Professional Documents
Culture Documents
Infarkt Miokarda Ili Srčani Udar
Infarkt Miokarda Ili Srčani Udar
Ako bolesnik preživi infarkt u pogođenom području miokarda razvija se najprije ishemija, zatim
infarkt i nekroza, koju kasnije nadomjesti fibrozno tkivo tj. ožiljak.
Sadržaj
1 Klinička slika
1.1 Dijagnoza
1.2 Komplikacije
1.3 Liječenje
2 Izvori
3 Vanjske poveznice
Klinička slika
Varira ovisno o mjestu i veličini infarkta te drugim faktorima. Najčešće počinje iznenada, jakom,
prodornom zaprsičnom (retrosternalnom) boli, koja ne popušta ni u stanju mirovanja, ni pri reakciji
na nitroglicerin. Obično se širi prema žličici i lijevom ramenu i ruci, ali i prema desnom ramenu. Bol je
ponekad toliko jaka da bolesnika zahvati smrtni strah.
Ako se pravovremeno ne pruži pomoć razvija se kardiogeni šok: bolesnik poblijedi, oblije ga hladan
znoj, javlja se pad tlaka, a puls postaje slab, ubrzan i nepravilan. Čest ishod je zastoj ili fibrilacija
ventrikla što zahtijeva kardiopulmonalnu reanimaciju.
Dijagnoza
Komplikacije
Komplikacije infarkta miokarda nisu rijetke, a ni lake. To su: kardiogeni šok, insuficijencija lijevog srca,
ruptura stijenke srca, perforacije septuma, aritmije, embolije rjeđe zbog uvođenja antikoagulantne
terapije.
Liječenje
Liječenje infarkta miokarda se provodi u jedinici intenzivne koronarne skrbi. Bol se suzbija najčešće
morfijem, daju se antiaritmici, atropin kod bradikardije i adrenalin u reanimaciji kod srčanog aresta
uz ostalu popratnu terapiju. Prema procijeni liječnika nekim oboljelima se odmah daje trombolitička
terapija (npr. Actilyse).