PRIMJENA GENETIČKOG

INŽENJERSTVA
Genetičko inženjerstvo ili tehnologija rekombinantne DNK

 Skup biohemijskih postupaka koja se izrezuju cijeli geni,

njihovi dijelovi ili grupe gena iz DNK jednog organizma i
njihovo umetanje u prethodno određeno mjesto u DNK drugog
organizma.
 Zasniva se na tehnologiji rekombinantne DNK molekule
Kloniranje gena

 Genomsko inženjerstvo
 kloniranje
 klon
 Restrikcioni enzimi-restriktaze koje djeluju kao
makaze koje mogu da isijeku određeni dio DNK
segmenta
 Veliki broj restrikcionih enzima
 Odgovarajući nosač
 Razlozi ZA genetski modifikovanu hranu:

 1. Bolja otpornost na štetočine i bolesti

 Genetski modificirani usjevi mogu proizvesti varijacije koje su otpornije na štetočine i bolesti, te se time smanjuje manjkovi i
zavisnost o pesticidima
 2. Veća tolerancija na stres
 Geni koji daju veću toleranciju na stres, poput suše, niskih temperatura ili soli u tlu, također se mogu umetnuti u usjeve. Takav gen
može proširiti njihovu rasprostranjenost čime se otvaraju nova područja za uzgoj.
 3. Brži rast
 Usjeve se može modificirati da brže rastu kako bi se mogli obraditi i ubrati u područjima koja imaju kraća klimatska razdoblja
povoljna za rast. To može povećati količinu ljetine u novim područjima ili čak omogućiti dvije žetve u područjima koja trenutno
dozvoljavaju jednu žetvu.
 4. Hranjivije namirnice
 Biljke i životinje mogu biti promijenjene kako bi proizvele veće količine neophodnih vitamina i minerala, poput željeza, kako bi se
riješili problemi zdrave prehrane u nekim dijelovima svijeta
 5. Sposobnost proizvodnje lijekova i cjepiva
 Možda bi bilo moguće da biljke i životinje proizvode korisne lijekove i cjepiva, kako bi prevencija i liječenje ljudskih bolesti u
nekim područjima bilo pristupačnije i efikasnije.
 6. Otpornost prema herbicidima
 Usjeve se može promijeniti tako da postanu otporni na određene herbicide, čime se olakšava rješavanje štetnih biljaka. Ratari bi
jednostavno trebali koristiti herbicid na cijeloj obradivoj površini, uništavajući neželjene biljke i istovremeno ne oštetiti jestive
biljke – usjev.
 7. Bolji okus
 Hrana može biti modificirana kako bi imala bolji okus, što bi moglo ohrabriti ljude da zdravije jedu hranu koja je sad nepopularna
zbog svog okusa, poput špinata i brokule. Možda bi bilo moguće i umetnuti gene koje bi proizveli više različitih okusa.
 Razlozi PROTIV genetski modifikovane
hrane:
 1. Neočekivane nuspojave
 Neki od efekata genetski modificirane hrane na ljudsko zdravlje mogu biti neočekivani. Mnogi hemijski spojevi u hrani ponašaju se na iznimno
kompleksne načine u ljudskom tijelu. Ako hrana sadrži nešto što inače nije prisutno u ljudskoj prehrani, teško je reći koje bi to efekte imalo
kroz određeno vrijeme. Iako je genetski modificirana hrana strogo testirana, možda postoje suptilni, dugoročni efekti koje još ne možemo
prepoznati.
 2. Problemi pri etiketiranju genetski modificirane hrane
 Kupcima možda neće biti jasno šta jedu kad konzumiraju genetski modifikovanu hranu. Ne zahtijevaju sve države obavezno etiketiranje hrane
ili sastojaka kao genetski modifikovanih. Čak i ako je pravilno etiketirana, ljudi možda neće uzeti vremena da pročitaju informacije. Ljudi koji
su alergični na određeni sastojak mogu biti neočekivano ugroženi genetski modificiranom hranom koja sadrži taj sastojak. Vegetarijanci i
vegani mogli bi se susresti s biljnom hranom čiji geni zapravo dolaze od životinja.
 3. Smanjena raznolikost vrsta
 Geni koji usjeve čine otrovnima za štetne insekte, može ubiti i one druge, korisne insekte, te time dalje uticati na hranidbene lance. Sve to može
dovesti do smanjene raznolikosti vrsta u divljini te čak do izumiranja osjetljivih vrsti.
 4. Ekološka šteta
 Postoji mogućnost da se geni za otpornost prema štetnim insektima, bolestima i herbicidima prošire i na starosjedilačke biljke. Polen s genetski
modificiranih usjeva uz pomoć insekata ili vjetra može bit prenešen na divlje biljke i tako bi nastale nove, modificirane biljke
 5. Efekti na usjeve koji nisu genetski modificirani
 Polen s genetski modifikovanih usjeva širi se i na one usjeve koji to nisu. S vremenom to dovodi do toga da usjevi koji nisu genetski mod. i
ipak sadrže materijal genetski mod. usjeva. To se dogodilo u bar jednom, dobro dokumentovanom slučaju u kojem je došlo do duge pravne
bitke između ratara i poznate GMO kompanije.
 6. Prekomjerna upotreba herbicida
 Sadnja usjeva otpornih na herbicide mogla bi dovesti do ležernijeg i češćeg korištenja herbicida, jer se ne mogu loše odraziti na usjev. Pritom
nemaju na umu da svi sastojci završe u tlu kojeg ispere kiša i na kraju završe u rijekama ili drugim vodenim površinama. Hemikalije bi mogle
otrovati ribe i ostale divlje životinje i biljke, ali mogle bi ući i u pitku vodu za ljude.
 7. Problem pristupa genetski modificiranoj hrani
 Potencijal za smanjivanje siromaštva i loše prehrane možda ne bi bio ostvaren ako pravni patenti i prava intelektualnog vlasništva na
proizvodnju genetski modificirane hrane prerastu u monopol koji drži mali broj privatnih poduzeća.
 Diabetes mellitus (šećerna bolest)

 U BiH više od 220 000 pacijenata

 Prošlost: inzulin se dobivao iz svinjske ili goveđe
gušterače nuspojave (alergijske reakcije)
 Poč. 80-ih god. ugrađen je ljudski gen za inzulin u plazmid i
ubačen u bakterijsku stanicu
 PREDNOSTI: bolji inzulin, manja cijena proizvodnje,
jednostavnost postupka, neograničene količine inzulina.
 Analogni insulin je vrsta insulina koja se proizvodi
u laboratoriji, genetski izmijenjen kako bi imao brže
ili ravnomjernije djelovanje u ljudskom tijelu. On
donosi velike prednosti u kontroli dijabetesa i
glikemija. Analogni insulin dostupan je osobama sa
dijabetesom od početka 21. vijeka.
 Proizvodnja nekih proteina primjenom genetičkog inženjerstva:

 U liječenju :
 hormon rasta (Somatotropin
2 je proteinska varijanta hormona rasta koja je kod
ljudi kodirana genom GH2. )
 interferoni i interleukini u liječenju raka
 eritropoetin u liječenju anemije
 faktor VIII za liječenje hemofilije itd.
Somatotropin 2
 Druga područja

 renin i lipaza u proizvodnji sira

 amilaza u proizvodnji piva
 proteaze za deterdžente
 Biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom komercijalno
dostupne 2002. godine

 Kultura ...........Svojstva............................................................Broj sorti

Kukuruz ..........otpornost na kukce, tolerantnost na herbicide, 18
Uljana repica.. tolerantnost na herbicide, sterilnost, sastav ulja, 14
Pamuk.............otpornost na kukce, tolerantnost na herbicide, 7
Soja.................otpornost na viruse, sastav ulja tolerantnost na herbicide, 6
Paradajz..........usporeno mekšanje ili sazrijevanje, otpornost na kukce, 6
Krompir..........otpornost na krompirovu zlaticu, otpornost na viruse, 4
Karanfil.......... produžen vijek trajanja, boja, tolerantnost na herbicide, 3
Šećerna repa...tolerantnost na herbicide 2
Bundeve..........otpornost na viruse , 2
Duhan............ tolerantnost na herbicid, smanjeni sadržaj nikotina, 2
Riža................tolerantnost na herbicid glufosinat, 1
Cikorija.......... tolerantnost na herbicid glufosinat, 1
Lan.................tolerantnost na herbicid, 1
Dinja.............. produženi vijek trajanja, 1
Papaja.............otpornost na virus, 1
Ukupno................................................................................................... 69
 Svinje s genom iz špinata

 Japan
 Cilj: dobivanje svinjskog mesa sa 20% manje zasićenih
masti od konvencionalnoga svinjskog mesa
 Gen FAD2 ugrađen u genom svinje odgovoran je za
pretvaranje zasićenih masti u nezasićenu linolensku
kiselinu
Paradajz obogaćena beta-karotenom i likopenom

 Europa
 Okus identičan prirodnom paradajzu
 Izrazito crvena boja
 Beta karoten i likopen – antioksidansi, štite
organizam od nakupljanja slobodnih radikala koji
mogu utjecati na razvoj srčanih i malignih bolesti
 Zlatna riža

 Tokom 1999.
godine genetskim manipulacijama dolazi
do stvaranja sorte Zlatna riža. Osnovna
njena razlika od uobičajenih vrsta riža je
dodavanje karotena koji se pretvara u
vitamin A. Prvobitno zamišljeno tržište za
uzgoj i prodaju ove vrste riže su bile
države u razvoju. Bez obzira na
propagandne materijale koji govore o
visokoj kvaliteti ove vrste riže proizvođač
je odbio pružiti javnosti podatke i o
najjednostavnijim stvarima kao što je
koliko karotena ostane u riži nakon što je
kuhana.
 Svila u kozjem mlijeku

 Svila u kozjem mlijeku se može dobiti ubacivanjem

gena pauka u genom koze. Tako se u mlijeku može
naći tečna svila koja se odlikuje izrazitom
elastičnošću. Naučnici su ovakvu svilu uspjeli
pretvoriti u materijal za izradu ekrana televizora,
mobilnih telefona i sl.
GloFish riba, koje je kroz genetičko inženjerstvo prva kućna
životinja u raznim fluorescentnim bojama.
KRAJ