1.Objasniti klasifikaciju preduzeća prema relevantnim osnovama?
- Prema relevantnim osnovama klasifikacija preduzeća se vrši po osnovi : a)Programskog sadržaja, b)Veličine, c) Vrste vlasništva. a) Utićaj programskog sadržaja odnosa outputa u vidu proizvoda suštinski opredeljuje neophodne razlike koje se odnose na tehnologiju rada i korišćenje sredstava za dobijanje gotovog proizvoda. b) Veličina proizvodnog entiteta kreće se od individualnog pa preko više desetina stotina hiljada da bi u najnovije vreme doseglo i više stotina hiljada. U različitim kriterijumima za utvrđivanje veličine preduzeća postoje neki od mogućih kriterijuma: broj zaposlenih, ukupna aktiva, broj opreme i ukupan prihod. c) Vrste valasništva su: preduzetnik, ortačko, komanditno, akcionarsko i društvo sa ograničenom odgovornošću.
2. Šta su koncerni, holdinzi, klasteri i inkubatori?
- Koncern je vrhunski oblik povezivanja i povezuje više različitih preduzeća koja se kontrolišu putem finansija, budžeta. - Holding se sastoji od više preduzeća od kojih je jedno matrično, dok su ostala kontrolisana od strane matričnog ali imaju svoju samostalnu delatnost. - Klaster (eng. cluster) je i grupa preduzeća i organizacija koja međusobnim umrežavanjem i kontaktima poboljšava svoj nastup na tržištu i postiže konkurentsku prednost tj. stvara višak vrijednosti- dobit (profit). -Poslovni inkubator ili inkubator je jedan od elemenata preduzetničke infrastrukture. Poslovnim inkubatorom se smatra 'pogodan' prostor u kojem svoj biznis započinju potencijalni preduzetnici ili svoj biznis nastavljaju jako mlada mikro, mala i srednja preduzeća (do 6 mjeseci).
3. Šta je preduzetnik prema zakonu o privrednim društvima?
- Prema ovom zakonu preduzetnik je vlasnik odnosno fizičko lice koje obavlja sve poslove i odlučuje o svim pitanjima, donosi odluke izvršava ih i snosi odgovornost. Zakonom utvrđeno: pojam i registracija, odgovornost, ime, sedište, delatnost i uslovi obavljanja delatnosti, zastupanje i likvidacija.
4. Koje su pravne forme privrednih društva?
- Preduzetnik, ortačko društvo, komanditno duštvo, društvo sa ograničenom odgovornošću,akcionarsko društvo.
5. Koji su organi društva sa ograničenom odgovornošću?
- Organi su: skupština, upravni odbor i direktor.
6. Koji su organi akcionarskih društva?
- Akcionarsko društvo može biti otvorenog i zatvorenog tipa, organi koji ga sačinjavaju su: skupština, upravni odbor, izvršni odbor, generalni director i nadzorni odbor.
7. Objasniti misiju ciljeve i resurse preduzeća?
-Misija preduzeća treba da definiše zašto preduzeće treba da postoji. Misija preduzeća predstavlja osnovni okvir poslovanja i razvoja. Prilikom pisanja misije treba biti kreativan i pri tom voditti računa da bude određena: svrhom postojanja, strategijom dejstva, pokretačkim polugama koje pokreću zaposlene i standardima ponašanja. -Ciljevi preduzeća određuju težnje preduzeća u postupcima zadovoljenja misije preduzeća, željena buduća stanja i rezultate koje je potrebno ostvariti planiranim i organizovanim aktivnostima struktura preduzeća. Ciljevi predstavljaju primarnu plansku odluku u postupku razvoja preduzeća. Ciljevima su podređene sve druge planske odluke i pojedinačni planovi i programi. Ciljevi su najznačajniji pokretači ukupne aktivnosti preduzeća i sredstvo kontrole efikasnosti rada. Ciljevi se, u odnosu na vremensku odrednicu, mogu podeliti na: kratkoročne koji se odnose na period do jedne godine srednjoročne koji obuhvataju vremenski interval od jedne do pet godina dugoročne koji se odnose na vremenski period duži od pet godina -Resursi preduzeća 8.Objasniti razvoj organizovanja preduzeća od prakse do nauke? -Organitovanje preduzeća je tokom više vekova u prošlosti do današnjeg dana prošlo kroz više faze. U početnim fayama dominiralo je lično iskustvo uz odgovarajuću razmenu iskustava. Postepeno pod pritiskom rastućih potreba ljudi prinudilo je pojedince da sistematizuju stečena iskustva. Zajedno sa proizvodnjom razgranavao se skup raznovrsnih uslužnih aktivnosti tako da je nastao sistem zasnovan na lancu od proizvođača do korisnika. Tokom 1800 tih godina ukazuje se na skup poslovnih i menadžerskih funkcija kao što su: istrađivanje tržišta, predviđanje, planiranje, statistički izveštaj, računovodstvo, obuka kadrova, podela rada, studija rada idr. Koje se mogu navesti kao prvi pokušaj diferenciranja funcija.Ova zamisao je potekla iz prakse i karakteristično je da je isticanje jednog na prvi pogled neozbiljnog skupa funkcija, ali pošto je potvrđeno u praktičnom delovanju može se reći da one predstavljaju ilustraciju uzajamne veze između teorije i prakse.
9. Koje su faze razvoja preduzeća?
osvajanje proizvodnje; • normalna proizvodnja sa maksimalnom efikasnošću; • normalna proizvodnja sa stagnacijom efikasnosti; • otežana ekonomska situacija, • kritična faza.
11. Objasni ulogu Henry Fayol-a u razvoju klas. Teor. Organ.?
Fajol je menadžment definisao kao predviđanje, planiranje, komandovanje, koordiniranje i kontrolu u procesu dostizanja kompanijskih ciljeva. Ono što je bitno za njegovu teoriju je da je utvrdio šest ključnih preduzetničkih aktivnosti: 1. tehničke aktivnosti (proizvodnja); 2. komercijalne aktivnosti (kupoprodaja); 3. finansijske aktivnosti (kapital); 4. obezbedenje (čuvanje imovine); 5. računovodstvene aktivnosti (finansijske informacije – “organ vida preduzeća”); 6. administrativne ili menadžerske aktivnosti (planiranje i organizovanje).
12. Objasni ulogu M webera u razvoju klasicne teorije org.?
Osim Fajola predstavnik administartivne teorije bio je i Max Weber sa takozvanom teorijom birokratije i principima : 1. Formalni autoritet počiva na poziciji 2. Jasno definiran sistem zadataka 3. Jasno specificirana hijerarhija autoriteta 4. Pisana pravila i standardne operacione procedure 5. Poštena selekcija i evaluacija. 13. Koje su vrste organizacijske strukture preduzeca?
1. Vrhunski menadzment(strateški vrh)
2. srednji menadžment 3. operativno(izvršno) telo 4. stručne organizacione jedinice 5. osoblje za podršku 14. Objasni primenu naučne org rada F. Tejlora Frederic Taylor je oko 1920. godine izložio svoju teoriju o naučnom upravljanju. Zbog toga se naziva ocem Naučnog metoda. Ove teorije su počele unapređenjem troškova i proizvodnje, odnosno, kako proizvoditi što više, a jeftinije. Proučavao je unaprijeđenje individualnih performansi rada. Razvio je : Norminiranje rada (po komadu) Postupak rada (kako treba raditi) Taylorova polazišta su : 1. proizvodnja i plata su niski 2. neefikasnost, gubici vremena, loše korišćenje potencijala 3. odluke menadžera su nesistematične 4. potreban je naučni pristup
15. Objasni funkcionalnu semu org rada F. Tejlora
Direktor
Marketing Razvoj Proizvodnja Finansije
16.Koji su glavni principi upravljanja i rukovodjenja F. Tejlora
Principi : 1. naučni metod za svaki element rada 2. naučni metod za izbor, obuku i razvoj svakog zaposelnog 3. rukovodioci moraju sarađivati sa radnicima 4. rad i odgovornosti između rukovodioca i radnika su podeljeni 5. cilj radnika je visoka plata (ovo je jedna od mana njegove teorije, jer to nije najbitnije u suštini).
17. Objasniti osnovne karakteristike biroktatskog organizovanja
U nemackoj se objavljuje kniga PRIVREDA I DRUSTVO autora Maxa webera u kojoj se obradjuje Birokratska organizacija kao opsti koncept u okviru koje istice 1) hijerarhiju, kao prirodni odnos nadredjenosti i podredjenosti u svakom slozenijem poduhvatu 2) Strukturu kaio logicnoj posledici hijerarhijski odnosa i odgovarajuce podele radea 3) Autoritet kao polugu ya pokretanje rada od strane nadredjenih shodno njihovoj poziciji u strukturi 4) Pravila i procedure kao instrument za delovanje na jednoobrazan nacin u svakoj situaciji sto se izrodilo u deformaciju, jer uslovi u svakom slucaju nisu isti pa to vodi krutosti i stvaranju problema