You are on page 1of 9

PRIPREMA ZA 1.

KOLOKVIJUM
MENADŽMENT
1.Koja obeležja društvenih sistema ima menadzment?
- cilj, nosioce-kadrove, materijalno-tehnička sredstva, unutrašnju strukturu, komunikacije i pravni
status.

2. Navedi tri modaliteta manifestovanja menadzmenta.


1) kao aktivnost koju su ljudi odvajkada spontano činili;
2) kao ideja, tj. svest o toj aktivnosti;
3) kao predmet istraživanja putem koga menadzment postaje misao i nešto čemu se ljudi uče

3. Objasni doprinos Sumeraca kao izvora nastanka menadzmenta.


- Osnovali su grad-državu i izgradili profesionalnu upravljačku strukturu. Odgovornost u organizaciji
bila je podeljena , a vladar je bio glavni rukovodilac jedinstvene administracije i poseda. Sumerci prvi
uvode specijalizaciju rada i podelu zanimanja. Izgradili su irigacione sisteme, njihove zanatske
radionice poslovale su kao čitava mala preduzeća: obavljale su poslove planiranja proizvodnje,
nabavke materijala, primale narudybe od države.

4. U čemu se ogleda doprinos Egipćana nastanku i razvoju menadzmenta?


- Kao školski primer organizacije i sistema menadzmenta, u mnogim udzbenicima danas se
predstavlja izgradnja piramida u Egiptu. Poslove koje su obavljali radnici organizovali su i vodili
nadzornici koji su vršili funkciju kontrole rada sa tačnim opisom posla. O poznavanju i korišćenju
planiranja, organizovanja i kontrole govore i poduhvati u oblasti poljoprivrede i vodoprivrede.
Organizovanim radom stvorena je veoma jaka državna uprava.

5. Objasni doprinos Maja nastanku i razvoju menadzmenta?


- Vrhunac razvoja dostižu između 10. i 4. veka p.n.e. U tom periodu nastali su najveći gradovi-države
Tikal i Ćićen-ica, kao i niz spomenika u vidu ogromnih piramida. Njihova društveno-politička
organizacija bila je vrlo napredna i složena za to vreme. Poglavar države upravljao je uz pomoć
državnog senata, a ispod njih se nalazio razvijen činovnički aparat. Svaki društveni sloj, pa i čovek,
imao je svoju svrhu, obavezu i posao kojim se doprinosilo funkcionisanju državne organizacije.

6. U čemu se ogleda doprinos Inka nastanku i razvoju menadzmenta?


- Glavni grad Kusko bio je osmišljen i sagrađen po naprednim urbanističkim kriterijumima. Hram
posvećen bogu Korikanči predstavlja najspektakularniju građevinu. Maču Pikču je sveti grad Inka, ima
oko 3000 stepenika. Osim hramova, peščanog sata i mostova, značajno je spomenuti i platforme ili
terase, koje se nadovezuju jedna na drugu i predstavljaju sistem navodnjavanja žitarica slivanjem
kiša. Takav poduhvat mogao je da osmisli, projektuje i sprovede u delo neko ko je imao dar i osobine
koje oblikuju uspešnog vođu organizacije, menadzera.
13. Koji su koraci procesa naučnog upravljanja po Tejloru?
- Prvo, treba odabrati radnike koji imaju najviši stepen kvalifikacije za utvrđeni radni zadatak.
- Drugo, treba detaljno proučiti osnovne pokrete i operacije koje svaki radnik treba da obavi u toku
rada.
- Treće, proučiti, uz pomoć štoperice, vreme koje je potrbno za obavljanje svakog pokreta ili
operacije.
– Četvrto, treba eliminisati sve spore i nepotrebne pokrete.
– Peto, posle odstranjivanja svih suvišnih kretnji treba odrediti serije najbržih i najefikasnijih pokreta.

14. Navedi 6 preduzetničkih aktivnosti po Fajolu.


- tehničku, komercijalnu, finansijsku, sigurnosnu, računovodstvenu i menadzersku aktivnost.

15. Nabroj 14 opštih principa menadzmenta po Fajolu.


- podela rada, autoritet, disciplina, jedinstvo komandovanja, jedinstvo planiranja, podređe-nost
individualnih interesa opštim interesima kompanije, novčana naknada za rad, centraliza-cija
upravljačkih funkcija, piramidalna struktura upravljanja, poredak, pravičnost, vreme, inicijativa svih
zaposlenih, Esprit de corpus - korporativni duh.

16. Objasni doprinos klasičnih škola menadzmenta.


- Klasična škola menadzmenta je dala skup principa od kojih neki, kao na primer postojanje cilja,
podela rada sa specijalizacijom, koordinacija, autoritet i odgovornost, imaju upotrebnu vrednost i u
današnjim organizacijama, uključujući i istitucije bezbednosti.

17. Koja je razlika između klasičnih i bihejviorističkih škola menadzmenta?


- Bihejviorističke škole više se bave radnikom nego njegovim radnim zadatkom.

18. Navedi i objasni Maslovljevu teoriju hijerarhije motiva i potreba


Po njegovoj teoriji čovek radi da bi zadovoljio neku od svojih potreba, dakle- potreba ga motiviše da
radi.
Prvu grupu čine fiziološke potrebe – prirodne potrebe (vazduh, hrana ,voda) koje ako nisu
zadovoljene ugrožavaju čovekovu biološku egzistenciju.
Drugu grupu čune potrebe za sigurnošću. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene on traži sigurnost na
poslu, u porodici I društvu.
Treću grupu čine društvene potrebe. Čovek je društveno biće I teži da zadovoljenju potreba
pripadanju grupi.
U četvrtu grupu spadaju potrebe za poštovanjem, uvažavanjem , za statusom I prestižom, to jest
potrebe koje su izraz čovekovog ega.
Peta grupa se sastoji iz potreba za samopotvrđivanjem. Suština tih potreba sastoji se u mogućnosti
afirmacije određene ličnosti.

19. Objasni Herebegovu motivacionu teoriju 2 faktora


Suština te teorije jeste da svi faktori radne motivacije I zadovoljsta poslom mogu da se svrstaju u 2
grupe. Prvu grupu čine svi oni faktori koje izazivaju nepostojanje nezadovoljstva I obuhvataju sve te
faktore do onih (I njih) koji izazivaju zadovoljstvo. U te faktore spadaju : posao,prizanje, mogćnost
napredovanja..
Druga grupa obuhvata skup faktora između onih koji izazivaju nezadovoljstvo pa sve do onih koje ne
izazivaju. U tu grupu faktora spadaju: fizički uslovi radne sredine, društveni uslovi radne sredine,
bezbednost na poslu, distribucija plata, poslovna politika itd.
Na pozitivnu motivaciju može uticati samo prva grupa, dok se regulacijom druge grupe faktora može
samo eliminisati ili smanjiti nezadovoljstvo. Osnovna primedba ove teorije je subjektivnost dobijenih
rezultata, koja je proizašla iz primenjene metodologije : metodologije kritičnog događaja.

20.Navedi I objasni varijable Vrumove teorije iščekivanja


Teorija V.V. polazi od prepostavke da će ljudi biti motivisani da rade stvari zarad ostvarenja njihovih
ciljeva. Postoje 3 varijable:
Valenca - ona se odnosi na vrednost posledica ponašanja - pozitivna valenca nastaje kada osoba
dodeljuje pozitivnu vrednost ishodima svoga ponašanja, a negativna- kada se radi onegativnim
posledicama koje osoba nastoji da izbegne.
Instrumentalnost – ona se odnosi na vezu između 2 cilja. Npr. Ako je prvi nivo povećanje norme, a
drugi određeni bonus, ta 2 nivoa treba da budu u pozitivnoj korelaciji.
Očekivanje – U Vrumovoj teoriji očekivanja se smatra najznačajnijom varijablom koja se odmosi na
opažanje stepena verovatnoće da će jedno ponašanje, jedna akcija, rezultirati željenim rezultatom.
21. Objasni razliku između teorije X I Y
Teorija X – osnovne prepostavke ove teorije je da je čovek indolentan, radi koliko mora, be ambicijai
ne voli odgovornost. Čovek je takođe egocentričan I ravnodušsan u odnosu na ciljeve organizacije u
kojoj radi.
Teorija Y – ljudi su motivisani, poseduju mogućnost razvoja I sposobni su da preuzmu odgovornost I
usmere svoje ponašanje prema ciljevima organizacije.
Razlika je u tome što teorija Y teži da postigne na mnogo humaniji način, poštujući ličnost radnika I
aktivirajući njegovu individualnost. Teorija X se u postizanju ciljeva oslanja na eksternu kontrolu
ljudskog ponašanja I primenu prinude kao tehniku motivacije.

22. Navedi I objasni opšte organizacione teorije


Postoje 3 pristupa :
Sistematski pristup – on podrazumeva svestrano posmatranje organizacijskih Sistema I njegovih
strukturalnih elemenata iznutra ali I uticajokruženja na posmatrani sistem. Proučava se struktura
Sistema u organizaciju, veze I odnosi između elemenata u sistemu, njihova međusobna povezanost I
uslovljenost kao I interakcija sistema sa okruženjem. Bitni obeležja sistema : 1.interakcija 2.entropija
3.regulacija 4. hijerarhija 5. diferencijacija 6.ekvivalent 7. funkcionisanje 8.stanje 9.kretanje
10.ponašanje sistema
Kibernetski pristup – proučava pre svega sisteme I nihovu složenost I stalnu dinamičnost,a na bazi
matematičkih I logičkih postulate. Po ovom pristupu upravljanje treba da obezbedida se ostvare
postavljeni ciljevi organizacije, ostvari stabilnost organizacije, I u uslovima dinamičkih promena spreči
njegova dezorganizacija. U tom slučaju okruženja informacija su najbitnije za upravljačko akciono
delovanje na unutrašnjem I spoljašnjem planu.
Situacioni pristup – ova teorija uvodi fenomen situacije kao bitan faktor za funkcionisanje buduće
prakse I upravljanju u konkretnoj organizaciji. Naglašava da nema idealne organizacije, te da metodi I
principi jedne organizacije nisu univerzalni za sve, već zavisi od situacije.

23. Objasni suštinu teorije upravljanja promena


Ova teorija ističe da je za menadžment bitno uočiti uticaj promena. Isak Adižes u svojoj teoriji ističe
da se problem ne mogu zauvek rešiti. Svrha menadžmenta je : rešiti današnje problem I biti spreman
da se suočiš sa problemima sutrašnjice.
Upravljanje promenama uključuje 2 procesa : (1.)brzo donošenje dobrih odluka (2.)efikasno
sprovođenje odluka.
Prilikom odlučivanja I sprovođenja odluka javljaju se konflikti. Postoje 2 glavna konflikta : (1)
nemogućnost komuniciranja (2) interesi se razilaze
Konflikt treba staviti u funkciju, da bi se potencijalno rušilački konflikt preobrazio u konstruktivni
treba stvoriti sredinu koja neguje simbiozu. Odluke se moraju demokratski donositi a diktatorski
sprovoditi.

24.U čemu se ogleda osnovna predpostavka teorija haosa?


Teorija haosa predstavlja naučnu discipline koja se baci proučavanjem kompleksni nelinearnih
sistema I istraživanjem njihove unutrašnje logike. Teorija haosa ima primarni cilj da u naizgled
anarhičnim sistemima, koji ne poseduju jasnu strukturu I dinamičku fukncionisanje, pronaće skriveni
poredak elemenata, odnosno obrasce fukncionisanja sistema. U linearnim sistemu postoji određena
verovatnoća da se promene, na osnovu događaja koja su se desili u prošlosti, dok u nelinearnim
sistemima promena diskontinualna I sa nepredvidivim situacijama.

25. Nabroj 5 faza ciklusa menadžmenta znanja


1. stvaranje znanja 2. osvajanje znanja 3. čuvanja znanja 4. podela znanja 5. primena znanja
35.Nabroji osnovne funkcije procesa menadzmenta?

Planiranje,Organizovanje,Vodjenje I Kontrola

36.Sta se podrazumeva pod planiranjem?

Planiranje je prva faza –funkcija menadzmenta .Ona predstavlja osnovu za obavljanje drugih funkcija
menadzmenta .Organizovanje kadrovske politike vodjenje I kontrolisanje koje zavise od planova-
temelje se na njima.Pod planiranjem se podrazumeva biranje efikasnog pravca akcija za
pribavljanje ,alokaciju,koriscenje I zamenu resursa organizacije.

37.Nabroji osnovne faze procesa planiranja?


Postavljanje ciljeva I stratesko planiranje,Predvidjanje,Operativno planiranje I Planiranje celokupnog
poslovanja.

38.Navedi I objasni 3 osonovne faze procesa odlucivanja

Postavljanje problema cime se dijagnosticira tekuce stanje poslova u odnosu na zeljenjo stanje
poslova s ciljem da se steknu saznanja o problem
Razvijanje I Analiza varijanti cime se razmatraju moguce promene u cilju resavanja
problema,odnosno ostvarivanje ciljeva u prethodnoj fazi
Izbor I izvrsavanje ostvarljive odluke koja kao zavrsna faza procesa odlucivanja,predstavlja izbor
najoptimalnijih varijatni I stvaranje uslova za njihovo ostvarivanje.

39.Sta izrazavaju ciljevi organizacije I kako se oni mogu gupisati?

Ciljevi organizacije izrazavaju svrhu,razloge postojanja konkretne organizacije.I ciljevi organizacije se


mogu grupisati u dve grupe opipljive I neopipljive ciljeve.

40.S cime treba biti uskladjeno stratesko planiranje?

Pored licnih vrednosti I prioriteta menadzera stratesko planiranje mora biti u skladu s vrednostima I
stavovima potrosaca ,zatim sa vrednostima I prioritetima drzave .

41.Sta je predvidjanje I koje su standardne metode predvidjanja?

Predvidjanje je deo planiranja cijim ostrvarivanjem menadzeri nastoje da sagledaju neizvesnost


buduceg razvoja organizacije I da pritom kvantifikuju buduca dogadjanja od uticaja na ostvarivanje
ciljeva I I strateskih planova organizacije.
Standardne metode predvidjanja su
1.One koje imaju kvantitativni pristup,a to su ekstrapolacija trenda ,ekonomska analiza I istrazivanje
trzista i
2.i onu koja se zasniva na kvalitativnim procenama ,kao I na kvantitativnim podacima a u pitanju je
misljenje strucnjaka .

42.Sta se podrazumeva pod pretpostavkama I za sta one sluze ?

Pretpostavke su hipoteze o buducnosti koje se zasnivaju na proceni verovatnoce buduceg dogadjaja I


one menadzerima sluze kao orijentir ili kontrolne tacke u procesu planiranja poslovne situacije.

43.Navedi osnovne metode predvidjanja I objasni metodu ekstrapolacije trenda


Osnovne metode predvidjanja su Ekstrapolacija trenda,Ekonomska analiza,Istrazivanje trzista I
Misljenje strucnjaka,
Ekstrapolacija trenda kako joj I naziv govori predstavlja projektovanje proslih tendencija na
buducnost.

44.Navedi osnovne metode predvidjanja I objasni metodu ekonomska analiza.

Osnovne metode predvidjanja su Ekstrapolacija trenda,Ekonomska analiza,Istrazivanje trzista I


Misljenje strucnjaka,
Ekonomska analiza kao metod predvidjanja kod formulisanja opstih pretpostavki o ekonomskoj
situaciji I privredi.Pogodna je za dobijanje informacija znacajnih za sam rad organizacije a narocito za
proucavanje poslovnog ciklusa.

45. Navedi osnovne metode predvidjanja I objasni metodu istrazivanja trzista.

Osnovne metode predvidjanja su Ekstrapolacija trenda,Ekonomska analiza,Istrazivanje trzista I


Misljenje strucnjaka,
Istrazivanje trzistapredstavlja metod predvidjanja kojim se prikupljaju I analiziraju informacije o
kupovnim namerama potrosaca .Prikupljeni podaci omogucuju menadzeru da definise trziste da
potencijalno trziste prevede u realno predvidjanje ,da testira trziste izbacivanjem svog proizvoda na
odabrano podrucije.

46. Navedi osnovne metode predvidjanja I objasni metodu misljenja strucnjaka.

Osnovne metode predvidjanja su Ekstrapolacija trenda,Ekonomska analiza,Istrazivanje trzista I


Misljenje strucnjaka,
Misljenje strucnjaka menadzeri traze I pribavljaju kada im nisu dovoljni kvantitativni podaci vec sui m
potrebne kvalitativne pretpostavke I procene .Menadzeri najcesce pribavljaju misljenje strucnjaka –
eksperta za pravljenje pretpostavki o buducim drustvenim,ekonomskim,politickim I tehnoloskim
dogadjajima u buducnosti.

47.Sta obuhvata operativno planiranje?

Obuhvata sledece,
1.Prikupljanje informacija
2.Procenu varijanti
3.Izbor najuspesnijih pravaca delovanja

48.Objasni prirodu I znacaj trajnih planova.

Trajnim planovima menadzerske odluke se pretvaraju u zadatke cijom realizacijom se citav sistem
organizacije usmerava I ujednacava.Postupanje po dugorocnim planovima proizvodi njihovo zeljenjo
dejstvo za organizaciju,tj da njihovi menadzeri na slican nacin odlucuju u slicnim situacijama I kada se
nadju u slicnim problemima.

49.Objasni prirodu I znacaj pojedinacnih planova.

Pojedinacni kao I trajni sadrze smernice koji proizilaze iz odluka menadzera.Uobicajeno je da se ti


planovi rade u prodaji,proizvodnji ,resursima,sistemima podrske I u finansijama.
50.Sta predstavlja finansijsko planiranje ?

Predstavlja metod ,sredstvo cijim koriscenjem menadzeri bivaju u mogucnosti da povecaju svoje
kapacitete za procenu raznih strategijskih I operativnih odluka vezanih za planiranje sa aspekta I iz
perspective citave organizacije ,a pre svega sa stanovista njihove izvodljivosti.

51.Sta se koristi za utvrdjivanje izvodljivosti finansijskog planiranja?

Koriste se parametri rentabilnosti I kriterijumi likvidnosti.

52.

53. Navedi osnovne korake u operacionalnim istrazivanjima


Osnovni koraci u tim istrazivanjima su formulisanje problema vezako za ceo poslovni sistem,
konstrukcija mamtematickog modela sistema, razvoj solucije iz modela, testiranje modela,
postavljanje feed-back mehanizma, primena solucije.
54. Objasni delfi tehniku kao metodu podrske odlucivanju
Sastoji se iz vise faza izbor eksperata za odredjenu oblast, jasno formulisanje zahteva prema
ekspertima na koje ce oni odgovoriti pisanim putem i analiza primljenih ideja. Elektronska
delfi tehnika predstavlja modernu varijantu. Umesto pisanim putem razmena informacija i
ideja obavlja se preko kompjuterskih modemskih veza.
55. Objasni upravljanje prema ciljevima kao jednog od principa strateskog menadzmenta
Upravljanje prema cljevima jedan je od kljucnih princima strateskog menadzmenta. Njegova
uloga je usaglasavanje individualnih ciljeva menadzera sa ciljevima organizacije. Drugim
recima upravljnje prema ciljevima je sredstvo integracije organizacijskih ciljeva sa
individualnim potrebama menadzera.
57. Koja znanja treba da poseduju menadzeri da bi bili uspesni u obavljanju funkcije
organizovanja
Da bi menadzeri mogli uspesno da obavljaju svoj posao vezan za organizovanje moraju
posedovati znanja i vestine. Podeli rada i opisu radnog mesta, autoritetu i delegiranju
autoriteta, organizovanju za efikasno poslovanje i dinamici organizacije promenama.
58. Koji znacaj imaju podela rada i opis radnog mesta u procesu organozovanja
Podela rada je potrebna u vecim organizaciaj i ona dovodi do veceg ucinka.Podela rada i opis
radnog mesta naglasava se da imaju fundamentalni znacaj za ostvarivanje funkcije.Podela
posla utice na rast organizacije.
59. Navedi dva nacina rasta organizacije
Organizacija raste na dva nacina, horizontalni rast impliciran je podelom radnih operacija i
funkcija i povecanjem broja njihovih izvrsilaca, vertikalni rast uslovljen je nemogucnostima
menadzera zboh manjka vremena ili strucnosti da kontinuira posao.
60. Objasni linijski i funkcionalni autoritet
Linijski autoritet pokazuje kako nadredjeni i podredjeni medjusobno dele odgovornost za
obavljanje posla u funkciji postizanja ciljeva organizacije. Funkcionalni autoritet predstavlja
vid atoriteta koji se delegira pomocnom strucnom osoblju u funkciji resavanja konkretnih
problema.
61. Navedi nivoe odnosa izmedju linijskog autoriteta i pomocnog osoblja u okviru cetri
nivoa organizacijske kompleksnosti
1. Jedna linija u kojoj jedan menadzer direktno koordinira rad izvesmog broja operativnih
radnika
2. Vise linija u kojima menadzerske poslove dele glavni menadzeri i nekoliko menadzera –
pomocni
3. Vise linija - pomocno osoblje kao nivo organizacije nastaje zbog potrbe da e podeli posao
4. Vise linija - resorno pomocno osoblje u kojima se menadzeri organizacije brinu za
obezbedjivanje slozene organizacije
62. Navedi prednosti decentralizacije
Prednosti decentralizacije su delegiranje manje vaznih problema na nize organizacione nivoe
top menadzment moze vise da se bavi kljucnim strateskim pitanjima poslovanja, ubrzava se
donosenje taktickih odluka, menadzeri se osposobljabaju da samostalno odlucuju o
problemima koje najbolje poznaju, povecava se radna motivacija .
63. Navedi osnovne mane decentralizacije
Mane decentralizacije su dodatna koordinacija veceg broja menadzerskih struktura da ne bi
pojedine poslovne jedinice svoje interese izdigle iznad interesa organizacije, zahteva veci br
sposobnih menadzera spremnih da ponesu veliku odgovornost koju sa sobom nosi
decentralizacija.
64. Sta podrazumeva projektovanje...
Podrazumva selekciju najbiljih aranzmana raznih delova organizacije u nekoj logicnoj
strukturi ili sistemu da bismo postigli postavljene ciljeve.
Obimom menadzmenta odredjuje se optimalan br. podredjenih koje jedan menadzer moze
efikasno da vodi i nadgleda. Faktori su ogranicenje obima menadzmenta, nivo organizacije,
sposobnosti klasifikacije radnika, stav i licnost menadzera, stepen povezanosti.
Pored ti (glavnih) faza, Levinson je odredio i mmedjufaze, odnosno – prelazne periode i to (1)
prelazni period tridesetih (28-33 godina života) (2) prelazni period srednjeg doba (40-45 godin
života ) (3) prelazni period pedesetih (50-55 godina života) i prelazni period kasne zrelosti (60-65
godina života)

78. Šta je komunikacija i od kojih faza se sastoji proces komunikacije?


Pojam i sadržaj komunikacije – Komunikacija se može shvatiti kao proces u kome se informacije i
razumevanje prenose od jedne osobe ka drugoj. Nema komunikacije ako se poslata informacija ne
primi i ne razume. Sadržaj i ostvarivanje medjuljudske komunikacije može se predstaviti pomoću
modela koji ima sledeće elemente:

1. Kodiranje i slanje poruke


2. Prijem i dekodiranje poruke
3. Povratnu spregu

79. Šta se podrazumeva pod radnom motivacijom i koje su osnovne strategije radne motivacije?

Motivacija je proces pokretanja ljudske aktivnosti, koja se usmerava prema postizanju određenih
ciljeva.

Radna motivacija podrazumeva ukupnost različitih metoda i procesa izazivanja, održavanja i


podsticanja takvog ponašanja, koje je usmereno na postizanje određenih radnih ciljeva. Osnovne
strategije radne motivacije su:

 Dobra komunikacija između menadžera i njemu subordiniranih struktura


 Stav menadžera prema zaposlenima (zasniva se na teritorijalni X i Y)
 Osmišljavanje i obradjivanje posla, čiji smanjenje dosade putem rotacije, uvođenja
motivatora u radni proces (smanjenjem kontrole ovladavanjem prostorom u kome deluju,
osmišljavanje konkretnih radnih zadataka od strane zaposlenih)
 Koncept tzv.modifikacija ponašanja. Taj koncept zasniva se na podsticanju određenog
ponašanja, a u zavisnosti od posledica koje takvo ponašanje proizvodi. Tako pojedinac teži da
ponavlja ono ponašanje – koje se nagrađuje, a da eliminiše ono – koje se zasniva.

80. Navedi i objasni stilove vodjenja.

Stilovi vođenja, odnosno njihovo shvatanje i upražnjavanje od značaja su za razumevanje i uspeh


vođenja. Tako se smatra da:

 Autoritativni stil vođenja (s vođom u centru) sprečava inicijative, dovodi do konflikta i


podstiče agresivno ponašanje
 Demokratski stil vođenja (u kome grupa učestvuje) pozitivno deluje na statove i moral
 Laissez faire (lese fer) stil vođenja (neka svako radi kako hoće) ostavlja grupu bez usmerenja i
bez dobre volje da se zajedno radi.

81. Objasni pojam kontrole i navedi osnovne faze kontrolnog procesa

Kontrolisanje predstavlja funkciju menadžmenta u čijem ostvarivanju se menadžeri susreću, kao


uostalom i prilikom obavljanja drugih svojih funkcija, sa određenim radnim problemima.

Funkcija kontrole je neophodna zato što se njom utvrđuje da li je ono što je planirano zaista i
ostvareno. Kontrola je poslednja faza procesa menadžmenta, kojom se zatvara krug i šalje nazad
informacija o tome s kojim uspehom ljudi obavljaju poverene poslove.

Kontrolni proces odvija se u tri faze:

1. Merenje učinka na svakoj radnoj poziciji


2. Upoređivanje izmerenog učinka sa utvrđenim standardom (normom)
3. Preuzimanje korektivnih akcija

82. Navedi i objasni centre odgovornosti


Centri odgovornosti kao osnovna jedinica kontrole – centri odgovornosti su posledica delegiranja
odgovornosti. Oni se poklapaju da različitim jedinicama u okviru organizacije koje su odgovorne za
rezultate svoga poslovanja. Postoji više vrsta centara odgovornosti:

 Centri troškova koji su odgovorni za inpute u obliku novčanih resursa, jer je merenje autputa
određene jedinice teško.
 Centri profita u kojima se inputi resursa vezuju za autpute, a troškovi se upoređuju sa
prihodom
 Centri investicija proširuju krug uloga centara odgovornosti i za korišćenje, nabavku i
raspolaganje namenskim troškovima

83. Navedi i objasni metode kontrolisanja

Metode kontrolisanja – U ostvarivanju funkcije kontrolisanja menadžeri koriste različite metode i


tehnike. One predstavljaju sredstvo (menadžerski alat) da se uspešnost poslovanja meri i ocenjuje i
ako je potrebno koriguje kako bi se ciljevi ostvarivali. U pitanju su dve grupe metoda: budžetska i ne
budžetska metoda kontrolisanja.

Metoda budžetskog kontrolisanja služi za prikupljanje, obradu i distribuciju finansijskih informacija


nadležnih organima van organizacije, koji kao drugi (spoljni) kontrolišu organizaciju,.kao i unutrašnjoj
(finansijskoj, budžetskoj) kontroli.

Metode nebudžetskog kontrolisanja sagledavaju aspekte poslovanja koji nisu finansijske prirode, a u
prvom redu: rokove, kvalitet i kvantitet. U pitanju je nekoliko osnovnih metoda koje menadžeri
koriste i za obavljanje funkcije planiranja:

1. Gantov dijagram ili šema pokazuje odnos između planiranja u kontrolisanja


2. Metoda glavnih događaja koristi se u slučaju kada je potrebno da se efikasno koriste i
ograničeni resursi.
3. Metoda ocenjivanja i revizije programa služi za kontrolisanja većih i složenijih poslova i
poduhvata.

84. Nabroj načine sredstva za kontrolisanje celokupnog poslovanja

Kontrolisanje ukupnog poslovanja je neophodno da bi se organizacija održala na putu ka ostvarivanju


ciljeva. Postoji veći broj načina i sredstava za kontrolisanje celokupnog poslovanja od kojih se
najčešće koriste:

 Finansijske mere
 Revizija ili finansijska kontrola
 Informacije, koje se sve više prikupljaju, obrađuju i stavljaju na raspolaganju putem
informacionih sistema
 Ljudi se u kontrolisanju očitavaju u više aspekata

You might also like