PRIPRAVA ZA SAT LIKOVNE KULTURE

Redni

(uz udžbenik: UČIMO GLEDATI 3 i 4)

broj
sata
6.
Škola: Razredni odjel:

Učitelj/učiteljica: Datum:

Nastavno područje TOČKA I CRTA

Nastavna tema Kontrast crta po karakteru
Nastavna jedinica Češeri (ili klipovi kukuruza)

nešareni tonovi, suprotnost (kontrast) Vrsta

Likovni problem
poticaja
vizualna
između mekih i tvrdih crta

Likovno-tehnička sredstva
i likovne tehnike
olovka (mekana)

KLJUČNI POJMOVI OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

o nešareni tonovi, suprotnost (kontrast) mekih i o izraziti kontrast crta različitim likovno-
tvrdih crta tehničkim sredstvima

ZADAĆE NASTAVNE JEDINICE

OBRAZOVNE FUNKCIONALNE ODGOJNO-SOCIJALIZIRAJUĆE
o istraživati, uočavati i o vježbati sposobnost o formiranje stajališta
izražavati nešarene tonove, divergentnog mišljenja o razvijanje estetskih i radnih
tvrde i meke crte; o opažati nešarene tonove te sposobnosti
o usvojiti rad toniranja tvrde i meke crte u svojoj
olovkom okolici i na umjetničkim
djelima
o razvijanje mašte
o vježbati sposobnost
izražavanja tonova olovkom

NAČIN RADA o prema promatranju NASTAVNI OBLICI RADA o frontalni

o individualni
NASTAVNE METODE o analitičko NASTAVNA SREDSTVA I o reprodukcija
promatranje POMAGALA o ploča, kreda
o variranje o prirodni oblici

MEĐUPREDMETNE VEZE hrvatski jezik: književnost

priroda i društvo: tonovi u prirodi

1
 PLAN PLOČE BILJEŠKE

TIJEK NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA
Raspoređujemo stolove, dijelimo učenicima pribor i češere. Poželjno je da jedan češer bude primorski, a
drugi planinski. Ako nema drugog načina, moguće je gledati i fotografije na 20. stranici udžbenika. U
jesenjim danima umjesto češera može se rabiti klip kukuruza, čije postavljanje u pletenu košaru predočuje
motiv strukturnih linija. Na ploču stavljamo hrapavi papir i demonstriramo način stvaranja tonova
variranjem pritiska polegnutom olovkom (fotografije na 18. stranici udžbenika). Olovka treba biti što
mekša, B, 2B, 3B, 4B, 5B, 6B… kako bi stvarala što tamnije tonove. Olovku nikad ne mrljamo prstima!
2. MOTIVACIJA
Učenici otvaraju udžbenik na 19. stranici. Već smo upoznali pojam tona – to je količina svjetla u nekoj
boji. Šarenim bojama nazivamo one boje koje se nalaze u dugi; siva boja, bijela i crna nisu u dugi, stoga ih
nazivamo nešarenim bojama, ili nebojama. U knjizi vidimo dvije skale sivih tonova (gradaciju i
modelaciju) – te tonove nazivamo nešarenim tonovima.
Nešarenim tonovima možemo postići dojam zaobljenosti predmeta koji prikazujemo sjenčanjem.
Promatrajmo to na primjeru geometrijskih tijela – dio koji je bliže izvoru svjetla oslikan je svjetlijim
tonovima, a dio dalji od svjetla, tamnim tonovima. Suprotno od izvora svjetla pada sjena. Učenici to mogu
provjeriti u razredu gledajući objekte osvijetljene s jedne strane – kroz prozor. Gdje se nalaze sjene (tamni
tonovi) s obzirom na prozor? Gdje je izvor svjetla na fotografiji H. Bayera na 19. stranici? Kako to
znamo?
Proučimo i opišimo i Rembrandtov crtež na 21. stranici. I taj je crtež načinjen olovkom. Gdje su
najtamniji, a gdje najsvjetliji tonovi? Uočimo kako su tamnom pozadinom istaknuti pojedini dijelovi lika,
lice, predmet u rukama, suknja.
Proučimo sada analitički češere ili kukuruz na stolovima. Opišimo što vidimo: u čemu se razlikuju, koliko
su široki, izduljeni, otvoreni ili zatvoreni, od čega se sastoje, kakve su boje, gdje su tamniji, a gdje svjetliji,
kakva im je površina, težina, miris?
3. NAJAVA ZADATKA
Danas ćemo olovkom nacrtati dva različita češera upotrebljavajući što više nešarenih tonova. Neka
pritisak olovke o podlogu prikaže maksimalan raspon koji olovka kao materijal sadržava – od najlakšeg
pritiska koji jedva dodiruje papir (vrlo svijetli ton), pa sve do najjačega pritiska olovke o papir svom
snagom koju ruka ima (posve crni ton). Tko će ponoviti zadatak?
4. REALIZACIJA (RAD)
Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o oblicima češera, a još više o postignutom rasponu tonova.
Često je učenike potrebno uvjeravati kako je moguće još jače pritisnuti olovku o papir za postizanje
tamnijeg tona. Gotove crteže možemo poprskati lakom za kosu (otvorite sve prozore!) kako bismo ih
fiksirali i zaštitili od brisanja i razmazivanja.

2
5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Na kraju sata na ploču stavljamo reprodukciju, te izlažemo učeničke radove. Podsjećamo se na današnji
zadatak: Što su to tonovi i kakvi su to nešareni tonovi? Na čijem je radu najveći raspon tonova, tko je
najjače i najslabije pritisnuo olovku o papir, tko je iz olovke izvukao najviše njezinih mogućnosti? Na
čijem se radu vidi najveća razlika u obliku planinskoga i primorskog češera? Usporedimo dva crteža i
opišimo njihove razlike. Jesu li neki radovi riješeni originalnije od drugih? Jesu li neki učenici možda
»prepisivali« od drugih? Opišimo neki crtež bez pokazivanja o kojemu je riječ; možemo li ga prepoznati
prema opisu? Ako ne možemo, opis se nastavlja.
Obratimo pozornost na umjetničko djelo P. Picassa Guernica. Što je zajedničko toj slici i učeničkim
radovima? Oboje je načinjeno nešarenim tonovima. Pronađimo najsvjetlije i najtamnije nešarene tonove
na umjetničkom djelu.

LITERATURA:
Miroslav Huzjak, Krešimir Ledić: Učimo gledati 1 i 2, Školska naklada, Mostar, 2010.