Chapter 7 - Diagnostic Evaluation For Children and Adolescents

Butler
University
Access Provided by:
Trenutna dijagnoza i liječenje: Psihijatrija, 3e
Poglavlje 7: Dijagnostička procjena za djecu i adolescente
Barry Nurcombe; Michael Tramontana
UVOD
Na temelju dijagnostičkih hipoteza (generiranih, testiranih i dorađenih tijekom uzimanja anamneze), ispitivanja mentalnog statusa i promatranja
obiteljske interakcije, plan ispitivanja nastavlja se na fizikalni pregled i, ako je potrebno, na laboratorijske pretrage, posebne pretrage, konzultacije, i
psihološko testiranje.
Slika 71 sažima tijek kliničkog zaključivanja od uzimanja anamneze, pregleda mentalnog statusa i stvaranja dijagnostičkih hipoteza, kroz fizički
pregled i posebna ispitivanja, preciziranja kliničkog obrasca, sekundarnih dijagnostičkih hipoteza, psihološkog testiranja i dijagnostičkog zaključka ,
na dijagnostičku formulaciju i plan liječenja.
Slika 7–1
Proces kliničkog zaključivanja.
I. ISPITIVANJE PSIHIČKOG STANJA DJETETA
SVRHA ISPITIVANJA PSIHIČKOG STANJA DJETETA
Downloaded 20221226 11:48 A Your IP is 159.242.234.24
Chapter 7: Diagnostic Evaluation for Children and Adolescents, Barry Nurcombe; Michael Tramontana Page 1 / 23
Ispitivanje mentalnog statusa djeteta skup je sustavnih promatranja i procjena koje daju detaljan opis ponašanja djeteta tijekom dijagnostičkog
©2022 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
razgovora. U kombinaciji s poviješću i fizičkom procjenom, ispitivanje mentalnog statusa daje dokaze koji kliničaru pomažu da pročisti, izbriše ili
prihvati dijagnostičke hipoteze nastale tijekom dijagnostičkog susreta i odluči jesu li potrebna posebna ispitivanja kako bi se testirale određene
Butler University
Access Provided by:
I. ISPITIVANJE PSIHIČKOG STANJA DJETETA
SVRHA ISPITIVANJA PSIHIČKOG STANJA DJETETA
Ispitivanje mentalnog statusa djeteta skup je sustavnih promatranja i procjena koje daju detaljan opis ponašanja djeteta tijekom dijagnostičkog
razgovora. U kombinaciji s poviješću i fizičkom procjenom, ispitivanje mentalnog statusa daje dokaze koji kliničaru pomažu da pročisti, izbriše ili
prihvati dijagnostičke hipoteze nastale tijekom dijagnostičkog susreta i odluči jesu li potrebna posebna ispitivanja kako bi se testirale određene
dijagnostičke hipoteze. Stoga je ispitivanje mentalnog statusa sastavni dio plana ispitivanja. U skladu s dijagnostičkim hipotezama i planom ispitivanja,
ispitivanje mentalnog statusa može biti kratko ili opsežno, ali uvijek uključuje i standardne i diskrecijske sonde.
Ispitivanje mentalnog statusa adolescenta slično je ispitivanju odrasle osobe (vidi Poglavlje 4 ). Međutim, ispitivanje djece je dovoljno različito da
zahtijeva posebnu raspravu. Mnoga zapažanja potrebna za završetak ispitivanja mentalnog statusa vrše se tijekom polustrukturiranog razgovora s
djetetom (vidi Poglavlje 7 ). Ostala opažanja, kao što su klinički testovi koji provjeravaju kognitivne funkcije, dio su standardiziranog skupa pitanja.
PODRUČJA KOJA SE OBRAĐUJU ISPITIVANJE MENTALNOG STATUSA
Tablica 71 navodi područja obuhvaćena ispitivanjem mentalnog statusa. Uglavnom se prvih pet područja bilježi tijekom intervjua, dok zadnjih pet
zahtijeva posebna pitanja.
Tablica 7–1
P o d r učja koja pokriva ispitivanje mentalnog statusa
Izgled
Motoričko ponašanje
Glas, govor i jezik
Interakcija s ispitivačem
Raspoloženje i afekt
Kognitivne funkcije
Misaoni procesi
Misaoni sadržaj
Fantazija
Uvid
Izgled
Imajte na umu sljedeće: visinu, težinu, stanje uhranjenosti; prerano ili odgođeno tjelesno sazrijevanje ili sekundarna spolna obilježja; abnormalnosti
kože, glave, lica, vrata ili opće tjelesne građe; osobna higijena i njegovanje; te stil i prikladnost odijevanja.
Motoričko ponašanje
Promatrajte sljedeće: opću razinu tjelesne aktivnosti (npr. hiperkineza, hipokineza, bradikineza), u usporedbi s drugima iste dobi; abnormalnosti
hoda, ravnoteže, držanja, tonusa, snage i fine i grube motoričke koordinacije; abnormalni pokreti (npr. tremor, trzanje, drhtanje, tikovi, vrpoljenje,
koreiformni pokreti, atetoidni pokreti, motoričko preplavljivanje); maniri, rituali, ehopraksija ili stereotipni pokreti; motorička nepostojanost; ili
izražena reakcija preplašenosti.
Glas, govor i jezik
Poslušajte sljedeće: naglasak; abnormalnost u visini, tonu, glasnoći, fonaciji ili prozodiji (npr. kreštanje, vikanje, šapat, monotonija, promuklost,
skeniranje, visok glas); abnormalnost u količini govora (npr. nijem, osiromašen, govorljiv, rječiv) ili njegovom tempu (npr. usporen, ubrzan);
abnormalni ritam (npr. mucanje); abnormalna artikulacija (npr. dislalija); neuobičajena ili neprikladna uporaba riječi (npr. idioglosija, vulgarnost);
eholalija; abnormalna sintaksa; i oštećenje ekspresivnog ili receptivnog jezika (npr. poteškoće u pronalaženju riječi).
Interakcija s ispitivače m
Obratite pažnju na pacijentov kontakt očima (npr. oči izokrenute, nefokusirane, zureće). Je li dijete prijateljski raspoloženo i spremno na suradnju, ili
otporno, protivljivo, sramežljivo ili povučeno? Je li on ili ona asertivan, agresivan, drzak, sarkastičan, ciničan, strašljiv, privržen, inhibiran, ravnodušan,
Poslušajte sljedeće: naglasak; abnormalnost u visini, tonu, glasnoći, fonaciji ili prozodiji (npr. kreštanje, vikanje, šapat, monotonija, promuklost,
Butler University
skeniranje, visok glas); abnormalnost u količini govora (npr. nijem, osiromašen, govorljiv, rječiv) ili njegovom tempu (npr. usporen, ubrzan);
Access Provided by:
abnormalni ritam (npr. mucanje); abnormalna artikulacija (npr. dislalija); neuobičajena ili neprikladna uporaba riječi (npr. idioglosija, vulgarnost);
eholalija; abnormalna sintaksa; i oštećenje ekspresivnog ili receptivnog jezika (npr. poteškoće u pronalaženju riječi).
Interakcija s ispitivače m
Obratite pažnju na pacijentov kontakt očima (npr. oči izokrenute, nefokusirane, zureće). Je li dijete prijateljski raspoloženo i spremno na suradnju, ili
otporno, protivljivo, sramežljivo ili povučeno? Je li on ili ona asertivan, agresivan, drzak, sarkastičan, ciničan, strašljiv, privržen, inhibiran, ravnodušan,
lakrdijaški, invazivan, stidljiv ili zavodljiv? Je li dijete pouzdan informator?
Raspoloženje i utjecaj
Pokazuje li pacijent u ponašanju i razgovoru dokaze trajne abnormalnosti raspoloženja ili loše emocionalne regulacije? Na primjer, postoje li dokazi o
tjeskobi, napetosti, bijesu, depresiji, povišenom raspoloženju, gluposti, apatiji ili anhedoniji? Je li dijete emocionalno labilno ili obrnuto, pokazuje
ograničeni raspon afekta? Koje teme izazivaju najintenzivnije emocije?
Kognitivne funkcije
Kognitivni testovi probira ne zamjenjuju formalno psihološko testiranje. Služe kao brzi klinički pregledi za utvrđivanje je li potrebno službeno
testiranje. Treba testirati sljedeća područja: pozornost, orijentaciju, pamćenje (neposredno, nedavno, udaljeno), prosuđivanje, apstrakciju i
inteligenciju (vidi panele I–VI). Ne nastavljajte s testovima opisanim u popratnim pločama osim ako pacijent nije pokazao osnovno poznavanje brojeva,
slova i riječi (vidi Tablicu 7–2 ).
Tablica 7–2
Pitanja za prethodnu provjeru za kognitivno testiranje
P o v rši n a Zamolite pacijenta da
Brojke Brojite od 1 do 20
pisma Recitirajte abecedu
riječi Pokažite na njegov ili njezin nos, usta, bradu, vrat i koljena
Misaoni procesi
Ima li dokaza o abnormalnom tempu, s poletom ideja ili ubrzanjem, usporavanjem ili siromaštvom misaonih procesa? Nedostaje li struji misli jasan
ciljni smjer, s nejasnoćama, nepovezanošću, okolnostima, tangencijalnim razmišljanjem, ispadanjem iz tračnica ili asocijacijama na zveket? Je li
normalni kontinuitet asocijacija poremećen ustrajavanjem, okolišanjem, okolnostima, ometanjem ili blokiranjem? Postoje li dokazi o oštećenju
logičkog ili metaforičkog razmišljanja na primjer, u zamagljivanju konceptualnih granica ili abnormalno konkretnom razmišljanju?
Misaoni sadrža j
Iz anamneze koju su dali roditelji, upitnika za unos i popisa za provjeru te slobodne rasprave s djetetom, kliničar će generirati hipoteze koje se mogu
testirati izravnim ispitivanjima koja se tiču kliničke fenomenologije. Sljedeći simptomi se ne smiju rutinski provjeravati osim ako za to ne postoje dobri
hipotetičkodeduktivni razlozi: tjeskoba, tjeskoba odvajanja, odbijanje škole, napadi panike, fobije, opsesije, kompulzije, impulzije, iluzije,
halucinacije, ideje o referencama, ideje o utjecaju , otuđenje misli, odašiljanje misli, depersonalizacija, déjà vu, derealizacija, suicidalne ideje, impulsi
za ozljeđivanjem sebe ili drugih, preokupacija somatskim funkcioniranjem, somatski simptomi, krađa, podmetanje požara, izostajanje i tuča. Nasuprot
tome, suicidalne ideje, samoozljeđivanje, napadni impulsi, zlouporaba supstanci,o fizičkom ili seksualnom zlostavljanju, preuzimanju rizika i
antisocijalnom ponašanju uvijek se mora raspitati kada se poduzimaju dijagnostičke procjene s adolescentima.
halucinacije, ideje o referencama, ideje o utjecaju , otuđenje misli, odašiljanje misli, depersonalizacija, déjà vu, derealizacija, suicidalne ideje, impulsi
Butler University
za ozljeđivanjem sebe ili drugih, preokupacija somatskim funkcioniranjem, somatski simptomi, krađa, podmetanje požara, izostajanje i tuča. Nasuprot
Access Provided by:
tome, suicidalne ideje, samoozljeđivanje, napadni impulsi, zlouporaba supstanci,o fizičkom ili seksualnom zlostavljanju, preuzimanju rizika i
antisocijalnom ponašanju uvijek se mora raspitati kada se poduzimaju dijagnostičke procjene s adolescentima.
Butler University
Access Provided by:
Butler University
Access Provided by:
Butler University
Access Provided by:
Fantazija
Djetetova mašta se razvija kroz igru, crtanje i pripovijedanje. Svojim nenametljivim zanimanjem kliničar može olakšati djetetovu fantaziju i potaknuti
dijete da je izrazi. Tablica 73 navodi različite tehnike koje se mogu koristiti za izazivanje fantazije.
Tablica 7–3
Tehnike za izazivanje fantazije
Nakon što je dijete nacrtalo osobu, postavite mu sljedeće vrste pitanja:
Je li ta osoba muškarac ili žena, dječak ili djevojčica?
Koliko on/ona ima godina?
Što on/ona radi na toj slici?
O čemu on/ona razmišlja?
Kako se on/ona osjeća zbog toga?
Što njega/nju čini sretnim?
Što ga/ju čini tužnim?
Što ga/ju ljuti?
Što ga/nju plaši?
Što mu/joj najviše treba?
Što je najbolje/najgore u vezi njega/nje?
Reci mi nešto o njegovoj/njezinoj obitelji?
What will he/she do next?
Use the Kinetic Family Drawing test:
a. Ask the child to draw his or her family doing something together.
b. Note who the child puts in the family; the proximity of the figures; the coherence of or separations between group members; the relative importance
and power of the family members; and their apparent emotions, attachments, rivalries, and so on.
c. Ask the child to explain the drawing, saying what the family members are doing, thinking, and feeling, and what the outcome will be. Base your
questions, in part, on discretionary probes derived from the dynamic hypotheses you have generated.
Ask the child to draw "something nice" and "something nasty." Consider using the following questions as icebreakers:
Fantazija Butler University
Access Provided by:
Djetetova mašta se razvija kroz igru, crtanje i pripovijedanje. Svojim nenametljivim zanimanjem kliničar može olakšati djetetovu fantaziju i potaknuti
dijete da je izrazi. Tablica 73 navodi različite tehnike koje se mogu koristiti za izazivanje fantazije.
Tablica 7–3
Tehnike za izazivanje fantazije
Nakon što je dijete nacrtalo osobu, postavite mu sljedeće vrste pitanja:
Je li ta osoba muškarac ili žena, dječak ili djevojčica?
Koliko on/ona ima godina?
Što on/ona radi na toj slici?
O čemu on/ona razmišlja?
Kako se on/ona osjeća zbog toga?
Što njega/nju čini sretnim?
Što ga/ju čini tužnim?
Što ga/ju ljuti?
Što ga/nju plaši?
Što mu/joj najviše treba?
Što je najbolje/najgore u vezi njega/nje?
Reci mi nešto o njegovoj/njezinoj obitelji?
What will he/she do next?
Use the Kinetic Family Drawing test:
a. Ask the child to draw his or her family doing something together.
b. Note who the child puts in the family; the proximity of the figures; the coherence of or separations between group members; the relative importance
and power of the family members; and their apparent emotions, attachments, rivalries, and so on.
c. Ask the child to explain the drawing, saying what the family members are doing, thinking, and feeling, and what the outcome will be. Base your
questions, in part, on discretionary probes derived from the dynamic hypotheses you have generated.
Ask the child to draw "something nice" and "something nasty." Consider using the following questions as icebreakers:
What would you do if you had a million dollars?
If you had three wishes, what would they be?
Da ste stradali na pustom otoku, koga (i što) biste željeli imati sa sobom?
Zamolite dijete da vam ispriča o (dobrim/lošim) snovima koje je nedavno sanjalo.
Pitajte dijete za najranije čega se može sjetiti i za njegovo ili njezino najranije sjećanje o svojoj obitelji.
Uvid
Je li dijete svjesno da ima problem? Ako je tako, kako je konceptualiziran problem? Želi li dijete pomoć za problem?
STRUKTURIRANO INTERVJUIRANJE
Utvrđeno je da polustrukturirani intervjui u igraonici s djecom u dobi od 7 do 12 godina imaju pouzdanost testretest od 0,84 i međuocjenjivačku
pouzdanost od 0,74, s obzirom na otkrivanje abnormalnosti. Međutim, anketari koji nisu svjesni percepcije roditelja o djetetovim problemima skloni
su podcijeniti abnormalnost u usporedbi s roditeljskim izvještajima o ponašanju djeteta.
Kako bi se kompenzirala potencijalna nepouzdanost nestrukturiranog ili polustrukturiranog intervjuiranja, uveden je niz strukturiranih intervjua. Ti su
intervjui u pravilu preglomazni za svakodnevni klinički rad; međutim, naširoko se koriste za standardizaciju odabira predmeta u istraživačkim
studijama. Vjerojatno se polustrukturirani i strukturirani intervju međusobno nadopunjuju: polustrukturirani intervju daje informacije uglavnom o
djetetovoj percepciji sebe i okoline, dok se strukturirani intervju fokusira na simptomatologiju. Kada je pouzdana dijagnostička kategorizacija
najvažnija stvar, strukturirani intervjui poput onih opisanih u ovom odjeljku imaju prednost. Međutim, treba imati na umu da kod djece mlađe od 1012
godina,na pouzdanost izravnih pitanja koja se tiču simptomatologije utječe činjenica da su djeca ograničena u svojoj sposobnosti da budu objektivna
o sebi. Nadalje, emocionalno poremećeni predadolescenti se umore ako su izloženi dugim, zamornim intervjuima i mogu postati nemarni u svojim
odgovorima.Tablica 74 daje detaljnije podatke o ovim instrumentima.
Chapter 7: Diagnostic Evaluation for Children and Adolescents, Barry Nurcombe; Michael Tramontana
Tablica 7–4 Page 8 / 23
Strukturirani intervjui u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji
studijama. Vjerojatno se polustrukturirani i strukturirani intervju međusobno nadopunjuju: polustrukturirani intervju daje informacije uglavnom o
Butler University
djetetovoj percepciji sebe i okoline, dok se strukturirani intervju fokusira na simptomatologiju. Kada je pouzdana dijagnostička kategorizacija
najvažnija stvar, strukturirani intervjui poput onih opisanih u ovom odjeljku imaju prednost. Međutim, treba imati na umu da kod djece mlađe od 1012
Access Provided by:
godina,na pouzdanost izravnih pitanja koja se tiču simptomatologije utječe činjenica da su djeca ograničena u svojoj sposobnosti da budu objektivna
o sebi. Nadalje, emocionalno poremećeni predadolescenti se umore ako su izloženi dugim, zamornim intervjuima i mogu postati nemarni u svojim
odgovorima.Tablica 74 daje detaljnije podatke o ovim instrumentima.
Tablica 7–4
Strukturirani intervjui u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji
Ciljana Potrebno
Instrument dob vrijeme Pouzdanost
(godine) (minute)
Dijagnostički razgovor za djecu i 6–17 60–90 (prikaz, Pouzdanost međuocjenjivača i testretest je prihvatljiva. Slaganje roditelja i

adolescente (DICA) (prikaz, stručni). djeteta: 00,87 za određene stavke (k = 0,761,00 za anksioznost i poremećaje
stručni). ponašanja)
Raspored dijagnostičkih razgovora za 9–17 60–90 (prikaz, Pouzdanost međuocjenjivača: 0,94–1 za simptome

djecu (DISC) (prikaz, stručni). Pouzdanost testretest za roditelje: .9 (simptomi), 0.76 (sindromi); za djecu od 14
ostalo). do 18 godina: 0,8 (simptomi), 0,36 (sindromi)
Slaganje roditelja i djeteta: 0,27 (najveće za ometajuće simptome, manje za
depresiju ili anksioznost)
Raspored za afektivne poremećaje i 6–18 180 Pouzdanost interratera: .65–.96 (sindromi)

shizofreniju za djecu školske dobi (K (prikaz, Pouzdanost testretest: varijabla, 0,090,89 (simptomi), 0,240,7 (sindromi)
SADS) stručni). Slaganje roditelja i djeteta: 0,08–1,00 (simptomi)
Raspored procjene djeteta (CAS) 7–17 45–75 (prikaz, Interrater pouzdanost: 0,73 (za sadržaj, manje za dijagnozu); više za hiperaktivnost

(prikaz, stručni). i agresiju (0,8), manje za anksioznost (0,6)
stručni).
Raspored intervjua za djecu (ISC) 8–17 90–120 Pouzdanost međuocjenjivača: 0,64–1,0

(prikaz, (prikaz, Slaganje roditelja i djeteta: 0,2–0,95 (simptomi), 0,32–0,86 (sindromi), najmanji za
stručni). stručni). subjektivne simptome
Psihijatrijska procjena djece i 8–18 90–120 Nije dostupno

adolescenata (CAPA) (prikaz, (prikaz,
stručni). stručni).
A. Dijagnostički razgovor za djecu i adolescente (DICA)
DICA je polustrukturirani intervju koji koristi modularnu tehniku, organiziran prema dijagnostičkom sindromu. Dostupne su verzije za roditelje, djecu i
adolescente. Klinička prosudba je potrebna u nekoliko točaka odlučivanja; inače, anketari laici mogu upravljati DICAom. Za bilježenje i bodovanje
rezultata dostupna je računalna verzija. DICA ima razumnu valjanost uspoređujući pedijatrijske i psihijatrijske preporuke (osobito u akademskim
problemima i problemima u odnosima).
B. Raspored dijagnostičkih razgovora za djecu (DISC)
DISC je vrlo strukturiran intervju koji je organiziran po temama, na način blizak prirodnom slobodnom intervjuu. Uglavnom je epidemiološke namjene.
Dostupne su roditeljske i dječje verzije, a klinička prosudba nije potrebna. DISC ima razumnu valjanost u usporedbi s pedijatrijskim i psihijatrijskim
preporukama. Dijagnoze se generiraju pomoću računalnog algoritma.
C. Raspored za afektivne poremećaje i shizofreniju za djecu školske dobi (KSADS)
KSADS je polustrukturirani instrument koji se intenzivno koristi u istraživanjima dječje psihijatrije. Dostupne su verzije za roditelje, djecu i
epidemiološke verzije. Potrebna je klinička prosudba. Isti kliničar intervjuira roditelja i dijete i pokušava riješiti nedosljednosti u njihovim izvješćima.
Ovaj intervju je izvorno osmišljen kako bi se identificirala djeca s afektivnim poremećajem. Sada naglašava afektivne, anksiozne i shizofrene
poremećaje. Ocjenjuje se ručno, a do dijagnoze se dolazi iz sažetih ocjena. Podaci o valjanosti pilota dolaze iz studija praćenja, promjene liječenja i
DISC je vrlo strukturiran intervju koji je organiziran po temama, na način blizak prirodnom slobodnom intervjuu. Uglavnom je epidemiološke namjene.
Butler University
Dostupne su roditeljske i dječje verzije, a klinička prosudba nije potrebna. DISC ima razumnu valjanost u usporedbi s pedijatrijskim i psihijatrijskim
Access Provided by:
preporukama. Dijagnoze se generiraju pomoću računalnog algoritma.
C. Raspored za afektivne poremećaje i shizofreniju za djecu školske dobi (KSADS)
KSADS je polustrukturirani instrument koji se intenzivno koristi u istraživanjima dječje psihijatrije. Dostupne su verzije za roditelje, djecu i
epidemiološke verzije. Potrebna je klinička prosudba. Isti kliničar intervjuira roditelja i dijete i pokušava riješiti nedosljednosti u njihovim izvješćima.
Ovaj intervju je izvorno osmišljen kako bi se identificirala djeca s afektivnim poremećajem. Sada naglašava afektivne, anksiozne i shizofrene
poremećaje. Ocjenjuje se ručno, a do dijagnoze se dolazi iz sažetih ocjena. Podaci o valjanosti pilota dolaze iz studija praćenja, promjene liječenja i
bioloških koreliranih studija.
D. Raspored procjene djeteta (CAS)
CAS je polustrukturirani intervju koji se koristi i s djecom i s adolescentima. Dostupne su roditeljske i dječje verzije. Potrebna je obuka za anketare.
Stavke intervjua grupirane su po temama (npr. škola, vršnjaci, obitelj), a ne po sindromu. CAS ne pokriva posttraumatski stresni poremećaj,
disocijativni poremećaj ili adolescentnu shizofreniju. Njegova pilot valjanost procijenjena je usporedbom pacijenata koji su bili u bolnici, izvan bolnice
i normalnih ispitanika.
E. Raspored razgovora za djecu (ISC)
ISC je izvorno dizajniran za longitudinalno istraživanje djece s depresijom i može biti najkorisniji za dijagnozu depresije. Dostupne su roditeljske i
dječje verzije. ISC zahtijeva kliničku vještinu, prosudbu i obuku.
F. Psihijatrijska procjena djece i adolescenata (CAPA)
CAPA je namijenjen za korištenje u kliničkim i epidemiološkim uvjetima. Dostupne su roditeljske i dječje verzije. Započinje nestrukturiranom
raspravom i prelazi na sustavno ispitivanje širokog spektra simptoma za koje je dostupan opsežan rječnik. Sadrži psihosocijalne dijelove i dijelove
obiteljskog funkcioniranja. Anketari laici ili kliničari mogu ga provoditi, a ocjenjuje se računalnim algoritmom.
Angold A, Costello AJ, Egger H: Strukturirano intervjuiranje. U Martin A, Volkmar FR (ur.). Lewisova dječja i adolescentna psihijatrija , 4. izd.
Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 2007., str. 344–356.
Bostic JQ, King RA: Klinička procjena kod djece i adolescenata. U Martin A, Volkmar FR (ur.). Lewisova dječja i adolescentna psihijatrija , 4. izd.
Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 2007., str. 323–343.
Leckman JF, Taylor E: Klinička procjena i dijagnostička formulacija. U Thapar A, Pine DS, Leckman JF, et al. (ur.). Rutter's Child and Adolescent
Psychiatry , 6. izdanje. Oxford: Blackwell, 2015.
Simmons JE: Psihijatrijski pregled djece , 3. izdanje. Philadelphia: Lea & Febiger, 1981.
II. FIZIČKI PREGLED, LABORATORIJSKO TESTIRANJE I POSEBNA ISTRAŽIVANJA
SISTEMATSKI PREGLED
Obično je djetetov pedijatar već obavio fizički pregled. Ako nije, kliničar bi trebao uputiti obitelj primarnom liječniku. Međutim, u nekim je okolnostima
važno da dječji psihijatar obavi fizički pregled. Tablica 75 navodi one aspekte fizikalnog pregleda na koje kliničar treba obratiti posebnu pozornost.
Tablica 7–5
Predmeti fizičkog pregleda koji zaslužuju posebnu pozornost
Parametri rasta: visina, težina i opseg glave iscrtani na standardnim krivuljama
Manje fizičke anomalije (povezane s problemima u razvoju kao što je hiperaktivnost):
Nenormalno mala ili velika glava
"Električna" kosa (fina, suha kosa koja stoji uspravno od tjemena)
Epicanthic folds (skin folds in the upper internal eyelid)
Hypertelorism (eyes deepset and widely separated) Page 10 / 23
Lowset, malformed, asymmetrical ears with adherent earlobes
High palate
SISTEMATSKI PREGLED Butler University
Access Provided by:
Obično je djetetov pedijatar već obavio fizički pregled. Ako nije, kliničar bi trebao uputiti obitelj primarnom liječniku. Međutim, u nekim je okolnostima
važno da dječji psihijatar obavi fizički pregled. Tablica 75 navodi one aspekte fizikalnog pregleda na koje kliničar treba obratiti posebnu pozornost.
Tablica 7–5
Predmeti fizičkog pregleda koji zaslužuju posebnu pozornost
Parametri rasta: visina, težina i opseg glave iscrtani na standardnim krivuljama
Manje fizičke anomalije (povezane s problemima u razvoju kao što je hiperaktivnost):
Nenormalno mala ili velika glava
"Električna" kosa (fina, suha kosa koja stoji uspravno od tjemena)
Epicanthic folds (skin folds in the upper internal eyelid)
Hypertelorism (eyes deepset and widely separated)
Lowset, malformed, asymmetrical ears with adherent earlobes
High palate
Furrowed tongue
Incurved little finger
Long third toe
Syndactyly
Gap between first and second toes
Other head, face, or body dysplasias that might indicate a congenital disorder (e.g., signs of fetal alcohol syndrome)
Tablica 76 navodi simptome koji se mogu odnositi na središnji živčani sustav i ukazuju na potrebu za neurološkim pregledom. Psihijatar može obaviti
kratki, rutinski neurološki pregled tijekom razgovora promatrajući djetetov govor, hod, držanje, ravnotežu, grubu i finu motoriku, snagu i
koordinaciju, simetriju lica i pokrete očiju te provjeravajući ima li tikova, tremora, klonusa , ili koreiformni pokreti prstiju i šake. Tablica 7–7 navodi
proširenja rutinskog zaslona koja se mogu implementirati otkrivanjem djetetovih stopala i podlaktica.
Tablica 7–6
Simptomi koji ukazuju na potrebu za neurološkim pregledom
Glavobolja
Oštećenje vida
Gluhoća
Zujanje u ušima
Loša ravnoteža
Epizodni poremećaj svijesti
Defekti pamćenja
Povremena zbunjenost
Anestezija
Parestezija
Motorna slabost
Poremećena koordinacija
Abnormalni pokreti
Nedavni gubitak kontrole sfinktera
Tablica 7–7
P r oširenje neurološkog pregleda
Domena Funkcije ili abnormalnosti
Kranijalni živci Pokreti očiju, lica i jezika
Pupilarni refleksi
Vidna polja
Sluh
Poremećena koordinacija
Butler University
Abnormalni pokreti
Access Provided by:
Nedavni gubitak kontrole sfinktera
Tablica 7–7
P r oširenje neurološkog pregleda
Domena Funkcije ili abnormalnosti
Kranijalni živci Pokreti očiju, lica i jezika
Pupilarni refleksi
Vidna polja
Sluh
Snaga motora i ton Rame
Lakat
Ručni zglob
Ruka
Koljeno
Gležanj
Refleksi Biceps
Triceps
Supinator
Patela
Gležanj
Tabani
Sastanci Edem papile
Anteriovenske abnormalnosti
Abnormalna pigmentacija
Napomena: Pregled refleksa i očnog dna ostaviti za kraj.
Neki dječji psihijatri izbjegavaju fizički pregled. Kliničar se može brinuti da će uznemirujući fizički pregled spriječiti pozitivan odnos ili poremetiti
spontani razvoj djetetovog transfera. Ova razmatranja mogu imati smisla, ali potencijalne dobrobiti neintruzivnog fizičkog pregleda nadmašuju
njegove nedostatke.
Blagi ili nežarišni znakovi su fenomeni za koje se smatra da nemaju jasno mjesto ili podrijetlo, da su razvojno normalni do određene dobi i da
odražavaju neravnomjerno neurološko sazrijevanje starije djece. Tablica 78 navodi najčešće identificirane neurološke meke znakove. Mogu li se ovi
znakovi konsenzualno identificirati i izazvati na standardni način? Imaju li značajnu pouzdanost testretest i međuocjenjivač? Pojavljuju li se dovoljno
često u rizičnoj populaciji da bi ih se isplatilo izazvati? Jesu li pojedinačno ili u skupinama povezani s poremećajima kao što su poteškoće u učenju,
poremećaj pažnje/hiperaktivnosti ili shizofrenija? Predviđaju li koja će hiperkinetička djeca reagirati na stimulativne lijekove? Ni za jedno od ovih
pitanja ne postoji jasan odgovor.
Tablica 7–8
N e u r o l oški meki znakovi
Koreiformni ili atetoidni pokreti, osobito ispruženih prstiju i šaka
Disdijadohokinezija (poteškoće u izvođenju brzih naizmjeničnih pokreta)
Disgrafestezija (poteškoće u tumačenju figure iscrtane na dlanu)
Opća nespretnost
Sinkinezija (tendencija da se drugi dijelovi tijela pokreću usklađeno kada se jedan dio pomiče)
Towbin KE: Fizički pregled i medicinsko ispitivanje. U Thapar A, Pine DS, Leckman JF, et al. (ur.). Rutter's Child and Adolescent Psychiatry , 6. izdanje.
Oxford: Blackwell, 2015.
znakovi konsenzualno identificirati i izazvati na standardni način? Imaju li značajnu pouzdanost testretest i međuocjenjivač? Pojavljuju li se dovoljno
Butler University
često u rizičnoj populaciji da bi ih se isplatilo izazvati? Jesu li pojedinačno ili u skupinama povezani s poremećajima kao što su poteškoće u učenju,
Access Provided by:
poremećaj pažnje/hiperaktivnosti ili shizofrenija? Predviđaju li koja će hiperkinetička djeca reagirati na stimulativne lijekove? Ni za jedno od ovih
pitanja ne postoji jasan odgovor.
Tablica 7–8
N e u r o l oški meki znakovi
Koreiformni ili atetoidni pokreti, osobito ispruženih prstiju i šaka
Disdijadohokinezija (poteškoće u izvođenju brzih naizmjeničnih pokreta)
Disgrafestezija (poteškoće u tumačenju figure iscrtane na dlanu)
Opća nespretnost
Sinkinezija (tendencija da se drugi dijelovi tijela pokreću usklađeno kada se jedan dio pomiče)
Towbin KE: Fizički pregled i medicinsko ispitivanje. U Thapar A, Pine DS, Leckman JF, et al. (ur.). Rutter's Child and Adolescent Psychiatry , 6. izdanje.
Oxford: Blackwell, 2015.
POSEBNA ISTRAŽIVANJA
Rutinska uporaba posebnih pretraga za sve upućene adolescente nije opravdana. Prije naručivanja konzultacija, testa ili posebnog istraživanja,
kliničar bi trebao razmotriti radi li se o ispitivanju ekrana koje ima razumnu vjerojatnost da će dati važne informacije u dotičnoj kliničkoj populaciji
(npr. rutinsko testiranje na lijekove ili trudnoću za hospitalizirane adolescente) ili, u slučaju diskrecijske sonde, može li određeni upit zamislivo
isključiti (ili pomoći da se utvrdi) dijagnostička hipoteza. U tablici 79 navedene su vrste konzultacija i posebnih ispitivanja koja se često koriste u
dječjoj i adolescentnoj psihijatriji.
Tablica 7–9
Zajedničke konzultacije i posebne istrage
Konzultacije
Pedijatrijsko savjetovanje
Neurološka konzultacija
Ostale specijalističke konzultacije (npr. logoped)
Specijalna ispitivanja
Laboratorijski testovi (npr. krv, analiza urina, elektroliti, funkcija jetre, funkcija štitnjače, testiranje urina na lijekove i genetski pregled)
Akustični i oftalmološki pregled
Elektroencefalografija
Neuroimaging
Psihološko testiranje
KLINIČKE SITUACIJE KOJE ĆE VJEROJATNO ZAHTJEVATI POSEBNA ISTRAŽIVANJA
Kliničar mora isključiti fizičku bolest razboritim naručivanjem specifičnih konzultacija, testova ili istraživanja u sumnjivim kliničkim situacijama. Tablica
710 navodi kliničke situacije u kojima se moraju isključiti organski uzroci.
Tablica 7–10
Kliničke situacije koje će vjerojatno zahtijevati posebno ispitivanje
Acute or subacute disintegration of development and behavior, with loss of previously attained developmental milestones, deterioration in school
performance, and the emergence of erratic aggressive behavior, clinging dependency, or confusion
Acute psychotic episode
Anorexia or weight loss
Attentiondeficit, hyperactivity, and impulsivity, especially if of recent or sudden origin Page 13 / 23
Delay in speech and language development, loss of previously acquired speech and language, or the recent emergence of deviant speech or language
Depression, especially if associated with slowed thinking, deterioration of concentration, vagueness, and fatigue
KLINIČKE SITUACIJE KOJE ĆE VJEROJATNO ZAHTJEVATI POSEBNA ISTRAŽIVANJA Butler University
Access Provided by:
Kliničar mora isključiti fizičku bolest razboritim naručivanjem specifičnih konzultacija, testova ili istraživanja u sumnjivim kliničkim situacijama. Tablica
710 navodi kliničke situacije u kojima se moraju isključiti organski uzroci.
Tablica 7–10
Kliničke situacije koje će vjerojatno zahtijevati posebno ispitivanje
Acute or subacute disintegration of development and behavior, with loss of previously attained developmental milestones, deterioration in school
performance, and the emergence of erratic aggressive behavior, clinging dependency, or confusion
Acute psychotic episode
Anorexia or weight loss
Attentiondeficit, hyperactivity, and impulsivity, especially if of recent or sudden origin
Delay in speech and language development, loss of previously acquired speech and language, or the recent emergence of deviant speech or language
Depression, especially if associated with slowed thinking, deterioration of concentration, vagueness, and fatigue
Episodic or progressive lapses or deterioration of awareness with dreaminess; obtundation; defect in the sensorium; and perhaps, subjective
depersonalization, derealization, and hallucinosis
Epizodno nasilje koje je nerazmjerno očitom uzroku, često s prazninama u pamćenju ili amnezijom za epizodu
Opći ili specifični problemi s učenjem (npr. u čitanju, pisanju ili računanju)
Lokalizirani ili generalizirani abnormalni pokreti koji mogu biti povezani s glasovnim abnormalnostima
Pervazivno oštećenje razvoja (osobito ako je povezano s neujednačenim profilom sposobnosti)
Poremećaj spavanja ili pretjerana pospanost
Somatoformni simptomi nedavnog početka koji oponašaju fizički poremećaj, ali nisu u skladu s tipičnim obrascem fizičkog poremećaja
Akutna ili subakutna dezintegracija ponašanja i razvoja
Nakon razdoblja normalnog ili relativno normalnog razvoja, dijete može propustiti napredovati u razvoju i izgubiti nedavno stečene vještine kao što su
kontrola sfinktera, koordinacija, spretnost, pažnja i koncentracija, pamćenje, jezik, sposobnost rješavanja problema, školski uspjeh, emocionalna
kontrola , i socijalne kompetencije. U nekim slučajevima dijete može pokazati abnormalne motoričke obrasce, halucinacije, iluzije i dezorganizaciju
mišljenja. Tablica 711 navodi organske uzroke koji se moraju isključiti.
Tablica 7–11
Isključivanje organskih uzroka dezintegracije ponašanja i razvoja
M o g ući organski uzrok Specijalne istrage
O pća sustavna bolest
Poremećaj štitnjače Testovi rada štitnjače
Adrenalna insuficijencija Testovi nadbubrežne funkcije
Porfirija Examination for urinary porphyrins
Disseminated lupus erythematosus (LE) Examination for LE cells
Wilson disease Serum ceruloplasmin
Toxic factors
Delirium due to systemic infection, electrolyte abnormality, or physiologic toxins Electroencephalography; specific biochemical,
bacteriologic, or virologic tests
Drugs (e.g., intoxication with sympathomimetic drugs, anticholinergic drugs, hallucinogens, or Urine drug screen, blood toxicology
anticonvulsants; withdrawal from sedatives)
Central nervous system disease
Nakon razdoblja normalnog ili relativno normalnog razvoja, dijete može propustiti napredovati u razvoju i izgubiti nedavno stečene vještine kao što su
Butler University
kontrola sfinktera, koordinacija, spretnost, pažnja i koncentracija, pamćenje, jezik, sposobnost rješavanja problema, školski uspjeh, emocionalna
Access Provided by:
kontrola , i socijalne kompetencije. U nekim slučajevima dijete može pokazati abnormalne motoričke obrasce, halucinacije, iluzije i dezorganizaciju
mišljenja. Tablica 711 navodi organske uzroke koji se moraju isključiti.
Tablica 7–11
Isključivanje organskih uzroka dezintegracije ponašanja i razvoja
Poremećaj štitnjače Testovi rada štitnjače
Adrenalna insuficijencija Testovi nadbubrežne funkcije
Porfirija Examination for urinary porphyrins
Disseminated lupus erythematosus (LE) Examination for LE cells
Wilson disease Serum ceruloplasmin
Toxic factors
Delirium due to systemic infection, electrolyte abnormality, or physiologic toxins Electroencephalography; specific biochemical,
bacteriologic, or virologic tests
Drugs (e.g., intoxication with sympathomimetic drugs, anticholinergic drugs, hallucinogens, or Urine drug screen, blood toxicology
anticonvulsants; withdrawal from sedatives)
Central nervous system disease
Seizure disorder Electroencephalography with nasopharyngeal
electrodes, telemetry
Spaceoccupying lesion Skull Xray, CT scan, MRI
Herpes encephalitis Electroencephalography, examination of cerebrospinal
fluid, immunologic testing
Metabolic or subacute viral encephalitis Electroencephalography, examination of cerebrospinal
fluid, immunologic testing
Degenerative diseases Urine amino acids, electroencephalography, MRI, Biopsy
Demijelinizirajuća bolest MRI
Leukemijska infiltracija središnjeg živčanog sustava Ispitivanje krvi i cerebrospinalne tekućine
Akutna psihotična epizoda
Dijete ili adolescent može postati mentalno neorganizirano, društveno neprikladno, afektivno nekongruentno ili emocionalno labilno i prijaviti
audiovizualne halucinacije, iluzije, ideje o referencama i iluzije progona ili veličine. Ponekad pacijent postaje nijem, nepokretan, drži se, očito je
zaokupljen sobom i zauzima čudne položaje ruku, glave i trupa. Sljedeći poremećaji moraju biti isključeni: psihotični poremećaj izazvan supstancama
(koristeći toksikologiju urina i krvi) i psihotični poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja (što zahtijeva konzultacije s pedijatrom i testove specifične
za hipotetička medicinska stanja kao što su hipertireoza, hipersteroidizam, neurološki poremećaj).
Anoreksija ili gubitak teži n e
Akutna psihotična epizoda
Butler University
Dijete ili adolescent može postati mentalno neorganizirano, društveno neprikladno, afektivno nekongruentno ili emocionalno labilno i prijaviti
Access Provided by:
audiovizualne halucinacije, iluzije, ideje o referencama i iluzije progona ili veličine. Ponekad pacijent postaje nijem, nepokretan, drži se, očito je
zaokupljen sobom i zauzima čudne položaje ruku, glave i trupa. Sljedeći poremećaji moraju biti isključeni: psihotični poremećaj izazvan supstancama
(koristeći toksikologiju urina i krvi) i psihotični poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja (što zahtijeva konzultacije s pedijatrom i testove specifične
za hipotetička medicinska stanja kao što su hipertireoza, hipersteroidizam, neurološki poremećaj).
Anoreksija ili gubitak teži n e
Dijete ili adolescent može značajno izgubiti na težini kao rezultat dobrovoljnog ograničenja unosa hrane. Treba isključiti sljedeće uvjete: kroničnu
sustavnu infekciju (osobito tuberkulozu); sistemski zloćudni tumor (osobito zloćudni tumor gušterače, medijastinuma, retroperitonealnog, plućnog,
limfnog ili leukemijskog malignog tumora); tumor hipotalamusa ili hipofize (upotrebom rendgenskih snimaka lubanje, kompjutorizirane tomografije
[CT], tomograma turcičnog sedla ili magnetske rezonancije [MRI]); dijabetes melitus (pomoću analize urina i ispitivanja tolerancije glukoze);
hipertireoza (pomoću testova funkcije štitnjače); i ovisnost o drogama (koristeći toksikološke preglede).
Glavobolja
Glavni uzroci glavobolje u djetinjstvu su migrene i tenzijske glavobolje. Migrena je epizodna i može biti povezana s vrtoglavicom, neobjašnjivim
povraćanjem i bolovima u trbuhu, a rijetko s hemiplegijom, privremenim epizodnim oštećenjem receptivnog ili izražajnog jezika i zbunjenošću.
Tenzijske glavobolje su svakodnevna pojava i teško ih je lokalizirati. Glavobolje zbog povišenog intrakranijalnog tlaka imaju tendenciju da budu jače
nakon buđenja ili buđenja djeteta, i obično su povezane s povraćanjem, edemom papile, disfunkcijom kranijalnih živaca, usporenim papilarnim
refleksima i oštećenjem vida. Glavobolja povezana s napadajem može biti iktalna ili postiktalna. Potrebna je specijalistička konzultacija ako kliničar
posumnja na organski uzrok glavobolje.
Nedostatak pažnje, hiperaktivnost i impulzivnost
Prije ili nakon polaska u školu, dijete može pokazati lošu koncentraciju, distraktibilnost i sklonost impulzivnosti, sa ili bez hiperaktivnosti i problema s
učenjem. Tablica 712 navodi organske uzroke koji se moraju isključiti.
Tablica 7–12
Isključivanje organskih uzroka nedostatka pažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti
Hipertireoza Testovi funkcije štitnjače (ako postoje drugi dokazi hiperdinamične kardiovaskularne funkcije i simpatičke prekomjerne
aktivnosti)
Plumbizam Razine olova u mokraći, pregled krvi na točkaste stanice, rendgenske snimke dugih kostiju
Poremećaj napadaja Elektroencefalografija s nazofaringealnim elektrodama
Apneja za vrijeme Otorinolaringološki pregled, elektroencefalografija u snu i promatranje
spavanja
Sydenhamova koreja Titar antistreptolizinO antitijela u krvi
K ašnjenje u razvoju govora i jezika
Dijete može pokazati relativno kašnjenje u razumijevanju govora ili u izražavanju i ispravnom izgovaranju riječi, fraza i rečenica. Tablica 713 navodi
organske uzroke koji se moraju isključiti.
Tablica 7–13
Isključivanje organskih uzroka zaostajanja u razvoju govora i jezika
Gluhoća Akustično ispitivanje
K ašnjenje u razvoju govora i jezika Butler University
Access Provided by:
Dijete može pokazati relativno kašnjenje u razumijevanju govora ili u izražavanju i ispravnom izgovaranju riječi, fraza i rečenica. Tablica 713 navodi
organske uzroke koji se moraju isključiti.
Tablica 7–13
Isključivanje organskih uzroka zaostajanja u razvoju govora i jezika
Nepčana abnormalnost Sistematski pregled
Cerebralna paraliza Neurološki pregled
Mentalna retardacija Tjelesni pregled, psihološko testiranje
Poremećaj napadaja Elektroencefalografija
Afazija Konzultacije s logopedom, neuropsihološko testiranje
Razvojna artikulacijska dispraksija Konzultacija s logopedom i pedijatrijskim neurologom
Pervazivni razvojni poremećaj VidjetiTablica 30–4
Depresija
Dijete ili adolescent može postati premalo ili pretjerano aktivan; nesanica ili hipersomnija; poremećen tempo misli, koncentracija i energija; lako
izazvati izljev bijesa ili plač; društveno povučen; ili zaokupljeni mislima o niskom samopoštovanju, krivnji i gubitku. Diferencijalna dijagnoza uključuje
gotovo svaki fizički poremećaj koji bi mogao crpiti energiju, narušiti razmišljanje i poremetiti sposobnost suočavanja.
Sljedeće opće sustavne bolesti treba isključiti: malignitet, kroničnu zaraznu bolest, virusnu infekciju (npr. gripu, infektivni hepatitis, infektivnu
mononukleozu), hipotireozu, hipoadrenalizam, kroničnu anemiju i pothranjenost (npr. anorexia nervosa). Kronična intoksikacija antikonvulzivima ili
sedativima mora se isključiti (upotrebom testova na lijekove u mokraći i razine krvi), kao i degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava
(upotrebom pregleda središnjeg živčanog sustava, specifični testovi za sistemske bolesti koji se isključuju, CT ili MRI).
Često je teško odrediti u kojoj je mjeri djetetova depresija dio patofiziološkog procesa ili u kojoj mjeri predstavlja sekundarnu psihološku reakciju na
gubitak funkcije, hospitalizaciju, ograničenje slobode, nedostatak stimulacije ili usamljenost.
Epizodni ili progresivni gubici ili pogoršanje svijesti
Pacijent, obično adolescent, može doživjeti ponavljajuće epizode tijekom kojih on ili ona ima osjećaj da je naglo promijenjen, drugačiji ili nestvaran i
da sebe promatra kao promatrača. Adolescent može percipirati da je svijet nestvaran i drugačiji ili da su razgovori i scene već doživljeni na potpuno isti
način. Sljedeći organski uzroci moraju biti isključeni: poremećaj napadaja (pomoću elektroencefalografije), srčana aritmija (pomoću
elektrokardiologije), narkolepsija (pomoću elektroencefalografije), migrena i korištenje halucinogenih droga (pomoću urinskog testa na drogu).
Epizodno nasilje
Dijete ili adolescent može povremeno izgubiti kontrolu, napasti druge ili uništiti imovinu. Nasilno ponašanje može biti nenajavljeno, ali obično
proizlazi iz emocionalnog konteksta napetosti sa ili bez uzimanja alkohola ili droga i nesrazmjerno je očitoj provokaciji. Pojedinac može, ali i ne mora
imati poremećaj ponašanja. Sljedeći poremećaji moraju biti isključeni: napadaji temporalnog režnja (pomoću elektroencefalografije s
nazofaringealnim elektrodama), herpes encefalitis (pomoću elektroencefalografije, imunološka studija i pregled cerebrospinalne tekućine za virusnu
kulturu i imunologiju), učinci lijekova (npr. alkohol , fenciklidin, halucinogeni, amfetamina ; korištenje mokraćnog testa na drogu) i idiosinkratične
reakcije na alkohol(koristeći povijest pacijenta).
O pći ili specifični problemi s učenjem
Dijete ili adolescent može manifestirati opću ili specifičnu poteškoću u učenju, osobito u čitanju, pisanju, pisanom izražavanju, računanju ili
prostornim vještinama. Tablica 714 navodi organske uzroke koji se moraju isključiti.
Dijete ili adolescent može povremeno izgubiti kontrolu, napasti druge ili uništiti imovinu. Nasilno ponašanje može biti nenajavljeno, ali obično
Butler University
proizlazi iz emocionalnog konteksta napetosti sa ili bez uzimanja alkohola ili droga i nesrazmjerno je očitoj provokaciji. Pojedinac može, ali i ne mora
imati poremećaj ponašanja. Sljedeći poremećaji moraju biti isključeni: napadaji temporalnog režnja (pomoću elektroencefalografije s Access Provided by:
nazofaringealnim elektrodama), herpes encefalitis (pomoću elektroencefalografije, imunološka studija i pregled cerebrospinalne tekućine za virusnu
kulturu i imunologiju), učinci lijekova (npr. alkohol , fenciklidin, halucinogeni, amfetamina ; korištenje mokraćnog testa na drogu) i idiosinkratične
reakcije na alkohol(koristeći povijest pacijenta).
O pći ili specifični problemi s učenjem
Dijete ili adolescent može manifestirati opću ili specifičnu poteškoću u učenju, osobito u čitanju, pisanju, pisanom izražavanju, računanju ili
prostornim vještinama. Tablica 714 navodi organske uzroke koji se moraju isključiti.
Tablica 7–14
Isključivanje organskih uzroka problema s učenjem
Vizualni nedostatak Ispitati vidnu oštrinu i vidna polja; oftalmoskopija
Cerebralna paraliza Neurološki pregled
Mentalna retardacija Tjelesni pregled, psihološko testiranje
Demencija uzrokovana intrakranijalnim prostorom okupacijska lezija ili cerebralna degeneracija Neurološki pregled: RTG lubanje, CT, MRI
Nemogućnost pažnje u razredu zbog iscrpljujuće bolesti, umora, gladi, boli ili upotrebe droga Nijedan
Lokalizirani ili generalizirani abnormalni pokreti
Dijete ili adolescent može manifestirati ponavljajuće pokrete koji mogu, ali i ne moraju biti djelomično ili potpuno pod kontrolom. Moraju se isključiti
sljedeći poremećaji: poremećaj pažnje/hiperaktivnosti, poremećaj tikova, Sydenhamova koreja (koristeći titar antistreptolizinaO), Huntingtonova
bolest, Wilsonova bolest, paroksizmalna koreoatetoza, distonija musculorum deformans, cerebelarni tumor ili degeneracija i učinci lijekova (npr. ,
kofeinizam, ekstrapiramidalne nuspojave neuroleptika).
Pervazivno ošt ećenje u razvoju
Tijekom djetinjstva ili kasnije, dijete može pokazati ozbiljan zastoj ili retardaciju jezika, intelekta i socijalnog razvoja. Dodatne značajke mogu
uključivati neobjašnjive epizode panike ili bijesa, izražen otpor promjenama okoline, hiperaktivnost, motoričke fenomene koji se ponavljaju i
devijantni govor i jezik. Početak može biti u ranom djetinjstvu (prije 30 mjeseci) ili kasnije (do otprilike 7 godina). Ponekad dijete nazaduje iz stanja
relativno normalnog razvoja u stanje smetnje u razvoju. Češće se abnormalni razvoj djeteta očituje postupno. Mora se isključiti nekoliko organskih
uzroka ( Tablica 715 ).
Tablica 7–15
Isključivanje organskih uzroka pervazivnog razvojnog poremećaja
M o g ući organski
Specijalne istrage
uzrok
Oštećenje sluha Akustično ispitivanje
Afazija Konzultacije s logopedom, testiranje jezika
Kromosomska Analiza kromosoma (osobito ako dijete izgleda displastično)
uključivati neobjašnjive epizode panike ili bijesa, izražen otpor promjenama okoline, hiperaktivnost, motoričke fenomene koji se ponavljaju i
Butler University
devijantni govor i jezik. Početak može biti u ranom djetinjstvu (prije 30 mjeseci) ili kasnije (do otprilike 7 godina). Ponekad dijete nazaduje iz stanja
Access Provided by:
relativno normalnog razvoja u stanje smetnje u razvoju. Češće se abnormalni razvoj djeteta očituje postupno. Mora se isključiti nekoliko organskih
uzroka ( Tablica 715 ).
Tablica 7–15
Isključivanje organskih uzroka pervazivnog razvojnog poremećaja
M o g ući organski
Specijalne istrage
uzrok
Oštećenje sluha Akustično ispitivanje
Afazija Konzultacije s logopedom, testiranje jezika
Kromosomska Analiza kromosoma (osobito ako dijete izgleda displastično)
anomalija
Metabolički poremećaj Testovi na aminokiseline u urinu (osobito fenilketonurija)
Intrakranijalna lezija Rendgen lubanje, CT, MRI (samo ako se sumnja na leziju koja zauzima intrakranijalni prostor ili demijelinizirajuću bolest)
Herpes encefalitis Virološke pretrage cerebrospinalne tekućine, imunološke pretrage (ako je došlo do akutne ili subakutne regresije),
elektroencefalografija
Poremećaj spavanja ili pretjerana pospanost
Dijete može imati hipersomniju, nesanicu, noćne more, noćne strahove, nemiran san ili mjesečarenje. Tablica 716 navodi organske uzroke koji se
moraju isključiti.
Tablica 7–16
Isključivanje organskih uzroka poremećaja spavanja ili pretjerane pospanosti
Poremećaj napadaja Elektroencefalografija (uključujući
polisomnografiju)
Delirij (npr. kod akutne febrilne bolesti ili toksičnih stanja) Elektroencefalografija
Narkolepsija Elektroencefalografija
Intoksikacija ili odvikavanje od sedativa, opijata, antikonvulziva, neuroleptika ili antidepresiva Provjera lijekova u urinu
Hipoglikemija Šećer u krvi (npr. insulinom)
Apneja za vrijeme spavanja Polisomnografija, otorinolaringološki
pregled
Bilo koja iscrpljujuća bolest, posebno bolest povezana s kroničnom hipoksijom (npr. kongenitalna srčana Nijedan
bolest, plućna insuficijencija, anemija)
SOMATOFORMNI SIMPTOMI
Dijete ili adolescent može razviti skup simptoma koji oponašaju fizički poremećaj. Uobičajeni simptomi konverzije su gubitak svijesti, gubitak fonacije,
Poremećaj spavanja ili pretjerana pospanost Butler University
Access Provided by:
Dijete može imati hipersomniju, nesanicu, noćne more, noćne strahove, nemiran san ili mjesečarenje. Tablica 716 navodi organske uzroke koji se
moraju isključiti.
Tablica 7–16
Isključivanje organskih uzroka poremećaja spavanja ili pretjerane pospanosti
Poremećaj napadaja Elektroencefalografija (uključujući
polisomnografiju)
Delirij (npr. kod akutne febrilne bolesti ili toksičnih stanja) Elektroencefalografija
Narkolepsija Elektroencefalografija
Intoksikacija ili odvikavanje od sedativa, opijata, antikonvulziva, neuroleptika ili antidepresiva Provjera lijekova u urinu
Apneja za vrijeme spavanja Polisomnografija, otorinolaringološki
pregled
Bilo koja iscrpljujuća bolest, posebno bolest povezana s kroničnom hipoksijom (npr. kongenitalna srčana Nijedan
bolest, plućna insuficijencija, anemija)
SOMATOFORMNI SIMPTOMI
Dijete ili adolescent može razviti skup simptoma koji oponašaju fizički poremećaj. Uobičajeni simptomi konverzije su gubitak svijesti, gubitak fonacije,
motoričko oštećenje, abnormalni pokreti, napadaji, poseban senzorni defekt, anestezija, bol, gubitak ravnoteže, bizaran hod ili gastrointestinalne
tegobe poput povraćanja i bolova u trbuhu. Konverzivni poremećaj može oponašati mnoga fizička stanja. Plan ispitivanja trebao bi isključiti hipotetski
fizički poremećaj i uspostaviti pozitivne kriterije za konverziju (tj. emocionalna trauma koja se podudara s početkom; obrazac simptoma koji
predstavljaju pacijentovu naivnu ideju patologije; kontakt s modelom bolesti; obrazac simptoma koji ispunjavaju komunikacijski svrha; sekundarna
dobit za pacijenta u obliku njege, sigurnosti ili izbjegavanja poteškoća;te obrazac simptoma i znakova koji nisu u skladu s tjelesnom bolešću).Tablica 7
17 navodi fizičke poremećaje za koje je osobito vjerojatno da će se zamijeniti s poremećajem konverzije.
Tablica 7–17
Isključivanje poremećaja koji bi se vjerojatno mogli zamijeniti s konverzivnim poremećajem
Diseminirani lupus eritematozus (LE) Ispitivanje LE stanica
Hipokalcijemija Kalcij u krvi
Porfirija Porfirini u mokraći
Bolest središnjeg ži včanog sustava
Multipla skleroza
Downloaded 20221226 11:48 A Your IP is 159.242.234.24 Neurološki pregled, MRI
Poremećaji kretanja (horeja, dystonia musculorum deformans, Touretteov sindrom, Wilsonova bolest) Nijedan
Tumor leđne moždine Neurološki pregled, radiografija, MRI
fizički poremećaj i uspostaviti pozitivne kriterije za konverziju (tj. emocionalna trauma koja se podudara s početkom; obrazac simptoma koji
Butler University
predstavljaju pacijentovu naivnu ideju patologije; kontakt s modelom bolesti; obrazac simptoma koji ispunjavaju komunikacijski svrha; sekundarna
Access Provided by:
dobit za pacijenta u obliku njege, sigurnosti ili izbjegavanja poteškoća;te obrazac simptoma i znakova koji nisu u skladu s tjelesnom bolešću).Tablica 7
17 navodi fizičke poremećaje za koje je osobito vjerojatno da će se zamijeniti s poremećajem konverzije.
Tablica 7–17
Isključivanje poremećaja koji bi se vjerojatno mogli zamijeniti s konverzivnim poremećajem
Diseminirani lupus eritematozus (LE) Ispitivanje LE stanica
Hipokalcijemija Kalcij u krvi
Porfirija Porfirini u mokraći
Bolest središnjeg ži včanog sustava
Multipla skleroza Neurološki pregled, MRI
Poremećaji kretanja (horeja, dystonia musculorum deformans, Touretteov sindrom, Wilsonova bolest) Nijedan
Tumor leđne moždine Neurološki pregled, radiografija, MRI
Lezija koja zauzima intrakranijalni prostor (osobito u moždanom deblu, cerebelumu, frontalnom režnju ili Neurološki pregled, radiografija
parijetotemporalnom korteksu) lubanje, CT, MRI
Migrena Nijedan
Distoničke reakcije uzrokovane neurolepticima Nijedan
Gillberg C: Dio III: Procjena. U Gillberg C (ur.). Klinička dječja neuropsihijatrija . New York: Cambridge University Press, 1995., str. 295–322.
Neeper R, Huntzinger R, Gascon GG: Ispitivanje I: Posebne tehnike za dojenčad i malu djecu. U Coffey CE, Brumback RA (ur.). Udžbenik pedijatrijske
neuropatologije . Washington, DC: American Psychiatric Press, 1998., str. 153–170.
III. PROCJENA LIČNOSTI
SVRHA PROCJENE OSOBNOSTI
Pitanja koja privuku pozornost kliničara često se odnose na diferencijalnu dijagnozu (tj. je li pacijentu prikladnije dodijeliti jednu dijagnozu
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, četvrto izdanje [DSM4] za razliku od druge). Međutim, čak iu ovom dobu upravljane skrbi i
povezanih ograničenja testiranja, od psihologa se još uvijek povremeno traži da izvrše procjene koje karakteriziraju pacijenta izvan ove
redukcionističke razine i koje opisuju pacijentove resurse i obveze, temeljne sukobe, toleranciju na stres itd. Doista, mnogi psiholozi zauzimaju stav da
je za učinkovito dodjeljivanje određene dijagnostičke oznake često potrebno razumjeti funkcioniranje cijele osobe.
VRSTE PROCJENA LIČNOSTI
Evaluacija osobnosti može se podijeliti u tri glavna područja. To uključuje ljestvice ocjenjivanja ponašanja koje se koriste za procjenu očitog ponašanja
pacijenta i, šire, psihološkog funkcioniranja; projektivni testovi koji se obično koriste za opisivanje pacijentovih temeljnih briga, problema, percepcija
drugih ljudi i samopripisivanja ("sadržaj" uma, ako želite); i strukturalni testovi koji se koriste za karakterizaciju pacijentove psihološke strukture,
uključujući resurse suočavanja, tipične obrambene taktike, sposobnost za intimnost i sposobnost rasuđivanja ("oblik" uma). Četvrta skupina ljestvica
povezanih ograničenja testiranja, od psihologa se još uvijek povremeno traži da izvrše procjene koje karakteriziraju pacijenta izvan ove
redukcionističke razine i koje opisuju pacijentove resurse i obveze, temeljne sukobe, toleranciju na stres itd. Doista, mnogi psiholozi zauzimaju stav da
Butler University
je za učinkovito dodjeljivanje određene dijagnostičke oznake često potrebno razumjeti funkcioniranje cijele osobe. Access Provided by:
VRSTE PROCJENA LIČNOSTI
Evaluacija osobnosti može se podijeliti u tri glavna područja. To uključuje ljestvice ocjenjivanja ponašanja koje se koriste za procjenu očitog ponašanja
pacijenta i, šire, psihološkog funkcioniranja; projektivni testovi koji se obično koriste za opisivanje pacijentovih temeljnih briga, problema, percepcija
drugih ljudi i samopripisivanja ("sadržaj" uma, ako želite); i strukturalni testovi koji se koriste za karakterizaciju pacijentove psihološke strukture,
uključujući resurse suočavanja, tipične obrambene taktike, sposobnost za intimnost i sposobnost rasuđivanja ("oblik" uma). Četvrta skupina ljestvica
koristi se za procjenu funkcioniranja bolesnika s obzirom na određenu dijagnozu, poput depresije. Tablica 718 sažima ove ljestvice.
Tablica 7–18.
Vrste evaluacije osobnosti
Vrsta evaluacije Funkcija Primjeri
Ljestvice ocjenjivanja Opišite funkcioniranje pojedinca u svakodnevnom životu Achenbachov popis ponašanja djeteta

ponašanja
Projektivni testovi Okarakterizirajte temeljne brige pojedinca Test nedovršenih rečenica

Tematski test apercepcije
Strukturna ispitivanja Oslikajte nečiju osobnost Rorschach Inkblot test

Minnesota višefazni psihijatrijski popisA (MMPIA)
Millon popis osobnosti adolescenata
Specifične dijagnostičke Procijeniti funkcioniranje pojedinca s obzirom na specifičnu Inventar dječje depresije

ljestvice dijagnozu Revidirana ljestvica dječje manifestne
anksioznosti
Ljestvice ocjenjivanja ponašanja
Ljestvice ocjenjivanja ponašanja koriste i psiholozi i kliničari, uključujući dječje psihijatre. Opisuju funkcioniranje bolesnika u svakodnevnom životu,
kao korak prema razumijevanju bolesnika. Možda je najpoznatija od takvih ljestvica Achenbachov popis ponašanja djeteta. Ova ljestvica zahtijeva od
roditelja da odgovori na pitanja vezana uz djetetovo socijalno funkcioniranje i probleme u ponašanju. Na temelju tih odgovora, dijete se ocjenjuje
prema nizu skupina simptoma ili čimbenika koji se mogu podijeliti u dvije kategorije: oni koji odražavaju internalizirajuću psihopatologiju (npr. tuga,
povlačenje, tjeskoba) i oni koji odražavaju eksternalizirajuću psihopatologiju ( npr. ispadi temperamenta, zahtjevnost, tvrdoglavost). Takve ljestvice
ocjenjivanja, iako možda ograničene u količini informacija dobivenih od ispitanika,korisne su jer psiholozima daju podatke dobivene od pažljivog
promatrača, naime roditelja.
Projektivni testovi
Projektivne mjere pretpostavljaju da subjekt projicira nesvjesna pitanja, teme i očekivanja na dvosmislen vanjski podražaj, čime dijagnostičaru daje
značajne kliničke podatke. Tradicionalno su takve tehnike organizirane na temelju njihove pretpostavljene dubine istraživanja. Na primjer, test
nedovršenih rečenica, koji zahtijeva od pacijenta da dovrši rečenice kao što su "Sviđa mi se" ili "Moja majka", pretpostavlja se da prikuplja informacije
kojih je pacijent razumno svjestan ili svjestan. Alternativno, Test tematske apercepcije može evocirati materijal koji je pacijentu dublji i manje očit u
značenju. Međutim, potonji zadatak je otežan činjenicom da su takve informacije općenito prilično simbolične prirode i stoga su podložne pogrešnom
tumačenju od strane ispitivača. Štoviše,podaci izvedeni iz projektivnog testiranja često imaju ograničenu vezu sa specifičnim pitanjem koje postavlja
izvor upućivanja, a koje se često odnosi na razlikovanje između konkurentskih dijagnostičkih mogućnosti ili karakteriziranje pacijentovih psiholoških
sredstava i obveza.
Čitatelj može primijetiti da u raspravi o projektivnim mjerama tek trebamo opisati Rorschachov Inkblot test. Tijekom proteklih 20ak godina bilo je
mnogo rasprava o prirodi Rorschachovog zadatka. Razni autori primijetili su da zapravo postoje dvije bitne Rorschachove funkcije. Prvo, Rorschach
može poslužiti kao projektivna mjera, evocirajući materijal koji nas navodi da definiramo idiosinkratične ili specifične brige, strahove, sukobe ili
interese osobe. Na primjer, zlostavljana tinejdžerica može dati odgovor "dva muškarca ubijaju djevojčicu", naglašavajući stupanj do kojeg se ta osoba
boji ili predviđa da bi je agresivni muškarci mogli viktimizirati.
Drugo, različiti su autori rekli da prava snaga Rorschachovog zadatka ne leži u njegovoj projektivnoj funkciji, već u njegovoj uporabi kao sredstva
evociranja ponašanja koje može rasvijetliti pacijentovu strukturu osobnosti. Na primjer, bez obzira na određeni sadržaj određenog protokola, moglo
izvor upućivanja, a koje se često odnosi na razlikovanje između konkurentskih dijagnostičkih mogućnosti ili karakteriziranje pacijentovih psiholoških
Butler University
sredstava i obveza.
Access Provided by:
Čitatelj može primijetiti da u raspravi o projektivnim mjerama tek trebamo opisati Rorschachov Inkblot test. Tijekom proteklih 20ak godina bilo je
mnogo rasprava o prirodi Rorschachovog zadatka. Razni autori primijetili su da zapravo postoje dvije bitne Rorschachove funkcije. Prvo, Rorschach
može poslužiti kao projektivna mjera, evocirajući materijal koji nas navodi da definiramo idiosinkratične ili specifične brige, strahove, sukobe ili
interese osobe. Na primjer, zlostavljana tinejdžerica može dati odgovor "dva muškarca ubijaju djevojčicu", naglašavajući stupanj do kojeg se ta osoba
boji ili predviđa da bi je agresivni muškarci mogli viktimizirati.
Drugo, različiti su autori rekli da prava snaga Rorschachovog zadatka ne leži u njegovoj projektivnoj funkciji, već u njegovoj uporabi kao sredstva
evociranja ponašanja koje može rasvijetliti pacijentovu strukturu osobnosti. Na primjer, bez obzira na određeni sadržaj određenog protokola, moglo
bi se procijeniti stupanj do kojeg obrisi percepcije pacijenta odgovaraju obrisima testnih podražaja, na temelju konsenzusa drugih. Slabost u tom
smislu može se protumačiti kao oštećenje perceptivne točnosti ili tumačenja stvarnosti. Isto tako, odgovori se mogu procijeniti s obzirom na nerealno
zaključivanje (npr. "izgleda kao šišmiš jer je zelen"). Općenito, većina suvremenih istraživanja i kliničkih radova o Rorschachu odnosi se na ovu
upotrebu kao perceptivnokognitivni zadatak, za razliku od poticaja fantaziji.
Strukturna ispitivanja
Rorschach se može promatrati kao strukturalni zadatak na upravo opisani način. Odnosno, informacije dobivene ovom mjerom mogu se koristiti za
stvaranje slike pojedinca sasvim odvojeno od njegovih ili njezinih briga, briga ili problematičnih pitanja. Osim Rorschacha, mladim se pacijentima
često primjenjuje Minnesota Multiphasic Personality InventoryAdolescent (MMPIA). Revizija MMPI2 za adolescente, ova ljestvica uključuje originalni
skup osnovnih ljestvica, koje procjenjuju funkcioniranje duž dimenzija kao što su depresija, hipohondrija, buntovništvo i društvena zatvorenost. Test
se objavljuje s podacima koji omogućuju bodovanje na različitim podljestvicama koje čine osnovne ljestvice. Konačno, dane su ljestvice sadržaja koje
su, većinom, racionalno izvedene grupe stavki koje se odnose na stvari kao što su opsesivnost,problemi u obitelji i problemi u školi. Primjena i
tumačenje MMPIA odvija se poput relevantne ljestvice za odrasle. Od pacijenta se traži da ispuni gotovo 500 pitanja, a odgovori se zatim tumače na
temelju obrazaca povišenja ljestvice.
MMPIA se ne može davati djeci mlađoj od 13 godina. Umjesto toga, može se primijeniti tehnika slična MMPIju, Inventar osobnosti za djecu. Ovaj test
zahtijeva obrazovanu odraslu osobu, po mogućnosti primarnog skrbnika, da karakterizira dijete odgovarajući na više od 400 pitanja. Odgovori se
mogu bodovati kako bi se pružile informacije u područjima kao što su depresija, somatski problemi, delikvencija i povlačenje. I MMPIA i Inventar
osobnosti za djecu sadrže ljestvice valjanosti za procjenu ispitanikovog skupa odgovora (tj. pokušaja ostavljanja nerealno pozitivnog ili negativnog
dojma).
Millon Clinical Multiaxial Inventory izvorno je objavljen kao alternativa MMPIju, koji se smatrao slabim u nekoliko područja. Na primjer, MMPI se
smatra pretjerano orijentiranim na Os I, zanemarujući čimbenike kao što su stilovi osobnosti i poremećaji koji mogu postaviti temelje za razvoj
značajki Osi I, kao što su afektivni poremećaji ili anksiozni poremećaji. Millonovi testovi također nude drugačiju definiciju povišenja ljestvice. Millon je
istaknuo da je s obzirom na različite osnovne stope za različite oblike psihopatologije, tradicionalni način tumačenja ljestvica osobnosti nedostatan.
Millon Adolescent Clinical Inventory više se fokusira na poremećaje Osi II.
Specifične dijagnostičke ljestvice
U ovoj eri upravljane skrbi, naglasak je stavljen na definiranje vrlo specifičnih pitanja kojima se psiholog bavi. Stoga se ljestvice koje procjenjuju
specifične kliničke entitete koriste mnogo češće nego prije. Često se koriste tradicionalne mjere (npr. Beckov popis depresije). Isto tako postoje i
verzije prilagođene mlađim pacijentima kao što je Inventar dječje depresije. Također se često koristi Revidirana ljestvica manifestne dječje
anksioznosti.
Archer RP: MMPIA: Procjena adolescentne psihopatologije . Mahwah NJ: Erlbaum, 1992.
Exner JE: Rorschach: Sveobuhvatni sustav . New York: Wiley, 1993.
Millon T: prema novoj personologiji . New York: Wiley, 1990.

Chapter 7 - Diagnostic Evaluation For Children and Adolescents

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Chapter 7 - Diagnostic Evaluation For Children and Adolescents

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Butler

Dijagnostički razgovor za djecu i 6–17 60–90 (prikaz, Pouzdanost međuocjenjivača i testretest je prihvatljiva. Slaganje roditelja i

Raspored dijagnostičkih razgovora za 9–17 60–90 (prikaz, Pouzdanost međuocjenjivača: 0,94–1 za simptome

Raspored za afektivne poremećaje i 6–18 180 Pouzdanost interratera: .65–.96 (sindromi)

Raspored procjene djeteta (CAS) 7–17 45–75 (prikaz, Interrater pouzdanost: 0,73 (za sadržaj, manje za dijagnozu); više za hiperaktivnost

Raspored intervjua za djecu (ISC) 8–17 90–120 Pouzdanost međuocjenjivača: 0,64–1,0

Psihijatrijska procjena djece i 8–18 90–120 Nije dostupno

Vrsta evaluacije Funkcija Primjeri

Ljestvice ocjenjivanja Opišite funkcioniranje pojedinca u svakodnevnom životu Achenbachov popis ponašanja djeteta

Projektivni testovi Okarakterizirajte temeljne brige pojedinca Test nedovršenih rečenica

Strukturna ispitivanja Oslikajte nečiju osobnost Rorschach Inkblot test

Specifične dijagnostičke Procijeniti funkcioniranje pojedinca s obzirom na specifičnu Inventar dječje depresije

You might also like

Chapter 7 - Diagnostic Evaluation For Children and Adolescents

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Chapter 7 - Diagnostic Evaluation For Children and Adolescents

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Butler

Dijagnostički razgovor za djecu i 6–17 60–90 (prikaz, Pouzdanost međuocjenjivača i test­retest je prihvatljiva. Slaganje roditelja i

Raspored dijagnostičkih razgovora za 9–17 60–90 (prikaz, Pouzdanost međuocjenjivača: 0,94–1 za simptome

Raspored za afektivne poremećaje i 6–18 180 Pouzdanost interratera: .65–.96 (sindromi)

Raspored procjene djeteta (CAS) 7–17 45–75 (prikaz, Interrater pouzdanost: 0,73 (za sadržaj, manje za dijagnozu); više za hiperaktivnost

Raspored intervjua za djecu (ISC) 8–17 90–120 Pouzdanost međuocjenjivača: 0,64–1,0

Psihijatrijska procjena djece i 8–18 90–120 Nije dostupno

Vrsta evaluacije Funkcija Primjeri

Ljestvice ocjenjivanja Opišite funkcioniranje pojedinca u svakodnevnom životu Achenbachov popis ponašanja djeteta

Projektivni testovi Okarakterizirajte temeljne brige pojedinca Test nedovršenih rečenica

Strukturna ispitivanja Oslikajte nečiju osobnost Rorschach Inkblot test

Specifične dijagnostičke Procijeniti funkcioniranje pojedinca s obzirom na specifičnu Inventar dječje depresije

You might also like

Dijagnostički razgovor za djecu i 6–17 60–90 (prikaz, Pouzdanost međuocjenjivača i testretest je prihvatljiva. Slaganje roditelja i