1.

slajd
Brazil je zemlja često popraćena korupcijskim skandalima, posebice ako govorimo o
novoizabranom predsjedniku Lula da Silvi, bivšoj predsjednici Dilmi Roussef i bivšem
predsjedniku Michaelu Temeru. Lula da Silva koji je prethodno bio predsjednik i obnašao
svoju dužnost od 2003. do 2011. osuđen je zbog optužbi da je primio mito. Rouseff je 2016.
godine opozvana zbog lošeg upravljanja saveznim proračunom, dok je Michael Temer
optužen „prenamijenio“ 470 milijuna dolara u kriminalnu organizaciju koju je on predvodio.
Ekonomisti pokazuju da je politička nestabilnost uzrokovana korupcijom upravo pridonijela
recesiji u Brazilu, što je i na kraju rezultiralo padu BDP-a.
2. slajd
Tako na ovom grafu možemo vidjeti kako je 2013. godine BDP porastao za 1.9%, Godine
2015., godinu koju je obilježila korupcijska afera „Lava jato“ (operacija „car wash) BDP pada
za 4% u usporedbi s prošlom godinom. 2016. godine BDP je još u opadanju, ali u manjem s
obzirom na prošlu godinu. Zadnjih nekoliko godina, dolazi do rasta BDP-a, osim iznimne
2020. godine koju obilježava COVID pandemija pa BDP ponovno pada za 3.3%. Na ovome
se grafu ne vidi, ali je najveći BDP zemlje bio 2010. kada je BDP porastao za 7.5%.
3. slajd
Sljedeći slajd odnosi se na „The corruption perceptions index ranks“, odnosno, istraživanje
provedeno nad 180 zemalja, koje iste rangira s obzirom na razinu korupcije u javnom sektoru.
One zemlje koje idu više ka broju 180 označavaju više korumpirane zemlje, dok one koje su
rangirane niže smatraju se manje korumpiranima. Možemo vidjeti kako se u periodu od 2012.
do 2018. situacija znatno mijenjala, pa je u 6 godina Brazil sa 69. mjesta skočio na 105. pa se
da primijetiti kako se stanje znatno pogoršalo. Zadnji zabilježeni podatak odnosi se na 2021.
godinu gdje Brazil zauzima 96. mjesto, nešto bolje nego u 2018. i 2019. godini, ali je i dalje
razina korupcije ogromna.
4. slajd
Nadalje, ovaj graf odnosi se na povjerenje u vladu od strane građana. Graf pokazuje države i
razinu povjerenja u vladu izraženo u postotcima. 2006. godine postotak povjerenja iznosio je
34.1 %, dok je 2010. godine ta brojka naglo porasla na čak 51.1%.
5.slajd
Godine 2015. dolazi do pada povjerenja pa tako razina iznosi 19.9 %, što i nije tako
iznenađujuće obzirom na korupcijsku aferu koja se dogodila iste godine. Prema zadnjim
podacima iz 2021. godine možemo primijetiti kako je Brazil u sličnoj situaciji kao i 2006.
godine obzirom da tek 32.7 % građana Brazila ima povjerenja u vladu. Što se tiče država
južne Amerike, u lošijem su stanju Čile i Kolumbija gdje je postotak povjerenja manji i od 30
%. Ogromno povjerenje građana ima Švicarska, koja premašuje postotak od 80%.

6. slajd
Idući graf pokazuje najveće padove u „čistim“ izborima (izbori koji se provode na pravedan i
reprezentativan način) i građanskim slobodama. X os prikazuje građanske slobode, dok Y os
prikazuje „čistoću“ izbora na skali od 0.2 (malo građanskih sloboda i nepošteni izbori) do 0.8
(mnogo građanskih sloboda i pošteni izbori). Iz priloženog možemo vidjeti kako je Brazil
nazadovao od 2015. do danas u obje kategorije.