MJERE OSIGURANJA U NASTAVI TJELESNE I ZDRASTVENE KULTURE

Jednostavno je zakljuiti kako primjena adekvatnih mjera osiguranja u nastavi tjelesne i zdrastvene kulture ima veliku ulogu u nastavnom procesu. Ukoliko uenici ne mogu izvesti odreenu vjebu ili motoriko gibanje a nastavnici TZK-e im u tome ne mogu ili ne znaju pomoi, oni to gibanje niti nee izvesti. Takvi uenici e u strahu pasivno promatrati ostale uenike i sasvim sigurno e biti zakinuti za odreenu koliinu informacija. Ako se pravodobno i struno provedu sve mjere osiguranja (prije, za vrijeme i nakon nastave), aktivnost uenika e biti vea, dinaminost izvoenja na vioj razini, samopouzdanje e rasti, i to je najvanije, svi uenici e moi izvesti odreenu vjebu ili pokret. U mjere osiguranja spadaju: zdrastvenohigijenske mjere, preventivne mjere, pomaganje i uvanje. 1. Zdrastveno-higijenske mjere Uenici su na satu TZK-e u aktivnom odnosu prema svim sudionicima nastavnog procesa, pa je stoga i mogunost ozljeivanja vea iz tog razloga osim opeg osiguranja kod osiguravajueg zavoda uenici i nastavnici bi se trebali osigurati i za rad u tzv. rizinim uvjetima. U zdrastveno-higijenske mjere spadaju: osobna higijena, higijena odjee i obue, higijenskotehnika kontrola prostora, prostorija, oprema, sprava, rekvizita i pomagala. Vano je spomenuti da se prije poetka nstave treba obaviti kompletan pregled svih prostora i prostorija. 2. Preventivne mjere Potrebno je obaviti niz preventivnih mjera: - zabrana noenja bilo kakvih ukrasnih predmeta koji mogu dovesti do ozljeivanja (lanii, znake) - prije poetka sata pregledati zdrastveno stanje uenika - prije poetka sata pregledati ispravnost sprava, rekvizita i pomagala - pregledati otvorene objekte (zaletita za skok u dalj ne smiju biti skliska, pijesak mora biti prokopan i proien od opasnih predmeta) - na bacalitima se uvijek baca s jedne strane na drugu, i po sprave se ide tek kad i zadnja sprava bude baena - ako se uenici indisponirani, umorni ili iz bilo kojeg drugog razloga nemotivirani za vjebanje, olakati im nastavni proces promjenom sadraja - sturnjae sa strane sprava i iza sprava, a kod doskoka s veih visina staviti debele strunjae

3. uvanje uvanje je djelatnost i spremnost nastavnika ili uenika da sauva uenika od pada. uvanje dolazi u obzir pri prvim pokuajima izvoenja vjebe, nedovoljno svladanih vjebi, kod tzv. sloenijih vjebi (rad na spravama, saskoci, doskoci, kovrtljaji). Uenika se dri to blie sreditu teita tjela. Vrlo vano je da se uvanje provodi tako dugo dok vjeba nije zavrena. Spomenuto je da i uenici mogu biti u funkiji uvanja, ali nastavnik mora dobro znati koji su to uenici, i da li su u potupnosti usovjili tehniku vjebe ili elementa. uvanje: provoenje pravodobnih mjera konkretna fizika aktivnost verbalno us pomo sprava i pomagla

4. Pomaganje Pomaganje je spremnost i djelatnost nastavnika ili uenika koja se provodi da se ueniku olaka izvoenje neke vjebe ili pokreta. Dolazi u obzir pri prvim pokuajima izvoenja vjebe kod nedovoljno sukladnih vjebi, kod svladavanja tzv. kritine toke, kod tzv. sloenijih vjebi. Uenik koji izvodi vjebu treba primiti to blie sreditu teita

Pomaganje: konkretna fizika aktivnost verbalno us pomo sprava i pomagala