Škola: III.

gimnazija, Split

Razredni odijel: 1. a

Datum: 27. veljače 2018.

Školska godina: 2017. / 2018.

Učitelj/Nastavnik: Jelena Pajčić

Priprema za nastavni sat:

Apeninski poluotok i njegovi stanovnici

Nastavna cjelina/tema: Život i kultura Rimljana

Nastavna jedinica: Apeninski poluotok i njegovi stanovnici

Tip sata: obrada novoga nastavnog gradiva

 1

I. CILJ NASTAVNE JEDINICE

Učenici će usvojiti znanja o načinu života i kulturi naroda Apeninskog poluotoka, posebice
Etruraca, te o važnosti Grka i njihovih kolonija na tom prostoru.

II. ISHODI UČENJA (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti)

Učenici će moći:
1. Objasniti, svojim riječima i pomoću teksta iz udžbenika, pojmove: Disciplina Etrusca,
haruspici, auguri, fasces, toga praetexta.
2. Pokazati na povijesnoj karti narode Apeninskog poluotoka
3. Objasniti, na osnovu nastavnikovog izlaganja, kako je grčka kultura utjecala na razvoj
kultura i naroda Apeninskog poluotoka navodeći minimalno tri obilježja.
4. Prosuditi o važnosti sagledavanja više perspektiva prilikom povijesnog istraživanja i rada na
povijesnom izvoru, na temelju izvora antičkih pisaca o podrijetlu Etruraca, navodeći
minimalno dva obrazloženja svoje prosudbe.
5. Na osnovu nastavnikova izlaganja, zaključiti o važnosti etrurske arhitekture i urbanizma za
razvoj rimske umjetnosti, ali i kasnije umjetnosti, navodeći minimalno tri primjera.
6. Koristeći nastavni listić Etrurci i tekst iz knjige, kategorizirati bilješke o načinu života i
kulturi Etruraca u četiri kategorije – vlast i društvo, religija, umjetnost, pismo i jezik.

TAKSONOMSKA TABLICA (ishode koji pripadaju kognitivnom području treba svrstati u

taksonomsku tablicu)

DIMENZIJA KOGNITIVNIH PROCESA

DIMENZIJA ZNANJA 1. Zapamtiti 2. Razumjeti 3. Primijeniti 4. Analizirati 5. Vrednovati 6. Stvarati
A. ČINJENIČNO Ishod 1 Ishod 2
ZNANJE
B. KONCEPTUALNO Ishod 5 Ishod 3
ZNANJE
C. PROCEDURALNO Ishod 4
ZNANJE
D. METAKOGNITIVNO Ishod 6
ZNANJE

III. KORELACIJA (veze s drugim nastavnim predmetima)

Geografija - upotreba zemljovida, objašnjavanje geografskih osobitosti Apeninskog poluotoka

Latinski jezik – pojmovi disciplina Etrusca, fasces, toga praetexta, lukomones, Septimontium,...
Likovna umjetnost – arhitektura (etrurske grobnice i hramovi, urbanizam), slikarstvo (freske), kiparstvo
(sarkofazi, Apolon iz Veja)
Vjeronauk i Etika – etrurska vjerovanja i religija

IV. LITERATURA
 2

a) Za učenike (udžbenici, priručnici i drugi izvori znanja):

1. Mijatović, Damir. Povijest 1 – udžbenik za 1. razred gimnazije. Zagreb: Alfa, 2009.

b) Za nastavnika (stručno-znanstvena, metodička, pedagoška, psihološka):

1. Koren, Snježana. Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/poučavanju i ishodi učenja. Zagreb: Profil,
2014.
2. Marinović, Marijana. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja: metodički priručnik za nastavnike
povijesti. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2014.
3. Vizek-Vidović et al. Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, VERN, 2003.
4. Pallottino, Massimo. Etruščani. Etruskologija. Zagreb: Svitava, 2008.
5. Velika ilustrirana povijest svijeta. Rijeka: Otokar Keršovani, 1974. – 1979.
6. Grupa autora. Povijest, knj. 3 – Helenizam i Rimska Republika. Zagreb: Biblioteka Jutarnjeg lista 2007.
7. Janson, H. W., Janson, A. Povijest umjetnosti. Varaždin: Stanek, 2005.

V. PREGLED I STRUKTURA SADRŽAJA

Činjenično znanje: Učenici će usvojiti najvažnije događaje, datume, pojmove i geografske pojmove
vezane uz narode Apeninskog poluotoka: kultura Terramara, kultura Villanova, apeninske
civilizacije, italska plemena, Magna Graecia, Etrurija, Lacij, dodekapolis, lukomoni, fasces, liktori,
toga praetexta, Septimontium, Forum Romanum, etrursko pismo i jezik, Zagrebačka lanena knjiga,
etrursko trojstvo – Tinija, Uni, Minerva, Disciplina Etrusca, haruspici, auguri, gladijatori, tumuli,
etrurske grobnice, freske, sarkofazi, etrurski hramovi, upotreba luka, pravokutna mreža ulica, cardo
i decumanus.

Konceptualno znanje:
- koncept kronologije – razvoj kultura Apeninskog poluotoka od brončanog do željeznog doba;
tijek širenja etrurske prevlasti Apeninskim poluotokom i njihov pad
- koncept kauzalnosti – posljedice dolaska Grka na italsko tlo i posljedice širenja njihove kulture,
posljedice vlasti i utjecaja Etruraca na ranu povijest Rimljana i osnivanje grada Rima
- koncept promjene i kontinuiteta – širenje granica etrurske prevlasti Apeninskim poluotokom, te
promjene u granicama kada slabe pod najezdom Gala i padaju pod rimsku vlast
- koncept povijesnih izvora - analiza povijesnih izvora, zemljovida i slika
- koncept pripovijedanja – razumijevanje tijeka razvoja naroda na Apeninskom poluotoku i
vanjskih utjecaja koji su unaprijedili razvoj kultura; razumijevanje razvoja etrurske umjetnosti
- koncept prostora – geostrateški značaj Apeninskog poluotoka, upotreba zemljovida

Proceduralno znanje:
- rad s dva povijesna izvora
- tijek rada na izvoru – uspoređivanje stavova autora, sagledavanje stavova autora, donošenje
interpretacija i različitih perspektivi na temelju dodatnih teorija

Metakognitivno znanje:
- izrada bilješki po kategorijama: izrađivanje bilješki o Etrurcima u četiri kategorije (vlast i društvo,
religija, umjetnost, pismo i jezik)
 VI. RAZRADA NASTAVNOG SATA («SCENARIJ»)
3
STRUKTURA METODE UČENJA I NASTAVNA
NASTAVNOG OPIS NASTAVNIH AKTIVNOSTI ISHODI OBLICI POUČAVANJA SREDSTVA I
SATA (min.) RADA POMAGALA

UVODNI DIO Nastavnica se predstavlja učenicima na početku sata i govori im kako se nada Frontalni rad metoda usmenog izlaganja riječ nastavnika
(3 min) da će uspješno surađivati tijekom sata i da će učenici biti aktivni. i učenika,
Sat započinje igrom asocijacija na način da nastavnica pokazuje na računalo,
- igra asocijacija PowerPoint prezentaciji nekoliko slika koje učenike asociraju na Rimljane i projektor,
(2 min) njihovu kulturu i život. Nastavnica traži od učenika da navedu i opišu što vide metoda razgovora projekcijsko
na slikama i na koji narod ih asociraju navedeni primjeri. platno,
Učenici pomoću prve i druge slike prepoznaju amfiteatar u Puli, objašnjavaju Individualni rad PowerPoint
koje su se igre održavale u amfiteatrima te tko su gladijatori. Na trećoj slici prezentacija
prepoznaju togu – odjeću koju su nosili rimski senatori. Potom navode da na
četvrtoj slici vide slavoluk koji je služio za veličanje rimskih pobjeda, a na
petoj rimskoga vojnika. Zaključuju da prikazane slike upućuju na Rimljane.
metoda usmenog izlaganja
- najava teme Nastavnica uvodi učenike u temu današnje nastavne jedinice na način da Frontalni rad
(1 min) sažeto objašnjava značaj Rimljana i njihove kulture, te postavlja učenicima
pitanje gdje se nalazi grad Rim, odnosno na kojem poluotoku se razvila
rimska država.
Učenici odgovaraju da se rimska država razvila na Apeninskom poluotoku.
SREDIŠNJI Potom nastavnica pokazuje učenicima geografsku kartu Apeninskog
DIO (34 min) poluotoka i postavlja učenicima sljedeća pitanja:
 Prepoznajete li što se nalazi na zemljovidu? Koju današnju državu
- geografski prikazuje zemljovid?
smještaj (2 min)  Kako biste opisali geografski položaj Apeninskog poluotoka? Kakva
je klima?
 Što mislite kako je geografski položaj Apeninskog poluotoka utjecao
na razvoj života i naroda na njemu?
 Što mislite koje su se gospodarske djelatnosti mogle razviti kod
prvih naroda Apeninskog poluotoka?
riječ nastavnika
Učenici promatrajući zemljovid na PowerPoint prezentaciji odgovaraju na Individualni rad metoda rada s vizualnim i učenika,
postavljena pitanja i navode kako na zemljovidu vide Apeninski poluotok, izvorima računalo,
prostor gdje se nalazi današnja država Italija. Kako je on najveći poluotok u metoda razgovora projektor,
Sredozemnom moru i prodire duboko u Sredozemno more, a na sjeveru je projekcijsko
Alpama zatvoren prema središnjoj Europi. Cijelom dužinom poluotoka u platno,
unutrašnjosti se pružaju planine Apenini, dok se uz obalna područja pružaju PowerPoint
nizine. Blizina mora i topla klima utjecali su na razvoj života na poluotoku te prezentacija,
na razvoj prvih gospodarskih kultura poput ratarstva i stočarstva, ali i trgovine povijesni
i pomorstva zbog dobre morske povezanosti i činjenice da je većina poluotoka zemljovid
 4
okružena morem.

1. PRVE
KULTURE Nastavnica izlaže nastavnog gradivo o pojavi života na Apeninskom Frontalni rad
- Kulture poluotoku i prvim kulturama koje su se javile na tom prostoru u brončanom
Terramare i dobu. Govori o načinu života i gospodarskim djelatnostima prvih italskih
Villanova plemena, posebice ističući jednu od najstarijih poznatih kultura Apeninskog
(2 min) poluotoka – kulturu „terramare“.
Učenici slušaju nastavničino usmeno izlaganje te usvajaju nove informacije.
Nastavnica potom izlaže o pojavi željeznog doba u Italiji te novim kulturama
koje se javljaju. Iznosi najvažnije značaje vilanovske kulture, posebice,
činjenicu da se s vilanovskom kulturom pojavljuje željezo i njegova obrada u
Italiji te da je vilanovska kultura udarila temelje etruščanskoj. Učenici slušaju
izlaganje i usvajaju nove činjenice.
- razmještaj riječ
italskih naroda Zatim nastavnica učenicima pokazuje novu kartu s prikazom različitih naroda Frontalni rad metoda usmenog izlaganja nastavnika i
po poluotoku Apeninskog poluotoka (slična karta u udžbeniku na str. 174). Postavlja učenika,
(2 min) učenicima sljedeća pitanja (pretpostavljeni odgovori navedeni u zagradama): računalo,
- Tko su Indoeuropljani? (Naziv za skupine naroda koje se sele u više valova projektor,
tijekom više tisućljeća, gotovo svi današnji europski narodi pripadaju projekcijsko
indoeuropskoj jezičnoj porodici.) platno,
- Navedite narode koji nastanjuju Apeninski poluotok i opišite gdje su se Ishod 2. PowerPoint
smjestili (Gali – sjever, Italici – sredina, Etrurci – uz Tirensko more, Grci i prezentacija
Kartažani na jugu i otocima, Iliri – na istoku).
- Na koji način je raznolikost naroda i kultura povezana s uspostavom Individualni rad
središnje vlasti i dominacije na pojedinom području (Teže je uspostaviti
čvrstu središnju vlast i vladati nekim područjem ako imamo mnogobrojna
plemena s različitim kulturama.) metoda usmenog izlaganja
- Kada Grci dolaze na Apeninski poluotok i zašto? (Grci početkom 8. st. pr.
Kr. počinju kolonizirati okolne prostore pa tako dolaze i na jug Italije i
Siciliju).
- Grčka - Kako su Grci nazvali prostor juga Italije na kojem su se nalazile njihove
kolonizacija kolonije? (Magna Graecia)
Apeninskog - Koji je još narod s istoka trgovao i osnivao kolonije po Sredozemnom moru?
poluotoka (Feničani) Ishod 3. metoda rada s vizualnim
(2 min) - Zašto je grčka kolonizacija bila važan za razvoj italskih naroda? (Zato što su izvorima
donijeli elemente visoke i razvijene kulture sa sobom, prvenstveno pismo i metoda razgovora
umjetnost). riječ nastavnika
2. ETRURSKA i učenika,
CIVILIZACIJA Nastavnica izlaže nekoliko uvodnih rečenica o Etrurcima, te navodi kako je Frontalni rad metoda usmenog izlaganja računalo,
 5
- podrijetlo pitanje njihovog podrijetla predmet spora već dugo vremena, počevši od projektor,
Etruraca antičkih pisaca pa sve do modernih znanstvenika i povjesničara. Upućuje projekcijsko
(rad na učenike da sada slijed rad na povijesnim izvorima na način da će analizirati platno,
izvorima) dva izvora koja govore o podrijetlu Etruščana. Prvi izvor je ulomak iz PowerPoint
(7 min) Herodotove „Povijesti“, dok drugi izvor je iz djela Dionizija iz Halikarnasa prezentacija
„Stara rimska povijest“. Nastavnica dijeli listiće i govori učenicima da u paru metoda rada s povijesnim
pročitaju tekstove, a potom odgovore na pitanja ispod teksta: Rad u paru izvorom
- Odakle su, prema Herodotu, došli Etruščani? Gdje se nalazila Lidija? metoda razgovora
Kako ih on naziva? Gdje su se oni naselili?
- Što kaže Dionizije o podrijetlu Etruščana? Čime podupire svoje mišljenje?
Kakav je njegov stav prema Herodotovom mišljenju o podrijetlu Etruščana?
- Usporedite stajališta dvaju povjesničara o podrijetlu Etruščana.

Nastavnica potom iznosi teorije modernih znanstvenika i povjesničara o ovom Frontalni rad
pitanju i tumačenju Herodotova i Dionizijevog teksta, zaključujući s teorijom
koja je trenutno prihvaćena, ali ne i u potpunosti utvrđena. Govori o tome da metoda usmenog izlaganja
se danas većina povjesničara zalaže za teorije da se etrurska civilizacije
oblikovala suradnjom triju etničkih dijelova: autohtonog naroda koji
predstavlja apeninsku civilizaciju, Vilanovljanja i skupina koje su došle s
egejsko – maloazijskih područja vjerojatno u potrazi za metalima kojih je bilo
u obilju u Etruriji.
Na temelju svega iznesenog učenici promišljaju o važnosti povijesnih izvora Individualni rad
za proučavanje prošlosti, ali i o važnosti kritičkog mišljenja, te sagledavanja
više interpretacija, perspektiva i dokaza pri formuliranju određenih metoda razgovora
zaključaka. Shvaćaju da povjesničar prilikom povijesnog istraživanja i Ishod 4.
proučavanja izvora mora biti objektivan, spreman promijeniti vlastite
zaključke ako dokazi upuću drugačije i da neka pitanja jednostavno moraju
ostati otvorena za daljna istraživanja jer ponekad nemamo dovoljno dokaza.
riječ
- društveni, nastavnika i
politički i Nastavnica potom objašnjava na koji način je ustrojena vlast i društvo u učenika,
gospodarski etrurskim gradovima, objašnjava pojmove: dodekapolis, lukomoni, fasces, Ishod 1. Frontalni rad metoda usmenog izlaganja računalo,
život toga praetexta, Septimontium,... projektor,
(5 min) Učenici usvajaju nova znanja, povezuju nova i već usvojena znanja (ustroj projekcijsko
grčkih polisa i ustroj etrurskih gradova– svaki grad ima svoga kralja i platno,
aristokraciju, sklapaju labave saveze; ne tvore jedinstvenu državu) PowerPoint
prezentacija
Nastavnica izlaže o gospodarstvu Etruraca, posebice razvoju metalurgije i
trgovine. Navodi pregled najvažnijih događaja vezanih uz vrijeme vrhunca
etrurske moći, ali i postepenog slabljenja. riječ nastavnika
 6
i učenika,
- jezik, pismo i računalo,
religija Nastavnica izlaže o etrurskom pismu i jeziku. Navodi kako su preuzeli grčki Frontalni rad metoda usmenog izlaganja projektor,
(5 min) alfabet, no kako nam njihov jezik do danas nije odgonetnut. Pokazuje metoda razgovora projekcijsko
učenicima na PowerPoint prezentaciji sliku zagrebačke mumije, te objašnjava platno,
važnost Zagrebačke lanene knjige. PowerPoint
Učenici prate nastavničino izlaganje i usvajaju nove činjenice. prezentacija
Potom nastavnica na PowerPoint prezentaciji pokazuje etrursko božansko
trojstvo. Traži od učenika da se prisjete koja su tri vrhovna božanstva kod
Grka, također, činila trojstvo (Zeus, Hera, Atena). Pomoću prezentacije
učenici uočavaju vezu triju naroda (Grci, Etruščani, Rimljani) po pitanju Ishod 3.
preuzimanja karakteristika glavnih božanstava.
Nastavnica potom objašnjava pojmove: Disciplina Etrusca, haruspici, auguri, Ishod 1. metoda usmenog izlaganja
a učenici usvajaju nova znanja. Nastavnica pokazuje na prezentaciji sliku
borbe dvojice muškaraca , te pita učenike što vide na slici (Učenici
odgovaraju: dva muškarca kako se hrvaju). Potom im objašnjava kako taj
prikaz vjerojatno ima veze s ranim gladijatorstvom te da su gladijatorstvo
Rimljani preuzeli od Etruraca kod kojih su se takve igre održavala u sklopu
pogrebnih igara.
- umjetnost
(9 min) Nastavnica potom izlaže novo gradivo o etrurskoj umjetnosti. Navodi kako je riječ
su u etrurskoj umjetnosti vidljivi snažni grčki utjecaji te kako je većina onoga nastavnika i
što znamo o Etrurcima znamo zahvaljujući tomu što su nam njihove grobnice učenika,
ostale sačuvane. Slijed opis izgleda grobnica na temelju slika prikazanih na računalo,
PowerPoint prezentaciji. Učenici slušaju i usvajaju novo gradivo. metoda rada s vizualnim projektor,
Pokazujući etrurske tumule nastavnica postavlja pitanje: Koja rano – egejska Ishod 3. izvorima, metoda projekcijsko
civilizacija je imala sličan oblik grobnica? (Mikena – Atrejeva riznica) demonstracije platno,
Slušajući nastavničino izlaganje i promatrajući slike na PowerPoint metoda razgovora PowerPoint
prezentaciji učenici uočavaju kako se etrurska grobna arhitektura postepeno prezentacija
mijenja. Nastavnica postavlja pitanja: Individualni rad
- Kako se promijenio izgled etrurskih grobnica, na što vas podsjećaju?
(Grobnice postaju prostranije, izgledaju kao unutrašnjost kuća i bogato su
opremljene)
- opišite kako izgleda unutrašnjost grobnica? (pravokutnog je oblika, sa
stupovima koji pridržavaju krovnu konstrukciju, na zidovima su vidljive
freske, untar grobnica su postavljeni sarkofazi,...)
- Što prikazuju etrurske freske u grobnicama? (vidljivi su prikazi životinja,
ljudi koji plešu, leže na sofama i razgovaraju, vidimo i prikaze gozbe, ljudi su
opušteni, veseli,...)
- S obzirom da se radi o grobnicama, jesu li takvi prikazi primjereni i tipični
za grobnice, što nam to govori o etrurskim vjerovanjima o zagrobnom životu?
 7
(ovakvi veseli prikazi nisu tipični za grobnice; kod Etruraca nije vidljiv strah
od smrti i pogrebnog života, već na njega gledaju kao na nastavak života, a
grobnica je stan i za tijelo i za dušu.)
- Koja civilizacija i umjetnost se također ističe sa lijepim freskama po riječ nastavnika
zidovima palača? Koja je bila najpoznatija palača na Kreti oslikana freskama? i učenika,
(Kretska civilizacija, freske u palači u Knososu) računalo,
projektor,
Frontalni rad metoda usmenog izlaganja projekcijsko
Potom nastavnica izlaže o etrurskom kiparstvu u kojem je vidljiv snažan platno,
utjecaj grčke arhajske umjetnosti. Pokazujući učenicima sliku sarkofaga PowerPoint
supružnika iz Cerveterija traži od učenika da istaknu koje odlike grčke Ishod 3. prezentacija
arhajske umjetnosti prepoznaju? (Arhajski smješak, statičnost likova, Individualni rad metoda rada s vizualnim
jednostavna obrada), Kako pokojnici izgledaju? (Veselo, opušteno), Kakav je izvorima, metoda
status žene? (ravnopravna je muškarcu). Nastavnica potom pokazuje sarkofag demonstracije
iz kasnijeg razdoblja etrurske umjetnosti na kojem su vidljive znatne razlike u metoda razgovora
izražaju lika i tematici. Prikazuje se mladic i ženski demon smrti, likovi su
ozbiljni i pesimistični. Nastavnica objašnjava učenicima kako je u kasnijim
razdobljima etrurske umjetnosti došlo do drugačijeg, ozbiljnijeg i riječ nastavnika
pesimističnijeg pogleda na zagrobni život. Učenici uočavaju promjenu i i učenika,
povezuju sa sve većim slabljenjem političke moći i etrurske prevlasti na računalo,
Apeninskom poluotoku. projektor,
projekcijsko
Nastavnica ukratko analizira izgled etrurskog hrama pomoću slika na Frontalni rad metoda rada s vizualnim platno,
prezentaciji, a potom pokazuje učenicima tri različite slike – grčki, etrurski i Individualni rad izvorima, metoda PowerPoint
rimski hram te zajedno analiziraju i uspoređuju sličnosti i razlike, te ističu Ishod 3. demonstracije, prezentacija
elemente koji su preuzimani iz jedne u drugu kulturu, te elemente koji su Ishod 5. metoda razgovora
svojstveni određenoj kulturi. Učenici shvaćaju važnost razmjene kulturnih
utjecaja na razvoj umjetnosti i kulture kroz razdoblja.

Na kraju nastavnica izlaze koja su to još arhitektonska i urbanistička Frontalni rad metoda usmenog izlaganja
postignuća koje su Etrurci ostavili Rimljanima (luk, mostovi, vodovodi, Ishod 5. metoda rada s vizualnim
odvodni sustavi, urbanizam – raspored ulica; pravokutna mreža – cardo i izvorima, metoda razgovora
decumanus). Promatranjem slika na prezentaciji i slušajući nastavničino
izlaganje učenici uočavaju važnost luka u arhitekturi i umjetnosti kroz cijelu
povijest sve do danas.

ZAVRŠNI DIO
(8 min) Nastavnica završava s izlaganjem nastavnog gradiva te govori učenicima da
- ponavljanje ćemo sada kroz nekoliko pitanja ponoviti današnju nastavnu jedinicu. Individualni rad
(2 min) Pitanja za ponavljanje:
 8
 Objasni pojmove: fasces, toga praetexta, Disciplina Etrusca, Ishod 1.
haruspici, auguri.
 Koji su sve narodi obitavali na Apeninskom poluotoku? Ishod 2.
 Nabroji barem tri obilježja iz kojih je vidljiv grčki utjecaj na narode Ishod 3.
Apeninskog poluotoka.
 Koje su tekovine Rimljani preuzeli od Etruraca u arhitekturi i Ishod 5.
urbanizmu? Navedi barem tri primjera.
 Kako biste svojim riječima opisali posao povjesničara prilikom Ishod 4.
proučavanja povijesnih izvora? Nastavni listić

- zadatak izrade
bilješki Nastavnica dijeli razred u skupine po četiri učenika. Svakoj grupi podijeli
(6 min) nastavni listić koji je izrađen u obliku mape. Nastavnica učenicima daje upute Rad u grupama
na koji način riješiti zadatak. Učenici moraju u sredini na slijepoj karti
Apeninskog poluotoka upisati prostor gdje su živjeli Etrurci. Zatim sa strana
trebaju pomoću teksta iz udžbenika napraviti bilješke i svrstati ih u određene
kategorije koje predstavljaju određene dijelove etrurske kulture i načina
života. Ispod četiri slike trebaju upisati o čemu se radi.
Učenici riješavaju zadatak, a nastavnica upozorava da u slučaju završetka sata Ishod 6.
zadatak dovrše za domaći rad.
 9
VII. PLAN PLOČE I OSTALI PRILOZI

NASTAVNI LISTIĆ 1. Podrijetlo Etruraca

Izvor 1. Herodot: „Povijest“ - prva knjiga

„U vrijeme kralja Atisa, zavladala je čitavom Lidijom strašna glad… Kako nevolja nije popuštala,
njihov je kralj sve Liđane podijelio na dva dijela i kockom odabrao jedan koji će ostati u zemlji te
drugi koji će se iz nje iseliti … za odlazak je odabran dio kojemu je na čelu bio njegov sin, koji se
zvao Tirsen … plovili su u potrazi za novim životom i krajem te prošavši mimo mnogih naroda,
stigoše u Umbriju gdje su podigli gradove i gdje sve do dana današnjega stanuju. Promijenili su
ime, pa se umjesto Liđana nazivaju prema kraljevu sinu – Tirsenci.”

Izvor 2. Dionizije iz Halikarnasa; „Stara rimska povijest”

„Oni koji pričaju bajke da su se oni (Tirsenci) doselili, tvrde da je na čelu seobe bio Tirsen i da je
on dao narodu svoje ime. Ali ja ne vjerujem da su Tirseni bili naseljenici Liđana, jer ne govore isti
jezik … štuju različite bogove od onih Liđana i nemaju slične zakone, niti isti način života.
Vjerojatno je, dakle, da su bliži istini oni koji drže da nisu došli niti iz jedne druge zemlje, nego da
su domoroci; budući da se može tvrditi kako su oni najstariji narod i da se razlikuju od svih drugih
po jeziku i običajima.“

1. Odakle su, prema Herodotu, došli Etruščani? Gdje se nalazila Lidija?

2. Kako ih on naziva?

3. Gdje su se oni naselili?

4. Što kaže Dionizije o podrijetlu Etruščana?

5. Čime podupire svoje mišljenje?

6. Kakav je njegov stav prema Herodotovom mišljenju o podrijetlu Etruščana?

7. Usporedite stajališta dvaju povjesničara o podrijetlu Etruščana.

NASTAVNI LISTIĆ 2. Etrurci

10