Professional Documents
Culture Documents
saqarTvelos
saeklesio
krebebi
II
Tbilisi
2003
Tbilisi
2003
saqarTvelos eklesiis
mimdinare krebebi
[teqsti]
[mo]vides C(ue)n w(inaS)e quTaTis, saxlsa samkuidrebelsa C(ue)nsa, ese mamani mijnaZorelni da
mamani opizarni.
da moiyvanes mijnaZorelTa xatni w(mi)daTa mociqulTa p(e)tr(e)si da
p(a)vl(e)si da nawilni w(mi)disa barTlome mociqulisani, da moixunes sigelni
gurgen e(risTavT)-e(risTav)isa, gurgen mefeTa-mefisai, papaisa Cemisa b(a)g(ra)t
kurapalatisai da mamisa Cemisa g(iorg)i mefisai, r(om)liTa igi tyeni da
zRvarni mijnaZorisaTuis daemtkicnes da krulobiTa mowmobani kaTalikozTa
da mRvdelT-moZRuarTani.
da moiRes opizarTa dawerili guaram mamflisai, r(om)liTa mas tyesa da
zRvarsa mijnaZorelTa erCodes da amaT mijnaZoroisa sigelTa Sina guaram
mamflisa dawerili, r(ome)l opizarTaTuis dauweria, ara Гsenebul iyo arca
damtkicebulad da arca gardagdebulad.
da C(ue)n ese SfoTi maTi guimZimda, ravden igi w(mi)dani udabnoni
mSuidobisa da dawynarebisa da C(ue)n mefeTa locvisaTuis aRSenebulni arian.
da guls-midgina R(merTma)n da madlman maT w(mi)d(a)Ta man da Гelvyav
xarkebiT sauravsa maTsa: Sevkriben karsa darbazisa C(ue)nisasa mRdelT-
moZRuarni, e(risTavT)-e(risTav)ni, erisTavni da y(ove)lTa ГevTa zemoTa da
quemoTa aznaurni, mecnierni sabWoTa saqmeTani da davsxeniT w(inaS)e C(ue)nsa.
da wavikiTxeniT maTnica da maTnica dawerilni da r(ome)li sityuis gebai iyo
maT Soris, movismineT. da samarTlad ese gavigoneT, r(ome)l Гelni amaTni
mr(a)v(a)lni da mtkiceni iyunes da C(ue)ngan maTi gatexai ara jer-iyo, da
sulsa maT pirvelTa mefeTasa ara davamZimebdiT. da Tumca opizarni
unugeSiniscemod gagueSnes, igini Sewuxdebodes, da ese C(ue)n bralad
SevinaxeT.
da aw salocvelad mefobisa Cemisa da Svilisa Cemisa g(iorg)i
kurapalatisa da salocvelad sulsa maT pirvelTa mefeTasa esreT ganvage da
davamtkice saqme maTi: tyeni da zRvarni amaTni, viTa maT pirvelTa mefeTa
dawerilTa sigelTa Sigan uwerian, niSniT zRvarni; samxriT-samwyrisa wyali,
viTa SavSeTisa wyalsa CaerTvis, da tixaris klde da qed-qedi viTa wavals;
dasavliT – eJuanTa qedi; da CrdiloiT-didubisa xerTvisi da saqaTmis kari,
viTa qed-qedi wavals, didi qedi erTkari. ese zRvarni mtkiceni arian
mijnaZoroelTa zeda da qedsa ameriT arai uc saqme da sasarCloi opizarTa,
salesvelTa saTibisagan kide.
da amisda nacvlad, r(aiTa)mca opizarnica gulsavse vyven, salocvelad
sulisa Cemisa Tavsave Cemsa davaTmine: aviRe samamasaxlisoisa samsaxureblisa
C(ue)nisagan barevani sofeli da mivec opizarTa satrapezod. da gardavswyuide
maT Soris sazidi da sarCeveli, r(aiT)a ese ornive w(mi)dani udabnoni
mSuidobiT da uSfoTvelad iyunen da mefobasa Cemsa da Zesa Cemsa g(iorg)i
kuparalatsa guilocviden da maT pirvelTa mefeTa maSenebelTa da
SemwirvelTaca ulocviden, r(aiT)a R(merTma)n, meoxebiTa maT w(mi)daTa
mociqulTaiTa da maTda mimarT vedrebiTa maT w(mi)daTa mamaTaTa, dResa mas
gankiTxvisasa, ulxinos codvilsa sulsa Cemsa, miГsnas s{a}sjelTagan
saukuneTa.
aw, vinca hnaxoT brZanebai da sigeli ese C(ue)ni: SemdgomTa C(ue)nTa
momavalTa mefeTa, e(risTavT)-e(risTav)Ta, taoisa da klarjeTisa tanuterTa
da y(ove)lTa ГelisufalTa da saqmis moqmedTa, daumtkiceT da nuvin Гel-
hyofT Slasa da Secvalebasa amissa!
da ukueTu vinme, rasaca Jamsa, raica guari kaci, didi gina mcire, adges da
amas naqmarsa C(ue)nsa aqcevdes, ga-mca-urisxdebis mamai, Ze da suli w(mi)dai. da
esemca w(mi)dani mociqulni arian mosajulni sulisa misisani dResa mas
gankiTxvisasa. da Cemni bralni misgan iZien R(merTma)n!
da Tq(ue)n, w(mi)d(a)o meufeo qarTlisa k(aTalikozo), da w(mi)dano mRvdel-
moZRuarno, ujuaro[biTa daumtkiceT]247...
10. Tbilisis I saeklesio kreba (1178 w.)
[teqsti]
(kamaTi monofizitebTan)
XVII s-Si wmida mowamis luarsab II-is, ufro zustad rostom xanis Semdeg
sparseTma SeZlo qarTuli saxelmwifoebriobisaTvis erovnul-nacionaluri
saxis gamocvla imiT, rom qarTlis samefo taxtze mxolod mahmadian `mefe~ _
xanebs svamda. msgavsi viTareba iyo kaxeTSic. saqarTvelos kuTxeebi TandaTan
gamahmadiandnen (gansakuTrebiT aRmosavleTi kaxeTi, anu saingilo, qvemo
qarTlis mniSvnelovani nawili, aboci, taSiri, da mimdebare miwebi vidre
sevanis tbamde, mTeli mesxeTi, qvemo guria, anu qobuleTis mxare, afxazeTi,
sadac warmarT-mahmadiani Cerqezuli tomebi _ afsar-abazebi Camosaxldnen,
Sida qarTlSi TandaTan Camosaxldnen Crdilo kavkasiidan gaosebuli
dvalebi, qarTl-kaxeTis mahmadiani `mefe~-xanebis dros gagrZelda qveynis
politikuri daqucmaceba, urTierTbrZola mcire politikur-administraciul
erTeulTa Soris. mTel saqarTveloSi daiwyo qarTveli mSvidobiani
mosaxleobis tyveebad da monebad gayidva, gansakuTrebiT ki axalgazrdebisa
da bavSvebisa.
aseT dros qarTuli eklesia, miuxedavad qveynis spars-osmalTagan
dapyrobisa, aqtiurad ibrZoda qarTul-erovnuli saxelmwifos aRdgenisaTvis.
Cveni eklesiis meTaurebma icodnen, rom qristian-mironcxebul mefeTa taxtis
aRdgena ixsnida saqarTvelos yvela ubedurebisagan. imis Semdeg, rac qarTuli
eklesiis wmida kaTalikosi evdemozi mahmadiani rostom xanis winaaRmdeg
uSiSrad mebrZoli sikvdiliT dasajes (1643 w.), CvenSi TandaTan gaRrmavda
farTo gegma saqarTvelos `gamoxsnisa~ da `aRdgomisaTvis~. `gamoxsna~
gulisxmobda mironcxebul mefeTa taxtis aRdgenas, xolo `aRdgoma~ _
saqarTvelos dapyrobil-gamahmadianebuli kuTxeebis ukan, dedasamSobloSi
dabrunebas.
1. aseT dros eklesia midioda garkveul daTmobebze, raTa Tundac
dapyrobili qveynis saTaveSi mosuliyo patrioti moRvawe. 1705 wels
mowveulma saeklesio krebam qarTlis kaTalikosad airCia Zma vaxtang VI-isa
domenti IV. saqarTvelos mdgomareobis ramdenadme Semsubuqebis unari hqonda
vaxtang VI-s, romelsac taxtze asvla SeeZlo gamahmadianebis pirobiT, magram
vaxtangma ar isurva, ar uaryo sarwmunoeba. am dros vaxtangi sparseTSi
imyofeboda. `qarTlSi darCenilma vaxtangis mowinaaRmdegebma gadawyvites
esargeblaT am momentiT da qarTlis mefed daesvaT vaxtangis umcrosi
naxevarZma, znedacemuli da erismoZule kaci, gamahmadianebuli iese~362. maT
cili daswames vaxtang VI-s, TiTqos mas yurani daewvas. qarTlSi ajanyebis
dawyebis SiSiT SeZrulma sparseTis Sahis karma gadawyvita saerTod aRar
aeyvanaT bagrationebi (Tundac gamahmadianebulebi) samefo karze da qarTlis
taxtze asasvlelad gamogzavna iraneli moxele xolefa mirza-qafi.
2. `aRniSnuli mizezebis gamo domentim moiwvia saeklesio kreba, romelic,
Cans, gaimarTa 1712 wlis miwuruls. vaxuSti bagrationis cnobiT, am saeklesio
krebam erTxmad (`kaTalikosman, episkoposTa da samRvdeloebaman~) neba misces
vaxtangs qveynis interesebisaTvis mahmadianoba mieRo. saeklesio krebis aseTi
uprecedento gadawyvetilebiT domentim mkveTrad Secvala politikuri
mdgomareoba vaxtangis sasargeblod... imave krebam miiRo meore, aranakleb
mniSvnelovani da patriotuli gadawyvetileba, xolefa mirza-qafis gakicxvis
Sesaxeb~363.
krebis mxardaWeram ganamtkica vaxtangis poziciebi taxtis
pretendentobisa, amasTanave, xolefa mirza-qafi iZulebuli gaxda Seewyvita
Tavisi saqmianoba qarTlSi da ukan dabrunebuliyo363.
Sedga Tu ara namdvilad saeklesio kreba 1712 wels? vaxuStis cnobidan
Cans, rom kaTalikosma da episkoposebma neba darTes vaxtangs gamahmadianebisa,
nebarTvis micema maT krebis mowvevis gareSec SeeZloT. Tumca ki SesaZloa
krebac Catarda. vaxuSti ase gadmogvcems am ambavs: `eha ucxo, rameTu
qristesTvis iZulebulisa vaxtangisaTvis neba-mowmoba sces kaTalikozman,
episkoposTa da samRvdeloTagan. xolo amisa myofelTa gankicxes xolofa da
warvida ispahansve~364.
3. l. menabdis mixedviT, 1716-1717 wels mowveulma saeklesio krebam sulxan-
saba gakicxa. ratom? sulxan-sabas evropidan dabrunebis Semdeg gavida samiode
Tve, iese taxtidan gadaayenes. `domentim amis Semdeg SeZlo mcxeTaSi
saeklesio krebaze gaekicxaT sulxan-saba orbeliani, romelsac mizezad
daudes `wminda papis gineba~365. is faqtic, rom sulxan-sabas pirdapir ar
dausaxeles gakicxvis mizezi da `papis gineba~ daabrales, mowmobs, rom
orbeliansa da samRvdeloebas Soris uTanxmoebas politikuri mizezi
hqonda~366.
1616-17 wlis saeklesio kreba, vfiqrobT, mowmobs or raimes. a. sulxan-sabas
e.w. `gakaTolikeba~ mxolod politikuri momenti iyo, saqarTveloSi
CamosvlisTanave man dagmo es orientacia, iwyo `papis gineba~ da male vaxtang
VI-s ruseTSi gahyva, rogorc marTlmadidebeli da daikrZala kidec ruseTis
marTlmadideblur eklesiaSi; b. aRniSnuli wlis krebam sparseTs aCvena
garkveuli politikuri Jesti, radganac sparseTsa da safrangeTs Soris
urTierTkavSiri Rrmavdeboda, TurqeTis SiSiT sparseTi im periodSi
yovelmxriv uwyobda xels kaTolikobas da cdilobda kidec am sarwmunoebis
ganmtkicebas367. amitom, Cans, krebam `arafranguli orientaciis~ cnobili
sasuliero piri dasaja, aseTad iqca sulxan-saba evropidan dabrunebis
Semdeg, es iyo loialuri Jesti sparsuli xelisuflebisadmi.
vaxtang VI-is ruseTSi gadasvlis Semdeg qarTli osmalebma daipyres,
qveyanas kidev ufro uaresi dReebi daudga, `qarTvelobas~ safuZveli
gamoecala. amitomac udidesi dResaswauli iyo 1744 wels Teimuraz II-is
qarTlis samefo taxtze mironcxebul, e.i. qristian mefed dasma;.
1744 wels Semdgarma saeklesio krebam anton I kaTalikosad gamoacxada.
Teimurazma da qarTlis gavlenianma Tavadebma erTxmad inebes anton I-is
sapatriarqo taxtze ayvana. amis safuZvels, albaT, warmoadgenda iqamde ori
wliT adre 1742 wlis saeklesio kreba, romelmac kaTalikosad airCia antoni.
1742 wlis ianvarSi sikvdilis pirze misulma kaTalikosma domenti IV-m
sakaTalikoso taxtze Tavis memkvidred daasaxela antoni. batoniSvilma
Tamarma, qarTlis samefo taxtis memkvidrem (meuRlem Teimuraz II-isa), moiwvia
saeklesio kreba 1742 wels, romelmac, rogorc vTqviT, kaTalikosad airCia
antoni, magram man uaryo es, ar ineba taxtze asvla da kaTalikosis maRali
wodeba misces urbnel episkoposs nikoloz xerxeuliZes. kaTalikos nikolozs
uaryofiTad axasiaTebs vaxuSti batoniSvili, igi raRac ubralo mizezis gamo
xanjliT gangmira erTma uRirsma kacma. amitomac, rogorc aRiniSna, vakanturi
adgili kaTalikosisa mefisa da mTavrobis gadawyvetilebiT daiWira antonma
1744 wels. amave wlis oqtomberSi antonma moiwvia saeklesio kreba, romelmac
gadawyvita Teimuraz II-is koronacia qarTuli wesiT, e.i. mefis adgili
saqarTvelos taxtze daiWira qristianma mefem;
5. 1748 wlis bolos Sedga sagangebo saeklesio kreba, romelsac miznad
hqonia dasaxuli iseTive mniSvnelobisa yofiliyo axali saqarTvelos
cxovrebaSi samefo taxtze mironcxebuli mefis asvlis Semdeg, rogoric iyo
ruis-urbnisis kreba da misi gadawyvetilebebi. 1749 wlis kreba warmoadgenda
aRniSnuli krebis faqtobriv gagrZelebas. kaTalikosma antonma krebas
warudgina skolebis gaxsnis sakiTxic, krebis dadgenilebis safuZvelze
gaxsnila stamba;
6. aseve erT krebad unda warmovidginoT 1755-56 da 1764 wlebSi Catarebuli
krebebi. kerZod, 1755 wlis 12 an 16 dekembers Semdgari kreba, romelsac
ganuxilavs anton kaTalikosis mier `qarTuli sarwmunoebis~ (e.i.
marTlmadideblobis) uaryofisa da kaTolikobis miRebis sakiTxi, Semdgomi
mowvevis kreba Semdgara 16 dekembers, amis Semdeg imave sakiTxze kreba
Semdgara 1756 wlis 4 aprils. faqtobrivad, am erTi krebis samive mowvevis
sxdomebze ganixiles erTi da igive sakiTxi, ris Semdegac antoni gamoacxades
sakaTalikoso taxtidan damxobilad da aiZules daetovebina saqarTvelo. am
krebas politikuri miznisTvis iyenebda mefe Teimuraz II, romelsac hqonda
mizezebi legitimuri TvalsazrisiT saSiS metoqed mieCnia anton II. es sakiTxi
ganxilulia qvemoT. Teimuraz II-is gardacvalebisTanave, erekle II-m
ruseTidan daabruna antoni da sakaTalikoso taxtze dasva. 1764 wlis
oqtomberSi mas miuCnevia saWirod saeklesio krebis mowveva, yvelasaTvis
cxadi iyo, rom antoni ara sarwmunoebrivi, aramed politikuri mizezebis gamo
iyo ganSorebuli sakaTalikoso taxts. politikuri mizezis gaqrobisTanave
antons umtkivneulod daubrunes dedaeklesiis mesaWis adgili. mxolod
antonis mecnieruli warmatebiT Sewuxebuli samRvdeloebis erTi nawili
zaqaria gabaSvilis meTaurobiT Sexvda kaTalikoss mtrulad. 1764 w. krebis
ZaliT maT mefem male miuCina sakadrisi adgili;
7. xonis saeklesio kreba (1761 w. 23 aprili). mefe solomon I-ma ramdenime
saeklesio kaTedra aRadgina, igi werda: `aRviZvri gonebiTa, raTa JamTa
viTarebisagan ganryvnilni eklesiani ganvaaxlo~368.
gansakuTrebiT sainteresoa miseuli ganmarteba eklesiisa _ `eklesia ara
marto Senebani da Semkobani taZarTani arian, aramed savsebai igi maT Sina
SekrebulTa RmrTis msaxurTa erTa simravlesa ewodebis, romliTa ididebis
Ze RmrTisa da mxsneli Cveni ieso~368.
mefe solomonma ineba xonis wmida giorgis taZris ganaxleba da
`ganTavisufleba~, `da davayeneT mTavarepiskoposad erisTvis Ze mrovel
yofili ioseb~. rogorc wesi, eklesias hqonda mefeTa mier damtkicebuli
`samrevlo Semosavlis gujari~, `niSnis gujari~ da `saxuceso gujari~ _
yvela es saSemosavlo wigni xonis eklesiisa `dakarguli iyo~, e.i. eklesias
Tavisi mkvidri Semosavlis wyaro morRveuli hqonda da igi gasarkvevi
xelaxla iyo, amitomac `amazeda SamovkribeT: Tavad ufali Cveni netari
kaTalikozi besarion, ufliswuli Zma Cveni yovlad samRvdelo genaTis
mitropoliti ioseb, Wyondidis mitropoliti grigol, quTaTel mitropoliti
maqsime, Semoqmedeli mitropoliti nikoloz, mitropoliti daniel, bediel
mitropoliti maqsime, ierusalimis patriarqis veqili svimeon arqimandriti,
winamZRvari monazoni dayudebuli germane da sxvani erTobiT lixT-imerTa
krebulni~369. krebam `moikiTxa~ `eklesiis niSani, samrevlo, gamosavali da
saxuco~ da brZana: `niSnis~ Sesaxeb (niSani iyo is sargo eklesiisa, romelic
unda gadascemoda mas didebulis an aznauris ojaxidan, am ojaxis romelime
wevris gardacvalebis Semdeg, es iyo tansacmeli, satransporto saSualeba,
anda sxva raime piradi qoneba micvalebulisa, romelic eklesias unda
gadascemoda), rom `rogoraTac sxva samrevloSid iyos Tavadis da sapatio
kacis Svilis, aznauris Svilis niSani, egreT gangviwesebia~. krebam `saxucos~
Sesaxeb miiRo Sesabamisi dadgenileba. soflebis saydarSi unda ewira
mTavarepiskoposs, Tu ver moiclida mis magier dekanozs, anda
jvrismtvirTvels unda ewira, `sawiravi~ Tanxa an xarji unda gaeRo TiTo
komls erTi Sauri, anda erTi Sauris produqti (puri an Romi) `glexi mesame
weliwads _ Sauri mTavarepiskoposs da Sauri jvarsa da jvrismtvirTvels~.
krebam miiRo xonis taZrisa da eparqiis ekonomikuri cxovrebis
ganaxlebisaTvis saWiro RonisZiebani, kreba moixseniebs Svid msoflio krebas
da oTx patriarqs, `Cvens kaTalikoz besarions~370;
8. nekresis saeklesio kreba (1762 w.). 1587 w. Sah-abasma kaxeTis mefes
aleqsandre levanis Zes waarTva samefos gaRma mxare _ kaki da eniseli, da
isini sasulTnod aqcia (pirveli sulTani iyo gaTaTrebuli mouravi
vaxvaxiSvili). es mxare im JamisaTvis nekreseli episkoposis samwysoSi Sevida.
`nekreseli giSelTan erTad darajad edga qristianobas gaRma-gamoRma
kaxeTSi, ingiloSi, WarSi (fifineTSi), belaqanSi, xunZaxSi, nuxpatSi da
sxvagan. 1746 w. lekebma nekresis eparqia daaqcies (ufro adre 1706 wels
amoagdes qarTuli sofeli vardiani). am mizezis gamo qarTl-kaxeTis mefe did
yuradRebas aqcevda nekresis eparqias. kaTalikos ioseb jandieris dros iq
nekresel episkopos dosiTeos ficxelaurs skolac gauxsnia. erekle meore am
skolisaTvis zrunavda. 1762 w. iosebma moiwvia saeklesio kreba, romelzedac
nekresis saqmeebis mowesrigebis sakiTxi wamoWra da saxelmZRvanelo
instruqciac Seadgina, rom nekresel episkoposs meti fasi hqonoda mTiulTa
TvalSi, daaxloebiT 1765 wels nekresis saeparqio kaTedra samitropolito
gaxda371.
1781 wels nekresis kaTedraze manglisidan gadaiyvanes ambrosi, magram mas
nekresi dangreuli daxvedria da SildaSi dabinavebula. 1795 w. Tbilisis
aoxrebis gamo igi ieremiasaebr hgodebda da mouwodebda xalxs sinanulisa da
gamosworebisaken: _ `SeviZuloT warmarToba, SeviyvaroT da davicvaT
qarTveloba~372;
9. erekle meoris mowveviT, jer kidev antonis dabrunebamde, 1762 wlis 20
dekembers Sedga saeklesio kreba. krebam gamosca `dadgenileba saeklesio
krebisa saepiskoposoTa marTvis Sesaxeb~, romelic Seicavs 11 muxls. pirveli
muxliT kreba afrTxilebs episkoposebs `uaRsarebod aravin daagdos~, meore
muxli sauflo dResaswaulTa da kviris wirvaze mTeli samwysos daswrebis
valdebulebas Seexeboda. mesame muxli iTxovs episkoposebs mefisa da
patriarqisaTvis moexsenebinaT samwysoSi myofi eklesiurad urCi pirovnebebis
Sesaxeb, mis dasjas mTavroba iRebda Tavis Tavze. sxva muxlebi mouwodebdnen
episkoposebs, raTa maT yuradReba mieqciaT mRvdelTa Sesamoslis
wesierebisaTvis, exeba saeklesio inventaris sisufTaves, wmida trapezis
gadasafareblebs da barZim-feSxumis Rirsebas. moxuc, uZlur mRvdels, mis
Semdgom beds Seexeba merve muxli, mecxrec agreTve moiTxovs mcodne mRvdlis
msaxurebas. meaTe da meTerTmete muxlebi Seexebian episkoposebs, mouwodebs
maT mRviZarebasa da samwysoSi codnis gavrcelebas. krebis dadgenilebas xels
awers mefe erekle da kaTalikosi iosebi. am krebis dadgenilebis analizi
iZleva uflebas iTqvas, rom es ufro sasuliero-saero mTavrobis `uwyebaa~
episkoposebisadmi, vidre kreba373;
10. aseTive saxisaa sxva `uwyebebi~ gamocemuli erekle II-isa da anton
kaTalikosis xelmoweriT 1768 wels, saTauriT `episkoposTa mimarT, maTi
umaRlesoba da ukeTilmsaxuresoba mefe irakli da maTi uwmidesoba da
unetaresoba patriarxi mefis Ze antoni esreT ganvsazRvrebT, vamcnebT,
movaxsenebT da ubrZanebT yovelTa saqarTveloisa mRvdelmTavarTa da
mwyemsTa WeSmaritTa esreT~374. es uwyeba Seicavs 35-muxlian miTiTebebs
episkoposebisadmi, raTa maT akurTxon da samwysoSi iyolion Rirseuli
mRvdlebi da sasuliero pirebi, rom maT SeZlon Svidive saidumlos
sisruliT aRsruleba, eklesiebSi hqondeT yvela saWiro saeklesio wigni,
xalxs aTqmevinon aRsareba da aswavlon umTavresi locvebi. eklesiebi iqonion
sufTad, trapezi Semosili, mRvdlis Sesamoseli mTeli da sufTa, raTa
eklesiebSi iyvnen umTavresi xatebi, eklesiis moxatuloba saWiroebis mixedviT
ganaaxlon, sasuliero pirebma sakvebi miiRon zomierad, ar daTvrnen, soflis
mkiTxavebi da jadoqrebi Tu ar moinanieben, daisajon, xeebsa da raime niSnebs
xalxma Tayvani ar sces, uqme dRe daicvan, vinc ar iuqmebs, 40 joxi daartyan
(glexebs), an mefes gadascen (`maRali vinme~), eklesiis mamulis gacema
aikrZalos, eklesiis xatebi mxatvrebis mier daixatos, saeklesio wignebi ki
stamburi SeiZinon, saqarTvelos eklesiebi mamaTa mier mocemuli kanonebiT
moewyvnen: `viTarca ars yovelsa samarTlmadideblosa qveyanasa Sina
saberZneTisa da ruseTisa, egreT jer ars CuenTaca eklesiaTa Sina~375.
arsebobs mosazreba, TiTqosda zaqaria gabaSvilis moTxovniT 1768 wlis
krebam dawva antonis `apoloRia~ da `miwyale~, TiTqosda antons Seefica
krebisaTvis, rom am Txzulebebs dawvavda376, rac saeWvoa. 1765 wlis 16
noembris saeklesio krebam erekles winadadebiT gaauqma mefis disa da
giorgi amilaxoris qorwineba, rac iqca sababad cnobili SeTqmulebisa paata
vaxtang VI-is Zis meTaurobiT, romelic CaxSobil iqna377;
11. T. Jordanias cnobiT, daaxloebiT 1779 wels Sedga saeklesio kreba rva
mTavarepiskoposis da mTavrobis monawileobiT. `daadgines, rom Tavidan
CamoecilebinaT samSoblos moRalate Tavadebi da samudamod gaeuqmebinaT
qsnisa da aragvis saerisTavoebi~378.
antonis mama iyo qarTlis kanonieri mefe iese levanis Ze. sparsuli
kanonebis Tanaxmad, qarTlis mefobis legitimuri ufleba gadadioda ufrosi
Zmidan momdevnoze. levan muxranel-bagrationis Semdeg sparselebma qarTlis
mefeebad daadgines erTmaneTis Semdeg misi vaJebi, maT Soris vaxtang VI da
iese. amitomac vaxtang VI-isa da ieses STamomavlebi (baqar mefe, aleqsandre,
abdula-arCili) ibrZodnen kidec qarTlis samefo taxtis xelSi Casagdebad.
qarTlis mefeebs im dros sparseTis Sahi niSnavda. qarTlisaTvis erTmaneTs
edavebodnen osmaleTi da sparseTi. osmalTa Semotevisas (1723 w.) dakavebuli
proosmaluri orientaciisaTvis iese mefes sparselebma osmalTa gandevnis
Semdeg aRar misces qarTlis taxti, xolo vaxtang VI-is prorusuli
orientaciiT sastikad gaRizianebulma sparseTma saerTod CamoarTva muxranel
bagrationebs qarTlis taxti, romelic Semdgom gadaeca kaxel bagrationebs,
rasac ar urigdebodnen rogorc vaxtang VI-is STamomavlebi, aseve qarTlis
zogierTi Tavadi.
anton kaTalikosis genealogia aseTia:
rogorc iTqva, sparseTis Sahma qarTlis mefeTa taxti CamoarTva qarTlis
bagrationebs da gadasca kaxel bagration Teimuraz II-s. anton I-is deda, dai
Teimurazisa, qarTlis taxtis erTaderT kanonier memkvidred miiCnevda Tavis
Svils, momaval kaTalikoss. `antonis RvTismoSiSi deda, romelic cdilobda
SvilisaTvis epoqis Sesaferisi, yovelmxrivi ganaTleba mieca, sakaTalikoso
wodebisaTvis ki ar amzadebda mas, aramed samefo taxtis dasabruneblad
(saRvTismetyvelo mecnierebaTa Seswavlas da, saerTod, saRvTo werilis
codnas mefeTa yvelaze Rirseul samkaulad miiCnevdnen im dros)~401.
Tavisi miznis misaRwevad 1734 Tu 1735 wels dedam saswrafod gamoiyvana
monastridan iq saswavleblad Sesuli Teimurazi (ase erqva anton I-s berad
aRkvecamde) da ToTxmeti wlis ymawvili daaqorwina am droisaTvis qarTlis
faqtobrivad, mpyrobeli Tavadis givi amilaxvris qalTan. SesaZloa, es iyo,
niSnoba, radganac mTavarepiskopos timoTes cnobiT, Teimurazma uari Tqva
qorwinebaze, radganac surda monazvnoba da `sZulda amqveyniuri wuTieri
cxovreba~. rogorc cnobilia, male ise warimarTa qarTlisa da antonis
ojaxis saqme, rom antonma faqtobrivad uari Tqva taxtze. 18 wlisa 1739 wlis
2 Tebervals berad aRikveca gelaTis monasterSi, 3 Tebervals diakvnad
akurTxes, 1740 wlis 27 seqtembers akurTxes quTaTel mitropolitad.
antonis es qmedeba dedisaTvis iyo umZimesi dartyma, deda swerda antons:
`rad dahkarge samefo da imedi mefobisa~. dedis azriT, `moatyues ymawvili,
episkoposad dasves~402. `mxolod Sen unda gezruna Cvens dakargul taxtze~, _
swers elene sxva werilSi antons, _ `mxolod Sen xar erTaderTi memkvidre
sawyalobeli, RvTis piridan gadavardnili mamisa~403. gamahmadianebul
qarTlis mefe ieses antonis (Teimurazis) garda sxva Svilic hyavda, naxevarZma
antonisa arCili (igive abdul-begi), magram igi elenes ar miaCnda kanonier
memkvidred, radganac ukanono Svili iyo (misi deda iyo coli erTi Tavadisa.
iesem mas waarTva da Tavad SeirTo).
qarTlis taxtisTvis daucxromlad ibrZodnen vaxtang VI-is STamomavlebi,
da agreTve, Teimuraz II, abdul-begi da axalgazrda Teimurazi (momavali
antoni). Teimuraz II-s seriozul metoqed miuCnevia axalgazrda Teimurazi,
gansakuTrebiT daufrTxia mis damoyvrebas givi amilaxvarTan, amitomac
fiqrobs T. Jordania, rom 14 wlis ufliswuls sacole Sahma waarTva
Teimuraz II-is intrigebiT404.
Teimuraz II (1700-1762), Rrmad morwmune qristiani, saxelovani poeti da
qarTuli kulturis Tavdadebuli moamage, iranis Sahma qarTlis mefed
daamtkica 1744 wels. Teimurazma axalmokluli kaTalikosis adgili uboZa
antons. sxvaTa Soris, qarTlSi didi gavlenis mqone abdul-begsa da
Teimurazs Soris urTierTSeTanxmebiT momxdara antonis ayvana sakaTalikoso
taxtze 1744 wels. jer kidev 1742 wlis krebam antons sakaTalikoso taxti
SesTavaza. 1744 wels antonma kaTalikosad kurTxevamde miiRo nadir-Sahis
dasturi. `Sahis sigelSi, sxvaTa Soris, naTqvami iyo: misTvis cnobili gaxda
saeklesio krebis mier Teimuraz II-is disSvili maRalyovladusamRvdeles
antonis qristianuli religiis dogmatebSi ganswavlulisa da
mRvdelmTavarTa Soris upiratesis arCeva, ris gamoc yvela kmayofilia da
Sahs yvela SuamdgomlobiT mimarTavs. amitomac Sahi mas, winare kaTalikosTa
msgavsad 1000 Tumans (e.i. 10.000 man) uniSnavs da usurvebs, Cveuli wesiTa da
rigiT gauZRves Tavis samwysos. Semdgomma Sahebmac daadastures es
gankarguleba, magaliTad, ismailma 1747 wels, ibrahimma _ 1748 wels
kaTalikoss gamougzavnes samosi da anafora. samagierod ki orive ubrZanebda,
ar Careuliyo saeklesio mamulebis saqmeSi~405.
1747 wels Teimuraz II iZulebuli gaxda irans gamgzavre-buliyo, rac iyo
Tavganwirva eris gadasarCenad. qarTlSi ufro metad gaRvivda dinastiuri
omi, mas saTaveSi edga anton I-is Zma abdul-beg ieses Ze. amis gamo Teimurazma
irCia kompromisi da iranSi gamgzavrebis win qarTlis gamgebloba ereklesa
da abdul-begs Caabara. abdul-begi qarTlis taxtis kanonier memkvidred
miiCnevda Tavs, Tumca ufleba Teimurazsac hqonda, radganac misi meuRle
Tamari vaxtang VI-is asuli iyo. abdul-begi ereklesagan moiTxovda xeli aeRo
qarTlze. antoni cdilobda abdul-begis Serigebas mefesTan. iqamde ki
dedofal Tamaris gardacvalebis Semdeg Teimurazi abdul-begis naTesavze
ana-xanumze daqorwinda, xolo abdul-begs SerTo erekle I-is qaliSvili
begumi. es iyo Teimurazis iranSi gamgzavrebamde, magram damoyvrebam
dinastiuri omi ar daacxro. am omSi antonma, Tanaxmad zogierTi cnobisa,
mxari dauWira abdul-begs. abdul-begi damarcxda. Teimuraz II-s aseve
mosvenebas ar aZlevda fiqri ruseTSi gadaxvewili qarTlis taxtisaTvis
mebrZol vaxtang VI-is STamomavlobaze, antonis biZaSvilebze. vaxtang VI-is
SviliSvili, baqaris vaJi, aleqsandre batoniSvili dauaxlovda da
daumegobrda imperator petre III-s, misi daxmarebiT apirebda qarTlis taxtze
asvlas. am imperatoris gardacvalebis Semdeg SeZlo daaxloeba imperatrica
elisabedTanac da samefo karze fexi moikida. igi ruseTSi gadaxvewil
qarTvelTa Soris xlarTavda intrigebis bades Teimurazisa da erekles
winaaRmdeg.
1751 wlis 15 Tebervals Teimuraz-erekles laSqari WarSi sastikad
damarcxda, 1752 wels aseve damarcxdnen qarTvelebi ganjis omSi. saqarTvelos
mtrebi aiSalnen. mefeebi sagangebod emzadebodnen mozRvavebuli mtris
Sesakaveblad da Setevaze gadasasvlelad. Teimurazma da ereklem ruseTis
saxelmwifos mimarTes da jariT daxmareba sTxoves. aTanase Tbileli
episkoposisa da simon mayaSvilis elCoba ruseTSi (1752-1754) unayofo gamodga,
ruseTma uari ganacxada.
ruseTis maRal wreebSi myofi aleqsandre batoniSvili cdilobda
Teimurazis elCebi gadaebirebina, ruseTis samefo karsa da did moxeleebze
gavlenis ZaliT igi axerxebda CaeSala qarTvel mefeTa elCobis miznebi406.
`misi iniciativiT CaiSala 1754 wels Teimurazis elCebis molaparakeba
ruseTis xelmwi-fesTan. uSedegod damTavrda sxva iseTi elCobebic, romlebic
Tavidan warmatebisaken ixreboda. batoniSvilis gavlena saqarTvelos
politikur saqmeebze ganpirobebuli iyo imiT, rom mas mxars uWerda ruseTis
samefo karis didi partia, romelsac ar surda qarTvel mefeTa gaZliereba...
SemdgomSi swored am partiis daxmarebiT SeiWra aleqsandre saqarTveloSi,
erekles winaaRmdeg brZolaSi miimxro kaxeTis Tavadebi, imereTis mefe,
axalcixisa da daRestnis xanebi, agreTve sparselebi da mTielebi~337. 1754
wlis elCobis CaSlam (aleqsandres xelSewyobiT) gaamZvinvara Teimuraz II da
kidev ufro ganawyo anton I-is winaaRmdeg. mas mZulvareba gamoumJRavnebia
antonis, viTarca politikuri mowinaaRmdegis, mimarT. erekles vaJi giorgi
antons uyurebda viTarca Teimuraz II-is mier SeZulebul pirovnebas. igi
`kaTalikossa antons pirvelsa ara wyalobda siyrmidanve, viTarca kacsa
papisagan misisa Teimurazisa SeZulebulsa~407.
zemoaRniSnul politikur-dinastiur mizezebs unda Seemzadebina niadagi
anton kaTalikosis sastiki dasjisaTvis, gansakuTrebiT 1754 wlis Semdeg, rac
muxranel bagrationTa intrigebis gamo ruseTisagan daxmareba ver miiRo
saqarTvelos samefo karma. amgvar viTarebaSi antoni mZevlis rolSi aRmoCnda.
muxraneli bagrationebis gulis mogeba da Sekaveba ver SeZlo Teimurazma
verc maTi samefo saxlis Svilis anton I-is sakaTalikoso taxtze ayvaniT,
xolo 1754 wlis Semdeg, rac muxranelma bagrationebma ukiduresi mtroba
gamoamJRavnes Teimurazis mimarT ruseTis samefo karze, antonis, viTarca
garkveuli TvalsazrisiT mZevlis dasjas unda gaemwarebina qarTleli
bagrationebi. 1755 wlis miwuruls antoni daapatimres, Semdeg ki ruseTSi
gadaasaxles.
ruseTSi antonma, rogorc cnobilia, Tavis devnaSi agreTve daadanaSaula
qarTlis Tavadebi. ismis kiTxva, ratom unda gamwvavebuliyo misi urTierToba
TavadebTan, xom ar icavda maTgan antoni saeklesio qonebas? marTlac,
rogorc sabuTebi uCvenebs, qarTl-kaxeTSi mahmadian mefe-xanTa mmarTvelobis
dros Tavadebs miutacniaT saeklesio mamulebi da Sahis imediT surdaT am
mamulebis SenarCuneba. amis dasturia 1744 wels antonisadmi gagzavnili
nadir-Sahis, 1747 wlis Sah-ismailisa da 1748 wlis Sah-ibrahimis sigelebi,
romlebSic isini ubrZaneben antons ar Careuliyo saeklesio mamulebis
saqmeebSi408. `is sasuliero pirebi, vinc TavadTa mamulebSi moRvaweobdnen,
xSirad ver icavdnen eklesiisa da saxelmwifos interesebs~409. `aucileblad
unda aRiniSnos, rom antonma moawesriga saeklesio mamulebis marTva...
SemorCenilia ramdenime dokumenti, romlebSic antoni cdilobs Tavidan
aicilos qarTlis Zlieri Tavadebis (amilaxvrebisa da erisTavebis) Careva
saeklesio mamulebis saqmeebSi. am TavadebTan kamaTi imiTY dasrulda, rom
kaTalikosma maT CamoarTva werilobiTi valdebuleba, rom isini amieridan
aRar Seexebian saeklesio mamulebs~410. marTalia, es moxda antonis
dabrunebis Semdeg, magram vinc icnobs antonis mizanmimarTul moqmedebas,
ganWvrets, rom aseve iyo adrec da es warmoadgenda namdvil mizezs
konfliqtisa antonsa da Tavadebs Soris. al. xaxanaSvili wers: mefeTa
brZolam TavadebTan, politikurma daqucmacebulobam wvril damoukidebel
samTavroebad, gamoiwvia saeklesio Zalauflebis erTianobis daSla411, rasac
antoni ver Seurigdeboda.
[sruli teqsti]
ganCineba da msjavri samociquloБ zemosa saqarTveloisa mamad mTavrisa
antonis mier da episkoposTa, samefosa qalaqsa tfiliss. palatsa
sakaTalikozosa SekrebulTagan zaqariasTvis xucisa da vieTTame mimdgomTa
misTa, cxadad damrTgunvelTa sjulTa saRvToTa da mamaTa kanonisaTa.
macxovari Cveni da ufali metyveli gvaswavebs kualad `ukeTu
krebulisa ara isminos iyven igi Senda viTarca mezvere da warmarTi~.
gamoCnda ukve Cvensa eparxiasa Sina kaci gamryvneli qristes savenaxisa
zaqaria ukve xucesi `amaRlebuli mecnierebasa zeda RvTisasa~ _ goneba igi
asuristanel RmerT ocnebuli Tavisagan Tvisa, romeli nebsiT huriaebriTa
`SuriTa tyveqmnuli. siZulviliTa moyvasTaTa, sruliad damviwyebeli
sjulTa siyvarulisaTa, romeli moeca mowafeTa qristesTa da
mTavrobiTaca romeli weril ars `mTavrisaTvis erisa Senissa ara ityode
Zvirsa~. aRdga ciliswamebad keTil msaxursa zeda mefesa Cvensa da
mamadmTavarsa zeda Cvensa, da yovlad samRvdeloTa mRudelT mTavarTa da
yovelsa zeda savsebasa eklesiisasa, da mTavarTa zeda da, udidesi vTqva,
eklesiasa zeda saqarTveloБsa, viTarca mwvalebelTa zeda, da sjulsa,
cxadad damTrgunveli nebsiT, ara moxune, iqmna. `ara cilis wamo moyvassa
Sensa wamebiTa cruБTaTa~ da daiviwya kualad Tqmuli igi eklesiastesa
Sina (ciliswamebulTaTvis) `vixile yoveli cili wameba qmnili mzesa qveSe,
da aha cremli cilisa cilis wamebisani da ara ars nugeSinis mcemeli
maTi~. vinaca simaRleman misman mefeman Cvenman da wmidaman krebulman
Seundo da mraval gzis miuSva igi aRdgomad da hyo dagebaБ misTana ese
viTari, viTarmed romelTaca marTlmadideblobiTa zeda werilTa wvalebad
aRmoCenda ukeTuri igi (zemoxsenebuli zaqaria), werili ese keTil
msaxurman mefeman da wmindaman krebulman aRiRo Soris da daiduma misTvis
sityvis gebaБ ara Tu amisaTvis, viTarmed wvalebisa raБme wadiereba iyomca
werilTa maT Sina, romelnica yovliTurT aRmosavlisa eklesiisa
Seudgebodes doRmatTaca Sina da saqmeTa, aramed siyvarulisaTvis, raTa
wina aRmdgomni igi CvenTana aso iyvnen windisa eklesiisa, _ yovelive
simaRleman misman mefeman Cvenman da krebulman yves enkeniebri sixaruli
eklesiisa ganxeTqilebisa SeerTebisaTvis da mouwodeT CvenTana
mRvdelmoqmedebad ukeTursa zaqarias saRmrToTa zeda liturgiisa,
romelsaca, da eziara zaqaria xeliTa mamaT mTvarisaTa saRmrTosa
saidumlosa patiosnisa sisxliTa misiTa: `mucladeRo salmoba igi mware~
ese igi ganxeTqaБ kvlavad ekklesiisa qristesisa, Sekrebulisa WeSmaritad
ganmaorebelman man saqmeTa iudasTaman, mowafeman mzakvaman da mociqulman
warwymedilman, zakviT ziarebiTare uxrwnelisa saidumlosaTa, viTar igi
monaman misman iuda Wur eSmakisa-hyo Tavi Tvisi, rameTu Sevida misa eSmaki
da, gansrulman krebulisagan samociquloБsa wmidisa ekklesiisa, mwvalebel
uwoda mamad mTavarsa antons da ara moixsenebda eSmakeuli igi viTarmed
`mRudelTmTavarTa TvisTaTvis borotis mzraxvelTa marTl msajul ars
RmerTi.~ viTar igi odesme aronisa zeda aRdgomilTa mimarT saja `ganpeba
qveynisa da cocxliv danTqmaБ jojoxeTsa Sina da cecxlis aRrtexileba~.
a) vinaca mamad mTavari Cveni antoni mravalgzis qadagebasa Sina ambionsa
zeda winaSe mefisa da winaSe Cvensa, da winaSe yovlisa erisa aRiarebdis
aRmosavleTisa ekklesiisasa aRsarebasa, da laTinTa sarwmunoebisa
aRmsarebelTa saSiniliTare SeaCvenebdis sityvebiTa; b) garna eSmakeulman
man da ar Semwynarebelman mRudelT mTavrobisa misiman, raБveca muclad
eRo, Sva _ usjuloeba igi siZulvilisa moyvasTa da ZmaTa TvisTa _
ganipara samefoБT saqarTvelosaTa sxvad samefod ese gvariTare siveragiTa,
viTarmed ityoda urcxvinod reca mefisagan gantevebisa Tvisssa. g) warvida
sxvad samefod amisaTvis, raTa eklesia saqarTveloБsa keTil msaxuriT
mefiTurT mwvaleblad, ese igi Semwynarebelad laTinT sarwmunoebisa, da
arawmidisa papisa, romelTaca gamoaCinos da saRrmToTa patriarqTagan
saberZneTisaTa SeCveneba moatyvas ekklesiasa zeda saqarTveloБsasa, ver
gulis xmis myofelman, viTarmed muneburni mefeca da mRvdelmTavarni
Tvinier WeSmaritisa cnobisa ara ewamebian; d) odes, SevkribT ra palatad
sakaTalikozod da miuvlineT mas mociqulni orni xucesni,_ porfiri xuces
monazoni da giorgi proTopopi tfilisis sakaTalikozoБsa ekklesiisa –
SevsTvaleniT sityvani ese gvarni, raTa moviyvaneTca sinanulad, magra Wuri
igi eSmakisa uqvemoes eSmakTa daadginebda Tavsa Tvissa da, mwvaleblad
mwodebeli Cveni _ wina aRmdgomTa mogvigebda; e) meremeRa moviyvaneT krebad
pyrobilni da zvaobiT da daumdableblad mogvigebda. vinaca moiRo omfori,
Semmosvelman petraxeliTurT da samklaviT mamamTavarman Cvenman antoni,
moidrikna muxlni da ityoda maRliTare xmiTa: `sulo yovlad wmidao da
cxovels myofelo TviTebao, mxoloБsagan mamisa gamosrulo, mxoloo
romelica sions cecxlisa enebisa saxed gardamoxed mociqulTa zeda!
ukeTu me winaarmdgomsa rasame aRmosavleTisa ekklesiisa, anu Targmanebasa
Sina meergasisa fsalmunebisasa, ese igi miwyalesa anu apoloRiasa Sina
Cemsa laTinTa sarwmunoebisa raБme _ anu gonebiT, anu mogonebiT, anu
hazriT, anu sityviT warmoCeniliT damedvasca, anu dameweros, _ myav me
wyeul, krul SeCvenebul suliT da xorciT da saflaviT ama sofelsa da
meremesa mas; da ukeTu cilis wamebiT mabralebdes me zaqaria xucesi _ hyav
ese wyeul, krul, SeCvenebul suliT da xorciT da saflaviT ama sofelsa
da meremesaca mas~. xolo Cven yovelTa mun mdgomTa mitropolitTa da
episkopozTa, ZrwoliT msmenelTa, vrquT erTobiT `amin~. 3) garna
eSmakeulman man warmosTxia kvlavd simyraleБ Tvisi metyvelelman _
`SemiCvenebies TargmanebacaБ~ miwyalesi, da yovelni Semwynarebelni misni~.
amisaTvis Cven SekrebulT yovlad samRvdeloTa mTavarTa vsajeT
usjuloT gamoyvanebad da SeCvenebad yovlad ukeTuri xucesi igi _ zaqaria
daRaTuara mwvalebeli, aramed viTarca garadamavali mamaTa kanonisa zemo
werilTa maT ricxvT ganyofil bralTa misTaTvis. pirvelisaTvis bralisa,
ese igi ar SewynarebisaTvis umsjavrod Tvisisa mRvdelmTavrisa vyofT
gankveTasa missa mRvdelobisagan l’v kanonTamebr wmidaTaTa mociqulTa miT,
ro kanoniTa miT wmidaTa mociqulTaTa ocdameTeqvsmetiTa ara Tu xolod
ar Semwynarebelni mRvdelTmTavarTani ganikveTebian mRvdelobisagan, aramed
iginica, romelni ara mwrTvel arian mRudel mTavrisa mimarT
daumorCilebelisa erisa damorCilebad; kvalad amisTvisve bralisa
ganvkveTT mas mRvdelobisagan nu kanoniTa wmidaTave mociqulTaTa, miT
romel udidesi gineba ara raБme ars, viTar mwvalebelad wodebaБ;
meorisaTvis bralisa misisa gankveTT mas mRvdelobisagan kanoniTa
wmidaTa mociqulTaTa ie kanoniTa, da krebisa antioqisaTa g da ia,
romlisaTvis ganvaqiqebTaca da sruliad ganvxdiT da pativsa miuRebT da
laodikiisa ma-mg da xalkidonisa ig da konstantinopolisa g krebisa iz da
meored nikis i kanoniTa; da mesamisaTvis muxlisa da meeqvsisa SevaCvenebT,
da uqvemoes eSmakisa davadginebT, viTarca mwvalebelsa saxlisa RvTisa, ese
igi saqarTveloБsa wmidisa eklesiisa da mas Sina qmnilisa wmidisa krebisa
advilad Seuracxismyofelobisasa, kanoniTa v da v wmidisa krebisa
RangrisaTa;
mwvalebelad wodebisaTvis keTilmsaxurisa mefisa Cvenisa, miuRebT
Sesaxebsa pativsa mRvdelobisasa, viTarca ars Cveuloba wmindisa da didisa
eklesiisa ruseTis maginebelTa zeda mefisaTa; amasaTana miuRebT
saxelsaca, romeli ewodeboda mRvdelobasa Sina, miT romel ara
naTlisRebasa Sina wodebuliyo saxeli igi mis zeda, aramed mRvdelobasa
Sina da romliTa saxeliTa iwodeboda eris kacobasa Sina, vbrZanebT raTa
igive saxeli edebodes amieridgan.
meoTxisaTvis bralisa vyofT, viTarca mezveresa da warmarTsa
sityvisaebr uflisa Cvenisa ieso qristesa (maT. 18,17) da vswrTviT mas
Zrielad, viTarca urCsa da winaaRdgomsa krebisasa; xolo yovelTa bralTa
misTa zemo werilTa _ umorCilebaTa da aRmaSfoTebelTa da ganxeTqaTa
eklesiisaTa, mis ZliT sxva da sxvad erad yofaTaTvis CvenTa da, udidesi
vTqvaT, dedasa Tvissa wmidasa saqarTveloБsa eklesiasa zeda
aRdgomisaTvis da mwvaleblad wodebisaTvis misisa da mravalTa maT
ukeTurebaTa misTa Tvis yovlad ukeTursa mas da usjulosa zaqaria xuces
yofilsa gankveTil vyofT wmidasagan mRvdelobisa: SevaCvenebT, vswyevT,
SevkravT Cvenda mocemulTa mRvdelmTavrobiTaTa xelmwifebiTa, miT ukve
romeli igi rqva xelmwifeman sikvdilisa da cxovrebisaman saRmrToTa da
samRvdeloTa mowafeTa TvisTa `romeli SekraT qveyanasa zeda, iyvnen
Sekrul caTa Sina~, da kvalad `romeli SeipyraT Sepyrobil iyvnen~, da
yovelTa meoxTa da SuamdgomelTa misTasa vyoT SeCveneba, da misTa
misrulTa yovelTa SevaCvenebT miT, romel weril ars esreT viTarmed
`romeli Seexos Tvissa gaSavdes~, da yovelTa SemweTa misTa SevaCvenebT.
ganvkveTeT diaknobisagan da SevaCvenebT Svilsaca missa iosebs, viTa
mamisa Tvisisa Semwesa, da Tana mwvalebelad mwodebelsa wmidisa
saqarTveloБsa eklesiisa; SevaCvenebT Wursaca mas eSmakisasa mowafesa missa
isaks viTarca yovelsave Sina ziarsa moZRvrisa Tvisisa.
xolo ukeTu movidnen sinanulad, da didiTare sinanuliTa uku Tqvnen
yovelive warTqmulni Tvisni, da Seurden wmindasa mamaTmTavarsa Cvensa da
wmidasa krebasa sruliTa guliTa – SeviwynarebT da mouwodebT sinanulad,
da ara sruliad warwymedil vyofT, viTarca monanulTa; garna Svilsa missa
iosebs mosrulsa sinanulad da orTaganve umolxinesad SeviwynarebT. welsa
1764 Tvesa okdombersa 18~378.
magram zaqaria mainc gakerpda da saqarTvelodgan ruseTSi wasvla arCia
1767 wels. amitom mefe ereklem Semdegi gramota miswera yizlaris cixis
Tavs (комендантъ) general-maiors potapovs: `xucesi vinme saxeliT zaqaria.
naTesaviT gabaSvili Cvenisa samefoБsagan borot gamsjeli da ukeTuressa
gzasa zeda dadgomili, misman uwmindesobaman mamaTmTavarman Cvenman da
episkoposTa samefoБsa CvenisaTa SekrebiT SeaCvenes da yovlisagan madlisa
ganaSiSvles weliwadsa CRБd, welsa, Tvesa okdombersa iА. qalaqsa
tfilisisasa. da odes igi SeiCvena, mieriTgan uukeTuresTa saqmeTa moqmedi
weliwadsa amas CRБz ganvagdeT samefoT CveniT da gvesmis romel yizlar
qalaqad misrul ars, romlisa WeSmariti uwyeba mogarTviT Tqvensa
zeaRmavlobasa, nu SeiwynarebT amas viTarca qristianesa amad, romel
yovlisagan qristianeTa madlisa SiSvel ars.~
erekle
daskvna
ZiriTadi daskvna:
saeklesio (rogorc sakanonmdeblo, ise mimdinare) krebaTa analizi,
romelic saeklesio samarTlis aqtebis ganxilvas eyrdnoba. gviCvenebs, rom
CamoyalibebisTanave saqarTvelos eklesia iyo ucxo eklesiebisagan
TavisTavadi saeklesio erTeuli. IV-sdanve saqarTveloSi Camoyalibda saero
da sasuliero Zalauflebis mTlianoba. amis gamoxatulebad unda miviCnioT
`moqcevaБ qarTlisaБs~ cnoba, rom mcxeTeli mTavarepiskoposi glonoqori
`erisTavadca iyo barazbod pitiaxSisagan qarTls da hereTs~449 (arseni
safarelis cnobiT aseTive uflebebi moipova amave sparsTa mpyrobelobis
xanaSi somxurma eklesiamac). arabobis dros qveynis periferiebSi Seqmnili
samarTlebrivi qaosis dros, roca arabul xelisuflebas saqarTvelos
zogierT regionze xeli nawilobriv miuwvdeboda, xolo adgilobrivi
xelisufleba sabolood ar iyo Camoyalibebuli, saqarTvelos eklesiam
SeZlo saero-samoqalaqo iurisdiqciis Tavis xelSi moqceva, am drois kanoniT
`meore mefe episkoposi aris da qristianTa sjulisa damamtkicebeli~ (bagrat
kurapalatis samarTlis 102 muxli), am viTarebiT unda yofiliyo gamowveuli
kaxeTis saqorepiskoposo xelisuflebis Tavdapirveli sasuliero-saero
xasiaTi, samcxis mTavarepiskopos giorgi Suartylelis mier aseve saero-
sasuliero xelisuflebis Tavis xelSi aReba, svaneTisa da aRmosavleT
saqarTvelos mTianeTis qorepiskoposebis (episkoposTa warmomadgenlebis) mier
aseve saero-sasuliero xelisuflebis gaTaviseba, SesaZloa aseve
sasulierosTan erTad didi saero Zalaufleba hqondaT afxazTa samefoSi
Wyondidel episkosebs, romelTac jer kidev saqarTvelos gaerTianebamde
bizantieli imperatorebi sapatio titulebs (`svingelozi~ protoupertimosi)
urigebdnen. saqarTvelos gaerTianebis Semdeg eklesiis aRniSulma
mdgomareobam asaxva saero mmarTvelobazec hpova. ueWveli magaliTia
mwignobarTuxuces-Wyondidelis mosvla qveynis mmarTvelobis sadaveebTan, rac
gamowvlilviTaa naSromSi ganxiluli. saero da sasuliero Zalauflebis
erTobis gamomxatvelia Zvel saqarTveloSi saeklesio krebaTa mowvevis saxe,
rogorc wesi (naSromSi amis uamravi magaliTia moyvanili) saxelmwifo
darbazis sxdoma saeklesio sakiTxis ganxilvis dros ukve warmoadgenda
saeklesio krebas da gamohqonda kidec saeklesio kanonebi. radganac
Cveulebisamebr saxelmwifo darbazis sxdoma xelmwifis karze imarTeboda,
amitomac `monasterni da saepiskoposoni da yovelni eklesiani wessa da rigsa
locvisasa da yovlisa saeklesiosa gangebisasa darbazis kariT miiRebdian,
viTarc kanonisa ucTomelsa, yovlad Sueniersa da dawyobilsa, keTil
wesierebasa locvisa da marxvisasa~450.
mematianes es sityvebi Cveni kvleviT dasturdeba. mravali krebis
ganxilvis Semdeg mivediT imave daskvnamde, rom saero da sasuliero
Zalauflebis mTlianoba iyo ZiriTadi mizezi am uCveulo faqtisa.
Основные выводы
Рассмотрения церковных правовых актов показал, что с момента основания грузинская
церковь представляла собой самобытную церковную единицу. С IV века в Грузии было создано
единство гражданской и церковной власти. Подтверждением этому служит информация из
“Мокцевай Картлисай” (moqcevaБ qarTlisaБ) о том, что Архиепископ Глонокор Мцхетский
был «И ериставом в Картли и в Албаний451. По сведениям Арсена Сапарели, такие же права во
время персидского завоевания получила и армянская церковь. VII-IX вв в период
законодательного хаоса, царившего на перифериях, когда арабскому правлению были
недоступны некоторые регионы Грузии, а местная власть еще не была окончательно
сформирована, грузинская церковь сумела взять в свои руки церковно-гражданскую
юрисдикцию. По законам этого времени “Вторым царем является епсикоп, утверждающий
христианскую веру” (102 статья Права Баграта Курапалата). Именно этим и должен объясняться
первоночальный церковно-гражданский характер власти Хорепископосов Кахетии, а также
получение гражданско-церковной власти Архиепископом Самцхе Георгием Шуартклели IX-X
вв-ах. Такиеже гражданско-церковную власть имели хорепископы Сванетии и в горных
регионах Восточной Грузии. Возможно, что большой гражданской властью, помимо духовной,
обладали в Абхазском царстве Чкондидские епископы, которые еще до объединения Грузии
получали от Византийских императоров почетные титулы. После объединения Грузии
вышеуказанное отразилось и на государственное правление. Достоверным примером является
то, что с XII в епископ Мцигнобартухуцеси-Чкондидели пришел к управлению страной, что
подробно рассмотрено в труде. Единство церковной и государственной власти подтверждается
и формой созыва церковных соборов в тогдашней Грузии. Как правило, заседание
государственной дарбази при рассмотрении церковных вопросов трансформировался в
церковный соборь и утверждало постоновление Церковного характера (в труде приведены
многие прмеры этого)452.
Данные летописцев о целостности гражданско-церковной власти в Грузии подтверждаются и
нашим исследованием.
6. VI msoflio saeklesio krebis (680 w.) mier saqarTvelos eklesiis uflebaTa aRiareba
daskvna
ЗАКЛЮЧЕНИЕ
Basic Conclusion
The work considers the Ecumenical Councils and the other ones having an international
importance, in which Bishops from Georgia were participated. The work consists of 9 chapters.
The first chapter describes the I Ecumenical Council held in Nikea in 325 a.d., in which two
Georgian bishops – Stratophyl from Pitsunda and Domnus from Trapezund were participated. The
canons of II Ecumenical Council (381 a.d.) were signed by the Iberian bishop Pantophiler. In formation
of a sprint of III Ecumenical Council (431 a.d.) the bishop Ieremia of a so called “Persian part” of
Kartli took part. Bishop of Sebastopol and Bishop of Atarve were the participants of IV Ecumenical
Council.
A separate chapter of the Work is devoted to consideration of an issue related to participation of
the bishop Ioane from petra in the V Ecumenical Council and the bishops from Phazisi and Sebastopol.
The Chapter provides a detal analysis of historical chronicles and sources, from which it becomes clear
that the “lazi Bishops” from Western Georgia were subordinated to the jurisdiction of the Catholikos
from Mtskheta, mentioned by Prokophi from Kessaria. In tat times the so called “settlements” of
Western Georgia, excluding some forts (towns) of Rome-Greece origin located at the seashore of the
Black Sea were also under the jurisdiction of the Catholicos of Kartli. Beginning from 620-30 a.d. as a
result of military campaign of Byzantian Emperor Heraclus to Persia, when the emperor has
subordinated to his jurisdiction a part of the territory of Kartli (from Klarjeti to the river of Kelasuri),
the Patriarchy of Konstantinopolis has finally covered under its jurisdiction these lands of Wstern
Georgia.
According to Georgian sources, VI Economical (681 a.d.) confirmed many rights of Georgian
Church, including the right to name itself as the Church of the patriarch and the right of Catholicos of
Kartli to be “equal with Patriarch” and “acknowledge the holly spirit of Georgian Church of Mtskheta
equally with the catholic Churches”. VI Ecumenical Council has also determined the boundaries of
jurisdiction of Georgian Church. A separated chapter is devoted to the study of this matter. It has been
proved that while the Catholicoses of Armenia and Albania had a title of Patriarch, the same title,
obviously, was granted to Georgian Patriarch, as well. The Georgian Nomokanon says the “Church
Canons” of so called Trule Council (691 a.d.) were signed by the bishop Teodor from Poti (Phazisi)
and Bishop Ioane from Tsikhisdziari.
This matter is provided in a separate of the Work.
A separate chapter is devoted also to VII Ecumenical Council (787 a.d.) the resolution of which
was signed by bishop Christopore of Phazisi and Trapezund.
A separate chapter describes a participation of Georgian Bishops in Ferrera-Phlorenzia Council
(1481 a.d.). The latter was not called a Ecumenical Council. It was a one in which the bishops from
Konstantinopolis, Antiokia, Jerusalem and other orthodox churches, including the Russian Church,
were taking part. Resolution of this Council was not signed by Georgian delegation at all. According to
Georgian Chronicles, the Council was attended by the Bishop Daniel from Akhtala, who represented
Kartli and the Bishop Iaacob from Shemokmedi, Abkhazeti.
The researches and studies performed within the frames of the present Work illustrates clearly that
beginning from I Ecumenical Council the Georgian Church had established close contacts with the
international ecclesiastical society through its representatives, participating in elaboration and
formation of the international Church Canons.
Sinaarsi