Prilog br.

1: Izgled omotne ili vanjske stranice

Univerzitet u Zenici
Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Ime i prezime studenta

SOCIOPEDAGOŠKI PRISTUP
MALOLJETNIČKOJ DELINKVENCIJI

Seminarski rad
Zenica, 2008.

2
Prilog br. 2: Izgled unutarnje naslovne stranice

Univerzitet u Zenici
Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Ime i prezime studenta

Indeks br. ___________; redovni/vanredni student
Odsjek ___________________________

SOCIOPEDAGOŠKI PRISTUP
MALOLJETNIČKOJ DELINKVENCIJI

Seminarski rad

Predmet: _________________________________
Mentor: _____________________________

Zenica, novembar 2008.

3
 Seminarski rad

Seminarski rad je esej koji se temelji na kritičkom razmišljanju o temi koju student
sam predlaže (ili odabire s popisa tema i u dogovoru s profesorom). Esej mora biti temeljen na
proučavanju teme iz više izvora (najmanje pet). Preporučuje se i korišćenje stručnih i
znanstvenih tekstova putem Interneta. Veoma često esej se zasniva na kritici ili analizi nekoga
djela (tzv. sekundarni podaci); pritom je važno izgrađivati osobni stav o temi. 1 Iako je svrha
eseja pokazati: 1. sposobnost samostalnog služenja stručnom literaturom; 2. zrelost u obradi
teme, tj. sposobnost rješavanja problema iz naučno-nastavnih područja koja su predmet
studija; 3. izgrađenu pismenost – ne treba zapostaviti ni formu rada.
I. Opće napomene. Literaturu najprije treba iščitavanjem usvojiti. Zatim se piše svoj
tekst. Prije nego počnete pisati, napravite plan rada, koji će vam poslužiti kao vodič, a koji u
hodu može biti preinačavan (najprije definirajte podnaslove; oni će vam poslužiti za
organizaciju sadržaja članka). Bitno je udovoljiti sadržajnim kvalitetima (dosljedno poštovati
temu, korektno primjenjivati odgovarajuće metode, argumentirati stavove, pravilno izvoditi
zaključke i prijedloge i sl.) i općim intelektualnim standardima (jasnoća mišljenja i preciznost
izražavanja – nastojte se izražavati koncizno i jasno; te logičnost – slijedi li to iz onoga što je
tu rečeno?). Ako neku rečenicu ili riječ možete izbaciti – izbacite je. Tvrdnja ne samo da treba
biti jasna, tačna i precizna, ona mora biti i relevantna za pitanje koje se razmatra.
Razmatranju stvari ne smije nedostajati dubina (Koliko je moj odgovor u skladu s
kompleksnošću ove pojave? U kojoj mjeri uzimam u obzir sve probleme ovoga pitanja?
Odnosi li se to na najznačajnije faktore?) i širina (Možemo li pitanje osmotriti i s drugog
stajališta? Postoje li drugi načini razmatranja tog problema?).
Zamolite kolegicu ili kolegu da pročita vaš esej prije nego ga predate i da vas
upozori na slaba mjesta.2
1
Prikaz knjige (kao predmet eseja – seminarskog rada) uglavnom sadrži: kratku biografiju autora knjige;
teorijski okvir njegova rada općenito i posebno teme obrađene u knjizi koja se prikazuje; kratak sadržaj knjige;
po vlastitom izboru navođenje ilustrativnih primjera iz knjige (opis slučaja, vježbi, tehnika rada i sl.); kritički
osvrt; preporuku za čitanje.
2
Studenti mogu biti podijeljeni u grupe po četvero; svaka će grupa dobiti po četiri eseja studenata iz drugih
grupa. Svaka će grupa procijeniti sve dobivene eseje i dati pismene komentare slijedeći ove kriterije: 1. Je li
važnost teme dobro argumentirana i koliko su problemi i ciljevi jasno definirani? 2. Jesu li i kako su bitni
argumenti potkrijepljeni detaljima i/ili primjerima? 3. Jesu li prikupljene informacije prikazane detaljno,
argumentirano i jasno. 4. Koliko su ključni korišćeni pojmovi jasno definirani? 5. Postoji li jasna veza i logički
slijed između korišćenih informacija, zaključaka i implikacija? 6. Jesu li uključena i dobro opisana
suprotstavljena gledišta i stavovi? 7. Jesu li otvoreno iskazani potencijalni problemi s kojima se autor suočava i
za koje ne nalazi najbolja rješenja? 8. U kojoj je mjeri pokazana samostalnost u izboru literature? – Esej će
potom biti vraćen studentu s komentarima. Primjedbe valja uvažiti i pri doradi postići maksimalnu jasnoću i
preciznost. Nakon toga se konačni nacrt rada dostavlja nastavniku (rad jeste nacrt sve dok ga voditelj ne odobri

4
II. Forma rada. U formalne kvalitete ulaze: jezik, stil, pravopis, paginacija rada, klasifikacija
sadržaja i označavanje odjeljaka teksta, način citiranja 3, pozivanje na izvore, izgled podnožnih
napomena, pravilno sastavljen abecedni popis upotrijebljene literature s podacima o ostalim
izvorima, pravilan popis izvora, pregledna dokumentacija i dr. Seminarski rad valja napisati u
skladu sa standardima za pisanje preglednih radova, i to na 10 do 16 stranica teksta (u opseg
se računa samo glavni dio rada (uvod, obrada teme, zaključak), a ne i dodatne stranice –
vanjska, unutarnja naslovna, sadržaj, popis literature, prilozi).4
Seminarski rad sastoji se od:
1. omotne ili vanjske stranice (Prilog br. 1);5
2. unutarnje naslovne stranice (Prilog br. 2);6
3. sadržaja (koji može biti i na kraju rada; sadržaj je, zapravo, konačni plan rada);
4. uvodnog dijela, u kome treba jasno naznačiti predmet o kojem ćete pisati
(precizno se određuju tema ili problemi koji će se obrađivati), kao i stav koji
ćete zauzeti tokom pisanja. Tu se daje kratki pregled područja koje je vezano za
temu rada; definira se osnovni cilj; daje se i opis metodologije prikupljanja
podataka (ukoliko je rad utemeljen na vašem istraživanju, tj. na primarnim
podacima);
5. glavnog dijela, koji sadrži analizu prikupljenih informacija i najvažnije
argumente vezane uz temu; ovaj dio potrebno je razlomiti na više smislenih
cjelina (dijelovi, poglavlja, potpoglavlja; potrebno je postići ravnotežu između
citata i rezimea, opisa i analize – uopće: između dijelova rada) te ih uredno
označiti;

kao konačan tekst seminarskog rada), koji pri ocjenjivaju također slijedi navedene kriterije.
3
Podaci o izvoru mogu se navesti u samome tekstu, u zagradama, npr.: (Isaković, 1992:6-26). Citirani (i
parafrazirani) dijelovi mogu se označiti i brojem, a podatke o izvoru potrebno je navesti pod istim brojem na dnu
stranice, npr.: V.: Isaković, 1992:6-26. Na kraju knjige, cijeloga rada (ili poglavlja) navodi se popis literature.
4
Danas je standard da se seminarski radovi sastavljaju na kompjuteru. Stranica rada treba da odgovara
standardnoj autorskoj kartici, tj. da na njoj (uključujući i razmake i prazne redove) bude oko 1800 slovnih
znakova (piše se na papiru formata A4 – 21x29,7 cm). To se postiže tako da redak teksta u prosjeku ima 60
slovnih mjesta, a da na stranici (uključujući i podnožne napomene) bude oko 30 redaka (oko 300 riječi). Kurziv
(italik) i potcrtavanje osnovni su načini isticanja; boldiranje ili s p a c i o n i r a n j e valja koristiti samo iznimno.
Margine su po 2,5 cm sa svake strane (gore / dolje, lijevo / desno). Prored: dvostruki u glavnom tekstu rada;
jednostruki u bilješkama. Veličina slova: 12 tačaka (u bilješkama: 10). Stranice u radu potrebno je obavezno
numerirati. Numeracija se ne stavlja na prvu niti na stranicu na kojoj je sadržaj, a u numeraciju se ne uključuje
naslovna stranica. (Ostale pojedinosti precizira pravilnik o izradi seminarskog i diplomskog rada.)
5
Na omotnici ili vanjskoj stranici upisuju se sljedeći podaci: 1. Naziv Univerziteta i Fakulteta; 2. Ime i prezime
studenta; 3. Naslov rada; 4. Vrsta rada (seminarski rad – odnosno: diplomski rad); 5. Mjesto i godina.
6
Na unutarnjoj naslovnoj stranici upisuju se sljedeći podaci: 1. Naziv Univerziteta i Fakulteta; 2. Ime i prezime
studenta; 3. Broj indeksa; 4. Status (redovni ili vanredni student); 5. Odsjek/ Smjer studija; 6. Stepen studija; 7.
Naslov rada; 8. Vrsta rada (seminarski rad – odnosno: diplomski rad); 9. Naziv predmeta; 10. Ime i prezime
mentora; 11. Mjesto, mjesec i godina.

5
6. zaključaka (izvedeni iz navedenih informacija i dobivenih podataka);
7. popisa literature (navedite abecedno svaki izvor koji ste koristili), npr.:
a) knjige: Hadžić-Suljkić M. (2001) 40 godina Građevinsko-geodetske škole u
Tuzli. GGŠ, Tuzla
b) časopisi: Pehlić, I., Habibović, S. & Pipo, J. (2006) Indikatori socijalne
isključenosti mladih u BiH, u: „Sistem preveniranja socijalnog isključivanja
mladih“ zbornik radova znanstveno-stručne konferencije s međunarodnim
učešćem, Islamski pedagoški fakultet u Zenici, 22. april 2006, str. 213-245,
Zenica.
Isaković, Alija (1970) “Varijante na popravnom ispitu“. U: Život, br.
XIX/11-12, str. 54-71, Sarajevo.
8. popisa priloga (ako postoje).