Odgoj Djece U Svjetlu Kur'Ana I Sunneta

J SVJETLU KLJI'ANA l SlJNNE-A
[sa praktilnlm primjerima za razne uzraste]

Dr. Ekrem Beir i dr. Muhammed Rida Bir
Odgoj djece u svjetlu Kur'ana i sunneta
Naslov originala: "Parenting Skills based on the Qur'an and Sunnah"
Amana Publications, Beltville, Maryland
DR. EKREM BEIR
DR. MUHAMMED RIDA BEIR
ODGOJ DJECE
U SVJETLU KUR
'
ANA I SUNNETA
Buim, 207.
Predgovor
Ovo j e skromni pokuaj da se udovolji molbi svih onih
roditelja, koji su posjetili nae simpozije pozitivnih
vjetina roditeljstva tokom proteklih nekoliko godina,
koji su nas poastili svojom dovom, koji su obogatili
nae simpozijume svojim pitanjima i izuzetnm doka
zima i koji su zatraili od nas da materijale sa simpo
zijuma prebacimo u pisani oblik kako bi bili dostupni
kao referenca koja bi mogla biti od koristi i drugima.
Napisali smo ovu knjigu kao dodatak brojnim sim
pozijumima o roditeljstvu koje smo odravali vie go
dina. Prilikom ovih simpozijuma uvidjeli smo da ni
kada nismo imali dovoljno vremena da se pozabavimo
svim relevantnim principima i da navedemo dovoljno
primjera kako bismo svima jasno objasnili sve kon
cepte. Zato smo u pisanju ove knjige dodali neke pro
pise i uzeli u obzir brojna promiljanja vrijedna pitanja
koja su nam postavili roditelji kako bismo ukljuili to
vie konkretnih pitanja. Takoer smo nastojali da ovu
knjigu uinimo saetom i jednostavnom kako bi bila
pogodna za obinog roditelja ije je slobodno vrijeme
esto ogranieno.
6 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA
Molimo Uzvienog Allaha da primi od nas ovaj na
trud, da uini da naa djela budu samo u ime Njega,
da nas sve uputi na Pravi put i da nas sve nagradi
Dennetom, ako Bog da.
4 R R
Uvod
Svakome j e jasno da j e odgajanje djece veoma vaan
zadatak iz brojnih razloga. Neki od tih razloga su
sljedei:
Naa djeca su emanet od Uzvienog Allaha. O
nam ih je povjerio i mi emo biti odgovorni za po
vjereni zadatak, kako smo ga izvrili, kao i za to
da li smo ouvali taj emanet. Poslanik Muhammed,
sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:
"Dovoljno je ovjeku grijeha da dopusti da
zastrane oni koji zavise od njega. "1
Uzvieni Allah je, takoer, rekao:
"Mi emo, zaista, mrtve oivjeti i Mi smo
zapisali ono to su uradili i djela koja su
iza sebe ostavili; sve smo Mi to u Knjizi
jasno pobrojali." Gasin, 12. )
Mustedrek
Znajui koliki uticaj roditelji imaju na djecu, mo
emo uvidjeti da se ovaj ajet odnosi na sve nas kao
roditelje. Deca su produkt uticaja koji njihovi rodi
telji imaju na njih i Uzvieni Allah e na Sudnjem
danu pitati roditelje o njemu.
Djeca mogu dati veliki doprinos srei svojih rodi
telja.
ak i ako majka posjeduje materijalna dobra

potrebna za sreu, kao to je novac, karijera ili us
pjene investicije, ove materijalne stvari nee je ui
niti sretnom, ako je neko od njene djece zastranilo.
Deca su naa najvea investicija.
alosno je to da
mnogi roditelji ulau vie vremena, energije i novca
u razliite materijalne poduhvate nego u svoju dje
cu. Na djecu bismo trebali gledati kao na budue
mukarce i ene i trebali bismo uvidjeti da vrijeme
provedeno s njima nije uzalud potroeno vrijeme.
To je veoma dobro uloeno vrijeme. Zamislimo sa
mo ako bi samo mali procenat muslimana gledao
na svoju djecu kao na investiciju. Kada bismo se
tako odnosili prema njima, kada bismo provodili sa
njima dovoljno vremena kako bismo bili sigurni da
se djeca prikladno ponaaju i da usvajaju ispravne
islamske koncepte u pogledu ivota i kada bismo
dotaknuli njihova srca i due ljepotom islama, tada
bismo imali mnogo snaniju zajednicu, a i stanje
muslimana bi zasigurno bilo bolje.
Poznavanje ciljeva terbijeta (odgoja), posjedovanje
dobrog znanja o osnovnim principima roditeljstva,
prema slovu Kur'ana i sunneta, stalno preispitivanje
U v oo
9
samih sebe kako bismo se mijenjali kao roditelji i prak
tikovanje ovih principa kljuni su faktori u osposob
ljavanju roditelja da razviju pozitivne vjetine roditelj
stva i da usvoje najuinkovitije i najkorisnje metode
roditeljstva. Ovo je primarna nakana ove knjige.
Cilj odgajanja, kako smo naglasili u prvom poglav
lju nae knjige, Meeting the Challenge of Parenting in the
West, An Islamic Perspective (Susret s izazovom rodi
teljstva na Zapadu, islamska perspektiva), jeste da bu
demo sigurni da e naa djeca izrasti u sretne i dobre
ljude koji razumiju svoju ulogu u ovom ivotu.
elimo
da im pomognemo da postignu visok stepen samopo
tovanja i dovoljno jak karakter da se mogu nositi sa
izazovima koji su pred njima u dananjem drutvu.
Takoer elimo da posjeduju odreene vane kvali
tete, to je od sutinske vanosti da bi se osjeali po
nosnim na to to su muslimani. 1 Na sljedeih nekoliko
stranica emo, ako Bog da, u detalje prodiskutovati o
procesu preispitivanja samih sebe, uz praktine pri
mjere, a zatim emo navesti brojne islamske propise
o roditeljstvu. Pored toga, navest emo nekoliko pri
mjera kako roditelji mogu usaditi ove principe u djecu
razliitih uzrasta. S tim e, ako Bog da, roditelji biti
opremljeni potrebnim sredstvima za podizanje svoje
djece na najuinkovitiji i pozitivan nain.
R R R
Pogledati prvo poglavlje knjige: Meeting the Challenge of Pa
renting in the West, An Islamic Perspective (Susret s izazovom
roditeljstva na Zapadu, islamska perspektiva), tree izdanje
od dr. Ekrema i dr. M. Rida Beira, Amana Publications, 20
3
.
Prei spitivanje sami h sebe
Korijen preispitivanja samih sebe u islamu j e koncept
muhsebe. To je veoma vaan koncept u islamu i izve
den je iz sljedeeg ajeta:
"O vjernici, Allaha se boj te, i neka svaki
ovjek gleda ta je za sutra pripremio i
Allaha se bojte jer On dobro zna ta ra
dite." (El-Har, 18. )
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je takoer na
glaavao da uvijek trebamo preispitivati i procjenjivati
svoja djela. Ustvari, on je osobu koja ovo ne radi oz
naio kao gajla to znai: nehajan, samozadovoljan i
nesposoban.
eddad ibn Evs, r. a. , prenosi da je Posla

nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Mudra osoba je ona koja krivi samu sebe
za svoje propuste i puno se trudi za ono
to slijedi nakon smrti, dok je nemarna i
samozadovoljna ili nesposobna osoba ona
koja slijedi svoje strasti i prohtjeve i nada
se Allahovoj milosti . "
Omer ibn El-Hattab, r. a. , je imao obiaj kazati: "Pre
gledaj, procijeni i preispitaj se prije nego to bude
ispitan. Vagni svoja djela prije nego ti ona budu vag
nuta i pripremi se za dan kada e biti potpuno razot
kriven. "1
Hasan El-Basri, r. a. , je imao obiaj rei: "Vjernici
preispituju sami sebe i odravaju svoja dobra djela.
Oni uvijek pregledaju, preispituju i procjenjuju svoj
poloaj. O koji to budu radili na ovome svijetu, bit
e im lahko na Sudnjem danu. A oni koji to ne budu
inili, njima e biti teko na Sudnjem danu. "
U Ibrahimovim, a. s. , suhufima se prenosi sljedee:
"Mudra osoba treba podijeliti svoje vrijeme na etiri
dijela: jedan dio za oboavanje svoga Gospodara, dru
gi dio za pregledanje, preispitivanje i procjenjivanje
samoga sebe, trei dio za divljenje Allahovom stvara
nju i etvrti dio za rad i zaraivanje za ivot. "2
Trebamo se sjeati da emo jednoga dana biti u pot
punosti izloeni, razotkriveni, kako to Uzvieni Allah
kae u suri El-Hakka:
"Tada e ispitivani biti, i nijedna tajna
vaa nee sakrivena ostati." (El-Hakka, 18. )
Zbog toga je pametno da vjernici redovno preis
pituju i procjenjuju svoja djela. Veze se mogu una
prijediti ako se djela nadgledaju i mijenjaju im se
uoe pogreke. Uenjaci preporuuju da se prakti
kuje proces preispitivanja (muhisebe) i tako unaprijedi
1 Ahmed
2 Ibn-Hibban i Hakim
PREISPITIVANJE SAMIH SEBE lJ
nivo nae bogobojaznosti (takva) i blizine Uzvienom
Allahu. Ovaj proces se treba redovno izvravati, kako
bi se postigli najbolji mogui rezultati. O zahtijeva
da roditelji preispituju svoja djela, prvo kao pojedinci,
a zatim skupa, kao par. O trebaju imati spisak pi
tanja koja e postavljati samima sebi, moda na kraju
dana ili na kraju sedmice. Spisak pitanja treba po
krivati njihov dnevni rad sa djecom, kako u pogledu
njihovih osobina, tako i njihovog ponaanja, kao to je
izvravanje ibadeta i interakcije sa drugima. Ovo e
pomoi da roditelji procijene koliko su korisni njihovi
dani i da otkriju ima li mogunosti za napredovanje.
Ovo su primjeri pitanja koja bi njihov spisak trebao da
obuhvata:
Jesam li obavio dnevne namaze na vrijeme?
Jesam li podijelio neto novca i sadake u ime Uzvi
enog Allaha?
Jesam li razmislio o onome to elim rei prije nego
sam to izgovorio?
Jesam li na bilo koji nain povrijedio osjeanja onih
koji me okruuju?
Jesam li izrazio svoju ljubav prema svojoj djeci i la
novima svoje porodice?
Jesam li zahvalio svome branom drugu za napore
koje ulae da m pomogne oko djece?
Jesam li lijepo govorio o lanovima svoje porodice?
1
4
ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA
Jesam li se lijepo odnosio prema svojoj djeci?
Jesam li . . . ?
Ovo je samo saetak pitanja koja bi svaki musliman
trebao postaviti samome sebi kako bi procijenio ono
to radi tokom odreenog dana ili sedmice. Ako je
odgovor pozitivan, trebamo biti zahvalni Uzvienom
Allahu. A ako uoimo izvjesne propuste u naim dje
lima, onda se trebamo okrenuti ka ispravljanju svojih
pogreaka i bolje postupati u budunosti.
Roditelji mogu puno uiniti na unapreivanju svo
jih roditeljskih vjetina kroz samopreispitivanje. Ovaj
proces pomae roditeljima da u svoju djecu usade od
reene izuzetne kvalitete koje e im pomoi da pos
tanu snani i samouvjereni muslimani koji se mogu
oduprijeti iskuenjima oko sebe. Proces samopreispi
tivanja takoer moe pomoi da roditelji budu sigurni
da i oni sami posjeduju ove kvalitete. Ako sami rodi
telji ne posjeduju ove pozitivne kvalitete, onda ih nee
moi usaditi ni u jedno od svoje djece. Takve kvalitete
se mogu postii jedino kroz veliki napor koji zapo
inje iskrenim, istinskim SAMOPREISPITIVANJEM, kako
bi bili sigurni da ono to roditelji govore i rade ima
pravi uinak na njihovu djecu, da im prua podrku i
motivaciju. To pomae djeci da izgrade snanu, urav
noteenu linost koja e imati pozitivan pogled na i
vot; ona e biti samouvjerena i znat e da mogu ne
samo imati pozitivan uinak na svoju okolinu, ve da
je ono to joj oni mogu ponuditi vrijedno potova
nja. Uz ovakve karakteristike djeca e biti sposobna
PREISPITIVANJE SAMIH SEBE 1
5
da prihvate sve to je dobro i da odbace sve to je
loe i, ak, da uteu na drutvo u kojem ive. Oni ga
mogu upravljati u pravom smjeru tako to e razvijati
ispravne moralne vrijednosti za svoje dobro i za dobro
generacija koje dolaze.
Roditelji trebaju slijediti ovih est koraka u provo
enju procesa samopreispitivanja:
1. Istraivanje
2. Ocjenjivanje
3. Spoznavanje
4 Pojaavanje
5 Mijenjanje
6. Ustrajnost
Istraimo unutar samih sebe i revidirajmo sva djela
i roditeljske postupke koje inimo prema svojoj djeci.
Moramo zakopati duboko u svoju prolost, razmiljati
o svome djetinjstvu i otkriti svaki skriveni razlog koji
bi mogao biti uzrokom nekog naeg postupka kao ro
ditelja.
esto se moe desiti da govorimo svojoj djeci

na odreen nain, a ako prestanemo o tome razmi
ljati, shvatit emo da radimo isto ono to su sa nama
radili na otac i majka. Sljedei upitnik e nam pomoi
u procesu istraivanja.
Odgovori na sljedea pitanja najbolje to moe i
budi iskren prema samome sebi.
Tokom moga djetinjstva i mladalakog doba:
1. (a) osjeao sam da me moji roditelji vole, jer su mi
to govorili (verbalno), grlili me i ljubili;
(b) roditelji mi nisu govorili da me vole i/ ili me
nisu ni grlili ni ljubili, ali sam u to vrijeme mogao
indirektno osjetiti njihovu ljubav;
(e) nisam osjetio ljubav svojih roditelja i sujam
da su me uope voljeli;
2. (a) osjeao sam da se roditelji interesuju u vezi me
ne i da ozbiljno. shvataju ono to se deava oko
mene, uprkos tome to su zauzeti;
() osjeao sam da moji roditelji ne pridaju puno
panje onome to se meni deava; esto sam imao
dojam da me tretiraju kao da imam drugaiju li
nost od ostale brae i sestara;
(e) ja uope nisam dobijao panju od svojih rodite
lja;
3 (a) osjeao sam da me moji roditelji ohrabruju i po
dravaju i da mi pomau kada god su u mogu
nosti;
(b) nisam osjeao da me moji roditelji ohrabruju i
podravaju i da mi pomau kada god su u mogu
nosti;
4 (a) osjeao sam odobravanje roditelja i znao sam da
oni ozbiljno gledaju na moj trud, bez obzira na to
kakvi bili rezultati;
7
(b) nisam osjeao odobravanje roditelja, izuzev ako
bih radio vie nego to treba, samo da bih ispunio
njihova oekivanja;
(e) nisam osjeao odobravanje roditelja, bez obzira
na to ta ja uradio;
5 (a) roditelji su bili strogi prema meni i oekivali su
da ispunjavam svoje obaveze;
() roditelji nisu bili uvijek strogi i nisu uvijek tra
ili da ispunjavam svoje obaveze;
(e) roditelji nisu nikada bili strogi i nikada nisu tra
ili da uradim bilo ta;
6. (a) roditelji su me esto uporeivali s braom/ses
trama ili drugom djecom koj u sam poznavao, to
me inilo tunim;
(b) roditelji su me voljeli onakvoga kakav jesam;
7 napii ime nekoga ko je imao pozitivan efekat na
tebe tokom djetinjstva i tokom odrastanja;
8. da li je ta osoba tvoj roditelj ?
9 napii ime osobe koja je imala negativan efekat na
tebe tokom djetinjstva i tokom odrastanja;
10. da li je ta osoba tvoj roditelj?
Ocijenimo djela i rijei koje koristimo u odnosima
sa svojom djecom. Koje od ovih radnji su pozitivne,
predstavljaju podrku i temelje se na islamskim vrijed
nostima i uenjima, a koje su negativne, ne predstav
ljaju podrku i nemaju osnove u islamskom uenju?
Primjer negativnog postupanja je kada mi, kao rodi
telji, pokuamo rijeiti neki konflikt s djetetom dok
sro ljuti. Ako budemo vikali, galamili i svaali se sa
djetetom samo da bi nas prola srdba, onda se kao
roditelji negativno ponaamo. Meutim, ako budemo
kontrolirali svoju srdbu koristei tehike kontrolira
nja srdbe koje nam je propisao na dragi Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve seller, i uili svoju djecu da tako
rade, a zatim mirno prodiskutirali o problemu, onda
se kao roditelji pozitivno ponaamo. Navest emo vie
primjera i pozitivnog i negativnog ponaanja rodite
lja nakon to korpletiraro proces samopreispitiva
nja. Ovo to slijedi je jo jedan upitnik koji e nam
pomoi u procesu ocjenjivanja.
Molimo, odgovorite na sljedea pitanja sa "da" ili
"ne".
Ko roditelj:
1. smatram da sam imao malo iskustva sa svojim pr
vim djetetom; zato sam bio ili previe strog ili pre
vie popustljiv s njim/njom;
2. oekujem perfekciju od sebe samoga kada sam sa
svojom djecom i esto se osjeam kao gubitnik kada
ne mogu uiniti neku perfektnu stvar;
3 smatram da je ienje kue i pripremanje hrane
vanije od igranja sa djecom ili njihovog izvoenja
u park;
4 esto ne doputam svojoj djeci da pokuavaju neke
9
stvari za koje smatram da su teke, jer ih ja nisam
bio u stanju uiniti kada sam bio dijete;
5 smatram da odgajam svoju djecu na isti nain na
koji su moji roditelji odgajali mene, uprkos vremen
skoj i prostornoj razlici; to je zbog toga to ih ja ne
umijem bolje odgajati;
6. nain na koji odgajam svoju djecu pokazuje da ne
mam dovoljno povjerenja u njihove sposobnosti da
urade neto;
7
svojoj djeci doputam da donose neke jednostavne
odluke koje su specifine za njih i odgovaraju nji
hovom uzrastu;
8. smatram da su stres i nove obaveze prilagoavanja
novoj okolini, kao useljenik (imigrant), veliki teret
mome branom drugu i meni; oni nam ne ostavljaju
dovoljno vremena da ispunjavamo potrebe i elje
nae djece.
Spoznaj mo nae rezultate nakon to smo odgovorili
na gore navedena pitanja i kategorizirajmo ih ili kao
pozitivne ili kao negativne postupke. Opet, pozitivni
su oni koji su u skladu sa islamskim uenjima, oni
su podesni za drutvo i pomau na
o
j djeci da pos
tanu jaki i samouvjereni muslimani. Negativni pos
tupci su oni koji najee potiu iz naslijeene tradi
cije, oni nemaju osnove u islamskim uenjima, nisu
podesni za drutvo i mogu uiniti da se naa djeca,
kao muslimani, osjeaju poraenim. Spoznavanje na
ih jaih strana i naih slabosti prvi je korak u unapre-
ivanju naega roditeljskog ponaanja. Nakon toga
se moramo osloniti na Uzvienog Allaha i nastojati
se promijeniti u pozitivnom smislu. Mijenjanje ru
nih navika je klju uspjeha, kako je to veliki uenjak,
Ibn-Kajjim, rekao: "Sutina stvari je u ostavljanju nez
dravih, naslijeenih navika. "
Pojaavajmo injenje pozitivnih roditeljskih postu
paka i neprestano ih prakticirajmo sa naom djecom.
Ako djeluju, moramo nastaviti initi tako.
Mijenjajmo negativne roditeljske postupke i zami
jenimo ih pozitivnim. Moramo se jako potruditi u vezi
ovoga, jer mijenjanje nije lahko. Potrebno je uloiti ve
liki trud bi se promijenile navike i zato trebamo biti
strpljivi i neprestano pokuavati . Mijenjanje loih na
vika u dobre je vrijedno borbe. Oekivane koristi u ra
zvoju nae djece su za nas isuvie vane da zbog toga
ne bismo dali sve od sebe kako bismo promijenili loe
navike. Kada nastojimo promijeniti svoje loe navike
ili negativne roditeljske postupke, trebamo slijediti sa
vjet Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, uvijek kla
njati salatu-1-hadeti, namaz radi potrebe i intenzivno
uiti dove; to e nam pomoi u procesu nastojanja da
postanemo bolji roditelji. .Ovaj namaz bismo trebali
obaviti vie puta, a ne samo jednom.
Ustrajmo u svojim pokuajima. Mi ne moemo od
mah odustati. Moramo se osloniti na Uzvienog Alla
ha i nastaviti pokuavati. Kao roditelji, mi moemo
nai nove naine da poboljamo stare metode. Pozi
tivni rezultati e biti zagarantovani, ako budemo sli
jedili gore navedene korake. To moe potrajati due
nego to mislimo, ali ne moemo odustati. Nagrada
e biti izvanredna, ako budemo naporno radili i ako
uloimo istinski trud da postanemo bolji roditelji.
Na kraju, elimo podsjetiti roditelje da je mijenjanje
ponaanja dug proces koji iziskuje strpljenje, izdrlji
vost, upornost i iskrenost. To je neto za to treba
vremena da se postigne. Moda e morati nekoliko
puta proi kroz taj proces, ali nemoj odustati. Postavi
sebi neki razuman cilj, daj sve do sebe da to poste
peno dostigne, osloni se na Uzvienog Allaha, esto
klanjaj i puno ui dove traei Njegovu potporu. Tada
ni rezultati, ako Bog da, sigurno nee izostati.
Primjeri pozitivnih i negativnih
postupaka roditelja
Sljedei primjeri se mogu nai u razliitim oblastima
odgoja djece, poevi od jednostavnih komentara i na
dimaka koje roditelji obino upuuju svojoj djeci, pa
do onih ozbiljnijih stvari kao to su reakcije roditelja
na nepotovanje od strane njihove djece.
Pozitivni i negativni komentari
Zamisli da ti tvoj sin pomae u postavljanju stola
za veeru, a ti mu kae: "Volim nain na koji mi
pomae"; ovo je pozitivan roditeljski postupak;
zamisli da je tvoja kerka obukla novu haljinu i ti to
poprati komentarom: "Jako ti lijepo stoji"; i ovo je
pozitivan roditeljski postupak.
Napomena: Roditelji trebaju upuivati pozitivne ko
mentare (kao to su ovakve reakcije) na odreene,
specifine postupke ili radnje svoje djece. Oni ne
trebaju jednostavno stalno hvaliti svoju djecu, ako
ona ne ulau nikakav trud. Roditelji trebaju iskoris
titi specifne dogaaje ili postupke koje djeca uine
i uputiti im neki pozitivan komentar.
u drugu ruku, zamisli da ti tvoj sin pomae da pos
tavi sto i sluajno mu ispadne aa, a ti kae: "Ti
si uvijek tako nespretan"; ovo je negativan roditeljski
postupak;
zamisli da svoju djecu naziva imenima ili ih vri
jea govorei: "Ona je mala nevaljalica" ili "On je
mrav kao tap"; i ovo je negativan roditeljski postupak.
Reagovanje na Iskazivanje nepotovanja
Islam promovira potovanje u svim odnosima i ve
zama; to je veoma vaan dio linosti muslimana.
Meutim, naa djeca su okruena kulturom koja
ne promovira potovanje, nalaze se pod uticajem
.te kulture i nekada mogu odgovoriti svojim rodite
ljima ili nekome starijem u drutvu na ruan nain.
Roditelji moraju ispraviti ovakvo ponaanje. Ako ga
poprave na pravi nain, koristei dokazan, uspjean
metod ("Ukai, podui i uvjebaj ")1 onda je to pozi
tivan roditeljski postupak.
1 "Ukai, podui i uvjebaj" je tehnika koja je detaljno opisana
na kraju ovoga poglavlja.
3
Meutim, ako oni budu ignorisali ovakve postupke
ili ih ispravljali na grub nain, viui i galamei, ili
na poniavajui nain budu ispravljali dijete pred
njegovom braom i sestrama ili pred drugom dje
com i prijateljima - onda je to negativan roditeljski
postupak.
Stid (haja')
Haja' znai: pristojnost, umjerenost, stidljivost, mo
ralnost i skruenost. To je veoma vana, plemenita
i pozitivna karakteristika u islamu, ak do te mjere
da je Poslanik, sallallahu ' alejhi ve sellem, rekao:
"Svaki dfn (vjera) ima svoje svojstvo, a svoj
stvo islama je stid (haja')."1
Naalost, kultura koja okruuje nau djecu ne zago
vara ovaj koncept. Ustvari, popularna kultura pro
movira upravo suprotno kroz Tv-emisije, filmove,
reklame, asopise, pjesme . . . , a sve to ima snaan
uticaj na nain na koji se ljudi odijevaju i ponaaju
u javnosti. Opet, naa djeca su pod uticajem ove
kulture i mogu se, u nekim prilikama, ponaati na
nain u kojem se ne odslikava stid (haja'). Rodite
lji su takoer obavezni da isprave i ovo ponaanje.
Ako ga koriguju na pravi nain, dokazanim, uinko
vitim metodom ("Ukai, podui i uvjebaj"), onda
je to pozitivan roditeljski postupak.
El-Isabe
2
Meutim, ako oni budu ignorisali ovakve postupke
ili ih ispravljati na grub nain, viui i galamei ili
na poniavajui nain budu ispravljati dijete pred
njegovom braom i sestrama ili pred drugom dje
com i prijateljima - onda je to negativan roditeljski
postupak.
Prijatelji i poznanici
Deca u svome ivotu trebaju prijatelje sa kojima e
saraivati i graditi veze. Ako roditelji prepoznaju i
spoznaju ovu njihovu potrebu, pomognu im da je
zadovolje i pojasne im ispravne kriterije za odabir
svojih prijatelja -onda je to pozitivan roditeljski pos
tupak.
A ako roditelji jednostavno ne pridaju panju ovoj
potrebi, indiferentni su prema njoj i smatraju da je
dovoljno da djeca imaju interakcije sa svojim vrnja
cima -onda je to negativan roditeljski postupak.
Formiranje pozitivnog stila ivota
Veoma je vano formirati kod djece pozitivan stil
ivota, posebno ako ivimo na Zapadu. Ovo e im
pomoi da se ne osjeaju manje vrijednim u odnosu
na drugu djecu njihovog uzrasta. Na ovaj nain, kad
odrastu i budu preputeni sami sebi, oni, ako Bog
da, nee smatrati da im je oteto njihovo djetinjstvo
i nee pohrliti da probaju sve one stvari koje su ne
prihvatljive sa islamske take gledita. Ako roditelji
PREISPITIVANJE SAMIH SEBE
budu ovo pravilno razumjeli i ako obezbijede akti
van i pozitivan stil ivota svojoj djeci kod kue, u
zajednici i drutvu - onda je to pozitivan roditelj
ski postupak. Ali, ako roditelji budu nehajni prema
ovome i zanemare da obezbijede pozitivan stil i
vota svojoj djeci - onda je to negativan roditeljski
postupak.
"Ukai, podui i uvjebaj" tehnika
Ovo je preporueni islamski metod korigovanja i mi
jenjanja negativnih postupaka djece. O se sastoji iz
tri koraka:
'
1. Ukai jasno djetetu na njegovu pogreku ili neko
neprihvatljivo ponaanje na smiren, ali odluan na
in. Naprimjer, ako dijete iskae nepotovanje obra
ajui se nekome starijem runim tonom ili pravlje
njem grimase, onda roditelj, koji bude rjeavao ovu
situaciju, treba pretpostaviti da dijete ne zna bolje,
a zatim mu ukazati da je ovakvo ponaanje nepri
hvatljiv
o
. Uini ovo koristei se prikladnim komen
tarima koji odgovaraju djeijem uzrastu, mirnim to
nom u kojem nema srdbe. Vano je ovdje nagla
siti da se ovo treba izvesti na nain pun potovanja,
kako bi se pruio primjer i pokazalo djetetu kako
elimo da se ono ponaa.
2. Podui dijete o nekom aktuelnom pitanju koristei
se kur 'anskim ajetima i poukama poslanika Mu
hammeda, sallallahu /alejhi ve sellem. Naprimjer,
kada dijete iskae nepotovanje, roditelj moe spo
menuti sljedee rijei poslanika Muhammeda, sal
lallahu 'alejhi ve sell em:
"Onaj ko nije milostiv prema naim mla
ima i ne potuje nae starije, nije od nas. "1
Kada budu govorili o stidu, roditelji mogu koristiti
sljedei kur'anski ajet:
"Ne povodi se za onim to ne zna! I
sluh, i vid, i razum, za sve to e se, za
ista, odgovarati." (El-Isra', 36. )
Zamisli da tvoja djeca i ti gledate TV i da se pojavi
neka nepristojna scena na ekranu. Reci im neka ga
ugase i podsjeti ih da e Uzvieni Allah pitati za sve
to budemo uli i vidjeli. Nemoj ignorisali ovakve
situacije, jer e one ostati u djeijoj glavi. Mora ih
popratiti prikladnim komentarom i rei im da je to
neto u emu ne smijemo uestvovati, pa ak ni po
smatrati, jer emo odgovarati za t, kako nam je to
Uzvieni Allah kazao. Koritenje kur'anskih ajeta
i uenja Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, po
mae da dijete shvati da su nae krajnje reference
Allahove naredbe i da se ak i od roditelja trai da
ih se pridravaju. Ovo e takoer pomoi rodite
ljima da izbjegnu konfrontiranje sa svojom djecom.
Tirmizi
PREISPITIVANJE SAMIH SEBE
To uklanja uzroke koji dovode do svaa, jer rodite
lji nisu ti koji donose pravila i nameu ih djeci, ve,
ustvari, i roditelji i djeca izvravaju Allahove na
redbe. Takoer je vano ovdje ukazati na to da ro
ditelji, kako bi mogli poduavati kako treba, moraju
poznavati kur 'anske ajete i rijei poslanika Muham
meda, sallallahu 'alejhi ve sell em, koji se odnose na
razliita pitanja i koncepte koje ele usaditi u srca i
umove svoje djece.

Islamska literatura na ovu temu je, uistinu, obilna.
Knjiga ejha Muhammeda El-Gazalija pod nazivom
The Muslim Character (Karakter muslimana) i knjiga
ejha Abdulfettaha Ehu-Gude pod nazivom Islamic
Manners (Islamski bonton) su dva vrlo dobra izvora
kada je rije o ovoj temi. Kompletne informacije o
ovim knjigama su navedene u sekciji referenci na
kraju ove knjige.
3 Uvjebaj dijete da redovno praktikuje pravilan na
in ponaanja, uz tvoj nadzor i upute. Nemoj oe
kivati da e se, ako bude primijenio ove korake
j ednom, dijete uvijek ponaati kako treba i da nee
praviti pogreke. Mora ponoviti ovaj proces svaki
put kada dijete ponovi pogreku ili se bude pona
ala na neprihvatljiv nain. Moda e ovo morati
ponoviti vie puta prije nego ono postane navika
djeteta. Uvjebavanje i praksa rezultiraju perfekci
jom.
4 4 4
Razumjeti svoje dijete
Princip razumijevanja svoga djeteta proizilazi iz inje
nice da islam sve temelji na znanju. Prvi ajet Kur 'ana
koji je objavljen govori o najvanijem pomagalu u sti
canju znanja:
"
itaj, u ime Gospodara tvoga Koj i stvara. "

(El-'Alek, 1. )
U prvih pet ajeta ove sure, Uzvieni Allah koristi ri
jei: ikre', 'alleme i kalem, koje se prevode kao: "ui ! ",
"poduava" i "pero". Ovo su pomagala koja se ko
riste da bi se steklo znanje. Pored toga, svi uenjaci
se slau da, ako elimo da nai ibadeti budu prim
ljeni, moraju biti obavljeni iz ispravnih pobuda i ute
meljeni na ispravnom znanju. Naprimjer, kada od
gajamo svoju djecu to mora biti kroz razumijevanje
problema iz prve ruke, kako bismo se adekvatno, na
pravi nain postavili prema njima. Ako bismo hleli
saznati kako motivisati djecu da funkcioniraju na ko
ristan i kooperativan nain, morat emo posjedovati
odreena razumijevanja njihovog psiholokog meha
nizma.
JO ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA
Sve to ljudi rade ima svoju svrhu. Ovo se odnosi
i na djecu i na odrasle. Ta svrha nam moe biti poz
nata ili pak nepoznata. Kao roditeljima, ako budemo
znali ovu skrivenu svrhu, to e nam omoguiti da po
mognemo svojoj djeci da se razliito ponaaju, tako
to emo promijeniti njihove motive. Dva su glavna
motiva koja djecu pokreu na akciju. To su potreba za
pripadnou i potreba za panjom.
Potreba za pripadnou je jedna od osnovnih po
treba djece kao i odraslih. Dijete osjea sigurnost kada
ima svoje mjesto u grupi, porodici ili razredu u koli.
Poevi od obdanita, dijete e uvijek traiti naina da
nae svoje mjesto u porodici. Svaka osoba e osjetiti
da pripada odreenoj zajednici ili grupi ako ima neto
zajedniko sa drugim lanovima te grupe. Zajednike
aktivnosti stvaraju veze meu ljudima koji te aktiv
nosti dijele. Da bi dijete zadovoljilo ovu svoju potrebu
u kolskom okruenju, ono i samo mora uestvovati u
takvim aktivnostima sa svojim vrnjacima. Ovo ues
tvovanje e jasno kazati da ono ima neto zajedniko
sa svojim kolegama iz razreda. Zajednika pogreka
nekih roditelja, koji su ak i oprezni, moe biti i to to
on ne dozvoljavaju svojoj djeci da budu lanovi neke
sekcije i vannastavnih aktivnosti. Ovo onemoguava
dijete da zadovolji svoju potrebu da pripada odree
noj koli. Bolji nain da se bude oprezan za roditelje
jeste to da pomognu svojoj djeci da identifikuju ak
tivnosti koje nisu u skladu s islamskim uenjem i da
ih se klone. Roditelji, takoer, trebaju pomoi svo
joj djeci da odaberu odreene kolske aktivnosti koje
RAUMJETI SVOJE DIJETE JI
nisu specifine samo za muslimane, kao to je lanstvo
u timovima ulinih patrola ili u kolskom informati
kom klubu.
Jo jedan nain da pomognete svome djetetu da za
dovolji ovu svoju potrebu jeste da mu dopustite da po
smatra izvjesne dogaaje u posebnim prilikama, kao
recimo, kada lokalni koarkaki tim igra u finalu, kada
gradski hokejaki tim dospije do playof-a ili kada je
olimpijski ili svjetski kup na TV-u. Doputanje djetetu
da gleda jedan dio ovih dogaaja e mu dati neto o
emu e priati sa svojim vrnjacima sljedeeg dana.
elimo naglasiti, meutim, da se djetetu ne treba do

pustiti da sjedi ispred televizora i gleda cijelu utak
micu ili serije, jer je to traenje vremena. Dopustiti mu
da pogleda mali dio, kao to je posljednja etvrtina
koarkake utakmice ili zadnjeg perioda hokejakog
mea ili dio nekog posebnog olimpijskog mitinga e
biti dovoljno da zadovolji njegovu potrebu, prui mu
neto o emu e priati sa svojim vrnjacima i jo uvi
jek mu omoguiti da pametno utroi svoje vrijeme.
Potreba za panjom je druga osnovna potreba dje
teta. Djeca e ponavljati bilo koju radnju ako im ona
donosi panju, a ostavit e bilo koju radnju koja ini
da se ono osjea naputenim. Sva djeca ovo rade, a da
to i ne shvataju.
Roditelji moraju znati da djetetu treba to da se osjeti
primijeenim, a ne zanemarenim. Ako se dijete igra li
jepo i mirno, a niko to ne primjeuje, ono e pokuati
privui panju putem svae i neposlunosti. Dijete e
radije biti primijeeno kao loe dijete, nego biti nepri-
3
mijeeno kao ono koje se lijepo vlada. Roditelji trebaju
nagraivati panjom lijepo ponaanje svoje djece, a za
nemarivati njihove loe postupke.
Primj er:
Ako malo dijete tiho boji u svojoj sobi, majka i otac
trebaju povremeno vidjeti kako je i uputiti mu rijei
ohrabrenja kao to su: "Ma a' Allah, ti sam boji ovu li
jepu sliku! To je divno! Stvarno mi se dopada. " Takvi
komentari e podstaknuti dijete da nastavi initi takve
pozitivne stvari. Uz to, roditelji uvijek trebaju igno
risati besmislene, negativne postupke djeteta kako ih
ono ne bi ponavljalo.
Primjer:
Trogodinj i Hasan redovno ide u kuhinju, otvara
vrata friidera i nekoliko sekunda gleda unutar fri
idera.
im on to uradi, njegova mama obino zalupi

vrata friidera i zagalami na njega: . "Hasane, koliko
puta sam ti rekla da ne otvara vrata friidera?! " Ha
san e nastaviti initi isto, jer tako dobija majinu pa
nju. Umjesto to vie i galami na njega ona treba igno
risati njegov lo postupak, sve dok on ne pravi nered
ili ne dovodi sebe u opasnost. Pored toga, ona treba
shvatiti da je njenom sinu moda dosadno to moe
biti razlogom to otvara vrata friidera. Ona treba po
kuati otkriti ime bi ga mogla zabaviti .
RUMJETI SVOJE DIJETE
33
Pomno posmatranje
Jo jedna vana osobina djece na koju roditelji trebaju
obratiti panj u jeste njihova izvanredna sposobnost da
posmatraju stvari oko sebe. Djeca su eksperi u posma
tranju, ali esto ne razumiju ispravno ono to vide.
Primjer:
Uzmimo sluaj starijeg djeteta koje se slui pona
anjem dojeneta kako bi privuklo panju porodice,
jer se ona daje novoroenome djetetu. Dijete je ve
oma dobar posmatra, ono primjeuje da se sva pa
nja daje novoroenetu, ali izvlai pogrean zakljuak
i odabire pogrean nain na koji pokuava da dobije
svoje mjesto u porodici . Roditelji mogu ispraviti ovo
ponaanje tako to e starijem djetetu pridati panju
i ukljuiti ga u pomaganje voenja brige oko novog
djeteta i pohvaliti ga za ovu pomo. Hvaljenje djeteta
zbog pomaganja i injenje da se ono osjea da je spo
sobno da pomogne svojim roditeljima je veoma vano
za emocionalnu dobrobit djeteta. To unapreuje osje
aj sigurnosti i smanjuje osjeaj da mu je novo dijete
prijetnja.
Reagovanje na prepreke
Roditelji takoer moraju razumjeti nain na koji dijete
reagira kada naie na prepreku, kao to je privremeni
ili trajni fiziki hendikep, nemogunost uenja ili pre-
34
seljavanje u novu i nepoznatu sredinu. Djeca, koja su
razvila osobinu hrabrosti iz pozitivnih metoda, puno
se trude oko uvjebavanja uklanjanja i prevazilaenja
prepreka. Ona ne odustaju lahko i ne daju se obes
hrabriti. Ona raspravljaju sa svojim roditeljima o svim
problemima u vanjskom okruenju s ciljem da zajed
niki pronau rjeenje. Ona isprobavaj u sugestije svo
jih roditelja ili inoviraju neke svoje i iskuavaju ih, sve
dok se problem ne rijei. Meutim, djeca koja nemaju
podrke kod kue, koja ne dobijaju ohrabrenje, odus
taju im naiu na nekakvu prepreku. Ona se ili ne
drue sa drugom djecom ili uvijekslijede gomilu, bez
obzira na to da li gomila bila u pravu ili ne.
Da bismo pomogli svojoj djeci da reaguju na pre
preke, veoma je vano pruiti im ljubav, podrku i
stalno ih hrabriti. Ne smijemo biti kritini prema nji
ma kada trae nau pomo u diskutiranju o proble
mima sa kojima se suoavaju. Moramo zadrati svoj
sud, paljivo ih sasluati i podijeliti oseaje sa njima.
Na ovaj nain emo, ako Bog da, osnaiti njihovu spo
sobnost da prevaziu bilo koji problem s kojim se su
oe, a i mi emo pozitivno doprinijeti razvoju njihovih
snanih linosti.
Kljuni faktori koji utiu na
linost djeteta
Uenjaci smatraju najvanijim sljedea tri faktora koja
utiu na formiranje linosti djeteta:
RAzUMJETI SVOJE DIJETE
1. porodina atmosfera,
2. poloaj u porodici i
3 metode uvjebavanja.
Prodiskutirat emo ih detaljnije.
Porodina atmosfera
3
5
Porodica je prvo djeije okruenje i ono ima znaa
jan uticaj na djeiju linost. Veza izmeu roditelja
predstavlja obrazac za sve ostale veze unutar poro
dice. Ako se roditelji jedno prema drugom odnose
na nain pun potovanja, ljubavi, milosti, uzajamne
tolerancije, brige i njenosti, onda e sve te predivne
kvalitete postaviti standarde za svakog lana porodice
i odslikat e se na linost djeteta.
Discipliniranje djeteta je obostrana (roditeljska) oba
veza. Otac ne smije podrivati majine naredbe tako
to se nee slagati s njenom odlukom u pogledu dis
cipliniranja djeteta. Ako se roditelji ne slau, onda
otac prvo treba nasamo prodiskutovati to pitanje sa
majkom djeteta. To se nikada ne smije initi pred
djetetom. U naim kontaktima sa muslimanskim po
rodicama tokom seminara o roditeljstvu i na islam
skim konferencijama osvjedoili smo se dvjema kraj
nostima. Jedna krajnost je ta da oevi nekada insisti
raju da nemaju nita sa podizanjem djece i uope ne
pomau maj kama; oni ak ometaju dobro uvjebava
nje tako to potkopavaju majine naredbe pred dje
com. Druga krajnost je da neke majke ne ine nita
3
korisno sa svojom djecom cijeli dan; dok djeca rade
neto to iziskuje njihovu panju, one im govore da
saekaju dok im oevi ne dou kui. Oba ova stava su
pogrena. Odgoj (terbijet) je zajednika obaveza i oba
roditelja moraju biti ukljuena u taj proces. Oni tre
baju uspostaviti jasan plan odgoja koji je prostudiran,
dobro osmiljen i oko kojega se oboje slau. Odgoj
ne smije ostati neisplaniran. Roditelji trebaju predvo
diti proces odgajanja, a ne ekati da ih djeca svojim
ponaanjem vode iz jedne reakcije u drugu.
Djeca posmatraju i upijaju stav porodice prema tro
enju novca, prema dostignuima i ulaganju napora,
prema postizanju uspjeha i davanju doprinosa, stav
prema drugim rasama i prema razliitostima. Biti fer
prema svoj svojoj djeci i ne favorizirati nijedno od njih
nad drugim pozitivno doprinosi razvoju njihovih li
nosti i vano je za zdravu porodinu atmosferu.
Saradnja roditelja i lanova porodice je jo jedna po
zitivna osobina koja pomae djeci u razvijanju njihove
zdrave linosti. Umjerenost u svemu unapreuje urav
noteenu linost.
Vanost ranog vjerskog uvjebavanja je dobro poz
nata. Zato je od sutinske vanosti praktikovati islam
pred svojom djecom, ukljuivati i njih, te razvijati is
lamsku kunu atmosferu to djecu pribliava Uzvie
nom Allahu.
Deca razvijaju iskustva sa drutvom kroz poveza
nost sa svojim roditeljima. U svakoj porodici djeca
imaju izvjesne zajednike osobine i ona su odraz poro
dine atmosfere. Meutim, sva djeca iz iste porodice
nisu nuno ista.
RAUMJETI SVOJE DIJETE
37
Poloaj djeteta u porodici
Dinamika vezana za djetetov poloaj u porodici je jo
jedan vaan faktor koji utie na njegovu linost. Kako
smo ve ukazali, dijete je u konstantnoj potrazi za na
inom da se uklopi u porodicu. Naprimjer, u porodici
koja se sastoji od oca, majke i djeteta, dijete uvijek
uiva puno panje od svojih roditelja. Ono je prvo i
jedino dijete i svo vrijeme u porodici roditelji imaju
samo za njega. Ono primarno ima interakciju sa dvije
odrasle osobe i, generalno gledano, dobija vie nego
to daje. Kada doe drugo dijete, ono predstavlja
prijetnju prvom djetetu. Ono je sada starije od dvoje
djece, a pridolo dijete je ono koje dobija vie panje.
Ali, dijete koje je roeno je u drugaijoj poziciji od
prvoga djeteta, jer ono ve ima starijeg brata/ sestru.
Starije dijete sada promatra kako se novoroenetu
poklanja sva panja i, na temelju parodine atmosfere,
ono e interpretirati tu panju na svoj nain.
Sada poinje takmienje za roditeljsku panju i prvo
dijete mora pronai nain da zauzme svoju novu po
ziciju unutar porodice. Ako je porodina atmosfera
ohrabrujua, dijete e se prilagoditi ili ustanoviti sebi
novu poziciju, kao dijete koje moe pomagati i koje
moe dati vei doprinos od novoroenog djeteta. A
ako se dijete obeshrabri, ono e odustati, moda se
ak okrenuti ka nedolinom ponaanju i izgraditi sebi
poziciju loeg djeteta, samo da bi dobilo panju koja
mu je potrebna.
Roenjem svakog djeteta nakon toga dinamika se
3
mijenj a i svako dijete treba da ponovo izgradi svoju
poziciju unutar porodice. Neko dijete moe odabrati
da bude ono koje e djelovati, dok e neko drugo biti
bespomono. Tree, pak, moe imati linost ulizice i
ulizivati se onome koje hoe pomagati ili onome lo
em. Koju god poziciju dijete odabere, ona moe for
mirati doivotni stav i navike.
Roditeljska saradnja je od sutinske vanosti da se
omogui da svako dijete pronae svoje mjesto unutar
porodice na najmirniji i najbezbolniji nain. Ako to
roditelji znaju i shvate vanost zajednikog djelovanja
na poboljanju situacije, oni mogu pomoi djetetu da
pronae korisnu poziciju unutar porodice.
Metode uvjebavanja
Metode uvjebavanja koje ' koriste roditelji kako bi po
dizali svoju djecu na pravi nain su trei faktor koji
utie na linost djeteta. Metode koje se koriste za
uvjebavanje djeteta imaju velik uticaj na razvoj nje
gove linosti. Ako su metode koje se koriste stroge
i neuravnoteene, linost djeteta nee biti umjerena i
ono bi moglo odabrati ekstremna ubjeenja u svom
zrelom dobu. Ako metode nisu popraene praktinim
primjerima, dijete e uoiti kontradikcije izmeu rodi
teljskih rijei i djela i nee ubudue ozbiljno shvatati
njihove instrukcije. Postoje osnovni principi odgoja,
kao i islamske metode, izvedeni iz Kur'ana i uenja
poslanika Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sell em,
koje roditelji moraju imati u vidu kada primjenjuju
RAZUMJETI SVOJE DIJETE
3
9
bilo koju metodu uvjebavanja. Ovi principi obuhva
taju: povezivanje djeteta sa Uzvienim Allahom, iska
zivanje milosti, njenosti, ljubaznosti i blagosti, nagla
avanje pozitivnih postupaka kod djeteta, koritenje
jasne komunikacije, pravednost, pomaganje djetetu da
razvije vjetine i obezbjeivanje boljih alternativa za
stvari koje dijete ne eli initi.
to se tie islamskih me
toda uvjebavanja, pokazivanje primjerom i davanje
uzora su na vrhu liste. Ostale obuhvataju: davanje lije
pog savjeta, nagraivanje ili kanjavanje, izgraivanje
navika, koritenje prilika, koritenje vremena onako
kako treba, prianje pria i igranje raznih igara. 1 Za
roditelje je vano da razumiju uticaj koji ove metode
imaju na linost njihovog djeteta kako bi bili oprezni
u pogledu onoga to rade sa svojom djecom.
4 4 4
Pogledati etvrto poglavlje nae knjige Meeting the Challenge
of Parenting in the West, An Islamic Perspective (Susret sa izazo
vom roditeljstva na Zapadu, islamska perspektiva)
Povezati d ijete sa
Uzvi eni m Al l ahom
Koncept povezivanja nae djece sa Uzvienim Alla
hom je veoma vaan za muslimane. To je stalan proces
koji zapoinje roenjem djeteta. Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sell em, je naglasio da se djetetu proui ezan
na desno, a ikamet na lijevo uho, odmah nakon roe
nja. Na ovaj nain, prve rijei
k
oje dijete uje bit e ime
Uzvienog Allaha. Od tada pa nadalje, roditelji uvijek
trebaju biti sigurni da dijete slua spominjanje Allaho
vog imena, uenje Kur'ana, tesbrha (slavljenja Uzvie
nog Allaha), gleda obavljanje redovnih namaza i slua
uenje dova, ak i ako je dijete veoma mlado i ne razu
mije pravo znaenje toga. Roditelji trebaju voditi svoju
djecu sa sobom na dumu-namaz. Nakon namaza, ro
ditelji mogu staviti svoje dijete u krilo i prouiti tesbfh
nakon namaza na djeije prste.
Roditelji moraju pokuati da svojoj djeci prezentuju
pozitivnu, zatitniku i lijepu sliku o Uzvienom Alla
hu, a ne na prijetei i zastraujui nain. Naalost,
onim to govore i rade neki roditelji, uvijek stvaraju
sliku o Uzvienom Allahu kao o Bogu Koji kanjava.
4
Naprimjer, neki roditelji govore svojoj djeci: "Ako ne
bude radio to i to Allah e te baciti u dehenemsku
vatru! "
to je jo gore, neki roditelji ponavljaju ovo

svojoj djeci vie puta tokom dana. Ovo je nepravilan
pristup koji stvara pogrenu sliku o Allahu kod djece.
Malu djecu je lahko zastraiti. Zato je prikladnije i
bolje pozitivno im govoriti o Uzvienom Allahu, po
put: "Allah te voli zato to pomae svojoj sestri" ili
"Allah te voli zato to klanja namaze".
ak i kada
djeca uine neto nedolino, roditelji to mogu popra
titi komentarima koji daju pozitivnu sliku o Allahu.
Naprimjer, ako dijete gurne svoju sestru, roditelj moe
rei: "Allah zna da se ti moe lijepo igrati sa svojom
sestrom i On voli vidjeti da ti dijeli neto s njom. "
Dok su djeca veoma mala, roditelji se moraju kon
centrisati na Allahove atribute blagosti i milosti kada
im se obraaju. To ne znai da oni ne trebaju spomi
njati da e Uzvieni Allah kazniti one koji ine loa
djela. To samo znai da se naglasak treba staviti na
Allahove atribute nagrade i oprosta. Kako djeca odra
staju, roditelji mogu vie govoriti o kazni i strahu od
Uzvienog Allaha.
Kazivanje pria o ivotu Muhammeda, sallallahu
'alejhi ve sellem, i naglaavanje injenice da Uzvieni
Allah pomae vjernike je uinkovit nain da se dijete
povee sa Uzvienim Allahom i uini da ono osjea da
je Allah uvijek s njim. Neke od ovih pria ukljuuju
kazivanja kako je Uzvieni Allah zatitio Svoga Pos
lanika, sallallahu ' alejhi ve sellem, za vrijeme Hidre
iz Meke u Meinu, kao i onu kako je Uzvieni Allah
PoVEZATI DIJETE sA UzviENIM ALLAHOM
43
pomogao vjernike za vrijeme Bitke na Bedru.
Uenje ajeta iz Kur 'ana koji ilustruju koncept da
Uzvieni Allah voli vjernike i pomae ih takoer po
mae da se dijete povee sa U zvienir Allahom na
pozitivan i lijep nain. Primjer takvog ajeta je zadnji
ajet esnaeste sure:
"Allah je zaista na strani onih koji se Alla
ha boje i grijeha klone i koj i dobra djela
ine." (En-Nahl, 128. )
Drugi primjeri se mogu nai u sljedeim ajetira:
"Za one koji, i kad su u obilj u i kad su
u oskudici, udjeljuju, koj i srdbu savla
uj u i lj udima prataju - a Allah voli
one koji dobra djela ine." (
A
li 'lrran,
134 )
Roditelji trebaju pomoi u tore da dijete osjeti da ga
Uzvieni Allah pomae. Jedna od prilika da se ovakvo
neto uini je kada dijete neto zagubi. Roditelji tre
baju pomoi djetetu da to nae, uei dovu da se nae
izgubljena stvar: "O Allahu, Ti si Onaj Koji ima mo
da proivi svakoga na Obeanom danu, pomozi mi da
pronaem svoju izgubljenu stvar. "
Kada se pronae izugubljena stvar, to e imati ve
liki uinak na dijete, znajui da mu Uzvieni Allah
pomae. A ako ne nae izgubljenu stvar, to rodite
ljima daje priliku da dijete podue dovi i kako Uzvi
eni Allah odgovara na dovu na razliite naine.
44
Roditelji trebaju biti sigurni da dijete razumije da
sav autoritet pripada Allahu i da su ak i oni pod Nje
govim autoritetom. Ovo se moe postii jedino kroz
praktine primjere, praktikujui ono to se govori dje
tetu, kao to je klanjanje namaza, post, govorenje is
tine, pomaganje. . . Roditelji trebaju svoju djecu izla
gati situacijama gdje e ona vidjeti da i drugi ljudi
ine ista takva djela i da su i oni subjekti koji su pod
Allahovim autoritetom. Roditelji to takoer mogu i
niti tako to e sa svojom djecom posjeivati porodice
drugih muslimana i uzimati uee u aktivnostima u
damiji ili drugim islamskim dogaajima .
R R R
Mi l ost, lj ubaznost i
nj enost
Milost je osnova islama. Uzvieni Allah kae Svome
poslaniku Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem:
"Mi smo te poslali kao milost svim svje
tovima." (El-Enbija', 107. )
U drugom ajetu mu kae:
"Samo Allahovom milou, ti si blag pre
ma njima; a da si osoran i grub, razbj egli
bi se iz tvoj e blizine. Zato im prataj i
moli da im bude oproteno i dogovaraj se
s njma. A kada se odlui, onda se pouz
daj u Allaha, j er Allah zaista voli one koji
se uzdaj u u Njega." (
A
li 'Imran, 159. )
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se takoer prenosi sljedee:
"El-Akra' ibn Habes, beduin, vidio je Pos
lanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako lju
bi svoga unuka i rekao: 'Ja imam dese
tero djece i nikada nisam poljubio nijedno
4
6 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA l SUNNETA
od njih. ' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, je rekao: 'Allah nee dati Svoju mi
lost osobi koja nema milosti prema dru
gima. ' "1
Roditelji trebaju saraivati meu sobom, a i sa dje
com, na nain u kojem se reflektira milost. Ovo ne
znai da oni ne smiju biti strogi prema svojoj djeci.
Roditelji mogu biti i milostivi i strogi u procesu od
gajanja svoga djeteta. Deca takoer trebaju osjetiti da
je meu roditeljima veza puna milosti. Oni to trebaju
zakljuiti iz naina na koji se oni odnose jedno prema
drugome, kao i iz njihovog meusobnog potpomaga
nja. Ona ne smiju otkriti ni trunak grubosti u braku
svojih roditelja. Mu treba pomoi svojoj eni u raz
liitim stvarima u vezi kue, posebno u stvarima koje
se tiu odgoja djece. Poslanik Muhammed, sallallahu
'alejhi ve sellem, je esto bio vien kako pomae svojoj
porodici u obavljanju kunh poslova. Prenosi se da je
rekao svojim vrlim ashabima:
"Najbolji meu vama je onaj koji je najbo
lji prema svojoj porodici, a, meu vama, ja
sam najbolji prema svojoj porodici . "2
Naalost, prilino je uobiajeno da neki muevi u is
tonim zemljama sve stvari u vezi djece preputaju e
nama. Mnogi muevi govore svojim enama: "Deca
1 Muslim
2 El-Dtami'u-s-sagir
MILOST, LJUBAZNOST I NJENOST
47
su tvoja obaveza. " Ovo nije ispravan stav. Slino tome,
neke ene mogu zanemariti potrebe svoje djece cijeli
dan, sve dok se mu ne vrati s posla. Ni ovaj stav nije
ispravan, jer ona onda uope ne uestvuje u saradnji
i ne pokazuje nikakvu samilost (prema djeci). Podi
zanje djece je obaveza koja se mora podijeliti izmeu
mua i ene i koju oboje moraju izvravati na dobro
isplaniran i osmiljen nain. Veza izmeu lanova po
rodice koja je zasnovana na milosti stvara izuzetno po
zitivno okruenje koje pogoduje boljem odgoju.
Navest emo nekoliko primjera koji ilustruju milost
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema djeci.
Ibn-Asakir prenosi da je Allahov Poslanik, sallalla
hu alejhi ve sell em, rekao:
"Ko god ima dijete s nji m se treba ponaati
poput djeteta. "1
Takoer je imao obiaj poredati u liniju Abdullaha,
Ubejdullaha i Kusejra, sinove Abbasa, i traiti od njih
da tre do njega govorei: "Ko pobijedi u utrci, dat u
mu to i to. " Oni bi dotrali do njega, skakali da ga
zagrle, a on bi ih ljubio.
Tab
e
rani takoer prenosi da je Ebu-Hurejre, r. a., re
kao da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, uzeo
svoga unuka Hasana za ruku i stavio njegovo stopalo
na svoje stopalo i rekao mu: "Penji se! "
U Muslimovom Sahihu se prenosi od Dabira, r. a. ,
da je vidio Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kako
1 El-Dtmi'u-s-sagir
4
8 OoGOJ DJECE U SVJETLU KUR
'
ANA I SUNNETA
hoda na koljenima i rukama dok bi Hasan i Husejn
sjedili na njegovim leima, a on bi govorio:
"Vi ste najbolji jahai, a najbolja kamila je
vaa. "
Prenosi se da j e Enes, r. a. , rekao: "Nikada nisam
vidio nekoga milostivijeg prema djeci od Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sellem. "
Enes, r. a., takoer prenosi da, kada god bi Posla
nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, proao pored djece na
putu, on bi im se nasmijeio i nazvao im selam. 1
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, j e takoer re
kao:
ima i ne potuje nae starije nije na. "2
Prenosi se da je Poslanik, sa ll allahu 'alejhi ve sell em,
rekao:

"Allah se nee smilovati onome ko se ne
smiluje drugima. "3
Aia, r. a. , prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, rekao:
"Allah je blag i milostiv. On voli blagost u
svemu. "4
Buhari i Muslim
2 Tirmizi, Ahmed i Hakim
3 Muslim
4 Muttefekun 'alejhi
MILOST, LJUBAZNOST l NJENOST
49
Ona takoer prenosi da je Allahov Poslanik, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Allah je milostiv i voli milost, On daje oni
ma koji su milostivi ono to ne daje onima
koji su surovi, a ne daje nita onima koji
koriste bilo ta mimo milosti. "1
Aia, r. a. , majka vjernika, prenosi da je Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alejh ve sell em, rekao:
"Blagost se nije nala ni u emu, a da to
nije uljepala, a iz ega god je odstranjena,
to je unakaeno. "2
Derir ibn Abdullah, r. a., prenosi da je uo Allaho
vog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kako kae:
"Kome je uskraena blagost, uskraeno mu
je svako dobro. "3
Ibn-Abbas, r. a. , prenosi da je uo Allahovog Posla
nika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kako govori Eed
du Abdu-1-Kajsu, r. a. :
"Ti ima dvije osobine koje Allah voli. To
su suzdrljivost i blagost. "4
1 Muslim
2 El-Dami'u-s-sagir
3 Muslim
4 Muslim
50 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNETA
Takoer se prenosi od Ebu-Hurejre, r. a. , da je neki
beduin uinio malu nudu u damiji, pa su neki ljudi
pohrlili da ga prebiju. Poslanik, sallaWhu 'alejhi ve
sellem, im je naredio da ga ostave na miru i prospu
kofu vode po mrlji od mokrae i tako je saperu. Zatim
je rekao:
"Vi (ashabi) ste poslati da olakavate, a ne
da oteavate. "1
Na kraju sure Et-Tevbe, Uzvieni Allah opisuje Pos
lanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kao najmilostivijeg
i najblaeg prema vjernicima:
"Doao vam je Poslanik, jedan od vas, te
ko mu je to ete na muke udariti, jedva
eka da pravim putem poete, a prema
vjernicima je blag i milostiv." (Et-Tevbe,
1 28. )
Svi ovi kur 'anski ajeti i hadisi naglaavaju vanost
blagosti i samilosti u odnosu prema drugim ljudima.
To su izuzetne kvalitete za roditelje. Ove osobine su
od ogromne pomoi roditeljima u njihovom odnosu sa
vlastitom djecom i one ine puno lakim sam proces
odgoja.
Da bismo ilustrovali blagost Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem, pogledaj mo njegove manire.
ak i
kada bi davao savjet nekome, on bi bio veoma obzi
ran i koristio bi najljepe rijei, a posebno kada bi se
Buhari
MILOST, LJUBAZNOST I NJENOST 51
radilo o mlaima. Prenosi se da, kada je Dabir, r. a. ,
bio mlad, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je
posavjetovao u vezi prikladnih manira uzimanja jela,
rekavi :
"Sine moj dragi, spomeni Allahovo ime, je
di desnom rukom i jedi ispred sebe. "
Primjetno je da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, upotrijebio frazu: "ft bune
j
je" ("Sine moj dragi"),
kao da se radi o njegovom vlastitom sinu. Kur'an,
takoer, koristi istu frazu kada navodi kako Lukman
savjetuje svoga sina:
"Kada Lukman ree sinu svome, savjetu
jui ga: 'O sinko moj, ne smatraj druge
Allahu ravnim, mnogobotvo j e, zaista,
velika nepravda. ' " (Lukman, 13. )
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je upotrijebio
istu frazu kada je savjetovao Ibn-Abbasa, r. a. , da se
dri Allahovih propisa i da izvrava Njegove naredbe,
pa e i Uzvieni Allah biti s njim, pomoi ga i zatititi.
Tom prilikom Ibn-Abbas, r. a., je jahao iza Poslanika,
sallallahu 'al ej hi ve sell em, kako to prenosi Tirmizi.
Poslanik je zapoeo savjetovanje rijeima: "ft gulam",
to je blaga fraza koja se koristi da se opiu osobe u
pubertetu i tinejderi.
Svi ovi primjeri su odlina lekcija roditeljima koju
oni trebaju nauiti. Naalost, neki roditelji se veoma
grubo odnose prema svojoj djeci, posebno kada ona u
5
neemu pogrijee. Biti njenog, blagog i milostivog, a
ipak odlunog tona u glasu, kada svome djetetu da
jemo instrukcije, ima najmanje etiri koristi:
1 . bit e nagraen za slijeenje Poslanikovog, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, primjera (sunneta);
2. to uvijek donosi bolje rezultate, kako se to vidi iz
gore navedenih primjera;
3 dijete e osjetiti da ga voli i da mu eli najbolje, a
ne da samo istresa svoju ljutnju galamei na njega;
4 to ostavlja otvorenim kanal komunikacije izmeu
tebe i tvoga djeteta, to je veoma vano dok je dijete
tinejder.
Primjer:
Jedan od primjera gdje se moe koristiti milost i
blagost prema svojoj djeci, a to se posebno odnosi
na oeve, jeste vrijeme kada dou kui u predveerje.
Obino, otac je umoran nakon dugog dana na poslu,
naroito uz dodatni stres vonje do posla i nazad u
vrijeme guve na cestama. Zato veina oeva doe
kui loeg raspoloenja i smrknutog lica. Na savjet
svim oevima je da, prije nego to ue u kuu, ostani
u svom autu, na putu, nekoliko minuta, ui tesbfh i ui
ili sluaj uenje Kur 'ana, da se smiri i zaboravi gro
zan dan koji si imao. Ovo e ti pomoi da se vrati u
pravo raspoloenje i da ue u svoju kuu sa pozitiv
nim stavom i velikim osmijehom na licu. Zagrli svoju
djecu i poljubi ih im ue, provedi malo vremena s
MILOST, LJUBAZNOST I NJENOST
53
njima i upitaj ih kakav su dan imali. Samo to15 mi
nuta sa svojom djecom dok si u dobrom, njenom i
milostivom raspoloenju e napraviti uda, odravat
e bliskost i snane veze izmeu tebe i tvoje djece.
4 4 4
Podui ti i h potovanj u
Biti blag i milostiv prema djeci ne znai da ih treba
pustiti da ne potuju svoje roditelje, pojedinano, ili
druge ljude, openito. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, je rekao:
ima i ne potuje nae starije nije na. "
asni Kur 'an na mnogim mjestima naglaava va

nost ukazivanja potovanja prema oba roditelja. U
suri El-Isra', Uzvieni Allah kae:
"Gospodar tvoj zapovijeda da se samo
Njemu klanjate i da roditeljima dobro
instvo inite. Kad j edno od njih dvoje,
ili oboj e, kod tebe starost doive, ne reci
im ni: 'Uh!' - i ne podvikni na njih,
i obraaj im se rijeima potovanja pu
nim. Budi prema nj ima paljiv i ponizan
i reci: 'Gospodaru moj, smiluj im se, oni
su mene, kad sam bio dijete, njegovali! ' "
(El-Isra', 23.-24. )
S
U suri El-Bekre, Uzvieni Allah kae:
"I kada samo od sinova lsrailovih zavj et
uzeli da ete se jedino Allahu klanjati, i
roditeljima, i blinjima, i siroadi, i si
romasima dobroinstvo initi, a ljudima
lijepe rijei govoriti i molitvu obavljati i
milostinj u davati, i vi ste se poslije, iz
uzev vas malo, izopaili i zavj et iznevje
rili." (El-Bekare, 83. )
Djeca trebaju da vide da se potovanje iskazuje pre
ma roditeljima i drugim starijim osobama u svome
svakodnevnom ivotu. Sjevernoamerika kultura ini
veoma tekim za djecu da naue ovu vrijednost bez
ogromnog napora, konstantne upute i uvjebavanja
od strane njihovih roditelja. U ovom drutvu djeca
uvijek sluaju komentare kao to su: "Zato ne?", "To
nije fer! " i "Ba me briga! ", od svojih vrnjaka, kao i
od odraslih. Ovakve vrste komentara i postupaka ne
promoviraju potovanje. Oni se temelje na individu
alistikom stavu Sjeverne Amerike. Ovakvi komentari
su egoistini i naglaavaju samo ono to je vano po
jedincu, bez obaziranja na bilo koga drugog.
To, takoer, postaje normalno za djecu, ona prave
grimase dok se obraaju svojim roditeljima ili uite
ljima u koli. Ovakvo ponaanje djeci prelazi u naviku
ona u veini situacija uopte toga nisu ni svjesna. To
je jo jedna forma nepotovanja koja se ne bi trebala
tolerisati, ako se eli da se dijete lijepo ponaa.
PoouITI IH POTOVANJU
57
Roditelji se moraju jako truditi kako bi bili sigurni
da njihovo dijete razumije ta je potovanje, a ta nije.
Roditelji ih mogu lahko poduiti ovome tako to e
se uvijek sa potovanjem odnositi prema drugima, pa
e dijete imati ivi primjer. Roditelji, takoer, mogu
poduavati potovanju tako to e se prema djeci od
nositi na nain pun potovanja, stalno ih upuujui,
uvjebavajui i zahtijevajui od djece da rade stvari
koje zasluuju potovanje. Naprimjer, ako naprave
grimasu dok razgovaraju s vama i ako im kaete: "Po
gledaj me! Pravim li ja grimase dok razgovaram s to
bom? Molim te da ne pravi grimase dok razgovara
sa mnom! " Jo jedan primjer je i da ih nauimo da
govore "molim" kada god trae neto i "hvala" kada
god dobiju neto.
ak i neto najobinije poput za

hvaljivanja svojoj majci za hranu na stolu e im dati
predstavu koliko mnogo roditelji ine za njih.
ak i kada se ne slau, djecu treba poduiti da to

rade s potovanjem. Naprimjer, roditelji odvedu djecu
u park, da se igraju. Kada je vrijeme da pou, djeca
upitaju: "Moemo li jo ostati?" Nakon to roditelji
pojasne da je vrijeme da krenu, djeca jo uvijek insis
tiraju da ostanu jo da se igraju. Ona poinju govoriti:
"To nije fer. Zato moramo ii?" Roditelji ne trebaju
tolerisati ovo. Ako djeca uoe da je njihov pristup
pun nepotovanja prihvatljiv, ona e se nastaviti po
naati tako. Roditelji mogu dozvoliti djeci da uljudno
zamole da jo malo ostanu, ali ih trebaju podsjetiti da
kau "molim" i ona trebaju znati gdje je granica i kada
trebaju prestati.
5
8 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNETA
Primjenjivanje "Ukai, podui i uvjebaj " tehnike je
od ogromne pomoi u korigovanju ovakvog ponaa
nja, kako smo to objasnili na kraju poglavlja o samo
preispitivanju.
N N N
Podsti cati i nagl aavati
poziti vne postupke
Nema sumnje da je islam vjera prakse. Kao takve, is
lamske odredbe su u granicama mogunosti onih koji
vjeruju. Ova injenica je jasno naglaena u suri El
Bekre u kojoj Uzvieni Allah kae:
"Allah nikoga ne optereuje preko mo
gunosti njegovih: u njegovu korist je do
bro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje
uradi. . . " (El-Bekare, 286.)
Ovaj koncept se dalje naglaava u hadisu Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sell em, u kojem on kae:
"Kad vam neto naredim, drite se toga
najbolje to moete, a kada vam neto za
branim, kloni
t
e se toga. "1
Iz ovoga je sasvim jasno da Uzvieni Allah ne oba
vezuje nikoga vie od onoga to moe podnijeti, a
Muttefekun 'alejhi
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je savjetovao da
se ljudima stvari olakavaju, a ne oteavaju. Pored
toga, podsticanje i naglaavanje pozitivnih postupaka
je uvijek bila Poslanikova, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, metodologija u pomaganju muslimanima da iz
vre svoje vjerske obaveze i podignu svoj nivo imana
i praktikovanja islama.
Talha ibn Ubejdullah, r. a., prenosi se da je neki be
duin doao Poslanik u, sallallahu 'alejhi ve sellem, i
rekao:
"Allahov Poslanie, reci mi ta mi je to
Allah naredio da obavljam od namaza. "
Poslanik, sallallahu 'al ej h ve sell em, j e re
kao: "Pet dnevnih namaza, izuzev ako ho
e neto vie dobrovoljno. "
ovjek je re
kao: "Allahov Poslanie, reci mi ta mi je
Allah naredio od posta. " Poslanik, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Mjesec ra
mazan, izuzev ako hoe neto vie dobro
voljno. "
ovjek je rekao: "Allahov Posla

nie, reci mi ta mi je Allah naredio od ze
kata." Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
mu je rekao. Zatim je ovjek rekao: "Tako
mi Allaha Koji me poastio istinom, neu
nita niti dodati, niti oduzeti od onoga to
mi je Allah naredio. " Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, je rekao: "Ovaj iovjek e
se spasiti, ako bude radio onako kako je re
kao. "
PODSTICATI I NAGLAAVATI POZITIVNE POSTUPKE 61
Ovo pokazuje kako j e Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, naglaavao pozitivan aspekt onoga to je o
vjek kazao i podstaknuo ga. Nije traio od njega da
radi vie jednost
a
vno zato to, ako neko samo zapo
inje obavljati ibadete onako kako treba, on e i sam
na kraju nai ljepotu i slast u tome i sam e initi vie.
Meutim, da j e Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
traio da ini vie, on bi vjerovatno osjetio da je to pre
vie i moda ne bi uope ni poeo praktikovati vjeru.
Za roditelje je vano da imaju u vidu ovaj princip
u toku procesa odgajanja svoje djece. Oni trebaju tra
iti od djece da rade samo ono to su u stanju i tre
baju ih pohvaliti za njihove uspjehe. Ovo e ih jo
vie podstaknuti. Podsticanje j e veliki pokreta koji
daje visoku samouvjerenost i pomae djetetu da bude
spremno za naredne izazove.
Nastavite ohrabrivati svoje dijete; naprimj er, ako
ono potroi neto vremena bojei neku sliku, va ko
mentar treba biti : "Ma ' Allah, sve ovo vrijeme si
utroio bojei ovu divnu sliku! Kako je to divno, srce
moj e! "
ak i ako boje i nisu ba najprikladnije za tu

sliku ili ako dijete nije bojalo unutar linija, nemojte to
naglaavati . Umjesto toga, trebate istaknuti trud koje
je dijete utroilo u bojenje slike. Naglaavanje djeijeg
propusta dokazano ga obeshrabruje i ono nee vie
pokuati da uradi neto slino. Kao roditelji, vi ne
elite obeshrabriti svoje dijete i zavriti s takvim re
zultatima.
Jo jedan ovakav primjer je esto obeshrabrivanje
djeteta pri uvjebavanju namaza putem reakcija i ko-
mentara od strane roditelja. Roditelji obino trae od
djece da stanu u red (saf) pored njih kada klanjaju
namaz u dematu. Naravno, panja malog djeteta je
veoma kratka i veoma mu je teko da stoji mirno dug
period vremena. Zbog toga e se ono, naravno, vrpo
ljiti tokom namaza. Velika greka, koju roditelji prave,
je ta da, im se namaz zavri, oni ga prekore govorei:
"Koliko puta sam ti rekao da se ne vrpolji u toku
namaza?" Ovo je obeshrabrujui komentar. Takav ko
mentar naglaava lo postupak djeteta. Umjesto toga,
roditelj treba rei: "Mi i'Allih, ti si bio u stanju mirno
stajati cijeli prvi rek'at namaza. To je dobro. Ako Bog
da, sljedei put e to biti dva rek'ata. "
4 4 4
Ci ni ti stvari korak po korak

i uzi mati u obzi r dj etetov
uzrast
Koncept injenja stvari postepeno ili korak po korak
tokom odgajanja djeteta je osnovni princip njihovog
uvjebavanja i razvijanja kojega roditelji moraju spro
vesti u praksu. Poslanikova sfra je prepunaprimjera
koji govore u prilog ovoga koncepta, kao to je na
primjer: Prenosi se od Ebu-Ma'beda da, kada je Pos
lanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslao Mu'aza ibn
Debela, r. a., u Jemen, on, sallallahu 'alejhi ve sellem,
mu je rekao:
"Ti ide sljedbenicima Knjige. Prvo to e
uraditi je pozvati ih da posvjedoe da nema
drugog boga sem Allaha i da je Muham
med Njegov Poslanik." Zatim je nastavio:
"Ako to prihvate od tebe, onda im naredi
da klanjaju pet dnevnih namaza. Ako to
prihvate, reci im da im je Allah naredio da
se mora uzet zekat od njihovih bogatih i
6
4
ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR
'
ANA I SUNNETA
dati siromanima. Ako to prihvate, onda
ne diraj njihovu imovinu i uvaj se, jer iz
meu dove onoga kome je nepravda ui
njena i Allaha nema zastora. "1
U ovom ha di s u Poslanik, sallallahu 'alejhi v.e sell em,
je ustanovio vanost djelovanja postepeno i blago i
tako demonstrirao nov koncept ljudima. Ovaj princip
je takoer jasno demonstriran kada je dola zabrana
konzumiranja alkoholnih pia. To je uinjeno poste
peno u tri ili etiri faze u Kur'anu, prije nego je postalo
zabranjeno (haram) u potpunosti. Prvo, u suri En-Nahl,
Kur'an je naglasio injenicu da one stvari (pia), koje
ine da ljudi postaju pijani, nisu dobre:
"A od plodova palmi loze pripremate pie
i hranu prijatnu. To j e, doista, dokaz oni
ma koji pameti imaj u." (En-Nahl, 67.)
Druga faza je nagovijetena u suri El-Bekre:
"Pitaju te o vinu i kocki. Reci: 'Oni do
nose veliku tetu, a i neku korist lj udima,
samo je teta od njih vea od koristi.' I pi
taju te koliko da udjeljuju. Reci: 'Viak!'
Eto, tako vam Allah objanjava propise da
biste razmislili." (El-Bekare, 219. )
Ovdje Uzvieni Allah ukazuje da je teta pijenja al
koholnih pia daleko vea od koristi.
1 Tirmizi
INITI STVARI KORAK PO KORAK

Zatim dolazi trea faza u suri En-Nisa' u kojoj Uzvi
eni Allah kae:
"O vjernici, pijani nikako molitvu ne
obavljajte, sve dok ne budete znali ta iz
govarate, i kada ste dunubi - osim ako
ste putnici - sve dok se ne okupate. A
ako ste bolesni, ili na putu, ili ako j e
neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili
ako ste se sastaj ali sa enama, a ne naete
vode, onda dlanovima istu zemlju dotak
nite i lica vaa i ruke vae potarite. -
Allah, zaista, brie grijehe i prata." (En
Nisa', 43. )
I posljednja faza se nalazi u suri El-Mi'ide u kojoj
Uzvieni Allah kae:
"O vjernici, vino i kocka i strelice za ga
tanje su odvratne stvari, ej tanovo djelo;
zato se toga klonite da biste postigli to
elite." (El-Ma'ide, 90.)
Svaka faza je odigrala vanu ulogu u pripremanju
vjernika da prihvate konanu zabranu, uzimajui u
obzir ljudsku prirodu da se dre starih navika. Tre
balo je nekoliko godina da se izmijeni ovo neprihvat
ljivo drutveno ponaanje.
Roditelji, takoer, trebaju djelovati postepeno i ne
trebaju oekivati uda; promjene u ponaanju ne do
laze lahko. One iziskuju vrijeme i upornost, ponavlja
nje i postepenost.
Naprimjer, tinejder moe imati obiaj da ide na
spavanje u 1 1 sati naveer. Ovo je loa navika koju
roditelji trebaju promijeniti, jer on treba dovoljno sna
tokom noi da bi bio potpuno spreman i aktivan to
kor dana i da bi rogao pratiti asove u koli. Da bi
izmijenili ovu naviku, roditelji ga ne smiju odjednom
natjerati da ide u krevet u 8 sati, jer bi to bilo veoma te
ko sprovesti u praksu. Umjesto toga, ovaj koncept oni
trebaju uvesti postepeno traei prvo da ide u krevet
u 10:30 i nastaviti raditi ovako sedmicu. Zatim trebaju
ustanoviti novo vrijee, naprimjer to:oo, za sljedeu
sedmicu i sve tako sve dok ne postignu svoj cilj, a to
je da odlaze u krevet u 8 sati .
R R R
Komuni ci rati jasno i
ui nkovito
Po
lanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je bio najuin

kovitiji komunikator. On je koristio razliite tehnike
da izrazi svoja gledita i ideje na najuinkovitiji nain.
Sljedei hadisi ilustruju neke od ovih tehnika.
Prenosi se od Aie, r. a., da je rekla: "Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je govorio jasno i
razgovijetno kako bi ga svako ko slua mogao razu
mjeti. "1
Takoer se prenosi od Enesa, r. a. , da je Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, imao obiaj ponav
ljati svoje rijei tri puta kako bi se u potpunosti moglo
razumjeti njihovo znaenje. 2

Kada bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, htio
nekome uputiti poruku, on bi privukao njegovu pa
nju na neki od naina, kao to su:
Ebu-Davud
2 Buhari
zapoinjanje pitanjem:
Prenosi se da je Allahov Pslanik, sali allahu 'alejhi
ve sellem, upitao:
"Znate li ko je bankrot?"1
Takoer, u toku Oprosnog hada, on j e svoj govor
zapoeo pitanjima upuenim masi:
"Znate li koji je danas dan? Znate li koji je
ovo mjesec? Znate li koja je ovo godina?'
poinjanje davanjem primjera:
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao:
"Vjernici su, po svojoj uzajamnoj blagosti,
saosjeanju i samilosti, poput organizma.
Ako neki organ oboli, cijeli organizam
zbog toga osjea slabost i groznicu."2
Takoer je rekao:
"Vi i ja smo poput ovjeka koji zapali va
tru koja privlai moljce i druge insekte ko
ji u nju upadaju, a on nastoji da ih oera.
Ja sam poput tog ovjeka - nastojim da
vas uhvatim za pojas (spasim vas) od va
tre, ali vi mi izmiete iz ruku. "3
1 Tirmizi
3 Muslim
KoMUNICIRATI JASNO 1 UINKOVITO
Takoer je rekao:
"Pet dnevnih namaza su poput rijeke koja
protie pored vrata vae kue i u kojoj se
vi kupate pet puta dnevno. "1
koristei razum i zdravu logiku da pojasni svoj argu
ment na ubjedljiv nain i da dirne osobu kojoj se
obraa. Evo jo jedan primjer iz uenja Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sell em:
"Prenosi se da je neki mladi doao Pos
laniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, i zatra
io od njega dozvolu da ini blud. Posla
nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je upi
tao: 'Da li bi ti volio da to neko uini sa
tvojom majkom?' On je odgovorio: 'Ne! '
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, ga j e
upitao: 'Da l i bi volio da to neko uini sa
tvojom sestrom?' On je odgovorio: 'Ne! '
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, ga j e
upitao: 'Da l i bi volio da to neko uini sa
tvojom tetkom?' On je odgovorio: 'Ne! '
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga j e
upitao: 'Da l i bi volio da t o neko uini sa
tvojom rodicom?' On je odgovorio: 'Ne! '
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu j e
rekao: 'Isto tako ni drugi ljudi ne vole da
se to ini sa njihovim rodicama.' Stavio j e
1 Muli
7
0 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR
'
ANA I SUNNETA
svoju ruku na grudi mladia i uinio dovu
Allahu da mu podari estitost. "1
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je logiki di
skutirao o stvarima sa mladiem i dao mu jasno obja
njenje koje ga je dirnulo. Ovo je vaan princip koji
svako treba slijediti, naroito kada se radi o djeci. Ona
zasluuju da im se da pravo objanjenje koje odgovara
njihovom nvou razumijevanja. Naalost, neki rodite
lji ne koriste logiku ili ne objanjavaju kako treba kada
ih djeca pitaju za odreene stvari. Neki roditelji ak
i ne dozvoljavaju svojoj djeci da diskutiraju ili postav
ljaju pitanja vezana za vjeru. Oni jednostavno nare
uju djeci da neto urade i daju im objanjenje tipa:
"Mora to uraditi zato to ja tako kaem! " ili: "Mo
ra to uraditi zato to si musliman! " Takva objanjenja
nisu dovoljna. Roditelji ne samo da trebaju dozvoliti
svojoj djeci da postavljaju pitanja, ve ih ak trebaju
podsticati da to rade, a zatim im dati prave odgovore.
Ovo je jedini zdrav nain da svoju djecu uvjebamo
da budu jaki muslimani i da budu uvjereni u ono to
rade. To e im, takoer, obezbijediti prave odgovore
koje oni mogu dati drugima koji e ih moda upitati
zato se ponaaju na takav nain ili zato rade odre
ene stvari.
Rezultat uinkovite i jasne komunikacije sa djecom
je dugotrajna bliskost i snana veza izmeu djece i nji
hovih roditelja. Odreeno doba dana je uinkovitije
od drugog za izgraivanje ovih veza. Meu tim po-
Ahmed
KoMUNICIRATI JASNo 1 UINKOVITO
sebnim dobima su: rano j utro, im se dijete probudi,
nakon to se vrati iz kole, za veerom i prije nego
to ode u krevet. Roditelji se trebaju pripremiti da to
bolje iskoriste ove dijelove dana.
Rano jutro je najprikladnije vrijeme da dijete naui
kur 'anske ajete i odreene dove, dok se sprema za
kolu. Dijete je tada ilo i odmorno, a njegov um je
bistar i bolje pamti. To je, takoer, vrijeme da svoje
dijete pripremite za dan koji je pred njim, kako bi ga
moglo zapoeti ispravnim stavom. Poduavanje dje
teta dovi za izlazak iz kue je odlina stvar koja e
ga drati koncentrisanim, upuenim i produktivnim
u pogledu zadataka koje treba uraditi tokom dana.
Umjesto da svome djetetu kaete: "Idi i zabavi se! "
kada ujutro iziu i z kue, kako to promovira kultura
Sjeverne Amerike, mi emo ih ispratiti predivnom do
vom: "U ime Allaha, oslanjam se na Allaha. O Allahu,
traim utoite kod Tebe da nikoga ne odvedem u zabludu
i da ne zalutam; da ne ponizim nekoga i da ne budem po
nien; da ne uinim nasilje nekome i da mi nasilje ne bude
uinjeno; da se runo ne ponesem prema nekome i da se
prema meni ne bude runo odnosilo. "1
Ovo je prelijepa dova. Ako je naa djeca budu za
pamtila, razumjela i uila svaki dan kada ujutru budu
odlazila od kue, ona e se uvijek ponaati na odgo
voran nain prema sebi i drugima.
Nakon to dij ete doe kui iz kole je odlino vri
jeme da ga sasluamo i ujemo ta je radilo u koli.
In-Made, Tirmizi, Ebu-Davud
7
To je dobro vrijeme da podijelimo njegova osjeanja,
ako se suoilo sa nekakvim problemom u toku dana
u koli. Glavni problem sa kojim se suoavaju brojne
muslimanske porodice koje ive u Sjevernoj Americi
je to to oba roditelja rade puno radno vrijeme i nisu
kod kue kada se djeca vrate iz kole. Dijete postaje
frustrirano, jer njegovi roditelji nisu tu da s njima pro
diskutira o svojim osjeanjima i da mu daju upute
u vezi njegovih potreba. U ovim sluajevima dijete
obino zavri diskutirajui o svojim problemima sa
svojim vrnjacima i najee dobija pogrene savjete.
Za veerom - to je vrijeme kada cijela porodica
moe govoriti o svome danu. Majka i otac mogu za
poeti, a dijete e se prikljuiti.
Vrij eme za spavanj e je vrijeme za priu. Majka i
otac se trebaju smjenjivati u prianju pria djeci prije
nego ona odu na spavanje. Prie o ivotu Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sellem, njegovih ashaba, poslanika
openito i muslimanskih heroja su najprikladnija vr
sta pria koje djeca trebaju uti prije nego to zaspu.
Mogu se priati i druge prie koje govore o nekim pro
blemima.
Uinkovitost gore navednih vremena zavisi od dje
ijeg uzrasta. Dok su jutro i vrijeme pred spavanje
najuinkovitiji kada se radi o mal<j djeci i djeci koja
su tek pola u kolu, vrijeme odmah nakon kole i za
veerom su najuinkovitiji kada se radi o tinejderima
i djeci koja su u viim razredima.
Dranje komunikacionog kanala sa djecom otvore
nim dok je dijete malo je vana investicija za tinejder-
KoMUNICIRATI JASNO 1 UINKOVITO
73
ske godine. Priroda i vrsta komunikacije e varirati u
zavisnosti od djeijeg uzrasta i potreba. Za dijete u
vrtiu grljenje, ljubljenje i golicanje su dobra sredstva
komuniciranja. Za dijete koje je prohodalo prie pred
spavanje, pjesme i porodine igre obezbjeuju dalje
naine komunikacije. U kasnijim godinama, odlazak
u park sa djetetom i igre s loptom su veoma uinkovit
nain komunikacije. Na takav nain dijete e osjetiti
da moe lake i slobodno porazgovarati s roditeljima
o svim brigama koje ga zaokupljaj u. Svi ovi naini
pomau da se uspostavi snana veza izmeu djece i
roditelja i da se unaprijedi njihova veza i nivo uzajam
nog potovanja.
4 4 4
Dozvol iti dj eci da i skau
svoja osjeanja i podij el i ti
nj i hovu sreu i bol
Dozvoliti djeci da iskau svoja osjeanja i podijeliti sa
njima njihovu sreu i bol je veoma vaan princip u od
goju djece. Ako roditelji uspjeno dopuste djeci da is
kau svoja osjeanja, ona e im se uvijek vraati traei
njihovu pomo u vezi bilo kojeg problema. Kada ro
ditelji ne dozvoljavaju djeci da iskau svoja osjeanja,
tada djeca zadravaju stvari za sebe i nee im otkriti
nijednu informaciju.
Ovo je ozbiljna pogreka koju prave mnogi roditelji.
Usljed nje nastaje komunikacijski jaz izmeu djeteta
i roditelja. Deca moraju iskazati svoja osjeanja ro
diteljima, inae e ona nai nekoga drugog s kim e
porazgovarati, kao to je uitelj, savjetnik, prijatelj ili
ak neko od njihovih vrnjaka, koji e ga pogreno us
mjeriti. Ovo, takoer, moe biti poetak skrivanja svih
svojih osjeanja od svojih roditelja, to moe voditi ka
ozbiljnom problemu - da djeca ne sluaju svoje ro
ditelje ili ih uope ne konsultuju kada imaju nekakav
7
problem oko kojega je potrebno prodiskutirati. Posla
nik, sallallahu alejhi ve sell em _ je dozvoljavao maloj
djeci da iskau svoja osjeanja i nije im uskraivao tu
vrstu izraavanja. Ustvari, on je ak primao k zna
nju ta osjeanja i dijelio ih s djecom. Prenosi se da
je jednog dana Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em,
doao u kuu Ebu-Bekra, r. a., i naao kako Aia1 r. a. ,
plae za vratima. Upitao j u je zato plae, a ona se
poalila na svoju majku. Poslanik, sallallahu al ej hi ve
sellem, je zaplakao, saosjeajui s njom i porazgovarao
sa njenom majkom kako bi se problem razrijeio. Ovo
pokazuje kako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em,
dijelio osjeaje s Aiom, r. a. , koja je imala svega est
godina u to vrijeme.
Kako vi moete primijeniti takav princip sa svo
jom djecom? Dopustite da vam navedemo jednosta
van primjer, ilustracije radi. Zamislite da vae dijete
doe kui iz kole loeg raspoloenja, alei se da je
imalo problema s nekim od svojih vrnj aka. Neki ro
ditelji e direktno odgovoriti svome djetetu: "To nije
problem. Ti si sada veliki momak i ne treba se brinuti
oko malih stvari ! " ne dozvoljavajui djetetu da iskae
svoja osjeanja. Ovo nije ispravan pristup kojim bi se
rijeio problem. Kao roditelji, vi se trebate potruditi
da upotrijebite Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem,
metod. Zatraite od djeteta da v
a
m detaljno iznese
problem i pokaite saosjeajnost prema njemu. Recite
mu da biste i vi osjeali isto kada bi vam se desilo
takvo neto. Upitajte ga da li eli da vi interveniete
i pomognete u rjeavanju problema. Predloite neko-
DOZVOLITI DJECI DA ISKU SVOJA OSJEANJA
77
liko ideja kako bi se mogao rijeiti problem, a njemu
dopustite da, uz vau uputu, izabere najpodesniju. Na
ovaj nain ste podijelili osjeanja s njim, pomogli mu
da analizira problem i uoi prednosti i nedostatke sva
kog predloenog rjeenja. Ovo je vrijedna vjeba za
vae dijete. Vrijeme koje provedete s njim je veoma
dobro utroeno vrijeme i ono e cijeniti vae razumije
vanje i to to ste bili s njim kada mu je bilo teko. Ono
to njemu najvie treba jeste to da osjeti vau potporu_
i ohrabrenje.
4 4 4
Akti vno sl uanje
Aktivno sluanje je pokuaj koji ini slualac kako bi
sebi predstavio osjeanja i/ ili sadraj onoga to je go
vornk kazao. To podrazumijeva da slualac nastoji
razumjeti kako se osjea druga osoba, to opet impli
cira da je druga osoba vana i vrijedna njegove panje
i vremena.
Ti se ne moe praviti da aktivno slua, jer to zahti
jeva vie od klimanja glavom i povremenog potvriva
nja sa: "A-ha". Aktivno sluanje je teko, jer to znai
da mora pokuati razumjeti ono to ti druga osoba
govori, a ne samo suditi o onome to ona kae. Za
dravanjem svoga suda ti pokazuje drugoj osobi da
je potuje i da se ona ne izlae riziku da bude poni
ena. Aktivno sluanje je, takoer, nain pokazivanja
saosjeanja, a saosjeanje stvara povjerenje.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je dobar pri
mjer aktivnog sluaoca, ak i kada se radi o njegovim
neprijateljima ili onima koji se ne slau s njim.
Aktivno suanje je izuzetna osobina koju kao rodi
telji trebamo razviti kroz odnose sa svojom djecom.
Time emo zadobiti njihovo povjerenje i pomoi osna
ivanju nae povezanosti s njima.
80 ODGOJ DJECE U SVJ ETLU KUR'ANA SUNNETA
Prvo i najvanije je nauiti efektivno sluati. To
znai:
Sluati ne samo verbalnu poruku ve takoer pri
dati vel iku panju govoru tijel a. Manje od 20 % onoga
to se razumije dolazi iz upotrebljenih rijei. Mi puno
vie reagujemo na ton kojim je izreeno, kontakt oi
ma, izraz lica, poloaj tijela itd. Jedan od naina da
se otkrije poruka koju alje lanovima svoje porodice
jeste da snimi video kako porodica zajedniki pro
vodi vrijeme u prirodnom okruenju, uz njihovu do
zvolu, naravno. Gledanje takvog video-zapisa moe
biti veoma informativno i pomoi u promatranju go
vora tijela drugih kao i sebe samoga.
Refektirati, to znai da vraa svome djetetu ono
to ti smatra da ono govori i osjea, bez donoenja
suda o njemu ili nastojanja da rijei problem. Jednos
tavno dozvoli djetetu da elaborira.
Poj asniti. Saznaj da li si ispravno razumio ono to
je dijete reklo ili si to krivo protumaio. Jesi li previdio
neki vaan detalj?
Saosjeati tako to e se staviti u poloaj djeteta.
To ti moe pomoi da se prisjeti slinih nevolja sa
kojima si se susretao u prolosti. Kai svome djetetu
da ga razumije i da ti je stalo do toga kako se ono
osjea.
Ova etiri pomagala mogu biti dovoljna. Zapamti,
djetetu primarno treba da komunicira i bude shva
eno. Ali, ako dijete zatrai, ili se bude inilo da eli
pomo u nekoj odreenoj situaciji, onda ti moe po
kuati da rijei problem tako to e zatraiti od dje-
AKTIVNO SLUANJE 81
teta da iznese svoje miljenje ta bi to moglo biti od
pomoi ili da li postoji neto to bi ti mogao uiniti
za njega. Opet, budi oprezan. Ne namei mu svoje
rjeenje. Jednostavno iznesi prijedloge i pusti mu da
izabere.
Ova vrsta efektivnog sluanja ne samo da e osigu
rati da e uistinu sluati ono to tvoje dijete govori ve
e mu pokazati da ti prihvata i razumije sve druge
stvari koje ono eli podijeliti . Ovo se deava kada se
stvori prava komunikacija i ona je izvor velike potpore
djetetu.
Naravno, roditelji moraju koristiti prikladan nain
izraavanja. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, bio poput djeteta, kada bi razgovarao
sa djecom, i poput omladine, kada bi razgovarao sa
omladinom. On je dijelio njihove interese i obraao
im se njihovim jezikom, na njihovom nivou. Alija ibn
Ebi-Talib, r. a. , je rekao: "Mi se trebamo obraati lju
dima shodno nj ihovom nivou razmijevanja.
elite li
da zanijeu rijei Uzvienog Allaha i Njegovog Posla
nika, sallallahu 'alejhi ve sellem?! "
Roditelji, takoer, moraju dijeliti odreene aktiv
nosti sa svojom djecom. Ovo je vano za njihov ra
zvoj . Zajednike aktivnosti isto tako otvaraju kanale
komunikacije i ine da se djeca osjeaju oputeno u
razgovoru sa svojim roditeljima.
Primjer:
Aktivno sluanje iziskuje od sluaoca da pokloni
svu svoju panju govorniku. Ono se zove aktivno, a
ne pasivno sluanje, jer je slualac aktivno ukljuen
u konverzaciju tako to e initi stvari poput klima
nja glavom, naginjati se naprijed i ostvarivati kontakt
oima sa govornikom. Zamisli kako bi se dijete osje
alo u sljedeem scenariju.
Mladi tinejder je j ednoga dana imao problem u
koli, dolazi kui sa eljom da o tome porazgovara
sa svojim ocem. Ulazi u kuu i nalazi oca kako sjedi
na kauu i ita neki asopis. "Dobro", pomisli djeak
u sebi, "ovo je savrena prilika da mu kaem ta se
desilo danas. " Ali im on poselami svoga oca i sjedne
pored njega, njego
-
otac se ne udostoji da skine oi
sa arenih stranica asopisa. "Oe! ", kae on. "A-ha",
odgovara otac oiju jo uvijek prilijepljenih za asopis.
"Hmm, oe, elio sam ti priati o neemu to mi se
desilo danas u koli. " Djeak se nastavlja nadati da e
njegov otac ubrzo shvatiti da on od njega eli da se
'Sredsredi na njega, a ne na taj bljetavi papir u nje
govim rukama. "Reci, sluam. ", odgovara otac, opet
ne skidajui oi sa stranice koju ita, ak ni za mome
nat. Svi mi znamo da osoba ne moe itati asopis i
stvarno sluati svoga sina u isto vrijeme. Isto je i sa
gledanjem T-a, razgovaranjem putem telefona ili pi
sanjem e-maila. Ako roditelji ne pokau interesovanje
za svoju djecu kada im ona dou, onda ni djeca nee
uope biti zainteresovana za razgovor sa svojim rodi
teljima. U ovom sluaju se moe desiti da se tinejder,
koji je bio skren oevim nastupom i oiglednim da
vanjem prednosti asopisu nad razgovorom sa svojim
sinom, pa makar i na nekoliko minuta, vie nikada ne
AKTIVNO SLUANJE
obrati ocu za savjet u vezi onoga to se deava u koli.
Zbog toga roditelji moraju biti aktivni, a ne pasivni
sluaoci.
4 4 4
Svaka osoba je odgovorna
za ono to uradi
oncept odgovornosti je duboko ukorijenjen u islam
ski sistem, u svim poljima i na svim nivoima. On
pokriva veoma irok spektar. Odgovornost je dio is
lamskog socijalnog, ekonomskog, politikog i moral
nog sistema, a za uspjeno muslimansko drutvo ono
se mora primijeniti na individualnom, porodinom i
drutvenom nivou. Zbog toga roditelji moraj u razu
mjeti ovaj koncept i nauiti kako da ga uinkovito ko
riste sa svojom djecom, radi pozitivnih rezultata, ako
Bog da. U suri El-Muddessir, Uzvieni Allah kae:
"Svaki ovjek je odgovoran za ono to j e
radio." (El-Muddesir, 38. )
U suri El-Isra', Uzvieni Allah kae:
"Onaj koji ide pravim putem, od toga e
samo on koristi imati, a onaj ko luta -
na svoju tetu luta, i nij edan grenik nee
tue grijehe nositi. A Mi nijedan narod
nismo kaznili dok poslanika nismo pos
lali!" (El-Isra', 15. )
U suri El-Bekre, Uzvieni Allah takoer kae:
bro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje
uradi . . . " (El-Bekare, 286.)
U suri Ez-Zilzal, Uzvieni Allah kae:
"Onaj ko bude uradio koliko trun dobra
- vidjee ga, a onaj ko bude uradio ko
liko trun zla -vidjee ga." (Ez-Zilzal, 7-
8. )
Ovi ajeti ustanovljavaju koncept odgovornosti i
predstavljaju jedan od osnovnih principa u saobraa
nju sa djecom. Decu treba smatrati odgovornom za
ono to urade. Ona moraju osjetiti teinu posljedica
za svoja djela i pogreke. Ako ih ne budemo sma
trali odgovornim i ako djeca ne budu osjetila teinu
posljedica svojih djela, ona e ponavljati iste pogreke
opet i opet. . . Nee znati kada se trebaju zaustaviti,
niti e znati ta smiju, a ta ne smiju raditi. Evo je
dan praktian primjer kako roditelji ponekada ne us
pijevaju primijeniti ovaj princip, aljui tako pogrenu
poruku svojoj djeci i prouzrokovavi time da ona nas
tavljaju, uvijek iznova, initi pogreke.
Ahmed je trei razred. On se svaki dan vozi kol
skim autobusom do kole. Njegova autobusna stanica
jP iedan blok udaljena od njegove kue, a autobus stie
f
ano u 7:45. Ahmed esto promai autobus, jer ga ne
SVAKA OSOBA JE ODGOVORNA ZA ONO TO URADI 8
7
voli ekati, pa hita iz kue u zadnji momenat. Kada
se ovo desi, njegova mama ga obino vozi u kolu.
Ovakvo ponaanje njegove majke ne podstie nikakvu
pozitivnu Ahmedovu praksu. Zbog toga e on nas
taviti ovako se ponaati, jer ne osjea nikakvu teinu
posljedica svojih djela.
Moda e se upitati kakvo je rjeenje u ovakvom
sluaju? Rjeenje lei u majci, koja treba uiniti da Ah
med osjeti teinu posljedica svojih djela. Pristup koji
e ona koristiti e zavisiti od Ahmedove linosti. Ako
je Ahmed dobar uenik i ako uiva u odlasku u kolu,
mama ga nee odvesti u kolu jedan dan. Da, on e
propustiti kolu jedan dan, ali e nauiti vrijednu lek
ciju o odgovornosti, ne samo izostajui iz kole koju
voli, ve i iz dodatnog napora da stigne lekcije koje
je propustio taj dan. Ako je Ahmed prosjean uenik,
koji smatra da je ostajanje kod kue nagrada, vie nego
kazna, mama treba smisliti drugi nain putem kojega
e on osjetiti teinu posljedica za svoja djela. Mogla
bi ga odvesti u kolu autom, a iz njegovog deparca
oduzeti novac za autobusku kartu ili . traiti od njega
da uradi dodatne kune poslove kako bi nadoknadio
to to je majka izgubila vrijeme zbog njega.
Drugi primjer je Fatima, koja je sedmi razred. Fati
mina mama priprema njenu torbu sa uinom za svaki
dan. Fatima skoro uvijek zaboravi svoju torbu kod
kue i uri da uhvati kolski autobus. Ako mama do
nese torbu sa uinom u kolu, Fatima nee nauiti lek
ciju i nastavit e ponavljati istu greku. Ali, ako mama
bude ignorisala situaciju i ostavi Fatimu bez uine,
88 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA SUNNETA
ona e nauiti kakva je posljedica njene pogreke.
U ovom primjeru, meutim, roditelji ne trebaju ko
ristiti ovaj pristup sa veoma malom djecom koja nisu
u stanju provesti cijeli dan u koli bez uine.
Pored toga, roditelji trebaju koristiti ovaj princip
samo onda kada ovakvo negativno ponaanje djeteta
postane uobiajena pojava, tj . kada se redovito po
navlja. Roditelji ne trebaju koristiti ovu tehniku prvi
put kada dijete napravi pogreku. Oni trebaju osta
viti malo prostora za prilagodbu i dati svome djetetu
priliku da ispravi ono to je uinilo.
R R R
Dobra djel a poni tavaj u
l oa
Princip da dobra djela ponitavaju (briu) loa j e jasno
naglaen u Kur 'anu, u suri Had:
"l obavlj aj te molitvu poetkom i krajem
dana, i u prvim asovima noi! Dobra
djela zaista ponitavaj u rava. To je po
uka za one koji pouku ele." (Hud, 1 14. )
U suri Er-Ra'd, isti princip se ponovo potvruje,
kada Kur 'an opisuje one koji dobro razumiju (ulu-1-
elbab) . On kazuje da su takvi ljudi:
"l oni koj i trpe da bi postigli naklonost
Gospodara svoga, i koji molitvu obavlja
ju, i koji od onoga to im Mi dajemo i
tajno i javno udj elj uj u, i koji dobrim zlo
uzvraaj u - njih eka najlj epe prebiva
lite." (Er-Ra'd, 22. )
Ovaj koncept otvara vrata pokajanja i ispravljanja
pogreaka i loih djela. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
9
ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA l SUNNETA
sellem, je takoer ovo naglasio u sljedeem hadisu.
Prenosi se od Ebu-Zerra Dunduba ibn Dunade da
je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Bojte se Allaha gdje god se nalazili, a loe
djelo popratite dobrim, kako bi ga ono po
brisalo i sa ljudima saobraajte na lijep na
in. "1
Roditelji moraju imati na umu ovaj princip kada
rade sa svojom djecom. Oni djeci moraju dati pri
liku da isprave svoje pogreke tako to e initi do
datna dobra djela.
im dijete uini dodatno dobro

djelo, roditelji ih ne trebaju podsjeati na prijanje po
greke, niti ih spominjati kada dijete ponovo pogrijei
i bude kanjeno. Zajednko negativno ponaanje ro
ditelja je da podsjeaju na prolost in dijete ponovi
pogreku. Neki od njih kau: "Sjea se kada si ura
dio tu i tu lou stvar?" ili: "Sjea se kako si se runo
ponaao kada nam je tvoj amida bio u posjeti?", ili:
"Sjea se kada nisi htio pomoi sestri i kada si bio
grub prema njoj?" itd. Niko ne voli sluati nabrajanje
velike liste svojih pogreaka, dokazujui ih nekim bez
naajnim argumentima koji se uope i ne odnose na to.
To jednostavno nije fer borba. Neki roditelji ovo rade
ak i onda kada je dijete kanjeno za svoje pogreke i
kada je ve istrpjelo posljedice svoga loeg ponaanja.
Ovakvo ponaanje roditelja srozava nivo samopoto
vanja kod .djece i ini da se ona osjeaju kao da su
1 Tirmizi
DoHltA DJELA PONI TAVAJU LOA
roditelji kivni na njih, a to je neto to ne elimo kod
nae djece. Mi nastojimo da ih uinimo snanim i sa
mouvjerenim muslimanima. Ne smijemo biti cjepid
lake, posebno kada su ve uradili dobro djelo kojim
su se iskupili za uinjeno loe djelo. Ovako trebamo
prakt;kovati ovaj prekrasni princip sa svojom djecom
i zajedno sa prethodnim principom odgovornosti mo
emo pomoi svojoj djeci da budu bolji i snaniji mus
limani.
R R R
Ponavlj ati naredbe i bi ti
doslj edan
Razliite kur 'anske naredbe nisu dolazile odjednom;
ponavljane su i naglaavane na razliite naine.
ak
tavie, u suri Taha moemo proitati :
"Naredi eljadi svoj oj da obavlja molitvu
i istraj u tome! Mi ne traimo od tebe da
se sam hrani, Mi emo te hraniti! A samo
one koji se budu Allaha bojali i grijeha
klonili eka lijep svretak." (Taha, 132. )
Ovaj uzvieni ajet naglaava vanost kontinuiranog
i redovnog istrajavanja od strane roditelja kada upu
uju svoj u djecu da rade odreene stvari ili izvravaju
vjerske obaveze. Takoer se naglaava strpljivost u
toku procesa uvjebavanja djeteta, kako bismo bili si
gurni da emo postii eljene rezultate. Arapski ter
min vastabir, koji se koristi u gore navedenom ajetu, ne
samo da je uzet iz korijena rijei sa br, to znai "strp
ljivost", ve se takoer navodi sa snanim naglaskom.
To, ustvari, znai da roditelji ne smiju nikad odustati .
94
Oni trebaju isprobati sve mogue naine uvjebavanja
svoje djece da rade ono to je ispravno i da se dre
islamskih vrijednosti. Ako jedan metod privikavanja
ne djeluje, oni trebaju smisliti neki drugi metod i nas
taviti pokuavati, a ne odustajati.
Zapamtite da metode, koje roditelji koriste, trebaju
odgovarati djeijem uzrastu. Naprimjer, kod manje
djece je prianje pria u prijatnoj, informativnoj i lije
poj atmosferi veoma pogodno da ih se podui odree
nim vrijednostima i moralnim karakteristikama. Ro
ditelji moraju nastaviti navoditi karakteristike koje su
upravo nauili iz prie, jer, u suprotnom, djeca vje
rovatno nee praktikovati ono to su nauila. Navest
emo jedan praktian primjer da bismo ovo ilustro
vali.
Dijete smo upravo poduili osobini ukazivanja po
tovanja drugima. Ako roditelji primijete da se dijete
ponaa na nain. da iskazuje nepotovanje prema sta
rijima, kao to je odgovaranje ocu otrim, grubim to
nom, ili koristei neprihvatljive izraze kao npr. : "Ba
me briga! " -ta roditelji trebaju uraditi? Oni trebaju
biti ustrajni i slijediti ove korake:
Prvo: ko god se nae u ovakvoj situaciji treba poku
ati da na ponaanje djeteta ne reaguje direktno. Rodi
telji trebaju uteti malo, pokuati iskontrolirati svoju
srdbu i ostati smireni. Nikada ne reagovati u srdbi.
Drugo: trebaju dijete odvesti u posebnu odaju u kui
i porazgovarati s njim odlunm, vrstim, ali ne i sr
ditim tonom. Treba mu objasniti da je nain, na koji
se ono ponaalo, neprihvatljiv. Sve ovo treba uraditi
PONAVLJATI NAREDBE I BITI DOSLJEDAN
9
5
na uljudan nain, pun potovanja, roditelji treba da
to naglase djetetu. Mogu ak upitati dijete: "Da li ja
sada razgovaram s tobom na neuljudan nain? Ne. Ja
sa tobom razgovaram smireno i sa potovanjem. " Ta
koer, dijete treba podsjetiti na izreku poslanika Mu
hammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Onaj ko nije
milostiv prema naim mlaima i ne potuje nae sta
rije, nije na. "1 Roditelj treba zatraiti od djeteta da
trai oprost od Uzvienog Allaha za svoj grijeh. Za
tim treba od njega traiti da ponovi ono to je uradio,
ali sada onako kako treba, bez upotrebe neprihvatlji
vih izraza ili nepristojnog tona.
Tree: kada dijete uradi ono to mu je reeno, rodite
lji mu se trebaju zahvaliti i upozoriti ga da ne ponavlja
takvo nepristojno ponaanje. U suprotnom, snosit e
posljedice.
etvrto: nakon to dijete popravi svoje ponaanje,
roditelji ga ne smiju vrijeati, niti poniavati zbog
ovog incidenta. Takoer, moraju se suzdrati od stal
nog prigovaranja djetetu za njegovu pogreku.
Peto: ako se isto ponaanje ponovi, roditelji trebaju
ponoviti cijeli proces, a mogu dodati i odreene disci
plinske mjere, kako bi dokazali da vrijedi obeanje da
djela nose sa sobom izvjesne posljedice i da loe po
naanje ne moe proi nekanjeno. Ove disciplinske
mjere mogu znaiti da e se djetetu uskratiti izvjesne
privilegije, kao npr. nee moi posjeivati svoga prija
telja jednu sedmicu ili mu nee biti doputeno da ide
na zajedniki izlet (piknik).
1 Tirmizi
9
Roditelji, takoer, trebaju koristiti izvjesna poma
gala u procesu dosljedne primjene odredbi. To mogu
biti kartice sa naredbama, izvjeene na dogovorenom
mjestu u kui (kao to je friider) ili neki pisani ugo
vor.
Roditelji apsolutno moraju istrajati na principu po
navljanja naredbi i dosljednosti u tome. Opet naglaa
vamo da, kada roditelji upuuju svoju djecu da neto
rade, makar to bilo i neto neznatno, oni moraju biti
ozbiljni i moraju biti sigurni da su ostvarili kontakt
oima sa djetetom. Ako dijete ne bude izvravalo ono
to mu je reeno, roditelji trebaju ponoviti naredbu
odlunim i ozbiljnim glasom, ali se nikada ne smiju
prepustiti svome temperamentu ili vikati. Ako rodite
lji neto kau jednom, a dijete to ne uradi, ignorisanje
e imati ozbiljne posljedice. Od tada, pa nadalje, dijete
e uvijek olahko uzimati naredbe roditelja. Meutim,
ako roditelji ponove naredbu, dijete e razumjeti da
roditelj misli ozbiljno, da nije ala, pa e i ono to oz
biljno primiti.
Ovaj princip se odnosi na svaku naredbu. Oit pri
mjer jeste poduavanje djeteta da vee pojas u autu.
Ako roditelji zanemare da ga natjeraju da vee pojas,
to moe imati kobne posljedice.
R R R
Nai pri kl adne al ternati ve
U ovome zapadnom drutvu, gdje odreene destruk
tivne drutvene navike i televizija mogu imati lo uti
caj na djecu, roditelji muslimani imaju odgovornost
pronalaenja prikladnih rekreacionih alternativa, ko
jima e ispuniti ivot svoje djece. Navest emo primjer
iz sfre koji ovo potvruje: "Kada je Poslanik, sallalla
hu 'alejhi ve sell em, stigao u M edin u, vidio je da oni
imaju dva dana koja proslavljaju i u kojima se goste.
On im je rekao da im je Uzvieni Allah zamijenio ta
dva dana sa dva bolja, a to su dva Bajrama: Kurban
bajram i Ramazanski bajram. "1
Iz ovog sluaja moemo vidjeti da, kada je htio izmi
jeniti odreenu lou naviku (obiaj) koju su ljudi imali,
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, nije jednostavno
naredio da ukinu te obiaje, ve je pronaao bolju al
ternativu koja e popuniti prazninu koja nastaje kada
se prestane praktikovati stara navika.
Navest emo primjer kako roditelji mogu koristiti
ovaj princip sa svojom djecom.
Muslim
9
'
ANA I SUNNETA
Nema sumnje da veina nas eli smanjiti broj sati
koje naa djeca provedu gledajui TV ili surfajui in
ternetom. Da bismo ovo postigli, moramo im obez
bijediti bolju alternativu, kao to su islamski filmovi.
Hvala Allahu, danas moemo nai brojne dobre, viso
kokvalitetne islamske filmove, za razliku od samo ne
koliko godina unazad. Iako roditelji trebaju koristiti
ove filmove sa svojom djecom, oni trebaju primijeniti
sljedee:
Ne dopustiti da gledanje islamskih filmova za nau
djecu postane jo jedna aktivnost pasivnog gledanja.
Sjedite s njima i uinite to edukativnim iskustvom u
kojem ete oboje uivati, a to je ujedno i prilika za
zbliavanje i diskusiju.
Ne dopustite da vaa djeca gledaju jedan film vie
puta. Bolje je da im pruite priliku da uestvuju u
aktivnostima kao to su: zajedniki izlazak u et
nju ili vonju biciklom, uestvovanje u drutvenim
sportskim timovima, izlaenje radi piknika, kampi
ranje . . .
Traimo od roditelja da budu sigurni da islamski
filmovi koje njihova djeca gledaju budu legalni pri
mjerci. Roditelji ne smij u kopirati filmove od prija
telja, niti dozvoljavati prijateljima da kopiraju njihove
legalno nabavljene filmove.
Pored toga to je ilegalno, kopiranje filmova ima ne
gativan uinak na financijsku dobrobit islamskih film
skih producenata, to moe znaajno ograniiti nji-
NAI PRIKLADNE ALTERNATIVE
99
hovu mogunost produciranja zdravih, pozitivnih is
lamskih filmova koji e biti alternativa za nau djecu.
4 4 4
Kori sti ti pri mjere i z
nj i hovog okruenj a
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas je uio da
uvijek koristimo primjere iz trenutnog okruenja, ka
ko bismo bili sigurni da su sluaoci jasno razumjeli
ono to se htjelo rei. Prenosi se da je Poslanik, sallal
lahu 'alejhi ve sell em, rekao:
"Kada bi Sudnji dan trebao nastupiti, a ne
ko od vas drao sadnicu u rukama i mogao
je posaditi, neka je posadi. "1
Ebu-Musa El-E'ari, r. a. , prenosi da je Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sell em, rekao:
"Vjernik koji ui Kur 'an je poput utrud
de2, njegov miris je lijep, a i okus mu je
sladak. Vjernik koji ne ui Kur'an je po
put datule, ona nema mirisa, a okus joj je
sladak. Munafik koji ui Kur'an je poput
1 Aed
Biljka slina limunu, citron (op. prev. )
gorke tikvice1 , ima lijep miris, a okus joj je
gorak. Munafik koji ne ui Kur'an je po
put bosiljka. On nema mirisa, a okus mu je
gorak. "2
Od Ibn-Omera, r. a. , se prenosi da je Allahov Posla-
nik, sallallahu 'al ej hi ve sell em, rekao:
"Primjer onoga ko dobro poznaje Kur 'an je
poput vlasnika deva. Ako ih vlasnik pazi,
one e ostati uz njega, a ako ih pusti, otii
e. "3
Sehl ibn Sa' d, r. a. , prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sell em, rekao:
"Tako mi Allaha, da j edna osoba bude upu
ena tvojim povodom, bolje ti je od stada
crvenih deva. " 4
Navedeni hadisi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, pokazuju kako je on, u svojim ilustracijama, ko
ristio voe, povre i ivotinje koje su bile dobro poz
nate obinim ljudima na Arapskom poluostrvu u to
vrijeme. Dokazano je da je koritenje elemenata iz tre
nutnog okruenja veoma uspjena tehnika u pojanja
vanju pitanja o kojima se diskutuje i zbliavanju ljudi
jednih sa drugima.
1 Gorka tikvica je sitno voe koje raste na vinovoj lozi, moe se
nai na podruju Sredozemlja
Muttefekun 'alejhi
4 Stado crvenih deva je pokazatelj bogatstva; Muttefekun 'alejhi
KoRISTITI PRIMJERE IZ NJIHOVOG OKRUENJA lOJ
Slino tome, roditelji trebaju koristiti primjere iz ok
ruenja njihove djece, kada nastoje da ih podue, kako
bi oni lake mogli shvatiti ono o emu se govori. Ovo
je posebno izraeno kod tinejdera. Meutim, prije
nego to primijene, roditelji imaju veliku odgovornost
u pogledu razumijevanja okruenja Sjeverne Amerike,
moraju poznavati emu ono poziva, usvojiti ono to je
dobro u njemu, a odbaciti ono to je loe.
Navest emo nekoliko primjera kako bismo ilustro
vali ovaj princip.
Primjer koji veoma dobro djeluje kada su u pitanju
nae kerke je diskusija: "Ako ima kviz za koji se
treba pri
p
remiti, koliko dugo e se unaprijed pri
premati?
S
ta ako bude imala test? Hoe li se onda
jo due pripremati?
ta ako bude imala ispit? Raz

miljaj o svome ivotu kao o periodu pripremanja ko
jeg ima na raspolaganju prije najveeg ispita kojega
moe i zamisliti - Sudnjeg dana. Zar se ne treba
pripremiti za njega?! "
Dobra analogija, koju moete koristiti kada svojoj
djeci pojanjavate emu treba pridavati panju na nji
hovom nivou duhovnosti, onako kako oni pridaju pa
nju materijalnim stvarima, jeste ova: Kada ljudi u
ovakvom materijalistikom drutvu ele da kupe mu
ziku liniju, oni obiu sve prodavnice koje prodaju
muzike linije. Zatim saznaju cijene svih modela i
utvrde koja je najbolja cijena, kada se uzme u obzir
kvalitet robe i visina cijene. Tek kada su u potpunosti
zadovoljni kvalitetom proizvoda, kupe ga. Ali mnogi
od njih uope ne obraaju panj u na duhovnost. Ne
'
ANA I SUNNETA
itaju svoju Svetu knjigu. Ne idu u crkvu. Pogledaj
koliko oni samo vode brigu o materijalnim stvarima!
Zar tvoja emocionalna i duhovna dobrobit nije vanija
od toga?! Kada bi neko imao sav novac ovoga svijeta,
on njime ne bi mogao kupiti duevni mir. Ali, onaj
koji je zadovoljan svojim ivotom, jer ide dalje od ma
terijalne moi, bit e sretan, ak i kada je siromaan
ili bolestan, jer zna da e doi na bolje mjesto nakon
ovoga ivota.
4 4 4
Favori zi ranj e nij e
dozvoljeno
Nu'man ibn Beir, r. a. , prenosi:
"Moj otac mi je poklonio roba. Odveo me
Poslanik u, sallallahu 'al ej hi ve sell em, kako
bi on bio svjedok tome. Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: 'Ovaj
dar koji daje Nu'manu, da li si dao isti ta
kav svakom svome sinu?' On je odgovorio:
'Ne! ' Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, je rekao: 'Sjeti se svoje obaveze
prema Allahu i budi pravedan prema svo
joj djeci. ' Moj otac se vratio i uzeo nazad
svoj poklon. " 1
Nu'man ibn Beir, r. a. , takoer prenosi da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, rekao:
"Jednako se odnosite prema svoj svojoj dje
ci, jednako se odnosite prema svoj svojoj
to ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR
'
ANA I SUNNETA
djeci, jednako se odnosite prema svoj svojoj
djeci . "1
Veoma je jasno iz ovoga sluaja i ovoga hadisa da
roditelji ne smiju favorizirati jedno dijete u odnosu na
drugo, posebno kada su u pitanju materijalne stvari.
To ne znai da roditelji moraju svakom djetetu kupo
vati u potpunosti iste poklone, posebno kada djeca
nisu istog uzrasta. Umjesto toga, to znai da oni tre
baju kupovati razliite poklone, ali pribline materi
jalne vrijednosti, ili poklone koji su prihvatljivi za di
jete i prikladni za njegov uzrast.
Pravednost nije ograniena samo na poklone i ope
nito materijalni aspekt ivota, ve se isto tako odnosi
i na emocionalnu i psiholoku dimenziju linosti dje
teta. Roditelji trebaju dati sve od sebe da jednako ras
podijele svoje vrijeme koje provedu u igri sa djecom i
panju koju poklanjaju svakom od njih, ak i zagrljaje
i poljupce. Navest emo nekoliko primjera i sluajeva
da vidimo kako se moe izbjei favoriziranje:
kada izlaze van, roditelji se trebaju smjenjivati i uvi
jek izvoditi drugo dijete sa sobom;
roditelji trebaju obratiti panju na jednako prisus
tvovanje aktivnostima svoje djece u koli ili nekim
posebnim dogaajima, kao to su kolske igre i
sportski turniri;
1 Ahmed i Ibn-Hibban
FAVORIZIRANJE NIJE DOZVOLJENO
roditelji trebaju jednako raspodijeliti vrijeme koje
provode sa svakim djetetom i imati u vidu aktiv
nosti i interese svakog djeteta ponaosob; oni ne tre
baju pretpostaviti da, ako stariji sin voli igrati bejz
bol, to i mlai sin, takoer, voli;
ako jedno dijete treba vie pomoi oko kolske za
dae, roditelji to ne trebaju uraunati u vrijeme za
bavljanja sa njima;
roditelji ne smiju u konfiktima stati na stranu naj-
. draega djeteta; uvijek moraju imati u vidu inje
nice i na osnovu njih procjenjivati situaciju; roditelji,
koji staju na stranu jednoga djeteta, samo povea
vaju ozlojeenost meu svojom djecom, to dovodi
do rivalstva meu njima.
Kada bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, sjedio
na nekom sijelu sa svojim ashabima, on bi kod njih
ostavio utisak da je svaki od njih najdrai Poslaniku,
sallallahu 'alejhi ve sellem. Ovo je vana lekcija rodi
teljima, koji uvijek moraju dati sve od sebe da ostave
isti utisak na svu svoju djecu, ak i kada jedno dijete
vole vie od drugoga.
R R R
Biti kratak i mudar kada se
dij ete poduava vjeri
Uzvieni Allah kae:
"Na put Gospodara svoga mudro i lijepim
savjetom pozivaj i s njima ne najljepi
nain raspravlj aj ! Gospodar tvoj zna one
koj i su zalutali s puta Nj egova, i On zna
one koj i su na pravom putu." (En-Nahl,
125. )
Koritenje mudrosti u pozivanju drugih Allahovom
putu ili prilikom korigovanja neijeg runog ponaa
nja je veoma preporueno zbog velikog uinka koje
ono ima na njihove reakcije. Ako mudrost bude po
praena blagim i ljubaznim savjetom, rezultat je obi
no pozitivan i ljudi e se rado odazvati datom savjetu.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je uvijek imao
u vidu ovaj princip kada je oblikovao linosti svojih
ashaba i korigovao i odstranjivao njihove pogreke.
Pored toga, on im nikad ne bi dosaivao ponavljanjem
uputa onda kada je to nepotrebno, niti je bio osoran.
1 10 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR
'
ANA I SUNNETA
Sljedea dva hadisa jasno ilustruju ovaj predivni pos
tupak Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em:
"Ebu-Va'il
ekik bin Selema, r. a. , prenosi

da je lbn-Mes'ud, r. a. , imao obiaj podu
avati vjeri svakog etvrtka. Neki ovjek
mu je rekao: 'Ehu-Abdurrahman, mi vo
limo tvoje govore i voljeli bismo kada bi
nam drao predavanja svaki dan. ' On je
odgovorio: 'Da vas poduavam vjeri i dr
im vam predavanja svaki dan spreava me
samo to to se bojim da vam ne dosadim.
U poduavanju, ja koristim isti metod koji
je Poslanik, sali allahu 'alejhi ve sell em, ko
ristio kada je poduavao nas, bojei se da
nam ne dosadi. '
Evo jo jedan hadis koji ilustruje isti koncept. Mu
avija ibn El-Hakem Es-Sulemi, r. a. , prenosi:
"Dok sam klanjao sa Allahovim Poslani
kom, sallallahu 'alejhi ve sell em, neki o
vjek iz demata je kihnuo i ja sam mu naz
dravio rijeima: 'Allah ti se smilovao'. Lju
di su me pogledali poprijeko. Rekao sam:
'Izgubila me moja majka!2 Zato gledate u
mene?! ' Oni su poeli udarati rukama po
1 Mutefekun 'alejhi
Arapski izraz koji znai da je ovjeku bolje da umre i da nje
gova majka oplakuje njegovu smrt, nego da ponovi istu takvu
ozbiljnu pogreku
BITI KRATAK l MUDAR U PODUAVANJU VJERI 1 1 1
svojim bedrima. Tada sam shvatio da me
ele uutkati. Naljutio sam se, ali sam se
suzdrao. Kada je Allahov Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, zavrio namaz (a
nikada ni prije ni poslije njega nisam vi
dio boljeg uitelja od njega, rtvovao bih za
njega i svoga oca i svoju majku), nije se ras
pravljao sa mnom, nije me udario niti me
prekorio. Rekao je: 'Nije dozvoljeno pri
ati tokom namaza, jer se namaz sastoji od
slavljenja Allaha, Njegovog velianja i ue
nja Kur'ana. ' "1
Od najvee je vanosti da roditelji imaju u vidu ovaj
princip mudrosti i blagosti kada ele usmjeriti ili is
praviti ponaanje svoje djece. Mnogi roditelji redovno
zanovijetaju svojoj djeci. U svakoj prilici im efiraju i
nareuju im da rade razliite stvari . Neki roditelji im
ak nareuju na grub i nepristojan nain da rade one
stvari koje premauju njihove sposobnosti ili da takvo
neto rade pred svojim vrnjacima. Kada roditelji sa
vjetuju ili upozoravaju, trebaju to raditi povremeno i
uvijek na blag i ljubazan nain, uzimajui u obzir uz
rast djeteta, njegov nivo razumijevanja i sposobnosti
izvrenja.
U sluaju namaza, koji je najvaniji ibadet za musli
mane, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, nas je po
duio da djetetu pruimo najmanje tri godine privika
vanja kako da ga obavljaju prije nego primijenimo bilo
1 Muslim
1 12 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA
koju vrstu kazne. Ovo nam je dobra lekcija. Druge
stvari koje su manje vane od namaza mogu zahtije
vati ak i due privikavanje.
i
Pomoi djetetu da razvij e
sposobnosti i vjeti ne
Roditelji su odgovorni za poduavanje svoje djece vje
tinama potrebnim za ivot, i to onima koje su po
godne za sredinu i vrijeme (u kojem ona ive). Islam
nas podstie da svoju djecu poduimo plivanju, ga
anju iz oruja i jahanju. Prenosi se da je Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
l
"Svako djelo u kojem se ne spominje Allah
smatra se gubljenjem vremena, izuzev e
tiri stvari: kad osoba vjeba gaanje, kada
pripitomljava konja, kada zabavlja svoju
porodicu i kada svoju djecu poduava pli
vanju. "1
Takoer se prenosi, u vjerodostojnoj zbirci imama
M us lima, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, prouio ajet:
1 Taberani
1 1
4
ODGOJ DJECE U SVJETLU IUR' ANA SUNNETA
"l protiv njih pripremite koliko god mo
ete snage i konja za boj, da biste time za
plaili Allahove i vae neprijatelje, i dru
ge osim njih - vi ih ne poznajete, Allah
ih zna. Sve to na Allahovom putu po
troite naknaeno e vam biti, nee vam
se nepravda uiniti." (El-A'raf, 6o.) - a
zatim je rekao: "Zaista, snaga je u tome
da bude dobar strijelac. Zaista, snaga je
u tome da bude dobar strijelac. Zaista,
snaga je u tome da bude dobar strijelac. "1
Kako se prenosi u vjerodostojnoj zbirci imama Bu
harija, on, sallallahu 'alejhi ve sell em, je podsticao svo
je ashabe da budu dobri strijelci i govorio bi im dok bi
vjebali:
"Vjebajte gaanje i ja sam s vama. "
Gore nabrojane vjetine su se smatrale za ivot ve
oma vanim vjetinama u sredini ranih muslimana.
Bez tih vjetina oni bi imali velike potekoe da pre
ive i pozovu druge Allahovom putu.
To je velika lekcija za sve roditelje. Oni moraju po
duiti svoju djecu i pruiti im priliku da steknu vje
tine potrebne za preivljavanje u njihovoj sredini. Bit
emo kratkovidni ako se ograniimo na to da Poslani
kov, sallallahu 'alejhi ve sellem, savjet shvatimo samo
Muslim
POMOI DJETETU DA RAZVIJE SPOSOBNOSTI I VJETINE 115
u vezi nekoliko, gore spomenutih, vjetina. Svoju dje
cu moramo poduiti svakoj moguoj vjetini neophod
noj za preivljavanje u zapadnom drutvu, kao to je
samoodbrana, sposobnost donoenja odluka, sportske
vjetine, kompjuterske vjetine, vjetine komunicira
nja, poslovne vjeine, itd.
Objasnit emo kako moemo poduiti svoje dijete
makar jednoj vjetini: donoenju odluka. Biti u sta
nju donijeti vanu odluku je iznimno vana osobina,
jer sutina dobrog ivota je u donoenju ispravnih od
luka. Ako elimo da nae dijete odraste kao osoba
koja je sposobna da donosi odluke i izabira ispravne
alternative, moramo ih kako treba uvjebati. Prvo, taj
proces treba zapoeti jo u ranom djetinjstvu.
Naprimjer, ak i kada su roditelji u urbi oblaei
svoga trogodinjeg sina, umjesto da ga kako bilo obu
ku, oni trebaju izvaditi dvije vrste odjee iz ormara,
staviti ih na krevet i upitati ga: "Koju bi odjeu volio
obui?" Na ovaj nain, dopustit emo mu da donese
vlastitu odluku.
Roditelji mogu upitati svoju etverogodinju ker
ku: "
eli li za veeru pastu1 i mesne kuglice ili pile

tinu i riu?"
Roditelji mogu upitati svoje estogodinje dijete:
"Gdje bi volio provesti subotu?
eli li posjetiti svoga

prijatelja, Hasana, ili bi radije iao u park?"
Roditelji mogu upitati svoju osmogodinju kerku:
Pasta je italijanska hrana spravljena od brana, jaja i vode koja
se esto servira Z sos (op. prev. )
1 16 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA
"
eli li da uimo Kur 'an zajedno ili eli da ti ui, a

mi da sluamo?"
Tinejderi trebaju biti ukljueni u donoenju odluka
sa svojim roditeljima u vezi raznih aktivnosti i doga
aja koji se tiu porodice, kao to je neko dugo pu
tovanje u posjetu nekoj muslimanskoj zemlji, donoe
nju odluke gdje e se provesti ljeti godinji odmor, ili
gdje e se porodica preseliti.
Davati djeci ovakvu vrstu izbora u jednostavnim
stvarima koje se tiu njihovog okruenja i koje su po
godne za njihov uzrast moe pomoi razvijanju nji
hove sposobnosti donoenja odluka, to je veoma va
na vjetina za svaku osobu. Kada odrastu i postanu
tinejderi i kada njihovi vrnjaci budu vrili pritisak
na njih da, naprimjer, pue cigarete, ona e biti u sta
nju da donesu pravu odluku i da kau: "Nel ", jer ve
znaju kako pronai bolju alternativu. Ona su ve ra
nije u ivotu uvjebana da donose odluke utemljene
na ispravnim informacijama.
Malo dijete, kojem nikada nije bila pruena ansa
da donese vlastitu odluku, bit e veoma ranjivo i pod
lono pritisku vrnjaka i ono e, najvjerovatnije, raditi
isti to i oni. Ono e pokuati da se uklopi i bit e
mu veoma teko da samouvjereno kae: "Nel " svojim
vrnjacima i da se ne osjea poraenim.
Naa obaveza, kao roditelja, jeste da obezbijedimo
djetetu takvo uvjebavanje kako bismo bili sigurni da
su nai muslimanski tinejderi snani, samouvjereni i
da, ako Bog da, nee podlei pritisku prvih vrnjaka
sa kojima se susretnu.
PoMOI DJETETU DA RAZVIJE SPOSOBNOSTI I VJETINE 1 1
7
Pomoi svome djetetu da postane sposoban i uvje
ban musliman je jedan od najuinkovitijih naina da
se ono zdravo razvije.
4 4 4
Konsultovati se sa svoj i m
dj etetom
U suri Es-Sifit, Kur 'an nam kazuje priu o poslaniku
Ibrahimu, a. s., i njegovom sinu Ismailu, a. s. :
"l Mi smo ga obradovali dj eakom blage
naravi. I kad on odraste toliko da mu
poe u poslu pomagati, Ibrahim ree: 'O
sinko moj, u snu sam vidio da treba da
te zakoljem, pa ta ti misli?' - 'O oe
moj ', - ree - 'onako kako ti se nare
uje postupi; vidj ee, ako Bog da, da u
sve izdrati.' " (Es-Saffat, 101.-102.)
Iako je poslanik Ibrahim, a. s. , dobio naredbu od
Uzvienog Allaha, on se ipak konsultovao sa svojim
sinom Ismailom, a. s. , prije nego to e izvriti na
redbu. Ovo treba posluiti kao velika lekcija za sve ro
ditelje. Kada roditelj konsultuje svoje dijete, ono tada
osjea da je dio deavanja. To je daleko uinkovitije
od pukog davanja nareenja, jer proces konsultiranja
'
ANA I SUNNETA
je za dijete ujedno i iskustvo uenja. Kroz proces kon
sultovanja, dijete e ustanoviti svoje prioritete i usvo
jiti vjetine odgovornog donoenja odluka koje e mu
pomoi u ivotu. Takoer, ako se dijete bude konsul
tovalo i ako mu bude ukazivana ansa da diskutira
o nekom pitanju, ono e imati jae ubjeenje u vezi
odreene odluke koju donese i, kada se sloi sa ro
diteljima, imat e vei osjeaj odgovornosti da ispuni
svoj dio dogovora. Naravno, roditelji uvijek trebaju
davati smjernice djetetu i nadzirati ga.
Proces konsultovanja djeteta se moe zapoeti jo u
njegovom ranom djetinjstvu. U svim primjerima koje
smo naveli na prethodnim stranicama moe se primi
jeniti ovaj princip.
Jo jedan primjer je kada dijete eli da se ukljui u
odreeni program u drutvu openito, a ne u mus
limanskoj zajednici. Prije nego zabrane djetetu da u
njemu uzme uee, roditelji moraju zastati i promis
liti da li u tom programu postoji neto to je loe ili za
branjeno. Trebaju zatraiti od djeteta da istrai detalje
programa, a potom ih zajedno analizirati. Uz uputu
roditelja, dijete e biti u stanju donijeti ispravnu od
luku. Naprimjer, ako dijete eli da se bavi sportom
ili umjetnou, a ima mogunost da se time bavi, ne
kompromitirajui islamske propise, zato bismo ga,
onda, spreavali da radi neto to stvarno eli? Rodi
telji mogu uvidjeti da odreeni program djetetu daje
priliku da izraste u ovjeka i da naui kako da sa
obraa sa ljudima i da pronae zajednike interese
sa ljudima u nemuslimanskom drutvu. Ov vjetina
KoNSULTOVATI SE SA SVOJIM DJETETOM 121
moe pomoi djetetu da odraste i postane tinejder
koji moe donositi ispravne odluke u vezi vanih stva
ri. Opet, ako mu neki vrnjak ponudi cigaretu, ono e
biti u stanju donijeti ispravnu odluku i, ako Bog da,
odbiti takvu ponudu.
4 4 4
Uvij ek odrati obeanj e
Is
p
unjavati obeanja je jedna od najveih vrlina u is
lamu. Kur'an naglaava ovu injenicu u brojnim aje
tima, kao npr. :
"O vjernici, ispunjavaj te obaveze (obea
nja) . . . " (El-Ma'ide, 1 . )
Kur'an ukazuje da je znak dobroinstva dranje do-
govora i ispunjavanje obeanja:
"Nije estitost u tome da okreete lica
svoja prema istoku i zapadu; estiti su
oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svi
jet, i u meleke, i u Knjige, i u vj erovjes
nike, i koj i od imetka, iako im j e drag,
daju roacima, i siroadi, i siromasima,
i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i
za otkup iz ropstva, i koji molitvu obav
ljaju i zekat daj u, i koji obavezu svoju,
kada je preuzmu, ispunj avaj u, naroito
oni koji su izdrljivi u neimatini, i u bo
lesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjer
nici, i oni se Allaha boj e i runih postu
paka klone." (El-Bekare, 177. )
'
ANA I SUETA
U suri Merjem, Kur 'an hvali poslanika Isma1ila, a. s.,
zato to je uvijek ispunjavao svoja obeaja:
"I spomeni u Knjizi Ismaila! On je ispu
njavao dato obeanje i bio poslanik, vje
rovjesnik." (Merjem, 54. )
U suri El-Mu'minun, Kur 'an obeava pobjedu i pros
peritet onima koji ispunjavaju svoja obeanja i kae:
"I koji o povjerenim im amanetima i oba
vezama svojim brigu brinu." (El-Mu'mi
nun, 8. )
Hadisi Poslanika, sallallahu 1 alejhi ve sellem1 su pre
puni savjeta i ilustrativnih primjera koji govore o ispu
njavanju obeanja. Navest emo jedan dobar primjer.
Abdullah ibn Amir prenosi:
"Moja majka je zatraila od mene da joj do
em, a drala je zatvorene ruke, i govorila:
'Ako mi doe, dat u ti to i to.' Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je bio u naoj
kui. On, sallallahu 'alejhi ve sell em, ju je
upitao: '
ta e mu to dati?' Ona je odgo

vorila: 'Dat u mu datule. ' Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, joj je rekao: 'Da
nisi imala neto u svojim rukama, to bi t
se raunalo kao la. '
Ebu-Davud
UVIJEK ODRATI OBEANJE 12
5
Iz ovoga hadisa moemo nauiti da, prije nego to
damo obeanje, trebamo prvo razmisliti da li je to u
okviru naih mogunosti. Naprimj er, ne smijemo dje
tetu obeavati neto luksuzno i preskupo, ako znamo
da e nam biti teko to kupiti.
Ako roditelji daju obeanje svome djetetu, inei sve
to mogu da ga i ispune, to obeanje e imati znaajan
uinak na linost djeteta. Neki roditelji koriste obe
anja kao izlaz iz odreene situacije, ne razmiljajui
o posljedicama ili ak bez ikakve namjere da ispune
obeanje. Ovo je ogromna pogreka. Roditelji smiju
obeavati samo ono to mogu ispuniti i ne smiju ko
ristiti obeanja kao mito.
Naprimjer, ako roditelj eli da dijete naui neto iz
Kur'ana, on mu mora pojasniti zato to eli i uvjeriti
ga da je to vano. Ne treba mu jednostavno obeavati
materijalne stvari kao nagradu. Iako nema nita loe u
tome da koristimo poklone kao podstrek, produktiv
niji metod je da im obeamo sat vremena kvalitetnog
vremena u parku ili posjetu prijatelju kada zavri po
sao.
Jo jedna stvar koju treba naglasiti, a koja se tie da
vanja obeanja, jeste l ahko izricanje prijetnji koje rodi
telji upuuju svojoj djeci da bi pronali izlaz iz neke
situacije ili da bi ih uutkali. Ponekada roditelji idu u
krajnosti kada su u pi tanju ove prijetnje i ne razmi
ljajui mogu li ih ispuniti. Naprimjer, ako se porodica
vozi kui autoputem, a jedno dijete pravi buku, rodi
telj moe rei: "Hasane, ako odmah ne prestane pra
viti buku, ja u zaustaviti auto i ostaviti te ovdje pored
puta! " Nijedan roditelj ne bi mogao ispuniti ovakvu
prijetnju. Zbog toga, kada roditelji sljedei put ponove
istu prijetnju, dijete im nee vjerovati, niti e ih shva
titi ozbiljno, jer oni nisu ispunili svoju rije, budui
da je ona iracionalna. Zato je veoma vano da rodi
telji vode rauna da izriu samo one prijetnje koje je
mogue ispuniti .
ak i kada je kazna racionalna, roditelji je ne smiju

obeavati ako je ne misle definitivno sprovesti . Napri
mjer, roditelj ne treba govoriti svome djetetu da mu
je zabranjen izlazak sedmicu dana, ako e primijeniti
kaznu samo nekoliko prvih dana.
ak i ako je roditelj
namjeravao da djetetu zabrani izlazak cijelu sedmicu,
dijete e nauiti da omalovaava svaku kaznu kojom
mu roditelj prijeti, jer je ispunjavanje bilo nepotpuno.
4 4 4
Di rnuti i h u duu i
probudi ti nj i hovu savjest
U vjerodostojnom hadisu se prenosi sljedee:
"Dvojica ljudi su dola Poslaniku, sallalla
hu alejhi ve sell em, da im on rijei nes
porazum koji se desio izmeu njih. Pos
lanik, sallallahu alejhi ve sell em, je obojici
rekao: 'Ja sam samo ovjek poput vas, kada
od mene zatraite sud o neemu, moda je
neki od vas rjeitiji i zna bolje predstaviti
svoj sluaj, pa da ja zbog toga presudim u
njegovu korist, iako pravda moe biti na
strani njegovog parniara. Ako to uradim,
dajem mu dio dehenemske vatre, pa neka
je uzme ili ostavi . ' "1
Kada su uli ovo, obojica ashaba su poela plakati
i obojica su htjela da svoje pravo prepuste drugome.
Ovo je primjer kako je Poslanik, sallallahu lalejhi ve
sellem, probudio njihovu savjest do te mjere da su ak
'
ANA I SUNNETA
bili spremni da rtvuju neka svoja prava samo da bi
izbjegli da bud u nepravedni ili da ne zavre sa dijelom
dehenemske vatre u rukama.
Najbolji nain da se dirne u duu djeteta ili tinej
dera - ili bilo kojega ljudskog bia - jeste da se
upotrijebi metodologija Kur'ana. Kur'an je rije Stvo
ritelja, a Stvoritelj poznaje Svoja stvorenja i zna ta na
njih najvie utie i ta dira njihove due i srca.
"A kako i ne bi znao Onaj Koj i stvara,
Onaj Koj i sve potanko zna, Koji je o sve
mu obavijeten." (El-Mulk, 14.)
Zbog toga kur 'anska metodologija ima snaan ui
nak na ljude. Najjednostavniji, najdirektniji i najuin
kovitiji nain objanjavanja teme ili pokuaj da se utie
na neija gledita jeste taj da se koristi jezik i meto
dologija Kur'ana. Naprimjer, neki ljudi uporno go
vore o islamskom vjerovanju ( 'akfdetu) ili objanjavaju
Allahova svojstva na posve tehnki ili akademski na
in, koristei suhoparne izraze i zbunjujui jezik. Ni
Kur 'an, ni Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ni
kada nisu prezentirati vjerovanje ili Allahova svojstva
na ovakav nain. Naprimjer, kada Kur'an govori o
tome da je Allah (El-Kadfr), to se prevodi kao: "Onaj
koji ima mo uraditi sve to poeli", to dira u duu i
srce itaoca, jer ilustruje ovaj atribut koristei veoma
interesantnu priu, poput one koju nalazimo u suri
El-Bekare:
"Ili za onoga koji je, prolazei pored jed
nog do temelj a poruenog grada, povikao:
DIRNUTI IH U DUU I PROBUDITI NJIHOVU SAVJEST 12
9
'Kako e Allah oivjeti ove to su pomrli?'
I Allah uini te on umre i tako ostade sto
tinu godina, a onda ga oivi i zapita: 'Ko
liko si ostao?' -'Dan ili dio dana' -od
govori. 'Ne', ree On -, 'ostao si stotinu
godina. Pogledaj jelo svoj e i pie svoje,
-nij e se pokvarilo; a pogledaj i magarca
svoga - da te uinim dokazom ljudima
-, a pogledaj i kosti, -vidi kako ih sas
tavljamo, a onda ih mesom oblaemo.' I
kad njemu bi j asno, on povika: 'Ja znam
da Allah sve moe!' " (El-Bekare, 259. )
Drugi primjer Allahove moi da uini bilo ta na
lazimo u suri Merjem u vidu kazivanja o poslaniku
Zekerijjau, a. s., i kazivanja o udesnom roenju Isaa,
a. s. 1
Kada se u Kur 'anu hoe ilustrovati Allahovo svoj
stvo Alfm, to se prevodi kao: "Onaj koji sve zna", to
opet dira u srca italaca zbog elokventnog jezika i pre
krasnog izraza. Naprimjer, u suri El-En'tm, Uzvieni
Allah kae:
"U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih .
On zna, i On jedini zna ta je na kopnu
i ta je u moru, i nijedan list ne opadne,
a da On za njeg ne zna; i nema zrna u
tminama Zemlj e niti ieg svjeeg niti ieg
suhog, nieg to nij e u j asnoj Knj izi." (El
En'am, 59. )
Merem,
7
.-g., i En-Nahl, 34
IJO ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA
Sada emo navesti jedan primjer kako roditelji mo
gu koristiti ovaj metod diranja u duu i buenja svi
jesti naih tinejdera. Tokom piknika ili etnji, tre
bamo uvijek nastojati da odvojimo vremena da ui
vamo u prirodi i posmatramo predivne Allahove kre
acije, kao to su razliite vrste drvea, cvijea, mrava
i pela. Trebamo uvijek davati lijepe komentare ko
jima emo ljepotu prirodnih scena vezati za Uzvienog
Allaha i slaviti Ga za Njegove izvanredne kreacije. Na
primjer, ako posmatramo zalazak sunca, umjesto da
ga posmatramo u tiini, moemo rei: "Subhanallah!"
("Slavljen neka je Allah") ili "Ma a'Allah! " ("Tako
je Allah htio"), a zatim rei: "Ovo je samo jedna od
Allahovih kreacija. " Onda moemo izgovarati veer
nji zikr i podsticati djecu da ine isto. To e omekati
njihova srca i pribliiti ih Allahovim stvorenjima .
4 4 4
Vodi ti i .h na i zl ete koj i e
unaprijedi ti nj i hovu
duhovnost
Sjevernoameriko okruenje, sa svojim fokusom us
mjerenim na materiju, ne promovira duhovna osjea
nja i ne unapreuje pribliavanje Uzvienom Allahu.
Tv-programi i mediji doprinose niskom nivou morala
u Sjevernoj Americi. Mi ne trebamo mjeriti svoju is
lamsku predanost i moralne vrijednosti sa ovim nor
mara. Mi trebamo mjeriti svoje moralne vrijednosti i
vjersku predanost, nastojei dosegnuti nivo na kojem
su po ovom pitanju bili ashabi, r. a.
Da bi bili sigurni da su dostigli taj nivo, roditelji tre
baju obezbijediti svojoj djeci prikladno okruenje kako
bi unaprijedili njihov nivo duhovnosti . Jedan od na
ina da se ovo dostigne jeste i organizovanje izleta za
svoju djecu s ciljem unapreenja njihovih duhovnih
osjeanja. Ovi izleti mogu biti u obliku etnji ili no
enja, kako bi se mogla posratrati ljepota neba, zvi
jezda, rijeka, jezera i drvea, a sve kako bi se unapri
jedila duhovna osjeanja. Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, je upuivao ashabe da kau: "Allahu ek
ber" ("Allah je najvei"), kada se popnu na planinu
(brdo ili uzviicu) i da kau: "Subhinallah" ("Slavljen
neka je Allah") kada putuju dolinom. Ovako je pri
rodnu ljepotu povezivao sa Allahovom moi i unapre
ivao nivo vjerovanja (fmina) kod svojih ashaba. Zato
i roditelji moraju izgovarati ove zikrove i izraze slav
ljenja Uzvienog Allaha kada god organizuju izlet sa
svojom djecom. Sjeverna Amerika ima mnoge pre
krasne prirodne staze i oblasti sa divnim pogledima
kojima roditelji mogu voditi svoju 'djecu i podsjeati
ih na Uzvienog Allaha. Naprimjer, tokom jesenje se
zone u sjevernim dijelovima SAD-a lie na drveu mi
jenja boje i odslikava scene od kojih zastaje dah i koje
ine da svako, ko vidi ove izvanredne kreacije, kae:
"Subhinallah! " ("Slavljen neka je Allah"). Otii i po
smatrati mijenjanje boje lia je divan izvor duhovnog
napretka za mlau djecu.
R R R
Ne optui vati na di rektan

nac1 n
Poslanik, sallallahu ' alejhi ve sell em, nas je uio oso
bini davanja savjeta. Prvi i najvaniji elemenat te oso
bine jeste taj da savjet treba dati u privatnosti, a ne u
javnosti. Ako moramo dati savjet u javnosti, onda ne
trebamo upirati prstom u pojedinca koji je napravio
pogreku. Umjesto toga, trebamo ga uputiti govorei
uopeno, kako je to inio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem. On je imao obiaj popeti se na minberu i rei:
"Zato neki ljudi govore to i to?"1
Roditelji trebaju imati u vidu ovo pravilo kada re
aguju na pogreke djece, naroito ako imaju vie djece.
Oni ne smiju optuivati, niti koriti djecu, posebno ne
pred njihovim prijateljima ili vrnjacima. Ako to budu
radili, to e natetiti njihovom samopotovanju. To
e, takoer, uiniti da sve odbijaju, to nee pomoi
rjeavanju problema. Meutim, razgovaranje sa dje
tetom nasamo ini da ono lake prihvata i daje mu
1 Nesa'i
1
34
ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA SUNNETA
priliku da razmisli o trenutnoj situaciji, umjesto o sra
moti koju osjea. Pored toga, roditelji e uvidjeti da
mogu biti objektivniji u reagovanju na pogreku dje
teta kada o njoj privatno diskutuju. To je prilika da
se djetetu tano kae ta je pogrijeilo, da ga se po
dui zato je to pogreka, navodei ajet iz Kur 'ana ili
neki ha dis Poslanika, sallallahu 'al ej hi ve sell em, i da
se dijete uvjeba da tu pogreku vie ne ponavlja. 1
Navest emo jedan praktian primjer, kako bismo
ilustrovali ovaj princip.
Dijete se obraa roditelju ili starijoj osobi na nepris
tojan nain, pun nepotovanja i pravei grimase dok
govori. Ovo je neprihvatljivo ponaanje i roditelji ga
moraju ispraviti. Umjesto da galame i viu na njega
pred drugima, roditelj e ga odvesti u drugu sobu i
objektivno s njim porazgovarati o problemu. Roditelj
treba pretpostaviti da dijete ne zna da je njegovo pona
anje neprihvatljivo i prvo treba djetetu ukazati na to
mirnim, ali odlunim tonom. Naprimjer, roditelj treba
rei djetetu: "Da li si primijetio na kakav si mi se nain
obratio? Jesi li primijetio kakav ti je bio ton i kakve si
grimase pravio? Misli li da je to prikladan nain da
razgovara sa drugima? Pogledaj kako ja sada razgo
varam s tobom. Govorim li ja nepristojno? Pravim li
ja tebi grimase? Misli li da je ovako pristojnije?" Naj
vjerovatnije je da dijete uope nije shvatilo da je bilo
nepristojno. Ovo je "ukai"-korak.
1 Pogledaj "Ukai, podui i uvjebaj" tehniku u ranijim poglav
ljima ove knjige
NE OPTUIVATI NA DIREKTAN NAIN 1
35
Sljedei korak je poduiti ga zato je njegovo po
naanje neprihvatljivo. Roditelji mu trebaju ili navesti
k ur ' anski ajet, ili ha dis Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem. Naprimjer, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, je rekao:
im i ne potuje nae starije, nije od nas. "1
Citiranje ajeta ili hadisa e najvjerovatnije uvjeriti di
jete da je roditelj u pravu, jer e ono osjetiti da roditelj
ne izmilja novo pravilo, ve da ono ima osnova.
Konano, roditelji ne tebaju oekivati da se ponaa
nje djeteta promijeni im mu se ukae da je sa islam
ske take gledita pogrijeilo. Roditelji moraju uvj e
bati dijete ponavljajui proces. Takoer, moraju imati
na umu da mijenjanje socijalnog ponaanja iziskuje
vrijeme i ponavljanje naredbi.
4 4 4
Tirmizi
Odabrati manje od dva zl a
Odabrati manje od dva zla je izuzetno pravilo islam
skog zakonodavstva koje su teoretiari izveli iz prakse
Poslanika, sallallahu 'al ej hi ve sell em, i uenja K ur '
ana. Roditelji u Sjevernoj Americi trebaj u pravilno ra
zumjeti i mudro primijeniti ovo izuzetno pravilo. U
jednu ruku, vidjeli smo veliki broj sluajeva u kojima
roditelji nisu uspjeli da primijene ovo pravilo i zavrili
su tako da su svoju dj ecu udaljavali od islama. Neka
djeca su se u potpunosti izgubila u matinom toku i
vota u drutvu Sjeverne Amerike, dok su drugi srezali
svoju odanost islamu i njegovom praktikovanju do ne
prihvatljivih razina.
U drugu ruku, takoer nalazimo i one roditelje koji
su bili dovoljno mudri da ovo pravilo primijene onako
kako treba i da, uz pomo Uzvienog Allaha, uspiju
zatititi svoju djecu od zastranjivanja sa puta islama.
Mnoga od ove djece imaju zavidan nivo odanosti is
lamu i sada su veoma jaki muslimani-praktiari. Sa
par primjera emo ilustrovati na ta mislimo.
Kada doe vrijeme da djevojka nosi hidab, neki ro
ditelji insistiraju da nosi duge, leprave haljine ili ko
ulje i duge mahr ame i sve to odjednom. Iako ovo jeste
'
ANA l SUNNETA
blie potpunom hidabu, ipak je to, esto, ogromna
promjena koju djevojka treba napraviti i ona se moe
ne osjeati spremnom da je napravi. Roditelji trebaju
imati na umu da su tinejderi u tom dobu pod ogrom
nim pritiskom vrnjaka i nastoje da se uklope. Oni
trae odobravanje od svojih vrnjaka i ve se osjeaju
drugaijim od svog okruenja. Moemo susresti slu
ajeve gdje je ovo imalo za posljedicu da djevojka u
potpunosti odbaci hidab i zastrani od islama. To je
definitivno vee zlo. Neki roditelji uviaju da kerka
nije spremna napraviti kompletnu promjenu i dopu
taju joj da pone tako to e nositi iroke hlae i i
roke koulje sa pokrivaem za glavu. Iako je ovo mini
mum i ne smatra se potpunim hidabom, za djevoj ku
je bolje da tako polahko pone i postepeno pree na i
roku odjeu kada bude spremna. Na ovaj nain emo
izbjei vee zlo kompletnog zastranjivanja od islama
time to emo privremeno odabrati manje zlo sma
njivanja traenog nivoa hidaba. Dok je djevojka u
prvom stadiju noenja hidaba, roditelji joj trebaju po
magati da ojaa svoje vjerovanje kroz razliite aktiv
nosti, kao to su izleti, kampovi, predavanja u hai
kama i sl. , kako bi se osjeala spremnijom da pree na
sljedei stadij .
Na drugi primjer je u vezi uenja Kur'ana. Neki
roditelji, koji ele da njihovo dijete naui neto iz Kur '
ana, obino stvore ideju o tome koliko bi teksta i u ko
jem vremenskom periodu dijete trebalo nauiti. Na
primjer, roditelji mogu postaviti kao cilj da zahtije
vaju od djeteta da naui odreen broj sura do mo-
ODABRATI MANJE OD DVA ZLA 13
9
menta kada dostigne izvjestan broj godina. Roditelji
ak mogu odrediti i broj godina do kada dijete mora
nauiti cijeli Kur 'an. Nema nita loe u tome da se dje
tetu odredi neki cilj; meutim, ako dijete ne eli uiti
ili se stalno ali da nema vremena za igru sa svojim
vrnjacima, jer mora ostajati kod kue i uiti, tada je to
rizik da dijete moda zamrzi Kur 'an. U ovom sluaju
najvjerovatnije dijete nee odravati lijepu povezanost
sa Kur 'anom kada postane starije i kada roditelji ne
budu vie mogli upravljati njegovim vremenom. Neki
roditelji ne obraaju panju na ovo i nastavljaju erati
dijete. To moe dovesti toga da dijete u potpunosti
odbaci Kur'an i njegova uenja kada postane starije,
jer ga on asocira samo na proputanje vanih dijelova
njegovog djetinjstva. Ovo je daleko vee zlo.
Pojedini roditelji primjeuju potitenost djeteta i za
to prave izmjene, smanjuju koliinu kur'anskog teksta
koji treba nauiti, kako se dijete ne bi osjealo preop
terenim i prisiljenim. Ovo je manje zlo. Iako dijete
nee nauiti mnogo, ono e vie upijati znaenja ajeta
i odrat e dobru vezu sa Kur 'anom. Takoer je vje
rovatnije da e, kada bude starije, samo nauiti vie.
Ovo je u skladu sa hadisom Poslanika, sallallahu 'alej
hi ve sellem, koji je rekao:
"Dajte sve od sebe kada vam neto nare
dim da uradite, a u potpunosti se okanite
onoga to vam zabranim. "1
1 Taberani
140 ODGOJ DJECE U SVJETLU IUR' ANA l SUNNETA
Pored toga, Abdullah ibn Mes'ud, r. a. , je rekao:
"Imali smo obiaj uiti po deset ajeta odjednom. Prvo
bismo napamet nauili ajete, a zatim bismo ih primi
jenili. Potom bismo preli na sljedeih deset ajeta. Na
ovaj nain, sticali bismo znanje, a takoer ga i primje
njivali. "
Ovo ukazuje na vanost primjenjivanja onoga to
smo nauili iz Kur'ana. Zbog toga, ako dijete iz na
vedenog scenarija naui cijeli Kur 'an, ali ga ne bude
cijenilo, razumjelo, niti ga primjenjivalo, onda se nita
nije n postiglo.
elimo jasno naglasiti da mi ne odvraamo od ue

nja Kur 'ana. Umjesto toga, naglaavamo da, kao i sa
svim drugim, roditelji moraju biti oprezni kakav e
pristup imati prema svojoj djeci i trebaju biti sigurni
da njihovi metodi nee djecu udaljiti od islama.
R R R
I skori sti ti pri l i ku
Kazivanje o poslaniku Jusufu, a. s., i njegovim drugo
vima u tamnici je izuzetno jasna ilustracija principa
iskoritavanja prilika:
"S njim su u tamnicu ula jo dva momka.
'Ja sam sanj ao da cij edim groe' - ree
jedan od nj ih. - 'A j a, opet', - ree
drugi - 'kako na glavi nosim hljeb koji
ptice klj uj u. Protumai nam to, j er vi
dimo da si zaista dobar ovjek.' 'Nije
dan obrok hrane nee vam donesen biti,
a da vam j a prije ne kaem ta ete do
biti/ -ree Jusuf. 'To je samo dio onoga
emu me nauio Gospodar moj, ja se klo
nim vjere naroda koji u Allaha ne vj eruj e
i koj i i onaj svij et ne priznaje, i ispovije
dam vjeru predaka svoj ih, Ibrahima i Is
haka i Ja'kuba; nama ne prilii da ikoga
Allahu smatramo ravnim. To je Allahova
milost prema nama i ostalim ljudima, ali
veina ljudi nije zahvalna. O drugovi mo
ji u tamnici, ili su bolji raznorazni bogovi
ili Allah, Jedini i Svemoni? Oni kojima
se, mimo Nj ega, klanjate, samo su imena
koja ste im nadjenuli vi i preci vai, -
Allah o njima nikakav dokaz nije obja
vio. Sud pripada j edino Allahu, a On je
naredio da se klanjate samo Nj emu. To je
jedina prava vj era, ali veina ljudi ne zna.
O drugovi moj i u tamnici, j edan od vas e
gospodara svoga vinom pojiti, a drugi e
raspet biti, pa e mu ptice glavu kljuvati.
Ono to ste pitali samo to znai! ' " Gusuf,
)
6.
-
41. )
U ovom scenariju poslanik Jusuf, a. s., je iskoristio
priliku da svoje drugove pozove u vjeru, kada su ga
oni zamolili da im protumai snove. On nije odmah
udovoljio njihovoj molbi. Umjesto toga, on im je prvo
priao o temi koja se tie njega, o Allahovoj jednoi.
Pridobio je njihovu panju, te je rogao dostaviti svoju
poruku na najuinkovitiji nain.
elio je iskoristiti pri

liku i uputiti u pravu vjeru ovu dvojicu svojih drugova
u tamnici. Zbog toga, dok im je obeavao da e protu
maiti njihove snove, zamolio ih je da prvo posluaju
kratki govor o Boijoj jednoi.
Od Dabira, r. a. , se prenosi sljedei sluaj :
"Poslanik Muhamred, sallallahu 'alejhi ve
sellem, je govorio svojim ashabira i vidio
mrtvu ovcu. Upitao ih je: 'Ko e od vas
kupiti ovu ovcu za jedan dirhem?' Odgo
vorili su: 'Niko od nas. ' Poslanik, sallal-
IsKORISTITI PRILIKU
lahu 'alejhi ve sell em, je rekao: 'Isto je sa
ovozemnim ivotom, on vrijedi tako malo
kao i ova uginula ovca. ' "1
1
43
Ovdje je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, isko
ristio priliku da naglasi injenicu da je vrijednost ovo
zemnog ivota tako mala u usporedbi sa blagodatima
koje je Uzvieni Allah pripremio na buduem svijetu.
Te blagodati su za one koji rade dobra djela i koji
ive u skladu sa odredbama islama kako bi Uzvie
nog Allaha uinili zadovoljnim.
Navest emo nekoliko primj era, kako bismo Hus
trovali kako roditelji mogu iskoristiti ovaj princip u
razliitim situacijama.
Jednog dana tinejderka dolazi kui iz kole, ne
raspoloena zato to je, na jednom od svojih tes
tova, dobila slabiju ocjenu nego to se nadala. Kae:
"Dala sam sve od sebe.
ak sam i prouila puno

dova Uzvienom Allahu da mi pomogne da dobi
jem dobru ocjenu. " Ovo je prilika za njene roditelje
da joj pojasne koncept dove u islamu i da je podue
kako se Uzvieni Allah odaziva dovama na razliite
naine. Uzvieni Allah moe ispuniti elju odmah,
moe je ne ispuniti odmah, ali nas zatititi od ne
kog zla koje bi nam se desilo, ili je sauvati za nas i
dati nam veu nagradu na buduem svijetu. Rodi
telji, takoer, trebaju koristiti priliku i pomoi svo
joj kerki da razumije da, pored toga to ui dove,
1 Muslim
mora jo uloiti i veliki trud i dati sve od sebe kako
bi dobila dobre ocjene.
Kada umre neko koga volimo ili kada je dobar pri
jatelj dugo bolestan, to je prilika da svome djetetu
govorite o injenici da je ivot test i da se svi mi
moemo susresti sa takvim potekoama. Ono to
je bitno jeste to kako emo mi reagirati na njih. Tre
bamo dati sve od sebe kako bismo prevazili pro
bleme, a ako to nismo u stanju, trebamo ih prihva
titi, pokuati ivjeti s njima i pomoi bolesnoj osobi
da se nosi s njima.
A N N
l l ustrovati poslj edi ce na

z1 vop1 san nac1 n
Poslanik, sail allahu al ej hi ve sell em, je imao obiaj
ilustrovati posljedice loih djela na izuzetno ivopisan
nain. On je to inio zato da bi pridobio panju musli
mana i da bi naglasio kako su grozna loa djela, kako
ih oni ne bi inili. Navest emo nekoliko primjera ko
jima emo ilustrovati ovaj princip:
Ibn-Abbas, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, sal
lallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Onaj ko vrati ono to da je poput psa koji
pojede ono to povrati . "1
Nu' man ibn Beir, r. a. , prenosi da je Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sell em, rekao:
"Primjer ovjeka koji nita ne ini po pi
tanju kanjavanja djela koje je Allah sank
cionisao (hud ada) i osobe koja takva djela
ini je poput primjera ljudi koji se ukrcaju
Muttefekun 'alejhi
1
4
na brod. Nakon to se ukrcaju, neki odu u
donji dio (u potpalublje), a neki na gornji
(palubu). Oni koji su na donjem dijelu mo
raju proi pored onih koji su na gornjem
dijelu svaki put kada ele da sebi donesu
vodu, ime smetaju onima na gornjem di
jelu. Zato kau: 'Ako bismo probuili rupu
na brodu (dnu), ne bismo morali ii gore
svaki put kada nam treba voda. ' Ako im
oni sa gornjeg dijela dopuste da izbue ru
pu, oni sa donjeg dijela e unititi i njih,
kao i same sebe. A ako im oni s gornjeg
dijela zabrane da izbue rupu, spasit e i
njih, kao i same sebe. ' "1
Ibn-Abbas, r. a. , prenosi sljedee:
"Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, je vidio osobu sa zlatnim prstenom u
obliku peata na ruci. Svukao ga je i bacio
rekavi: 'Neki od vas uzimaju dio dehe
nemske vatre i stavljaju je na svoju ruku. '
N akon to je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, otiao, neko je rekao tom
ovjeku: 'Uzmi svoj prsten i iskoristi ga'
-a ovjek je rekao: 'Ja nikada ne bih uzeo
ono to je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sell em, bacio. ' "2
Buhari
Muslim
ILUSTROVATI POSLJEDICE NA IVOPISAN NAIN 1
47
Navedeni primjeri jasno pokazuju kako je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ilustrirao poslje
dice loih djela na veoma ivopisan nain, kako bi to
imalo trajan uinak na njegove ashabe i kako bi ostalo
ivo u njihovim glavama. Na ovaj nain on, sallallahu
'alejhi ve sell em, bi bio siguran da e njegovi ashabi
striktno slijediti njegovu uputu i instrukcije.
Roditelji trebaju pokuati primijeniti ovaj princip sa
svojom djecom - tinejderima, umjesto da im kau:
"Ne, ne moe to raditi ! " ili: "To je strogo zabranjeno
(haram)! "
Navest emo nekoliko primjera kako roditelji mogu
primijeniti ovaj princip sa svojom djecom.
Ako dijete postane lijeno i ne bude radilo svoju za
dau onako kako treba, ili ne bude ispunjavalo svoje
zadatke, njegovi roditelji mogu sjesti s njim i mirno
prodiskutirati problem, nastojei ga uvjeriti da je za
njegovu budunost vano da se stvarno trudi kako
bi postao vrijednom osobom i u budunosti bio spo
soban zadrati svoj posao. Nakon toga, ako njegovo
ponaanje ne bude dostiglo standard, roditelji ga tre
baju odvesti da vidi kako beskunici ive na ulicama.
Trebaju ga upitati da li je to nain na koji ono eli i
vjeti svoj ivot i rei mu da mu se ovo moe dogoditi
ako bude nehajan prema svome poslu i ako ne bude
izvravao ono to je neophodno da postane uspjena
osoba.
Ako malo dijete odbija prati zube, roditelji trebaju
s njim popriati o tome i pokuati ga uvjeriti da je to
vano za njegovu higijenu. Ako jo uvijek to ne eli
1
4
raditi, roditelji mu trebaju dopustiti da sa njima ide
u grad i zaustaviti se pored bolnice (apoteke), kako
bi obavili neke stvari. Roditelji trebaju namjestiti da
dijete vidi zubnu protezu. Dijete treba pustiti da samo
primijeti protezu i onda mu objasniti ta se deava s
ljudima koji ne vode rauna o svojim zubima. Njihovi
zubi se pokvare i ispadnu i onda ti ljudi moraju nositi
umjetne zube koji im stvarno smetaju cijeloga ivota.
4 4 4
Kori sti ti pri stup cjel ovitosti
Pitanju odgoja (terbijeta) ljudi islam prilazi na cjelo
vit nain. On regulie svaku ljudsku dimenziju kako
bi osigurao da njegov odgoj (terbijet) da zaokruene
linosti koje su uravnoteene i umjerene u svome po
naanju. U suri El-Bekare, Uzvieni Allah kae:
"O vjernici, ivite svi u miru i ne idite
stopama ej tanovim; on vam j e, zaista, ne
prijatelj otvoreni." (El-Bekare, 208.)
U istoj suri, Kur 'an govori o onima koji vjeruju u
jedan dio Knjige, ali ne i u druge njene dijelove, opi
sujui ih na poniavajui nain i obeavajui im teku
kaznu:
"Vi ipak j edni druge ubij ate, a pojedine
od vas iz zaviaja njihova izgonite -po
maui jedan drugom protiv njih, inei
i grijeh i nasilje; a ako vam kao sunji
dodu, vi ih otkupljujete -, a zabranjeno
vam je da ih izgonite. Kako to da u je
dan dio Knjige vjeruj ete, a drugi odbacu
jete?! Onoga od vas koj i ini tako stii
1
5
0 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA SUNNETA
e na ovome svijetu ponienje, a na Sud
njem danu bie stavljen na muke najtee.
- A Allah motri na ono to radite." (El
Bekare, 85. )
Ovo je pokazatelj da muslimani moraju prihvatiti
islam u cjelosti. Mi ne moemo birati i uzimati samo
ono to nam je pogodno i lahko za primjenu, a ostaviti
druge stvari koje nam mogu biti teke.
Jedna od estih pogreaka roditelja u SAD-u je ne
uravnoteen pristup u odgoju. Naprimjer, neki na
glaavaju pitanje noenja hidaba svojim kerkama, a
ne ine ba nita da svoje dijete pripreme za ovu pro
mjenu. Da, noenje hidaba je vano, ali biti siguran
da je dijete uvjereno da je to ispravno jo je vanije.
Koritenje razumljivog i dobro osmiljenog pristupa
odgoju je neophodno, kako bi se postigli eljeni re
zultati. Islam respektira razmilj anje i podstie nas da
postavljamo pitanja kako bismo doli do pravog za
kljuka i razumjeli razloge koji stoje iza svake zabrane.
Tjeranje djeteta da neto radi, bez njegove uvjerenosti
da je to ispravna stvar, moe puno kotati u budu
nosti, kada dijete postane odrasla osoba i bude imalo
pravo da bira bez intervencije roditelja.
Da bi ovo izbjegli, roditelji trebaju biti sigurni da
je njihov pristup odgoju dobro osmiljen. On mora
pokrivati razliite aspekte i ispunjavati razliite po
trebe djeteta. Prianje pria, koritenje videa, islam
skih kampova, konferencija i drugih pomagala od ve
like je pomoi. Roditelji trebaju biti oprezni i ne pre
naglaavati jednu temu, a zanemarivati druge oblasti
KoRISTITI PRISTUP CJELOVITOSTI
odgoja. Oni se ne trebaj u koncentrisati samo na punje
nje djeije glave znanjem, jer samo znanje nee imati
uinka na ponaanje djeteta. Oni se, takoer, trebaju
fokusirati na poduavanje djeteta primjeni onoga to
je nauilo. Sama teorija, bez prakse, ima veoma malu
vrijednost, posebno ako se uzme u obzir da emo biti
nagraeni za ono to uradimo, a ne za ono to znamo.
Postoji pria, koja naglaava ovaj koncept, a koja go
vori o jednom vjerskom uenjaku koji je imao neko
liko uenika. Oni su mu doli i govorili o ovjeku za
kojega su znali da je znao sve hadise iz djela Sahihu-
1-Buhari. Uenjak je posmatrao tog ovjeka nekoliko
dana i, na svoju alost, primijetio da njegovo znanje iz
gleda nema nikakvog efekta na njegov karakter. Ue
njak se okrenuo svojim uenicima i rekao im da sada
svi imaju jo jedan primjerak djela Sahihu-1-Buhari.
Kao roditelji, mi ne elimo da nae dijete bude jo
jedna kopija djela Sahihu-1-Buhari, ili, ak, samog Kur'
ana. Puno je vrednije da dijete razumije i primijeni
znanje koje je steklo. Ovaj koncept naglaava i Abdul
lah ibn Mes'ud, r. a., koj i je rekao: "Imali smo obiaj
uiti po deset ajeta iz Kur 'ana, odjednom. Zapamtili
bismo ih, primijenili ih, a zatim preli na sljedeih de
set. Tako smo sticali znanje i primjenjivali ga u isto
vrijeme. "
Jo jedan pokazatelj vanosti primjenjivanja onoga
to smo nauili je sunet Poslanika, sallallahu 'alej
hi ve sellem, kako se to objanjava u sljedeem ha
disu: "Kada je Aia, r. a., bila upitana o Poslaniko
vom, sallallahu 'alejhi ve sell em, karakteru, odgovo-
rila je: 'Njegov ahlak je bio Kur'an. ' "1 , to znai da je
on prakticirao sve to je nauio iz Kur'ana.
Postoje razliiti naini na koje roditelji mogu koris
titi princip cjelovitosti u poduavanju svoje djece is
lamu. Vlastiti primjer je veoma dobra tehnika koja se
moe koristiti, bez obzira na uzrast djeteta, jer kada
dijete vidi da roditelji prakticiraju odreena pravila
ili se ponaaj u na odreen nain, to na njega ostavlja
trajan uinak. Na ovaj nain, roditelji mogu odgajati
svojim primjerom.
Jo jedan izuzetno vaan pristup je dijalog. Rodi
telji trebaju izbjegavati "dranje lekcije" svojoj djeci o
tome ta je ispravno, a ta nije. Umjesto toga, oni tre
baju zajedno prodiskutirati o razlozima koji stoje iza
odreenih pravila i dati svojoj djeci ansu da otvoreno,
bez ustruavanja, postavljaju pitanja. Ovaj pristup je
posebno uinkovit sa tinejderima, koji se najvjerovat
nije nee drati pravila, ako nisu uvjereni u njihovu
vanost. Takoer, stvaranjem takve atmosfere koja do
zvoljava i podstie na dijalog, roditelji daju svojoj djeci
ansu da postavljaju pitanja i naue o islamu vie nego
to bi bilo u sluaju da im se jednostavno "odri lek
cija".
4 4 4
Muslim
Kontrol i sati svoj u srdbu
Meu uzvienim Poslanikovim, sali allahu 'alejhi ve
sellem, savjetima je i onaj da se ne ljutimo.
Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je neki ovjek
zatraio od Allahovog Poslanika, sallalla
hu 'alejhi ve sell em, da mu da savjet. On,
sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Ne
moj se ljutiti. "
ovjek je ponovio molbu

nekoliko puta, a Poslanik, sallallahu 'al ej
hi ve sellem, bi mu svaki put odgovarao:
"Nemoj se ljutiti. "1
Jo jedan hadis govori o srdbi. U ovom hadisu Pos
lanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kae da je najjai
onaj ovjek koji je u stanju sebe savladati u srdbi, a
ne onaj koji moe nathrvati druge.2
Mu' as ibn Enes, r. a. , prenosi da je Poslanik, sallal
lahu 'alejhi ve sell em, rekao:
1 Buari
Muttefekun 'alejhi
1
54
"Onaj ko proguta svoju srdbu, bit e po
zvan od strane Uzvienog Allaha na Sud
njem danu da proe naprijed, ispred osta
lih stvorenja i bit e mu doputeno da iza
bere huriju koju god bude htio. "1
Ne samo da nas je Poslanik, sallallahu 1alejhi ve sei
lem, upozoravao na to da ne budemo ljuti, ve nas
je i poduavao kako da kontroliemo svoju srdbu na
najbolji nain:
Traenjem utoita kod Uzvienog Allaha od ej
tana.
Prenosi se da su se dva ovjeka poela ras
pravljati pred Allahovim Poslanikom, sal
lallahu 1alejhi ve sellem. Jedan od njih
se tako naljutio da mu je lice pocrvenjelo,
a vene po vratu iskoile. Allahov Posla
nik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Ja znam jednu reenicu, ako bi je pro
uio, ona bi stiala njegovu srdbu. Ta
reenica je: 'Bluzu billahi mine--ejtani
r-radim' ('Uteem se Allahu od prokle
tog ejtana'). "
ovjek je odvratio: "Je li ti

to misli da sam ja lud?" Poslanik, sallal
lahu alejhi ve sellem, je proui o 36. ajet
sure Fussilet: "A kad ejtan pokua da
te na zle misli navede, ti zatrai utoite
1 Ebu-Davud i Tirmizi
KoNTRoLISATI svoJu sRDBu
u Allaha, jer On, uistinu, sve uje i zna
sve." (Fussilet, 36. )1
155
Mijenjanjem svoga poloaja. Prenosi se da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Ako se neko naljuti dok bude stajao, ne
ka sjedne, a ako jo uvijek bude ljut, neka
legne. "2
'Uzimanjem abdesta. Prenosi se da je Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Srdba je od ejtana, ejtan je stvoren od
vatre, a vatra se gasi vodom; zato, ako se
neko od vas rasrdi, neka uzme abdest. "3
utanjem. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu 'al ej

hi ve sellem, rekao:
"Ako se neko od vas naljuti, neka uti."4
Roditelji trebaju koristiti ove izvanredne tehnike da
kontroliu svoju srdbu kada su u konfliktu sa svo
jom djecom. O ne trebaju brzo reagovati, dok su jo
uvijek ljuti na svoju djecu, ve umjesto toga trebaju
koristiti neku od gore navedenih strategija. U poetku
Muttefekun 'alejhi
Ahed
3 Ebu-Davud
4 Ahed
1
5
to moe biti teko, jer iziskuje vjebu, ali, ove tehnike
puno pomau i ine da se puno lake zaobiu nepo
trebni, dodatni problemi. Roditelji, takoer, trebaju
poduavati svoju djecu ovim tehnikama kontrolisanja
srdbe, a takoer ih uiti i njihovom primjenjivanju.
Navest emo jedan praktian primj er kako rodite
lji mogu primijeniti ove tehnike savladavanja srdbe
u sluaju konfikta sa svojim djetetom. Zamislimo da
je dijete prekrilo neko pravilo i da je njegov roditelj
veoma ljut na njega zbog toga. Umjesto da galami,
vie i optuuje dijete da nikada ne potuje pravila,
roditelj ne smije uriti sa reakcijom ili istresati svoju
srdbu. On treba pokuati kontrolisati srdbu korite
njem neke od gore navedenih tehnika, kao to je utnja
ili uzimanje abdesta. Takoer treba rei djetetu odlu
nim, ali smirenim tonom, da e raspraviti ono to se
desilo nakon to se oboje smire. Roditelj treba spome
nuti djetetu da uzima abdest zato to nas je Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, uio da tako radimo i su
gerirati mu da uini isto.
Nakon to se i roditelj i dijete smire, roditelj je taj
koji treba zapoeti razgovor sa djetetom dajui mu
priliku da, sa svoje take gledita, opie ta se desilo.
Roditelj ga treba paljivo sluati, a zatim objasniti za
to je njegovo ponaanje bilo pogreno i da ga ono ne
treba ponavljati. Roditelji moraju biti sigurni da e
ostati mirni i puni potovanja tokom ovog dijaloga i
imati na umu da oni ne pokuavaju samo rijeiti dati
problem, ve, takoer, demonstrirati djetetu islamski
nain rjeavanja problema. Ako situacija iziskuje da
KoNTROLISATI svoru SRDBu 15
7
roditelj primijeni disciplinske mjere tako to e, napri
mjer, ukinuti odreene privilegije kao posljedicu za
pogreke, onda ne smije oklijevati da primijeni kaznu.
Meutim, mora biti siguran da dijete razumije razlog
zbog kojega se kanjava i da ne pomisli da je to samo
vid ispoljavanja roditeljske srdbe, kao reakcija na nje
govo ponaanje.
4 4 4
Poduiti i h sti du ( haja' )
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em,
rekao:
"Zaista, svaka vjera ima svoje glavno svoj
stvo, a svojstvo islama je stid. "1
Takoer, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je opi
san kao osoba koja je imala vie stida od djevojke
koja se od stida zatvara u svoje privatne odaje, radije
nego da ide u javnost. Iako se stid (haji') prevodi kao
umjerenost, on je, zasigurno, daleko vie od toga. To
je stidljivost, suzdranost i potpuno izbjegavanje be
sramnih rijei i djela.
Sjevernoamerika kultura uope ne promovira stid.
Veina novina, T-programa i ak reklama su prepune
nemoralnih scena koje promoviraju razvrat i nizak ni
vo morala. Norme prihvatljivog ponaanja se veoma
brzo proiruju i postaju gore nego to su ikada bile.
Kao muslimani, mi ne trebamo slijediti masu, niti pri
hvatati ove norme. Apsolutno je kritino stanje i rodi
telji moraju zatititi svoju djecu od niskog nivoa mo
rala koji je u sAo-upotpuno prihvatljiv. Predsjednik
1 ln-Made
Bill Clinton i Monica Lewinski su pokazali ovaj nivo
moralnosti.
ak i nakon svjedoenja i njegovog priz

nanja 62 % amerike populacije jo uvijek ne vidi nita
loe u tome to je njihov predsjednik uradio. Kako ni
sko nivo moralnosti moe otii?!
4 4 4
Ne pri si ljavati i h da
nastave tamo gdje smo
mi stal i
Roditelji moraju uzeti u obzir ivotnu fazu u kojoj se
dijete nalazi. Oni ne trebaju traiti od njega da radi
stvari koje su iznad njegovih mogunosti. Prenosi se
da je Aia, r. a. , rekla: "Imajte u vidu godine mlade
djevojke. " Neki roditelji, u svojoj revnosti i entuzi
jazmu da im se djeca lijepo ponaaju i odijevaju kao
muslimani, ustrajno djecu tjeraju da rade isto ono to
i oni rade. Naprimjer, majka moe traiti od kerke
da se odijeva isti kao i ona, nosei potpuni hidab i
mahramu. Meutim, nema nita loe u tome da pri
hvati iroku odjeu i mahramu kao hidab za njenu
kerku u toj fazi, ak i ako to nije potpuno ista odjea
koju ona nosi. Sve dok se odijevanje djevojke slae sa
islamskim odredbama, roditelji ga trebaju prihvatati.
Osnovne odredbe nareuju da se pokrije cijelo tijelo,
da odjea ne bude tijesna ili prozirna i da se pokrije
glava.
Drugi primj er je sluaj da otac zatrai od sina da
klanja sve dodatne namaze, kao to je teravih-namaz
tokom ramazana i da nosi tradicionalnu odjeu iz nje
gove zemlje, smatrajui da je to jedini nain da se
praktikuje islam. Nema nita loe u tome da se od
mladia prihvati samo obavljanje obaveznih namaza;
njemu se treba pomoi da, u meuvremenu, poste
peno ojaa i osnai svoje vjerovanje. Na taj nain e
sin biti u stanju obavljati dodatne ibadete bez osjeaja
da mu je to previe ili da mu predstavlja teret. U ne
kim sluajevima, ako je dijete natjerano da obavlja sve
vie i vie stvari bez bilo kakvog stvarnog ubjeenja,
ono se moe u potpunosti okrenuti od islama. Zbog
toga, moramo uzeti u obzir uzrast djeteta i dati mu
dovoljno prostora da odraste.
Postoji jedan nain koji moe biti od pomoi rodite
ljima da uvjebaju ovaj princip, a to je da se prisjete
da li su oni u potpunosti primjenjivali islam kada su
bili u godinama u kojima je sada njihovo dijete ili ne.
Naravno, veina roditelja e na ovo pitanje odgovo
riti sa: "Ne. " Dakle, roditelji trebaju dati svojoj djeci
dovoljno vremena da odrastu, razviju se i postepeno
napreduju, iz dana u dan. Ako roditelji podstiu i
hvale pozitivne stvari kod svoga djeteta, umjesto da
budu kritini, ono e initi sve vie i vie stvari, onako
kako treba, ako Bog da. Vpravo ovako je Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, postupao sa svojim asha
bima. Prihvatao je ono to bi oni uradili, u zavisnosti
od nivoa njihove vjere i pomagao im da napreduju.
I ne samo to, on je takoer pozdravljao i hvalio nji
hove pozitivne akcije, ak i ako su te akcije bile male
NE PRISILJAVATI IH DA NASTAVE GDJE SMO MI STALI 16
3
ili izgledale kao nebitne. Navest emo jedan sluaj
koji ovo potvruje. Prenosi se da je neki ovjek do
ao Poslaniku, sallallahu ' alejhi ve sellem, i upitao ga
o islamu. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, ga je
obavijestio o glavnim stubovima islama (pet namaza,
post, zekat . . . ).
ovjek je rekao da e samo to raditi,

i nita vie. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je
rekao da e taj ovjek uspjeti, ako uini onako kako je
rekao da hoe. 1
U suri El-Bekre, Uzvieni Allah kae:
bro koj e uini, a na njegovu tetu zlo koje
uradi. . . " (El-Bekare, 286. )
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je, takoer, re
kao:
"Dajte sve od sebe u onome to sam vam
naredio, a potpuno se klonite onoga to
sam vam zabranio. "2
Koritenje ovakvog pristupa postepenosti veoma je
vano; to je osnovna metoda koju islam koristi da bi
uveo neki novi koncept ili da bi promijenio neki lo
obiaj . Daleko je lake za tinejdere da postepeno mi
jenjaju svoje navike nego da to uine odjednom.
Musnedu-1-Imami--
a.'
2 Taberani
4 4 4
Bi bl i ografja
[ 1] The Noble Qur'an, English Translation of the Me
anings and Comentar, Medina, Kingdom of Saudi
Arabia: King Fahd Complex for the Printing of the
holy Qur 'an, 1417. A. H.
[2] Beshir, dr. Ekram and Muhammed Rida Beshir:
Meeting the Challenge of Parenting in the West,
An islamic Perspective, second edition, Beltsville,
Maryland: Amana Publications, 20.
[3] Beshir, dr. Ekram and Muhammed Rida Beshir:
Muslim Teens: Today's Worr, Tomorrow's Hope, frst
edition, Beltsville, Maryland: Amana Publications,
201 .
[4] Imam Abi-l-Husain Muslim Ibn El-Haggag El
Qushairee Al-Naisaburee: Sahih Muslim, frst edi
tion, Cairo, Daru Ihiaa' Al-Kutob Alarabia, 1955
[5] Imam Abi Abdellah Muhammad Ibn Ismail Ibn
Ibrahim Ibn Al-Mogheirah Ibn Bardezabah Al
Bukhari: Sahih Al-Bukhari, Cairo, Daru-1-Shaa'b
[6] Imam Al-Hafez Abi Dawud Sulaiman Ibn Al
Shath Al-Sagestany Al-Azdei: Sunen Abi Dawud,
frst edition, Bayroot, Dar Ibn Hazm, 1998.
[7] Imam Al-Hafez Aby Abderahman Ahmed Ibn
Shua'ib Ibn Ali Ibn Senan Ibn Dinar Al-Nisa'i: Su
nen Al-Nisa'i, frst edition, Bayroot, Dar Ibn-Hazm,
1999
[8] Imam Ibn Majah: Sunan Ibn Maj ah, frst edition, Ca
iro, dar Ihiaa' At-Turath Al-Araby, 1975.
[g] Druge hadiske zbirke: Ahmad, Tabarani, Tir
midhi . . .
[ 10] Shaykh Muhammad Al-Ghazaly: Muslim Caha
racter, frst edition, Salimiah, Kuwait, International
islamic Federation of Student Organizations, 1983.
[ !l] Shaykh Abdu-1-Fattah Abu Ghudda: Islamic Man
ners, Swansea, u. K., Awakening Publications,
2001.
Sadraj
Predgovor
5
Uvod
7
Preispitivanje samih sebe 11
Pozitivni i negativni postupci roditelja . 21
Pozitivni i negativni komentari . . . . . 21
Reagovanje na iskazivanje nepotovanja 22
Stid (haji') . . . . . . . . . . . . 23
Prijatelji i poznanici . . . . . . . 24
Formiranje pozitivnog stila ivota 24
"Ukai, podui i uvjebaj" tehnika 25
Razumj eti svoje dijete 29
Pomno posmatranje . . . . . . . . . . . . . . 33
Reagovanje na prepreke . . . . . . . . . . . 33
Kljuni faktori koji utiu na linost djeteta . 34
Porodina atmosfera . . . 35
Poloaj djeteta u porodici 3
7
Metode uvjebavanja . . 38
Povezati dijete sa Uzvienim Allahom
4
1
Milost, ljubaznost i njenost
45
Poduiti ih potovanj u
55
Podsticati i naglaavati pozitivne postupke
5
9
initi stvari korak po korak 6

3
Komunicirati j asno i uinkovito 67
Dozvoliti dj eci da iskau svoj a osjeanja
7
5
Aktivno sluanje 79
Svaka osoba je odgovorna za ono to uradi 8
5
Dobra dj ela ponitavaju loa 8
9
Ponavljati naredbe i biti dosljedan 93
Nai prikladne alternative 97
Koristiti primj ere iz njihovog okruenj a 101
Favoriziranj e nije dozvoljeno 10
5
Biti kratak i mudar u poduavanj u vjeri 10
9
Pomoi djetetu da razvij e sposobnosti i vjetine 11
3
Konsultovati se sa svojim dj etetom
Uvijek odrati obeanje
:
23
Dirnuti ih u duu i probuditi njihovu savj est
:
2
7
Voditi ih na izlete koji e unaprijediti
njihovu duhovnost
:3:
Ne optuivati na direktan nain
:
33
Odabrati manje od dva zla
:37
Iskoristiti priliku
:4:
Ilustrovati posljedice na ivopisan nain
:45
Koristiti pristup cjelovitosti
:4
9
Kontrolisati svoju srdbu
:53
Poduiti ih stidu (haja')
:5
9
Ne prisilj avati ih da nastave gdje smo mi stali :6:

Odgoj Djece U Svjetlu Kur'Ana I Sunneta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odgoj Djece U Svjetlu Kur'Ana I Sunneta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

J SVJETLU KLJI'ANA l SlJNNE-A

[sa praktilnlm primjerima za razne uzraste]

ak i ako majka posjeduje materijalna dobra

eddad ibn Evs, r. a. , prenosi da je Posla

esto se moe desiti da govorimo svojoj djeci

itaj, u ime Gospodara tvoga Koj i stvara. "

elimo naglasiti, meutim, da se djetetu ne treba do

im on to uradi, njegova mama obino zalupi

to je jo gore, neki roditelji ponavljaju ovo

asni Kur 'an na mnogim mjestima naglaava va

ak i neto najobinije poput za

ak i kada se ne slau, djecu treba poduiti da to

ovjek je rekao: "Allahov Posla

ak i ako boje i nisu ba najprikladnije za tu

Ci ni ti stvari korak po korak

INITI STVARI KORAK PO KORAK

lanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je bio najuin

im dijete uini dodatno dobro

ta ako bude imala ispit? Raz

ekik bin Selema, r. a. , prenosi

eli li za veeru pastu1 i mesne kuglice ili pile

eli li posjetiti svoga

eli li da uimo Kur 'an zajedno ili eli da ti ui, a

ta e mu to dati?' Ona je odgo

ak i kada je kazna racionalna, roditelji je ne smiju

elimo jasno naglasiti da mi ne odvraamo od ue

elio je iskoristiti pri

ak sam i prouila puno

ovjek je ponovio molbu

ovjek je odvratio: "Je li ti

utanjem. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu 'al ej

ak i nakon svjedoenja i njegovog priz

ovjek je rekao da e samo to raditi,

initi stvari korak po korak 6

You might also like