojima je potrebno voditi rauna:
1. Neprofitnost: Iz granta se ne smije izravno, za vrijeme trajanja projekta, generirati profit.
Trokovi koji se smiju pokrivati su redovito navedeni u natjeaju, a obino su to plae i honorari
osoba ukljueni u projektne aktivnosti, putni trokovi, dnevnice za putovanja, promotivne
aktivnosti, trokovi ureda, revizija i evaluacija itd., a ovisno o namjeni i veliini granta esto su
to takoer i nabava roba i opreme, graevinski radovi i nadzor itd.
2. Jednaki tretman: Procedure dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima moraju biti potpuno
nepristrane, a svi potencijalni prijavitelji unaprijed imaju istu informaciju o kriterijima prema
kojima e se donositi odluka o odabiru.
3. Nekumulativnost: Za jedan projekt prijavitelj smije dobiti samo jedan grant. Ako se s istom

www.algebra.hr
3
 aktivnou natjee na vie natjeaja iz javnih sredstava, samo s jednim ugovornim tijelom
smije potpisati ugovor o bespovratnim sredstvima
4. Neretroaktivnost: Bespovratna sredstva iz prorauna koji je dio grant ugovora smiju pokriti
samo trokove nastale nakon potpisivanja grant ugovora. U uvjetima lanstva u Europskoj
uniji, dakle u strukturnim fondovima, ovo e se pravilo promijeniti u korist pokrivanja nekih
trokova unazad, odnosno i prije potpisa ugovora.
5. Naelo sufinanciranja: Uobiajeno je da grant nikad ne pokriva u stopostotnom iznosu sve
trokove koji nastaju u projektnim aktivnostima, odnosno da prijavitelj mora sufinancirati
projekt u odreenom postotku koji varira ovisno o uvjetima pojedinog natjeaja.

Raspoloivi EU fondovi
Ve danas je broj europskih programa raspoloivih organizacijama iz Hrvatske izuzetno velik, a
ulaskom Hrvatske u EU mogunosti e se viestruko uveati.
Generalno, postoje i nekoliko vrsta EU pomoi. One su:
Pomo treim zemljama (CARDS, TACIS)
Pomo zemljama kandidatkinjama - pretpristupna pomo (Phare, ISPA, SAPARD / IPA)
Pomo zemljama lanicama - Strukturni fondovi i kohezijski fond, Programi zajednice
U Hrvatskoj su danas dostupni IPA i programi zajednice, a ulaskom u EU e postati dostupni i
Strukturni fondovi i kohezijski fond.

Vie informacija o dostupnim programima EU pomoi te o kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020 potraite u
brouri: Kohezijska politika 2014.-2020. Ulaganje u rast i radna mjesta.

www.algebra.hr
4
Ukratko o IPA programu
Program IPA (engl. Instrument for Pre-Accession Assistance) aktualni je pretpristupni program u
Hrvatskoj koji financira domae potrebe razvoja. Europska ga je komisija osmislila kao cjeloviti
program s nekoliko komponenti koji je zamijenio sve dotadanje parcijalne pretpristupne programe.
Kako moemo zakljuiti iz samog naziva, rije je o programu kojemu je cilj pospjeiti aktivnosti
i napore koje drava kandidat ini u pretpristupnom razdoblju radi lanstva u Uniji, a prema
odreenim svojstvima je napredniji od prethodnih, odnosno sliniji strukturnim fondovima pa se
smatra boljim instrumentom pripreme za lanstvo. Jedan od glavnih ciljeva programa IPA je i taj da
poslui kao svojevrsna vjeba svih ukljuenih za koritenje budueg sustava strukturnih fondova.
IPA ima 5 komponenti:

I. Pomo u tranziciji i razvoj institucija

Prvu komponentu programa IPA koriste ponajprije tijela dravne uprave u resornim pripremama
za lanstvo i izravni je nastavak programa PHARE. Projekti koji se financiraju namijenjeni su
uglavnom usklaivanju s pravnom steevinom Europske unije.
II. Prekogranina suradnja
Ova komponenta se dijeli na dva dijela, s time da je prvi dio sredstava (tzv. IPA II A) rezerviran
za bilateralne prekogranine programe sa susjednim dravama lanicama (Slovenija,
Maarska i Italija), dok je drugi dio programa (tzv. IPA II B) rezerviran za programe sa istonim
susjedima (Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora). Uobiajena podruja koja se financiraju u
prekograninoj suradnji veu se uz turizam, zatitu okolia, promociju poduzetnitva itd. IPA
prekogranina suradnja ukljuuje i dva transnacionalna programa, u koje se mogu ukljuivati
pojedine hrvatske regije. Radi se o programima Mediteran i SEE (Jugoistoni europski prostor).
Specifinost prekogranine suradnje je da su predlagatelji projekta neprofitne pravne osobe
koje moraju pripadati sljedeim kategorijama: udruge, ustanove, gospodarske komore,
tijela regionalne i lokalne vlasti, regionalne razvojne agencije, centri za istraivanje i razvoj,
poljoprivredne udruge itd. Natjeaj nije namijenjen profitnom sektoru, malim i srednjim
poduzeima, obrtima. Prekogranini karakter projekta mora biti jasno vidljiv te se mora
provoditi i imati pozitivan utjecaj s obje strane granice.
III. Regionalni razvoj
iznosom je III komponenta programa IPA najvea, a podijeljena je na tri podkomponente:
a. Promet (IPA IIIa) podupire infrastrukturne projekte u sektoru prometa te predstavlja
nastavak programa ISPA
b. zatita okolia (IPA IIIb) namijenjena je financiranju projekata iz podruja zatite okolia
c. regionalna konkurentnost (IPA IIIc) namijenjena je financiranju projekata iz podruja
regionalne konkurentnosti. Operativni program za regionalnu konkurentnost sastoji se
od sljedeih prioritetnih osi:
1. Poboljanje razvojnih mogunosti podruja s potekoama u razvoju
2. Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva (poboljanje ulagake klime,
te transfer tehnologije i potpora na znanju utemeljenim novoosnovanim
poduzeima)
3. Tehnika pomo

www.algebra.hr
5
IV. Razvoj ljudskih potencijala
Ova komponenta priprema za budui Europski socijalni fond (ESF engl. European Social
Fund), a podupire mjere usmjerene na poticanje zapoljavanja, obrazovanja i usavravanja te
socijalnog ukljuivanja. Sastoji se od sljedeih prioritetnih osi:
1. Poboljanje pristupa zapoljavanju i odrivo ukljuivanje u trite rada
2. Jaanje socijalnog ukljuivanja i integracije osoba kojima je otean pristup tritu
rada
3. Jaanje ljudskog kapitala i zapoljivosti
V. Ruralni razvoj
Ruralni je razvoj posebno podruje programa IPA, koje se iz prethodnog razdoblja nastavlja na
program SAPARD, a u uvjetima lanstva prenosi se u podruje tzv. Zajednike poljoprivredne
politike (CAP engl. Common agricultural policy). IPA rural development odnosno IPARD
program provodi se kroz tri osnovna strateka prioriteta/cilja:
1. Poboljanje trine uinkovitosti i provedba standarda Zajednice
2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija
ruralnog razvoja
3. Razvoj ruralne ekonomije.
Ta tri cilja predstavljaju okosnicu pripreme za budue koritenje fondova namijenjenih
poljoprivredi i ruralnom razvoju nakon pristupanja Europskoj uniji, jer se kroz Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) provode mjere na gotovo identian nain

www.algebra.hr
6
Sredstva namijenjena Hrvatskoj unutar IPA programa za razdoblje 2007. 2013. su kako slijedi:

1
GODINA 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. /2 2013.
SREDSTVA
EUR (mil.)
141 146 151 154 157 156 95

Pri emu je raspodjela sredstava po komponentama za itavo programsko razdoblje prikazana

slikom:

Pomo u tranziciji i
izgradnja institucija;
Ruralni razvoj; 31,09%
17,50%

Razvoj ljudskih
potencijala; Prekogranina
8,70% suradnja;
10,08%

Regionalni razvoj;
32,60%

Od navedenog financiranja 85% dolazi iz sredstava EU, dok je 15% nacionalni doprinos i
financira se iz budeta RH.

Strukturni i kohezijski fondovi

Strukturni fondovi u slubi su Kohezijske politike Europske unije, iji je cilj ostvarenje gospodarske
i drutvene kohezije, odnosno ujednaenog razvoja Europske unije. Strukturnim fondovima se
financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika izmeu razvijenijih i manje razvijenih
dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog drutva i gospodarstva: Strukturni
fondovi postaju dostupni Republici Hrvatskoj trenutkom pristupanja Europskoj uniji te se radi o
znatno obimnijim sredstvima u odnosu na ona dostupna kroz IPA program. Fondovi iz kojih se
financira Kohezijska politika EU su:
1. Europski socijalni fond (European Social Fund - ESF) prua podrku povratku nezaposlenih
meu aktivnu radnu snagu, primjerice financirajui seminare, treninge i slino. Sredstvima
iz ESF-a financira se jaanje ljudskih resursa u cilju poveanja izgleda pri zapoljavanju,
poveanja radne produktivnosti, te jaeg stimuliranja ekonomskog rasta. Takoer se

www.algebra.hr
7
 financiraju projekti koji promoviraju borbu proziv diskriminacije, te razvoj partnerstva za
zapoljavanje i socijalnu ukljuenost.
2. Europski regionalni razvojni fond (European Regional Development Fund - ERDF) prua
financijsku podrku infrastrukturnim ulaganjima, ulaganjima u nova radna mjesta, projektima
lokalnoga razvoja, te prua pomo malim poduzeima. Iz ERDF-a se financiraju projekti u
podruju: prometa, zatite okolia, energetike, obrazovanja, zdravlja, istraivanja i inovacija,
te projekti s ciljem prevencije od rizika.
3. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) daje financijsku podrku projektima iz podruja prometa
i zatite okolia. Takoer se financiraju projekti iz podruja energetike koji imaju jasnu
dimenziju zatite okolia: obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost itd. Kohezijski
fond namijenjen je iskljuivo lanicama iji BDP lei ispod 90% prosjeka EU (Hrvatska je u
2008 dosegla svega 63%), a njegova sredstva mogu koristite sve regije u takvim dravama.
4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural
Development, EAFRD) usmjeren je na smanjivanje razlika izmeu regija EU kroz razvoj
poljoprivrede. Sastoji se od etiri grane: (1) poboljanje konkurentnosti sektora poljoprivrede
i umarstva, (2) poboljanje okolia i krajolika, (3) kvaliteta ivota u ruralnim podrujima i
diverzifikacija ruralne ekonomije, i (4) Leader pristup.
5. Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) je koncipiran tako da osigurava odrivo
ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagoava svoju flotu radi
postizanja konkurentnosti, kao i mjere zatite okolia, te pomae ribarskim zajednicama
pogoenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu.

Odnos strukturnih i kohezijskih fondova sa pretpristupnim instrumentima pomoi, primjer Hrvatske:

Pretpristupno
razdoblje

www.algebra.hr
8
Strukturni fondovi biti e dostupni pojedinim regijama unutar RH, sukladno BDP po glavi stanovnika
i to kako slijedi:
Strukturni fondovi dostupni su za sve regije, pri emu je glavnina predviena za manje razvijene
regije. Podrka manje razvijenim regijama i dalje je vaan prioritet kohezijske politike. Za proces
u kojem manje razvijene regije hvataju korak s ostalima potrebni su dugoroni i trajni napori. Ova
kategorija odnosi se na regije u kojima je BDP po glavi stanovnika manji od 75 % prosjenog BDP-a
27 lanica Europske unije. RH trenutno danas ima BDP po glavi stanovnika na razini 61% EU 27 i
dostupna su joj sredstva za manje razvijene regije, budui da kroz podjelu na dvije statistike NUTS
2 regije, niti jedna ne premauje gore navedenu granicu od 75%.
Kohezijski fond i dalje e podravati zemlje lanice iji je bruto nacionalni dohodak (BDP)
po glavi stanovnika manji od 90 % prosjenog BDP-a 27 zemalja lanica Europske unije pri
ulaganjima u transeuropske prijevozne mree (TEN-T) i zatitu okolia. Dio sredstava Kohezijskog
fonda (10 milijardi eura) odvojit e se za financiranje kljunih prijevoznih mrea u sklopu novog
Instrumenta za povezivanje Europe.

Programi Zajednice
Uz navedene fondove su s ciljem rjeavanja specifinih problema uspostavljeni i tzv. Programi
Zajednice koji se financiraju iz strukturnih fondova. Pojamprogram Zajedniceodnosi se na integriran
niz aktivnosti koje usvaja Europska Unija kako bi promicala suradnju meu dravama lanicama u
razliitim podrujima povezanima s politikama Zajednice u razdoblju od nekoliko godina.
Trenutno je osim programa IPA, Hrvatskoj na raspolaganju sudjelovanje u 26 programa Zajednice koji
su otvoreni za drave lanice Unije, drave kandidatkinje i tree zemlje u proraunskom razdoblju od
2007. do 2013. godine. Programima Zajednice pristupa se centralizirano, preko internetske stranice
agencije Europske komisije ili same Europske komisije, kamo se i alju projektni prijedlozi.
Lista programa svake godine se aurira. Pristup natjeajima je ravnopravno otvoren institucijama u
svim zemljama sudionicama programa i sredstva se u pravilu dodjeljuju najboljim projektima bez
obzira na geografsko porijeklo (odnos trokova i koristi programa je prema tome odreen iskljuivo
kvalitetom projekata koje svaka zemlja / predlaga predlae).

Nekoliko znaajnijih programa zajednice u kojima sudjeluje i RH su :

Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj (Seventh Framework

Programme on Research and Technical Development FP7) glavni je financijski
instrument Zajednice u razdoblju 2007.2013., namijenjen financiranju projekata iz svih
znanstvenih podruja. Nadleno tijelu u Hrvatskoj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i porta. U novom programskom razdoblju 2014. 2020. ovaj program biti e i dalje
dostupan ali u neto izmijenjenom obliku pod nazivom Horizon 2020. Novi program biti e jo vie
usmjeren prema SME sektoru i primjenjivosti rezultata istraivanja, pri emu e se izdvajanje u ICT
poveati 46% u odnosu na PF 7.

www.algebra.hr
9
Na osnovi ciljeva Lisabonskog procesa, EU je 2005. pokrenula CIP (Competitiveness and
Innovation Framework Programme Okvirni program za konkurentnost i inovacije),
sredinji program Zajednice u podruju inovativnosti i konkurentnosti za radoblje
2007.2013. CIP program ima tri potprograma:
- Poduzetnitvo i inovacija (Entrepreneurship & Innovation Programme EIP). Nadleno tijelo je
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.
- ICT politike (ICT Policy ICT). Nadleno tijelo je Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku)
- Inteligentne energije u Europi (Intelligent energy in Europe II IEE II). Nadleno tijelo u RH je
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. CIP program zavrava krajem 2013. godine.
Ciljevi programa Marco Polo II, pristup kojemu je Hrvatska ratificirala 2009.,
su smanjenje optereenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog
uinka teretnog prijevoza na okoli u zemljama Europske unije i jaanje
intermodalnosti, ime se eli pridonijeti uinkovitu i odrivu prometnom
sustavu. U svrhu ostvarenja tog cilja program podupire aktivnosti u teretnom
transportu, logistici i drugim relevantnim tritima, ukljuujui tzv. morske autoceste i mjere
izbjegavanja cestovnog preoptereenja.
Glavni cilj programa Europa za graane je ohrabrivanje graana Europe na
aktivno ukljuivanje u proces europskih integracija te osnaivanje osjeaja
pripadnosti europskom identitetu. Nadleno tijelo je Ured za udruge, a
podijeljen je u 3 glavne kategorije:
1. Aktivni graani Europe
2. Aktivno civilno drutvo Europe
3. Zajedno za Europu

Program Kultura 2007 financira kulturne projekte koji osnauju transnacionalnu

mobilnost kulturnih djelatnika, transnacionalni optjecaj umjetnikih radova i/ili
meukulturalni dijalog, a nadleno tijelo je Ministarstvo kulture.
Niz preostalih dostupnih programa Zajednice je vrlo velik, a u nastavku navodimo jo
nekoliko programa:
- PROGRESS - Program zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost (nadleno tijelo
je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva).
- MEDIA 2007 - financiranje aktivnosti audiovizualnog sektora (nadleno tijelo
je Ministarstvo kulture).
- Program za cjeloivotno uenje (LLP) najvei je europski program u
podruju obrazovanja koji se sastoji od podprograma: Comenius, Leonardo da
Vinci, Erasmus i Grundtvig, a eli pridonijeti razvoju EU kao naprednog drutva
znanja.
- Mladi na djelu (Youth in Action Programme - YAP) nudi brojne mogunosti mobilnosti
i neformalnog uenja za mlade, te promie meukulturalni dijalog.
- Erasmus Mundus je program suradnje i mobilnosti u podruju visokog
obrazovanja kojem je cilj poboljati kvalitetu visokog obrazovanja u Europi.

www.algebra.hr
10
- HEALTH - Drugi program Zajednice na podruju zdravstva s ciljem
poboljanja zdravstvene sigurnosti graana, promicanja zdravlja i zdravog
starenja, te irenje informacija o zdravlju kao i unaprjeenje kontakata izmeu
zdravstvenih strunjaka i organizacija, te razmjenu iskustava.
Sukladno Odluci Vlade RH od 28. veljae 2007. Hrvatska sudjeluje i u drugim programima Zajednice,
koji ukljuuju sektore obrazovanja, prometa, zatite okolia, jaanja pravosua, porezne politike,
migracija, sigurnosti granica itd.

Mogunosti financiranja u 2013. godini

Mogunosti za financiranje u 2013. godini treba podijeliti na dva razdoblja. U provom koje bi trebalo
trajati do sredine 2013. donosno do ulaska RH u EU, biti e i dalje dostupan IPA program. Projekti koji
budu ugovoreni unutar programa IPA, biti e realizirani za vrijeme kada e RH ve biti lanica EU, to
vrijedi i za projekte koji su ve sada u ugovaranju ili provedbi, a iji se zavretak oekuje nakon 01.
srpnja 2013.
Nakon ulaska u EU biti e u drugoj polovici godine dostupni strukturni i kohezijski fond i to prema
planiranim projektnim prioritetima za programsko razdoblje 2007. 2013.

A) Prva polovica godine IPA Program

Dvije su temeljne skupine projekata u aktualnom IPA pretpristupnom programu:
Veliki projekti iji su korisnici tijela dravne uprave, a mogu biti ugovori o uslugama,
ugovori o nabavi roba / opreme, te ugovori o izvrenju graevinskih radova.
Mali / sekundarni projekti odnosno ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava tzv. grantovi.

Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava rezultat su natjeaja, odnosno poziva za dostavu

projektnih prijedloga (tzv. grant sheme), a namijenjeni su poticanju razvoja civilnog drutva,
regionalnog i lokalnog razvoja, zatite okolia, razvoja malog i srednjeg poduzetnitva, znanosti i
kolstva, socijalne skrbi itd. Ovo je jedina vrsta ugovora namijenjena financiranju projekata raznih
organizacija koje ne ulaze u segment dravne uprave, a putem kojih organizacije razvijaju, prijavljuju
i ostvaruju sufinanciranje vlastitih projekata.
Pozivi za dostavu projektnih prijedloga (grant sheme) u programu IPA obino se pojavljuju u
sljedeim podrujima:
razvoj civilnog drutva (primjerice u podruju antidiskriminacijskih i antikorupcijskih mjera,
demokratizacije, odrivog razvoja itd.),
regionalni i lokalni razvoj te prekogranina suradnja izmeu lokalnih susjednih zajednica
(najee u podruju zatite okolia, poticaja poduzetnitva, zajednikih turistikih aktivnosti
itd.),
kolstvo (primjerice unapreenje strukovnih kurikuluma, izrada novih programa za obrazovanje
odraslih, izrada kvalifikacijskog okvira itd.),

www.algebra.hr
11
 mjere koje potiu smanjenje stope nezaposlenosti (primjerice lokalna partnerstva za
zapoljavanje, poticanje zapoljavanja mladih, osoba s potekoama, ena itd.),
unapreenje poslovne infrastrukture (za opine, gradove, upanije koje su vlasnici lokacija na
kojima se nalazi ili planira poslovna infrastruktura),
poticanje unapreenja poslovanja proizvodnih izvoznih poduzea (za mala i srednja poduzea),
unapreenje inovacija i transfera tehnologija (znanstvenih i istraivakih institucija) itd.

Mogunosti za hrvatske prijaviteljle su vrlo iroke, a mogunosti sudjelovanja u EU projektima su

znatno ire od mogunosti koritenja pozicije nositelja projekta ili partnera u projektu koja je obino
ograniena na pojedine vrste pravnih osoba (npr. udruge, javne institucije, neprofitne ustanove,
jedinice lokalne samouprave, socijalne partnere). Ponekad je unutar IPA programa mogue
prijaviti projektnu ideju u svojstvu nositelja i gospodarstveniku, ali to je sluaj samo u razmjerno
malom broju grant shema. Ipak, osim u Hrvatskoj, domai gospodarstvenici mogu pratiti i natjeaje
koji se objavljuju u drugim zemljama putem internetske stranice EuropeAid-a (http://ec.europa.eu/
europeaid/index_en.htm ), te imaju jo nekoliko mogunosti (uloga) koje su im dostupne:
1. Korisnik bespovratnih sredstava. Aplikacijom na grant sheme daje se mogunost
identificiranim ciljnim skupinama (prihvatljivim nositeljima projekata) da ostvare
sufinanciranje vlastitog projekta kao nositelji projekata, za potrebe ega je potrebno
ispuniti projektnu aplikaciju zajedno s logikom matricom projekta i detaljnom razradom
projektnog budeta. Vrsta pravne osobe koja moe biti korisnik projekta jasno je navedena
u natjeaju za svaki projekt.
2. Partner / suradnik na projektu. Natjeajima su definirani prihvatljivi partneri koji mogu imati
ulogu u provoenju dijela projektnih aktivnosti, a time i pravo na financiranje trokova
projekta, dok se od suradnika trai volonterski angaman uz plaanje samo putnih trokova.
Treba imati na umu ogranienja partnerske pozicije kao i pozicije suradnika jer nositelju
nije dopustivo njihovo podugovaranje, nego su obino partneri zadueni za provedbu
dijela aktivnosti unutar projekta (za to dobiju sufinanciranje plaa) te je mogue za njih
nabavljati usluge i opremu u skladu sa projektnim prijedlogom.
3. Dobavlja opreme/roba. Primarni korisnici sredstava, najee su to tijela dravne uprave, na
natjeajima potrauju opremu, softver, vozila, plovila, laboratorijsku opremu itd. Ugovor se
dodjeljuje najpovoljnijoj tehniki prihvatljivoj ponudi, pri emu obino jednaku mogunost
nuenja imaju pravne i fizike osobe, sukladno uvjetima nadmetanja.
4. Izvoa graevinskih radova. Primarni korisnici (tijela dravne uprave), na natjeajima
trae izvoae radova za javnu infrastrukturu, kao to je izgradnja eljeznike, vodovodne,
kanalizacijske mree, centra za gospodarenje otpadom i sl.
5. Nadzor nad graevinskim radovima. Uz svaki projekt vezan uz graevinske radove, potreban
je i nadzor kao zasebne usluga.
6. Dobavlja usluga. Uobiajeni dobavljai koji se trae u natjeajima na podruju usluga su
konzultantske tvrtke i druga poduzea koja pruaju strune usluge, a najee nastupaju u
konzorcijima kako bi kumulirali traene reference.
7. Strunjaci na ugovorima o uslugama. Za potrebe projekta uobiajeno se angaira niz
lokalnih strunjaka na obavljanju specifinog posla. Za informacije o potrebama projekata,
potrebno je pratiti objave natjeaja (Service Tender notice), a korisno je pratiti i objave o
dodjeli ugovora o uslugama te kontaktirati pobjedniki konzorcij radi potencijalne suradnje.

www.algebra.hr
12
 8. Podugovaratelj na projektu. Svaki projekt sastoji se od niza sekundarnih nabava usluga,
opreme i katkad radova koje naruuje nositelj projekta odnosno partneri na koje se
primjenjuju pravila Europske unije o javnoj nabavi (PRAG). Na ovakve natjeaje mogu se
ravnopravno javljati fizike i pravne osobe, pri emu se izbor najboljeg ponuaa temelji na
evaluaciji tehnikih i financijskih elemenata ponude. Tehniki elementi ponude valoriziraju
se sa 80% a financijski sa 20% udjela.
9. Izravni korisnik projekta. Svaki projekt koji se financira bespovratnim sredstvima ima svoju
odreenu ciljnu skupinu i skupinu krajnjih korisnika, a katkad se u te skupine uvrtavaju i
gospodarski subjekti koji e na izravan ili neizravan nain imati koristi od projekta (npr. u
sluaju poticanja poduzetnitva, gradnje infrastrukture, osposobljavanja ljudi itd.)

B) Druga polovica godine ESF Program

Strukturni fond uspostavljen radi smanjivanja razlika u razini razvoja izmeu drava lanica i
europskih regija s ciljem jaanja gospodarske i socijalne kohezije.

Cilj: omoguiti stalni rast stope zapoljavanja, odrivi razvitak zemlje te jaanje gospodarskog
potencijala i socijalne kohezije u skladu sa Strategijom Europe 2020.

Obuhvaeni sektori: zapoljavanje, obrazovanje i socijalna ukljuenost, jaanje OCDa i promocija

socijalnog dijaloga.

Vea financijska sredstva/nova pravila i novi izazovi (60 mil. eura samo za pola godine).

Upravljako tijelo (Managing Authority) Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2013/2.
je krajnje odgovorno za upravljanje i provedbu Operativnog programa u skladu s propisima EU
Ministarstvo, rada i mirovinskoga sustava / Uprava za koordinaciju programa i projekata EU
u podruju rada i socijalne sigurnosti

Posrednika tijela/Intermediate bodies (razine I)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Ured za udruge Vlade RH (dobivena akreditacija 16.8.2012.)

Posrednika tijela(razine II)

Hrvatski zavod za zapoljavanje
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva (dobivena akreditacija 16.8.2012.)

Temeljna pravila:
Naelo usmjeravanja
EU sredstva upotpunjuju nacionalna ulaganja
Viegodinje planiranje potreba, aktivnosti i sredstava
Partnersko promiljanje i provedba

www.algebra.hr
13
 Sustavno nadziranje koritenja sredstava
Procjena uinka
ESF - dostupan regijama Cilja 1 i 2
alokacija: 24,3% ukupnih sredstava kohezijske politike
razina EU sufinanciranja: 50 85%
kriteriji za utvrivanje alokacije za pojedinu regiju: ovisno o GDP-u po stanovniku (u usporedbi
s EU 25 i EU 15)
namjena: ostvarivanje stratekih ciljeva politike zapoljavanja; podrka europskim regijama
koje su pogoene visokom stopom nezaposlenosti

to bi Vam jo moglo biti korisno?

Za obavijesti o najavljenim, objavljenim i zatvorenim natjeajima koji financiraju projekte iz IPA
programa potrebno je pregledavati internetske stranice IPA provedbenih agencija:
Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje http://www.safu.hr/hr/
Agencija za regionalni razvoj http://www.arr.hr/
Hrvatske eljeznice Infrastruktura http://www.hznet.hr/fondovieu
Hrvatske vode http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=428
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=ipa
Hrvatski zavod za zapoljavanje http://www.hzz.hr/dfc/
Agencija za strukovno obrazovanje http://www.aoo.hr/defco/default.aspx?id=154#1
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja http://mps.hr/
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije http://www.mrrfeu.hr/default.aspx
Ministarstvo turizma http://www.mint.hr/default.aspx?id=5272
Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju http://www.apprrr.hr/
Ovime se moe dodati i internetska stranica Agencija za mobilnost i programe EU na kojoj se
mogu pronai programi Unije koji se veu za podruje obrazovanja, a financiranje se dijelom
odvija decentralizirano (http://www.mobilnost.hr/index.php), kao i vrlo korisna i informativna stranica
Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr

Godinje planove dodjele bespovratnih sredstava (Annual Work Programme) s osnovnim

informacijama o najavljenim natjeajima te okvirnim terminskim planovima objava natjeaja
moete preuzeti ovdje:
Godinji plan Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (CES DFC) moete preuzeti ovdje http://www.
hzz.hr/dfc/userdocsimages/AWPfG(CES%20DFC)-2012.pdf
Godinji plan Agencije za strukovno obrazovanje (ASOO DEFCO) moete preuzeti ovdje http://
www.asoo.hr/UserDocsImages/Natjeaji/Grant/AWPfG_2012.pdf
Godinji plan dodjele bespovratnih sredstava unutar komponente IPA III C moete preuzeti ovdje
http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Annual_Work_Programme_under_IPA_IIIC.pdf

www.algebra.hr
14
 Godinja najava objave shema za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa IPA 2001,
komponenta I TAIB http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/AWP_for_Grants_2012.pdf
Plan raspisivanja natjeaja iz programa IPARD http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx

Osnovna internetska stranica na kojoj se objavljuju svi natjeaji iz pretpristupnih programa (ali ne
i programa Zajednice) je internetska stranica Europske komisije, tzv. EuropeAid: https://webgate.
ec.europa.eu/europeaid/online-services

Dobra internetska stranica za pregled programa Zajednice dostupnih Hrvatskoj je Enter Europe:
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=158

Sve EU pravila vezana uz bespovratna sredstva regulirana su u PRAG-u (Practical Guide to contract
procedures for EC external actions), koji moete preuzeti sa http://ec.europa.eu/europeaid/work/
procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm

ZAGREB Maksimirska 58a info@algebra.hr +385 (0) 1 2332 861

ZADAR pire Brusine 16 zadar@algebra.hr +385 (0) 23 315 888
SPLIT Slavieva 15 split@algebra.hr +385 (0) 21 444 555
RIJEKA Korzo 24a rijeka@algebra.hr +385 (0) 51 214 036
OSIJEK Reisnerova 74 osijek@algebra.hr +385 (0) 31 373 400
PULA Ciscuttijeva 2 pula@algebra.hr +385 (0) 52 350 380
DUBROVNIK Vukovarska 19 dubrovnik@algebra.hr +385 (0) 20 295 333

www.algebra.hr
15